UVOD

Europski socijalni fond je, uz Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP ULJP) je plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150).

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: (1) zapošljavanje i tržište rada, (2) socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, (3) povećavanje sposobnosti institucija i učinkovitosti javne uprave i (4) promicanje koncepta dobrog upravljanja.

Ovaj Poziv provodi se u okviru OP ULJP, Prioritetne osi 4. „Dobro upravljanje“, Investicijskog prioriteta 11.ii „Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini“, Specifičnog cilja 11.ii.1 „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Izvršavanje institucionalnih kaznenih sankcija i mjera u nadležnosti je Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa.

U okviru Uprave za zatvorski sustav ustrojene su 24 jedinice: 8 kaznionica, 12 zatvora, 2 odgojna zavoda, Centar za dijagnostiku i Centar za izobrazbu. U skladu sa Zakonom, zatvorski sustav razvija i provodi programe prilagođene tretmanskim potrebama zatvorenika, s ciljem prevencije recidivizma te uspješne rehabilitacije i resocijalizacije.

Tijekom 2015. godine, kaznu zatvora izrečenu u kaznenom postupku izdržavao je 5141 zatvorenik, kaznu maloljetničkog zatvora izdržavao je 41 maloljetnik, a odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izdržavalo je 100 maloljetnika.

U skladu sa Zakonom o izvršavanju kazne zatvora, svrha izvršavanja kazne zatvora je, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima. Ova definicija podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.

Za svakog zatvorenika/maloljetnika obvezno se utvrđuje pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora (za maloljetnike pojedinačni program postupanja) primjeren osobinama i specifičnim potrebama zatvorenika/maloljetnika, koji se sastoji od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka.

Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sadrži smještaj na odjel, raspored na rad, način korištenja slobodnog vremena, obrazovnu razinu i potrebu za obrazovanjem ili stručnim osposobljavanjem, zdravstveno stanje i potrebe za liječenjem, uključivanje u posebne programe po odluci suda ili procjeni stručnog tima (program ovisnosti o drogama, alkoholu, za oboljele od PTSP-a i dr.). Također, pojedinačnim programom utvrđuje se i prijedlog posebnih oblika individualnog ili skupnog rada, zbog potrebe za specifičnim psihološkom, psihijatrijskom, socijalnom ili pravnom pomoći, način ostvarivanja prava na dodir s vanjskim svijetom, pogodnosti, posebne mjere sigurnosti i program pripreme za otpust i pomoći nakon otpusta.

Gledano u širem smislu, tretman obuhvaća sve postupke usmjerene prema zatvorenicima u svrhu njihove resocijalizacije. Ovakve postupke nazivamo općim programima tretmana , a odnose se na izobrazbu, rad i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika.

Prema podacima Uprave za zatvorski sustav, prosječni obrazovni status zatvorenika, a osobito maloljetnika je relativno nizak te postoji potreba za njihovim obrazovanjem kako tijekom izdržavanja kazne/mjere, tako i nakon otpusta. Na primjer, značajan broj maloljetnika nema završenu osnovnu školu - njih 48,9%.  Završenu osnovnu školu ima 23,4% maloljetnika, a ni jedan maloljetnik nema završenu srednju ili obrtničku školu. Kod maloljetnica njih 50,0 % ima završenu osnovnu školu, ali ni jedna maloljetnica nema završenu srednju ili obrtničku školu.

