1. UVOD

Zakonska osnova za izradu Izvješća o korištenju financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u Republici Hrvatskoj u 2016. godini je članak 100. stavak 7. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 130/11, 47/14 i 61/17; u daljnjem tekstu: Zakon).

Republika Hrvatska je danom pristupanja Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU) stekla pravo uključivanja u centralnu dražbovnu platformu radi prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova EU. Temeljem članka 99. stavka 4. Zakona o zaštiti zraka Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o dražbovatelju za obavljanje poslova dražbe emisijskih jedinica i izboru dražbenog sustava (Narodne novine, broj 84/14). Odlukom je utvrđeno da se Republika Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine priključila na europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova te da se kao dražbeni sustav za provođenje dražbe koristi zajednička dražbena platforma EU. Odlukom se također imenuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) za dražbovatelja koji u ime Republike Hrvatske obavlja poslove dražbe emisijskih jedinica stakleničkih plinova. Sukladno Odluci, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (u daljnjem tekstu: MZOE) (tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) i Fond sklopili su Ugovor kojim pobliže uređuju međusobna prava i obveze u vezi provođenja dražbe emisijskih jedinica (KLASA: 351-01/15-01/1005, URBROJ: 517-06-1-2-16-11 od 3. veljače 2016. godine).

Republika Hrvatska je, nakon prihvaćanja dražbovatelja od strane Europske energetske burze (EEX - European Energy Exchange) te odobravanja sudjelovanja u svojstvu dražbovatelja u primarnim dražbama emisijskih jedinica stakleničkih plinova od strane Europske klirinške kuće za trgovinu robom (ECC - European Commodity Clearing AG), uvrštena u Kalendar dražbi za 2015. godinu te je od ukupnog volumena EU emisijskih jedinica u 2015. godini na Republiku Hrvatsku raspoređeno ukupno 11.397.500 emisijskih jedinica, što uključuje i zadržane emisijske jedinice stakleničkih plinova iz 2013. i 2014. godine. U 2016. godini za Republiku Hrvatsku određena je kvota od 3.848.500 emisijskih jedinica koja je i uvrštena u kalendar dražbi za 2016. godinu.

Odredbama Zakona propisano je da se financijska sredstva ostvarena prodajom emisijskih jedinica na dražbi koriste strogo namjenski u skladu s planom korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog MZOE. Također je propisano da se dio sredstava prikupljenih na primarnim dražbama uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama, za upravne poslove, poslove funkcioniranja Registra Unije, poslova dražbovatelja, Nacionalnog sustava za praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih poslova vezanih za klimatske promjene i to u visini 5% prikupljenih sredstava, s izuzetkom 2014. i 2015. godine kada se odvajalo 15% sredstava.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Izvješća o korištenju financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini donesenom 23. ožujka 2017. godine (Klasa: 022-03/17-07/120, Urbroj: 50301-25/20-17-4 od 23. ožujka 2017.) u 2015. godini ostvareni su prihodi po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova putem dražbi u iznosu od ukupno 662.216.766,14 HRK, od čega je u Fond uplaćeno 589.457.134,90 HRK, a u državni proračun Republike Hrvatske 71.281.919,19 HRK. Iznos od 1.148.393,93 HRK uplaćen je u 2016. godini u državni proračun Republike Hrvatske, iako se odnosi na prihode od dražbi zaprimljene u 2015. godini. Iznos od 329.318,12 HRK plaćen je od strane Fonda u svrhu podmirivanja troškova bankovnih transakcija.

Nastavno, ostvareni prihod u 2016. godini po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova putem dražbi iznosio je ukupno 152.530.553,24 HRK, od čega je u Fond uplaćeno 144.904.025,64 HRK, a u državni proračun Republike Hrvatske 7.626.527,60 HRK .

Sveukupno ostvareni prihodi po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova putem dražbi u razdoblju od 2014. do 2016. godine iznose ukupno 814.747.319,38 HRK, od čega je u Fond uplaćeno 734.361.160,54 HRK, a u državni proračun Republike Hrvatske 80.386.158,84 HRK.

