1. PROBLEM

Brisanjem rektora i prorektora sa popisa državnih dužnosnika, bilo je predviđeno da položaji rektora i prorektora sveučilišta postanu radna mjesta u javnim službama, te im se plaća trebala utvrditi prema propisima kojim se uređuju plaće u javnim službama. S obzirom da se prema članku 7. stavku 4. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj 27/2001), vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta I. vrste (za koje je opći uvjet visoka stručna sprema) mogla kretati u rasponu od 1,05 do 3,05, te s obzirom da su prema članku 12. stavku 3. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koeficijenti za izračun plaća rektora i prorektora sveučilišta bili znatno viši (za rektore 5.27, za prorektore 4.98) , rektorima i prorektorima sveučilišta bi se znatno smanjile plaće kada bi se odredile prema koeficijentima utvrđenim u članku 7. Zakona o plaćama u javnim službama. Stoga je predloženo da do donošenja posebne uredbe, odnosno do iznalaženja odgovarajućeg rješenja za navedena pitanja, rektori i prorektori sveučilišta zadržavaju pravo na plaće prema dosadašnjim rješenjima.

Budući da se dugi niz godina nije našlo odgovarajuće rješenje pitanja plaće rektora i prorektora, zakonodavac je prilikom izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u srpnju 2013. godine, kao temeljnog propisa u području znanosti i visokog obrazovanja, smatrao nužnim regulirati pitanje plaća čelnih zaposlenika sveučilišta što je i učinjeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 94/2013) člankom 25. kojim se dodao članak 57.a kojim je propisano da će visinu plaća rektora i prorektora javnih sveučilišta odrediti Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, a s obzirom na broj zaposlenika pojedinog sveučilišta.

Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o plaći rektora i prorektora javnih sveučilišta. Tom Odlukom utvrđena je plaća rektora i prorektora javnih sveučilišta ovisno o broju zaposlenika na sveučilištu, množenjem osnovice za obračun plaće javnih službenika s koeficijentima složenosti poslova, uvećana za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Prijedlog koeficijenata:

1. rektor

a) iznad 5.000 zaposlenika 4,045

b) od 1.000 do 5.000 zaposlenika 3,915

c) do 1.000 zaposlenika               3,785

2. prorektor

a) iznad 5.000 zaposlenika               3,785

b) od 1.000 do 5.000 zaposlenika 3,655

c) do 1.000 zaposlenika               3,525.

Ustavni sud Republike Hrvatske je 13. svibnja 2015. donio odluku   http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_05_60_1168.html kojom se ukida članak 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" broj 94/13.), kao i Odluka o plaći rektora i prorektora javnih sveučilišta ("Narodne novine" broj 108/13.). Ustavni sud odredio je da će se do stupanja na snagu novog zakonskog uređenja plaća rektora i prorektora javnih sveučilišta izračun tih plaća provoditi prema pravilima koja su bila na snazi do stupanja na snagu Odluke o plaći rektora i prorektora javnih sveučilišta ("Narodne novine" broj 108/13.), to jest do 31. kolovoza 2013.

2. CILJEVI

Cilj ovog zakonodavnog rješenja je uređenje plaća rektora i prorektora, posebice uzimajući u obzir osobitosti i jedinstvenost položaja rektora i prorektora javnih sveučilišta u demokratskom društvu. a koji nedvojbeno zahtijeva odlučujući utjecaj Hrvatskog sabora, kao predstavničkog tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti, na uređivanje njihovih plaća. Samo zakonodavni postupak, naime, jamči dostatan stupanj demokratičnosti procedure u okviru koje se mora odvijati društveni dijalog o pravnom položaju rektora i prorektora javnih sveučilišta u hrvatskom društvu (koji uključuje i njihove plaće), jer su to pitanja - s obzirom na specifični utjecaj visokog obrazovanja na razvitak društva, kao i rezultate koje društvo u tom smislu očekuje od javnih sveučilišta - od općeg interesa.

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Ova opcija prouzročila bi pravnu nesigurnost obzirom da materija pitanja plaća rektora i prorektora nije regulirana niti jednim propisom već će se, sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske do stupanja na snagu novog zakonskog uređenja plaća rektora i prorektora javnih sveučilišta izračun tih plaća provoditi prema pravilima koja su bila na snazi do stupanja na snagu Odluke o plaći rektora i prorektora javnih sveučilišta.

3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)

Nenormativno rješenje nije moguće s obzirom na Odluku Ustavnog suda koja navodi da materija plaća rektora i prorektora po naravi stvari zahtijeva zakonodavnu regulaciju.

3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)

Definirati plaće rektora i prorektora Izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na što upućuje i Odluka Ustavnog suda RH koji ocjenjuje da je dopušteno urediti plaće rektora i prorektora u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

4. USPOREDBA OPCIJA