Izobrazba zatvorenika i maloljetnika tijekom boravka u zatvorskom sustavu odnosi se na opismenjavanje i završavanje osnovne škole bez obzira na dob zatvorenika i maloljetnika, osposobljavanje za obavljanje osnovnih, pomoćnih poslova, srednjoškolska izobrazba za određena zanimanja, razni tečajevi te nastavak započete izobrazbe na razini srednje, više i visoke škole, a izobrazba zatvorenika se realizira u suradnji s vanjskim obrazovnim ustanovama. Međutim, izbor osposobljavanja za osnovne poslove i srednjoškolsko obrazovanje za zanimanja ograničen je brojem verificiranih programa i mogućnostima kaznionice, zatvora, odnosno odgojnog zavoda, a uz navedeno, dio zatvorenika zbog kratkoće boravka u kaznenom tijelu ne uspijeva završiti obrazovne programe. Vezano uz navedeno, osobama otpuštenim s izdržavanja institucionalnih sankcija i mjera potrebno je omogućiti uključivanje u programe izobrazbe/dokvalifikacije/prekvalifikacije kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada i smanjila njihova socijalna isključenost.

Slično kao i u slučaju programa izobrazbe, u kaznenim tijelima je zatvorenicima i maloljetnicima ponuđena mogućnost radnog angažmana, radi smislenog provođenja vremena, razvijanja radnih navika, osjećaja odgovornosti, mogućnosti pozitivne afirmacije i sl. Iako je ponuda radnih programa za zatvorenike i maloljetnike također ograničena brojem ovakvih programa i objektivnim mogućnostima kaznenih tijela, po otpustu na slobodu situacija vezana uz mogućnost radnog angažmana zatvorenika je još nepovoljnija. Mogućnost zapošljavanja osuđenih osoba nakon izlaska iz zatvora kroz socijalno poduzetništvo, samozapošljavanje i sl. u znatnoj bi mjeri doprinijela  njihovoj uspješnijoj integraciji u društvo i smanjenju vjerojatnosti ponovnog počinjenja kaznenog djela.

Osim općih programa, prema zatvorenicima i maloljetnicima se u zatvorskom sustavu primjenjuju i tzv. posebni programi tretmana namijenjeni specifičnim skupinama zatvorenika (ovisnici o drogama, ovisnici o alkoholu, nasilni delinkventi, seksualni delinkventi, počinitelji kaznenih djela u prometu i sl.) s ciljem smanjivanja rizika od ponovnog počinjenja kaznenog djela kroz ublažavanje i otklanjanje dinamičkih kriminogenih čimbenika. Ovi programi stvaraju pretpostavke za promjene u ponašanju, stavovima i vrijednostima te na taj način izravno utječu na ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora. Uz opće i posebne programe provode se i tzv. edukativno-razvojni programi koji nisu usmjereni na korekciju ponašanja s obzirom na kazneno djelo, nego zatvorenicima nude usvajanje raznih znanja i vještina s ciljem pružanja pomoći u rješavanju specifičnih problema, ili unaprjeđivanju kvalitete života i međuljudskih odnosa. Prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u 2015. godini, u različite posebne programe tretmana te edukativno-razvojne programe je tijekom godine bilo uključeno 2035 zatvorenika na izdržavanju kazne zatvora, odnosno maloljetnika na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora ili odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod. Dio posebnih programa tretmana provodi se tijekom izdržavanja kazne i nakon otpusta u suradnji s institucijama i organizacijama civilnoga društva. Tako je primjerice program ovisnika o alkoholu u zatvorskom sustavu tradicionalno dobro usklađen s radom Klubova liječenih alkoholičara (KLA) s kojima se zatvorenika povezuje tijekom izdržavanja kazne i u kojima zatvorenik nastavlja program nakon otpusta. Mreža KLA jedna je od najrasprostranjenijih mreža u zajednici što osigurava nastavak programa nakon otpusta u mjestu prebivališta, odnosno boravišta za veći broj zatvorenika. Međutim, osim KLA, u zajednici često nema programa u koje se bivši zatvorenici mogu uključiti na slobodi, a koji su adekvatan nastavak, odnosno komplementarni dio programa tretmana koje su zatvorenici pohađali za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a pogotovo je to naglašeno u manjim sredinama. Slični programi bili bi od izuzetnog značaja i za druge kategorije zatvorenika i maloljetnika kojima je potreban nastavak tretmana te pomoć i podrška u resocijalizaciji nakon otpusta na slobodu (ovisnici o drogama, nasilni delinkventi, seksualni delinkventi i sl).