Imajući u vidu pravilnu i učinkovitu upotrebu financijskih sredstava s ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena i smanjenja emisija stakleničkih plinova kroz mjere ublažavanja i prilagodbe, Vlada Republike Hrvatske donijela je 26. studenoga 2014. godine Odluku o donošenju Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine (Narodne novine, broj 140/14) izmijenjenu Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine (Narodne novine, broj 12/17; u daljnjem tekstu: Plan) od 2. veljače 2017. godine . Plan je sastavni dio Odluke. Odlukom je Vlada Republike Hrvatske zadužila MZOE i Fond za provedbu Plana.

Na temelju proračuna količina emisijskih jedinica za Republiku Hrvatsku, pretpostavke o kretanju cijene, te zakonskim odredbama o raspodjeli sredstava, Planom se procijenio očekivani prihod od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine u iznosu od okvirno 726 milijuna HRK.

Plan alokacije sredstava razrađen je po prioritetnim područjima, sukladno namjenama korištenja raspoloživih sredstava predviđenih Zakonom, a mjere su grupirane u pet područja kako je dano u tablici 1.1.

Tablica 1.1.Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Izvješća o korištenju financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini Fond je u 2015. godini, prvoj godini namjenskog trošenja sredstava dobivenih iz dražbovnih prava sukladno Planu, ostvario prihode od prodaje emisijskih jedinica u iznosu od 386.529.516,87 HRK, koji su utrošeni:

◊ za programe i projekte zaštite okoliša 23.778.138,49 HRK i

◊ za programe i projekte energetske učinkovitosti 362.751.378,38 HRK.

U 2016. godini prihodi ostvareni od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi utrošeni su:

◊ za programe i projekte zaštite okoliša 2.324.971,93 HRK i

◊ za programe i projekte energetske učinkovitosti 345.130.432,43 HRK,

što čini ukupno 347.455.404,36 HRK .

Fond u 2016. godini nije provodio nove postupke dodjele sredstava ili preuzimanje novih financijskih obveza , već je isključivo nastavio s namjenskim trošenjem sredstava dobivenih iz dražbovnih prava sukladno Planu, a temeljem financijskih obveza preuzetih tijekom 2014. i 2015. godine. Radi navedenog ni u 2016. godini nije postojala mogućnost usklađivanja aktivnosti Fonda definiranih Programom rada i Financijskim planom Fonda u smislu naziva i opsega provedbe, a time ni mogućnost uspostave sustava zasebnog praćenja realizacije sredstava dobivenih iz dražbovnih prava od strane Fonda. Isto se stoga provodilo u okviru redovnog praćenja izvršenja Financijskog plana Fonda te Programa rada za 2016. godinu.

Sveukupno ostvareni rashodi za razdoblje od 2014. do 2016. godine iznose 733.984.921,23 HRK (tablica 1.2.).

Tablica 1.2.Ostvarena alokacija po prioritetnim mjerama

Iz tablice 1.3. vidljivo je da ne postoji jasna korelacija između aktivnosti iz Financijskog plana Fonda i mjera Plana, odnosno da postoje određena preklapanja između različitih aktivnosti i mjera. Radi navedenog je za potrebe izrade ovog Izvješća provedena detaljna analiza svih projekata po kojima je Fond ostvarivao rashode od trgovanja emisijskim jedinicama u 2016. godini, njih ukupno 4.356, te je utvrđeno izvršenje po prioritetnim mjerama u 2016. godini u odnosu na Plan, kako je prikazano u tablici 1.4.

Tablica 1. 3.Ostvareni rashodi od trgovanja emisijskim jedinicama u 2016. godini po aktivnostima Financijskog plana Fonda, s poveznicama na mjere iz Plana

Tablica 1.4. Izvršenje prioritetnih mjera u 2016. godini u odnosu na Plan

U poglavlju 2. ovoga Izvješća daje se opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnim mjerama Plana. S obzirom na velik broj pojedinačnih projekata, isti su grupirani unutar mjera prema predmetu dodjele sredstava.

U tablicama kojima se prikazuje raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po određenoj prioritetnoj mjeri prikazani su sljedeći podaci:

◊ broj realiziranih projekata (koji ujedno označava broj projekata po kojima je ostvarena financijska realizacija (isplate sredstava) u 2016. godini),

◊ odobrena sredstva za projekte po kojima je ostvarena financijska realizacija (isplate sredstava) u 2016. godini,

◊ isplaćena sredstva u 2016. godini.

U tablicama kojima se prikazuje izvršenje određene prioritetne mjere u 2016. godini u odnosu na Plan, dani su sljedeći podaci:

◊ ukupno isplaćena sredstva u 2016. godini

◊ ostvarena postotna raspodjela isplaćenih sredstava u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar prioritetne mjere

◊ izvršenje po mjerama u 2016. godini [%] u odnosu na planirano za cijelo razdoblje.

Detaljni opisi projekata i programa koje sufinancira/financira Fond dostupni su na mrežnim stranicama Fonda www.fzoeu.hr .

2. ALOKACIJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA DOBIVENIH OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA STAKLENIČKIH PLINOVA PUTEM DRAŽBI U 2016. GODINI

2.1. Obnovljivi izvori energije

Nacionalni ciljevi u pogledu povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2020. godine postavljeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, te detaljnije razrađeni Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije zahtijevaju postizanje udjela od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u 2020. godini, koji se treba ostvariti uz 39% obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije (uključujući velike hidroelektrane), 10% obnovljivih izvora energije u prometu i 19,6% obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje.

U svrhu ostvarenja doprinosa za postizanje nacionalnih ciljeva, Planom je definirana prioritetna mjera obnovljivi izvori energije za čiju je provedbu alocirano 24.000.000,00 HRK za razdoblje od 2014. do 2016. godine kroz poticanje četiri pojedinačne mjere.

Sukladno mjerama iz Plana, Fond je u 2016. godini za projekte korištenja obnovljivih izvora energije isplatio sredstva u iznosu od 18.093.030,03 HRK. Ukupan broj pojedinačnih projekata iznosi 55. U tablici 2.1. dan je prikaz raspodjele dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri obnovljivi izvori energije za projekte po kojima je izvršena realizacija sredstava u 2016. godini.

 Tablica 2.1.Raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri obnovljivi izvori energije

Opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar ove prioritetne mjere daje se u nastavku. Specifičnost poticanja obnovljivih izvora energije od strane Fonda odnosi se na činjenicu da se mjere korištenja obnovljivih izvora energije većinom ne sufinanciraju kao zasebni projekti, već su one najčešće jedne od mjera u sklopu npr. energetske obnove zgrada ili se u projektu kombinirano ugrađuje više različitih obnovljivih tehnologija. Radi navedenog, precizniju kvantifikaciju u smislu broja projekata po pojedinačnoj mjeri unutar ove prioritetne mjere nije moguće prikazati.

• OI-1:Poticanje primjene autonomnih fotonaponskih sustava

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 440.639,02 HRK

U 2016. godini sredstvima dražbovnih prihoda Fond je sudjelovao u realizaciji 3 projekta postavljanja samostalnih fotonaponskih elektrana za pokrivanje vlastitih potreba u kojima su na krovovima objekata instalirani fotonaponski paneli čija sveukupna planirana proizvodnja električne energije iznosi približno 135.000,00 kWh/godišnje.

• OI-2:Poticanje primjene Sunčevih toplinskih kolektora

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 3.717.402,85 HRK

Fond je u 2016. godini sufinancirao projekte postavljanja sustava sa sunčanim toplinskim kolektorima ugovorene temeljem javnih poziva i natječaja iz 2015. godine i to za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije i obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru te energetske obnove nestambenih i višestambenih zgrada.

Ukupno je u 2016. godini realizirano 18 projekata, od čega se 67% projekata odnosilo na postavljanje toplinskih kolektora na objektima turističke namjene - hotelima na Jadranu te apartmanima u vlasništvu fizičkih osoba). Preostali projekti odnosili su se na postavljanje toplinskih kolektora na zgradama javnih ustanova za odgoj i obrazovanje – dječjim vrtićima.