Postoje primjeri dobrog suživota kaznenog tijela i lokalne zajednice koji doprinose rušenju predrasuda i boljem prihvaćanju kako institucije, tako i samih zatvorenika koji se već realiziraju kroz projekte pojedinih organizacija civilnoga društva koji se provode u kaznenim tijelima. Kroz  akve projekte zatvorenici imaju priliku razvijati osjećaj samopouzdanja i umanjiti osjećaj socijalne isključenosti. Kaznionice/zatvori i odgojni zavodi u RH tako surađuju s organizacijama civilnoga društva u organiziranju sportskih aktivnosti i turnira; provođenju aktivnosti kojima je cilj promicati, razvijati i unapređivati književnost, kulturu i interkulturalni dijalog, pružiti psihosocijalnu podršku, duhovnu obnovu i sl. U skladu s navedenim, u okviru dodjele financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću, 12. rujna 2016. godine Uprava za zatvorski sustav po prvi puta je objavila Natječaj za financiranje projekata udruga usmjerenih pružanju potpore provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (za vrijeme boravka zatvorenika u kaznenom tijelu).

Prioritetna područja natječaja bila su sljedeća: potpora realizaciji programa tretmana sa specifičnim skupinama zatvorenika (npr. ovisnici, oboljeli od PTSP-a, počinitelji nasilnih kaznenih  djela, i dr.) prema modelu koji se provodi u zatvorskom sustavu  u kaznenim tijelima i priprema za nastavak tretmana na slobodi; potpora realizaciji aktivnosti slobodnog vremena za zatvorenike i maloljetnike; potpora unaprjeđenju i provođenju  formalnog i neformalnog obrazovanja zatvorenika i maloljetnika; priprema  postpenalnog prihvata zatvorenika i maloljetnika; aktivnosti socijalnog poduzetništva i zadruga koje bi uz rad zatvorenika osiguravale izobrazbu za veću zapošljivost zatvorenika po otpustu s izdržavanja kazne i; pružanje potpore zatvorenicima i maloljetnicima u očuvanju obiteljskih veza. Nakon procjene pristiglih prijava i donošenja odluke o dodjeli sredstava potpisani su Ugovori o dodjeli financijskih sredstava za 29 programa/projekata udruga koji će se provoditi u kaznenim tijelima tijekom jedne, odnosno tri godine, a čime će se unaprijediti kvaliteta suradnje s udrugama usklađena s potrebama Zatvorskog sustava. Aktivnosti koje će se provoditi u okviru jednogodišnjih projekata (tijekom 2017. g.) su između ostaloga: radionice likovnog oblikovanja, keramičke radionice, origami i kreativne radionice, sportski turniri, organizacija koncerata, mindfulness – program za zatvorenice i za službenike, radionice unapređenja socijalnih vještina maloljetnika, trening za (samo)zapošljavanje, radno okupacijska terapija, aktivnosti podrške zapošljivosti i promocije mentalnog zdravlja za zatvorenice, podrška i savjetovanje vezano uz zapošljavanje, edukacija  o uzgoju ovaca i obradi te zbrinjavanju vune, podrška zatvorenicama trudnicama i majkama u povezujućem roditeljstvu, i dr.  Aktivnosti koje će se provoditi u okviru trogodišnjih programa za zatvorenike (tijekom 2017., 2018. i 2019. g.) su: računalni kognitivno-bihevioralni tretman za kontrolu ljutnje za zatvorenike, procjena radne sposobnosti i profesionalna orijentacija, savjetovalište za partnere zatvorenika i individualno psihološko savjetovanje djece zatvorenika, edukacija očeva i budućih očeva o roditeljstvu, nenasilju, nenasilnom rješavanju sukoba, komunikaciji s djetetom, zdravim životnim stilovima, pozitivnom roditeljstvu, trening socijalnih vještina, socijalno poduzetništvo u zatvorskom sustavu s ciljem unaprjeđenja zapošljivosti zatvorenika, proizvodnja suvenira i ukrasnih/uporabnih predmeta od keramike i stakla, radionice participativnog dizajna, pčelarska škola za zatvorenike, i dr.