Poticanje primjene Sunčevih toplinskih kolektora također se provodi kroz sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, u okviru čega sufinancira i postavljanje sustava sa sunčanim toplinskim kolektorima za grijanje potrošne vode i prostora, ali se isto izvještava u okviru mjere EU-4: Energetska obnova obiteljskih kuća.

• OI-3:Poticanje primjene kotlova na krutu biomasu

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 8.622.590,37 HRK

Fond je u 2016. godini nastavio sufinanciranje projekata postavljanja kotlova na biomasu ugovorenih temeljem javnih poziva i natječaja iz 2015. godine i to za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru, obnovljivih izvora energije, energetske obnove nestambenih zgrada i energetske obnove obiteljskih kuća.

Ukupno je u 2016. godini realiziran 21 projekt, od čega se 52% projekata odnosilo na postavljanje kotlova na biomasu u javnim ustanovama za odgoj i obrazovanje (školama).

• OI-4:Poticanje primjene dizalica topline

- isplaćena sredstva u 2016. godini : 2.528.656,25 HRK

Fond je u 2016. godini nastavio sufinanciranje projekata postavljanja dizalica topline ugovorenih temeljem javnih poziva i natječaja iz 2015. godine i to za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru, obnovljivih izvora energije, energetske obnove nestambenih zgrada i energetske obnove obiteljskih kuća u sklopu čega je realizirano ukupno 5 projekata.

• Kombinacija OI mjera

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 2.783.741,54 HRK

Poticanje korištenja kombinacije više mjera obnovljivih izvora energije nije predviđeno kao zasebna mjera Planom, ali se provedba takvih projekata od strane Fonda potiče zbog višestrukih pozitivnih učinaka na ispunjenje nacionalnih ciljeva za obnovljive izvore energije. Zbog nemogućnosti razdvajanja takvih projekata na dijelove prema Planom definiranim mjerama, oni su ovdje prikazani zasebno, te je riječ o ukupno 8 projekata.

U ovakvim projektima najčešće je riječ o kombinaciji postavljanja sustava sa sunčanim toplinskim kolektorima s još jednom od mjera OI.

Zaključno, u 2016. godini najviše je sredstava (47,7%) isplaćeno za poticanje primjene kotlova na krutu biomasu. Izvršenje mjera obnovljivih izvora energije prikazano je u tablici 2.2.

 Tablica 2.2.Izvršenje prioritetne mjere obnovljivi izvori energije u 2016. godini

2.2. Energetska učinkovitost

Energetska učinkovitost prepoznata je kao najisplativiji i najučinkovitiji način postizanja ciljeva održivog razvoja. Prije svega, smanjenjem negativnih učinaka na okoliš koje proizvodi energetski sektor, točnije smanjenjem emisije ugljikovog dioksida, povećanjem sigurnosti opskrbe energijom prekidanjem povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom. Zbog svega navedenog energetska učinkovitost ima ključnu ulogu u općoj nacionalnoj i europskoj energetskoj politici.

Planom je stoga predviđeno ulaganje financijskih sredstava prikupljenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbi u mjere kojima se maksimalizira smanjenje emisija CO 2 . To su prvenstveno mjere kojima se potiču projekti energetske učinkovitosti u industriji te energetske obnove u zgradarstvu. Sveukupno je za provedbu mjera energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2016. godine Planom alocirano 622.000.000,00 HRK.

Sukladno mjerama iz Plana, Fond je u 2016. godini za projekte u području energetske učinkovitosti isplatio sredstva u iznosu od 304.825.946,63 HRK. Ukupan broj pojedinačnih projekata iznosi 4.021 (4.128)*. U tablici 2.3. dan je prikaz raspodjele dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri energetska učinkovitost za projekte po kojima je izvršena realizacija sredstava u 2016. godini.

 Tablica 2.3.Raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri energetska učinkovitost

*Iskazane vrijednosti označavaju broj projekata koji odgovara broju sklopljenih ugovora, u mjerama u kojima je ugovorom realizirano više projekata stvarni broj projekata naveden u zagradama

Opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar ove prioritetne mjere daje se u nastavku.

• EU-1:Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije »znam koliko trošim«

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 17.672.044,86 HRK

Fond je u 2016. nastavio provedbu mjere sufinanciranja nabave i ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u postojećim višestambenim zgradama sukladno nacionalnom Programu energetske obnove višestambenih zgrada.

Ukupno je u 2016. godini realizirano 170 projekata, čime su u cijelosti realizirane obveze preuzete putem javnog poziva iz 2015. godine.

S obzirom da se ova mjera provodi u višestambenim zgradama spojenim na centralizirane toplinske sustave, njena je realizacija obuhvaćala dijelove Hrvatske na kojima je takav način opskrbe toplinskom energijom dostupan kućanstvima, a to su: Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija te Grad Zagreb.

• EU-2:Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 87.949.073,81 HRK

Fond je temeljem provedenih javnih poziva za sufinanciranje izrade energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektne dokumentacije za višestambene zgrade i javnih natječaja za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada sukladno nacionalnom Programu energetske obnove višestambenih zgrada provedenih u 2014. i 2015. godini nastavio realizaciju projekata u 2016. godini.

Ukupno je u 2016. godini realizirano 211 projekata energetskih obnova višestambenih zgrada, s isplaćenim sredstvima u iznosu od 82.281.955,14 HRK, te 389 projekata izrade energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektne dokumentacije za obnovu višestambenih zgrada, s isplaćenim sredstvima u iznosu od 5.667.118,67 HRK.

• EU-4:Energetska obnova obiteljskih kuća

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 169.144.159,61 HRK

Poticanje energetske obnove obiteljskih kuća od strane Fonda do 2015. godine provodilo se putem suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok je u 2015. godini temeljem izmjene Programa energetske obnove obiteljskih kuća Fond proveo javni poziv izravno za građane, te je u 2016. godini nastavljena realizacija tako ugovorenih projekata.

U 2016. godini sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi realizirano je 3236 projekata energetske obnove obiteljskih kuća izravnim sufinanciranjem od strane Fonda u iznosu od 166.354.639,39 HRK, dok su putem suradnje s 13 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave realizirane energetske obnove 111 obiteljskih kuća, s isplaćenim sredstvima Fonda u iznosu od 2.789.520,22 HRK.

• EU-5:Program energetske obnove zgrada javnog sektora

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 30.060.668,35 HRK

Temeljem Odluke Vlade Fond je sklopio s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) Ugovor o sufinanciranju provedbe Programa obnove zgrada javnog sektora. Sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u 2016. godini realizirana su, prema završnom izvješću APN-a za energetsku obnovu zgrada javnog sektora za 2016. godinu, 2 projekta: obnova zgrade Dječjeg vrtića „Girice“, Cres i obnova skupa zgrada Opće bolnice Karlovac. Nadalje, sredstva su isplaćena za 5 projekata obnove koji su u tijeku: zgrada Državnog zavoda za mjeriteljstvo, L. Ibrišimovića 11, Zagreb, skup zgrada KBC Split – lokalitet Firule, skup zgrada Kaznionice u Lepoglavi, skup zgrada Zatvorske bolnice u Zagrebu, Svetošimunska cesta 107, i skup zgrada Sveučilište Sjever, Varaždin. Također su isplaćena sredstva u iznosu od 565.000,00 HRK za projektiranje obnove zgrade Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb (Kockica) i zgrade Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Bidružica“, Desinić za koje su u međuvremenu nastupili razlozi za raskid ugovora te se navedena 2 projekta neće realizirati. Po očitovanju APN-a na okolnost raskida ugovora Fond će pokrenuti postupak povrata isplaćenih sredstava.

Ukupno su isplaćena sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u iznosu od 30.000.000,00 HRK, te je ukupno obnovljeno 32.382,00 m 2 neto korisne površine javnih zgrada, a realizacijom projekata koji su u tijeku bit će obnovljeno još 62.175,67 m 2 neto korisne površine.