Navedene aktivnosti, osim za vrijeme izdržavanja kazne, potrebno je provoditi i nakon otpusta zatvorenika, odnosno tijekom uvjetnog otpusta i nadalje , što nije pokriveno u okviru dodjele financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću . Naime, otpušteni zatvorenici po izlasku iz zatvora najčešće su prepušteni samima sebi i vlastitoj sposobnosti snalaženja. Prilikom otpusta i nakon dolaska u mjesto prebivališta, zatvorenik se može obratiti nadležnom sucu izvršenja i probacijskim uredima radi pružanja pomoći, no najčešće takva podrška nije dovoljna. Postpenalni prihvat zasigurno je područje u kojem je nužno ojačati međuresornu suradnju i u području kojeg treba tražiti rješenja i uz pomoć organizacija civilnoga društva. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, jedan od problema s postpenalnim prihvatom je taj da se bivši zatvorenici nemaju gdje vratiti (nemaju obitelj/obitelj ih ne želi/nemaju vlastitu  imovinu/u obitelji je žrtva kaznenog djela). Osim toga, za neke zatvorenike nije poželjno da se nakon izdržane kazne vrate u obitelj zbog njene nefunkcionalnosti, a postoje i slučajevi kada je poželjna promjena mjesta življenja zbog negativnog utjecaja sredine koji pogoduje nastavku kriminalnih aktivnosti zatvorenika. U zatvorskom sustavu je, prema procjeni Uprave za zatvorski sustav, godišnje oko 100 zatvorenika s potrebom za intenzivnom pomoći i podrškom u postpenalnom prihvatu (rješavanje problema smještaja i organizacije života na slobodi). Dio ovog problema moguće je riješiti suradnjom s organizacijama civilnoga društva kroz osnivanje privremenog smještaja „kuće na pola puta“ (engl. "half way houses") po uzoru na dobru praksu i tradiciju koja postoji u zemljama poput Velike Britanije, Nizozemske i skandinavskim zemljama. Prilikom osnivanja ovih malih i vrlo specifičnih stambenih jedinica trebalo bi svakako voditi računa o ravnomjernoj teritorijalnoj zastupljenosti (osnivanje 5-6 stambenih jedinica na cjelokupnom teritoriju RH). U njih bi se odlukom suda upućivali uvjetno otpušteni zatvorenici (prema čl. 62 Kaznenog zakona-izricanje posebnih obveza uz uvjetnu osudu ), ali i zatvorenici koji nakon izdržane kazne nemaju odgovarajućeg prebivališta i/ili riješenog stambenog pitanja.

Za izvršavanje izvaninstitucionalnih kaznenih sankcija i mjera nadležna je Uprava za kazneno pravo i probaciju-Sektor za probaciju.

Probacijski poslovi od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku, a obavljaju se s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenog djela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu utjecanjem na rizične čimbenike koji su povezani s činjenjem kaznenih djela. Prema Izvješću o radu probacijske službe za 2015. godinu tijekom izvještajne godine zaprimljeno je ukupno 891 predmet koji se odnose na nadzor uvjetnog otpusta , a što čini 22,8% svih novozaprimljenih predmeta u 2015. godini. U prošloj godini završeno je 935 predmeta uvjetnog otpusta.

Vezano uz predmete uvjetnog otpusta zaprimljene u 2015. godini, većini osuđenika (68,1 %) izrečen je uvjetni otpust do 6 mjeseci. 15,5 % osuđenika ima trajanje uvjetnog otpusta od 6 mjeseci do 1 godine, 13,7% osuđenika ima uvjetni otpust od 1 do 2 godine, 2,1% osuđenika od 2 do 3 godine. Kratke uvjetne otpuste u trajanju do 3 mjeseca ima nešto manje od jedne trećine svih osuđenika na uvjetnom otpustu.