Za provedbu dijela Programa obnove zgrada javnog sektora koji se odnosi na izradu energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektnih zadataka u 2016. godini isplaćeno je 60.668,35 HRK. Isplaćena sredstva odnosila se na energetske preglede, energetske certifikate i projektne zadatke izrađene u 2015. godini za koje je obveza plaćanja dospjela u 2016. godini, stoga su isti sadržani u završnom izvješću APN-a za izradu energetskih pregleda, energetskih certifikata i projektnih zadataka za 2015. godinu.

Zaključno, u 2016. godini najviše je sredstava (55,5%) isplaćeno za projekte energetske obnove obiteljskih kuća. Izvršenje mjera energetske učinkovitosti prikazano je u tablici 2.4.

 Tablica 2.4.Izvršenje prioritetne mjere energetska učinkovitost u 2016. godini

2.3. Smanjenje emisija u sektoru prometa

Bez intervencije prometne politike, aktualni trend porasta prometa u EU indicira rast prometom uzrokovane emisije CO 2 . Uvažavanje Kyotskog protokola i dinamike smanjivanja količine antropogenih emisija stakleničkih plinova, pred prometnu industriju postavlja zahtjevne zadaće povećanja ekološke učinkovitosti postojeće tehnologije, ali diktira i revolucionarne pomake u smislu razvoja alternativnih propulzija (pogonskih sustava) i novih konfiguracija prijevoznih sredstava. U tom smislu prometna politika pretpostavlja primjenu cijelog instrumentarija tehnoloških i operativnih mjera – od povećanja učinkovitosti potrošnje goriva i menadžmenta prometne potražnje do razvoja i primjene alternativnih goriva.

U svrhu ispunjenja navedenog, Planom je definirana prioritetna mjera smanjenja emisija u sektoru prometa za koju su alocirana sredstva u iznosu od 53.000.000,00 HRK u razdoblju od 2014. do 2016. godine, unutar koje su razrađeni prijedlozi pojedinačnih mjera.

Sukladno mjerama iz Plana, Fond je u 2016. godini za projekte u sektoru prometa isplatio sredstva u iznosu od 21.671.162,68 HRK za ukupno 254 pojedinačna projekata. U tablici 2.5.

dan je prikaz raspodjele dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri smanjenje emisija u sektoru prometa za projekte po kojima je izvršena realizacija sredstava u 2016. godini.

Tablica 2.5. Raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri smanjenje emisija u sektoru prometa

Opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar ove prioritetne mjere daje se u nastavku.

 • PR-1:Uspostava sustava izobrazbe vozača cestovnih vozila za eko vožnju

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 39.081,60 HRK

U 2016. godini projektom poticanja čistijeg transporta „Edukacija vozača o energetski učinkovitoj vožnji“ realizirana su 3 projekata, odnosno 57 vozača posjeduje potvrde o uspješno završenom eko treningu za M1, M2, M3, N1, N2 i N3 kategorije motornih vozila.

• PR-2:Financijski poticaji za energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva vozila

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 16.370.775,54 HRK

U 2016. godini nastavljena je realizacija projekata poticanja energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih vozila te je realizirano sljedeće: 90 projekta kupnje novih hibridnih i električnih vozila fizičkih osoba i 73 projekta pravnih osoba, gdje je sufinancirana kupnja L1, L3, L6, L7, M1, M2 i N1 kategorija, 7 projekata nabave novih vozila M3 kategorije, te 11 projekata Zelene linije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode gdje su postojeća vozila zamijenjena ekološki prihvatljivijim kako bi se doprinijelo zaštiti prirode i okoliša.

• PR-3:Razvoj infrastrukture za vozila na alternativni pogon

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 1.843.188,10 HRK

Kroz ovu mjeru Fond je u 2016. godini sufinancirao 28 projekata izgradnje punionica za vozila na električni pogon u jedinicama lokalne samouprave (gradovi i općine).

• PR-4:Promicanje integriranog prometa

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 3.318.574,94 HRK

Putem mjera Uvođenje sustava javnih gradskih bicikala, Programska rješenja koja sadržavaju bazu podataka o cestama, a primjenom kojih se postiže povećanje stupnja energetske učinkovitosti u gradovima te kupnja električnih bicikala, u 2016. godini realizirano je 40 projekata. Navedeni projekti odnose se na kupnju električnih bicikala, uvođenja sustava javnih gradskih bicikala te nabave programskih rješenja za računalno planiranje ruta distribucije putem kojih će se ostvariti učinkovitost pri svakodnevnom manipuliranju flotom vozila i optimiziranju njihovih ruta.

• PR-5:Uvođenje napredne regulacije križanja opremljenih inteligentnom prometnom signalizacijom

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 99.542,50 HRK

U cilju povećanja propusne moći uličnih mreža gradova i naselja kao jedno od kvalitetnijih i brzo provedivih rješenja koristi se mjera opremanja postojećih ili ugradnja semafora s vizualnim indikatorom trajanja faze crvenog svjetla te su tom mjerom realizirana 2 projekta u gradovima Zaprešiću i Koprivnici.

Zaključno, u 2016. godini najviše sredstava (75,5%) isplaćeno je kroz financijske poticaje za energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva vozila (PR-2). Izvršenje mjera smanjenja emisija u sektoru prometa prikazano je u tablici 2.6.

Tablica 2.6.Izvršenje prioritetne mjere smanjenje emisija u sektoru prometa u 2016. godini

2.4. Smanjenje emisija stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima

Smanjenje emisije stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima podrazumijeva emisije iz sektora industrijski procesi i upotreba proizvoda, poljoprivrede te gospodarenje otpadom.

Primjena mjera u sektoru industrijski procesi i upotreba proizvoda podrazumijeva smanjivanje emisija iz samih industrijskih procesa (npr. proizvodnja cementa, vapna, stakla, amonijaka te emisije iz sustava za hlađenje i klimatiziranje koji sadrže kontrolirane tvari i fluorirane stakleničke plinove) dok su emisije uslijed izgaranja goriva u industrijskim postrojenjima zapravo dio sektora energetike na koje se primjenjuju prioritetne mjere iz obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Zbog navedenog za sektor industrijski procesi u razdoblju od 2014. do 2016. provedene su mjere u okviru prioritetne mjere istraživanje i razvoj u svrhu pripreme budućih učinkovitih mjera za ovaj sektor te pripreme i izrade programa potpora za gospodarske subjekte u sustavu trgovanja emisijama koji se planira provesti u narednom razdoblju. U tu svrhu izrađena je studija kojom je analiziran utjecaj EU Okvira za klimatsko energetsku politiku u razdoblju 2021.-2030. godine, u dijelu koji se odnosi na predložene mjere u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova te studija o učinkovitosti i održivosti sustava za prikupljanje, obnavljanje i oporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova.

Prije same izrade budućeg programa potpora i dodjele istih biti će potrebno provesti dodatne aktivnosti vezane za provedbu obveza ETS postrojenja Republike Hrvatske kao što su analize njihovih proizvodnja u svrhu određivanja optimalnih mjera koje će donijeti najveću korist, u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova, uz najmanji trošak.

U sektoru gospodarenja otpadom Planom je za financiranje definirano 5 mjera koje prate red prvenstva gospodarenja otpadom s naglaskom na kategoriju odlaganja krutog otpada iz razloga što odlaganje krutog otpada na odlagališta najviše doprinosi ukupnoj sektorskoj emisiji stakleničkih plinova. Međutim, predložene mjere se djelomično preklapaju na način da se dio komunalne opreme (npr. kante, kontejneri, komposteri) koja je nabavljena za odvojeno prikupljanje otpada (OT-2) odnosi i na odvojeno prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada (OT-3), a npr. nabavka sjekača drvne mase može se smatrati i djelomičnom provedbom mjere OT-4 jer se ista može koristili za obradu otpada iz vrtova i parkova ili sličnog otpada iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Za ovu prioritetnu mjeru ukupno su alocirana sredstva u iznosu od 23.000.000 HRK u razdoblju od 2014. do 2016. godine, bez razrade iznosa alokacije po pojedinačnoj mjeri ili po godinama. Veći dio realiziran je u 2015. godini.