U predmetima uvjetnog otpusta zaprimljenih tijekom 2015. godine izrečeno je 354 posebnih obveza prema članku 62. KZ, od čega se većina (85%) odnosi na redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu ili policijskoj upravi, dok se 13 % posebnih obveza odnosi na nastavak liječenja od ovisnosti.

Osobe uključene u probaciju često donose sa sobom specifične poteškoće kao što su ovisnost o drogama ili alkoholu, nasilničko ponašanje, poteškoće snalaženja u različitim ulogama (npr. roditeljskoj, bračnoj, radnoj). Kako bi probacijska služba mogla pomoći u procesu njihove socijalne integracije nužna je međuresorna suradnja (sudovi, državno odvjetništvo, zatvorski sustav, sustav socijalne skrbi, policija i dr.), odnosno suradnja sa svim subjektima u zajednici koji pružaju različite usluge, a koje mogu biti korisne u ovom procesu.

Ponovna integracija u društvo pogotovo je velik problem za zatvorenike koji su bili na izdržavanju dugotrajne kazne zatvora pa im je po izlasku, zbog prekinutih socijalnih veza i nedostatka osnovnih životnih vještina, potrebna podrška u cilju prevencije recidiva. Uz naznačenu problematiku, potrebno je pridružiti i problematiku bolesnih, starijih i onemoćalih zatvorenika kojima se najteže snaći nakon izdržane kazne zatvora, te bi i u tom smislu civilno društvo trebalo razvijati svoje programe.

Nadalje, unatoč postojanju zakonodavnih okvira koji štite djecu zatvorenika, postoje teške situacije u smislu emocionalne uskraćenosti i financijskih prepreka za susrete te pomanjkanje psihosocijalne podrške u nošenju sa činjenicom da je jedan od roditelja na izdržavanju kazne zatvora. Djelovanje organizacija civilnoga društva usmjereno na rad s obitelji zatvorenika, osobito s djecom, doprinosi dobrobiti djeteta, ali i očuvanju ukupnih obiteljskih odnosa, što čini jedan od najvažnijih zaštitnih čimbenika od recidivizma.

Operacijom će se unaprjeđivati kapaciteti organizacija civilnoga društva za osmišljavanje i razvoj usluga postpenalnog prihvata, nastavak programa obrazovanja i resocijalizacije maloljetnih i punoljetnih počinitelja kaznenih djela te unaprjeđenje suradnje organizacija civilnoga društva, zatvorskog sustava, probacijske službe i sustava socijalne skrbi. Cilj je stvoriti uvjete za razvoj učinkovitijeg postpenalnog sustava koji će omogućiti resocijalizaciju i reintegraciju počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu.  

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je stvaranje uvjeta za učinkovitiju resocijalizaciju i reintegraciju počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu

Specifični ciljevi Poziva:

1. Unaprijediti suradnju organizacija civilnoga društva, sustava izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera i sustava socijalne skrbi u provedbi tretmana u okviru izvršavanja kaznenopravnih sankcija te politika postpenalnog prihvata i resocijalizacije;

2. Unaprijediti kapacitete organizacija civilnoga društva za osmišljavanje, razvoj i provedbu usluga postpenalnog prihvata, s naglaskom na osnivanje stambenih jedinica (kuća na pola puta) te pružanje pomoći u zapošljavanju i razvijanje socijalno-poduzetničkih inicijativa nakon otpusta s izdržavanja kazne, strukturiranih programa obrazovanja i resocijalizacije maloljetnih i punoljetnih počinitelja kaznenih djela.

4. Pokazatelji provedbe (indikatori)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti pokazatelju SO408 - Broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada.  Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi polazišnu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Iznimno je važno realno planirati ciljane vrijednosti obzirom da njihovo neostvarivanje može imati za posljedicu financijske korekcije.

5. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  27.000.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP ULJP iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a) dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 500.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 1.200.000,00 kn.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih  roškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Bespovratna sredstva prema ovom Pozivu moraju činiti najmanje 70% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. biti organizacija civilnoga društva

a. pravna osoba sa sljedećim pravnim statusom:

- udruga – pravna osoba osnovana sukladno Zakonu o udrugama,

- zaklada, ili

- pravna osoba vjerske zajednice  

b. koja se svojim aktom opredijelila da djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (razvoj volonterstva; odgoj i obrazovanje; zdravstvene usluge, socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj lokalne zajednice; razvoj filantropije i dr.);

2. biti organizacija registrirana najmanje 1 godinu od dana podnošenja projektnog prijedloga;

3. biti organizacija koja u svojem temeljnom aktu ima utvrđeno neprofitno djelovanje i registrirana je kao neprofitna organizacija što znači da je upisana u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje;

4. biti organizacija registrirana za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj;

5. ima dostatne financijske, stručne, iskustvene i provedbene kapacitete za provedbu projekta u suradnji s partnerima;

6. nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

7. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda i drugih javnih izvora;

8. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje.

6.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu. U provedbi projekta mora biti najmanje jedna udruga (neovisno je li u ulozi prijavitelja ili partnera).

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u poglavlju 6.1., partneri mogu biti i:

- odgojno-obrazovne ustanove (srednje škole, učenički domovi);

- ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu;

- socijalne zadruge registrirane kao neprofitne organizacije;

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Organizacije civilnoga društva, kao partneri, trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri koji su odgojno-obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, učenički domovi); ustanove u socijalnoj skrbi i zdravstvu, socijalne zadruge te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti pod točkama 4.-8. poglavlja 6.1.

6.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 18 mjeseci.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

- upravljanje projektom i administracija;

- jačanje kapaciteta OCD-a za provođenje programa sa zatvorenicima temeljenih na pristupima usmjerenim na obitelj (eng. family-focused approaches), višeagencijski pristup (eng. inter-agency approaches), sveobuhvatni programi uključivanja zatvorenika u zajednicu usmjereni na zajednicu (eng. community –based comprehensive prisoner reentry programs);

- osnivanje manjih stambenih zajednica „kuća na pola puta“ (eng. half-way houses);

- uspostava i organiziranje grupa samopomoći u zajednici;

- radionice i informiranja o mogućnostima školovanja, zapošljavanja i ostvarivanja različitih socijalnih prava nakon odsluženja kazne;

- pružanje podrške zapošljivosti zatvorenika tijekom izvršavanja kazne (izvan kaznenog tijela) i nakon izlaska, (npr. kroz socijalno poduzetništvo);

- programi obuke za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju po izlasku na slobodu;

- podrška OCD-ima u razvoju novih postpenalnih programa za zatvorenike koji se otpuštaju s izdržavanja kazne;

- individualni i grupni rad sa zatvorenicima koji se otpuštaju s izdržavanja kazne i njihovim obiteljima;

- pružanje usluga pravne pomoći zatvorenicima nakon otpusta;

- organiziranje rada terapijskih zajednica;

- provođenje edukacije stručnjaka OCD-a koji sudjeluju u provedbi postpenalnih usluga;

- organiziranje koordinacijskih sastanaka OCD-a i javnih institucija u provedbi postpenalnih programa;

- aktivnosti usmjerene poticanju javnih institucija i poslovnog sektora za suradnju s organizacijama civilnog društva u planiranju i pružanju postpenalnih usluga u zajednici;

- osmišljavanje i razvoj socijalno-poduzetničkih inicijativa;

- promidžba i vidljivost.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također moći uzeti u obzir za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija.

6.4. Okvirni raspored procesa prijave