Sukladno mjerama iz Plana, Fond je u 2016. godini za projekte u sektoru gospodarenja otpadom isplatio sredstva u iznosu od 2.041.241,86 HRK. Ukupan broj pojedinačnih projekata iznosi 20. U tablici 2.7. dan je prikaz raspodjele dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri gospodarenje otpadom za projekte po kojima je izvršena realizacija sredstava u 2016. godini.

Tablica 2.7. Raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri gospodarenje otpadom

Opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar ove prioritetne mjere daje se u nastavku.

• OT-1:Izbjegavanje nastajanja i smanjenje količine komunalnog otpada

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 303.262,66 HRK

Fond je u 2015. godini proveo dva javna poziva koja su se odnosila na poticanje obrazovnih i informativnih programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode u sklopu kojih je realizirano osam projekata iz područja informiranja i edukacije (projekti realizirani sa JLS, gradovi Rijeka, Bakar, Kraljevica, općine Čavle, Jelenje itd) za koja su isplaćena sredstva u iznosu 266.062,66 HRK. Dva projekta u kojima je sufinancirano uvođenje sustava upravljanja okolišem u iznosu od 37.200,00 HRK odnosila su se na trgovačka društva.

• OT-2:Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 1.737.979,20 HRK

Fond je u 2014. i 2015. godini proveo Javne pozive za sufinanciranje nabave opreme potrebne za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada (komunalna oprema, vozila i mobilna reciklažna dvorišta) u svrhu ispunjenja preuzetih obveza iz Okvirne direktive o otpadu 2008/98/EK temeljem koje je do 1. siječnja 2020. godine potrebno osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje slijedećih otpadnih materijala:

◊ papir, plastika, metal, staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih tokova otpada sličnom otpadu iz kućanstava u minimalnom udjelu 50% mase otpada,

◊ neopasnog građevnog otpada u minimalnom udjelu 70% mase otpada.

U 2016. godini realizirano je 10 projekata za koja su isplaćena sredstva u iznosu 1.737.979,20 HRK. Gradu Koprivnici sufinancirana je nabavka dvokomornog komunalnog vozila u svrhu odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada i miješanog komunalnog otpada, gradovima Petrinja, Glina, Bakar i općini Ribnik sufinancirana je nabavka mobilnog reciklažnog dvorišta u svrhu odvojenog prikupljanja i skladištenja manjih količina posebnih vrsta otpada te gradu Labinu nabavka komunalne opreme.

Zaključno, u 2016. godini izvršenje planiranih mjera gospodarenja otpadom iznosi 2.041.241,86 HRK od čega se na mjeru OT-2 odnosi 85,14% što je prikazano u tablici 2.8.

 Tablica 2.8.Izvršenje prioritetne mjere gospodarenje otpadom u 2016. godini

2.5. Istraživanje i razvoj i stručna podrška

Za aktivnosti u okviru istraživanja i razvoja i stručne podrške Planom je alocirano 4.000.000 HRK u razdoblju od 2014. do 2016. godine, bez razrade iznosa alokacije po pojedinačnoj mjeri ili po godinama.

Za određene aktivnosti, odnosno mjere za koje se procijeni da mogu ispuniti kriterije znanstvenih i stručno utemeljenih istraživanja (temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja) Planom je definirano da će se provoditi kroz pravnu i institucionalnu infrastrukturu područja znanosti i istraživanja. Stoga je Vlada Republike Hrvatske 05. studenog 2015. godine donijela Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine, kojim su stvorene pretpostavke za pružanje potpore istraživačkim i razvojnim aktivnostima u području klimatskih promjena, prvenstveno na ublažavanju i prilagodbi istima.

U 2016. godini proveden je natječaj putem Hrvatske zaklade za znanost temeljem kojeg je odabrano 10 projekata za financiranje ukupne vrijednosti 15.129.599,72 HRK koji će biti realizirani u budućem razdoblju.

Sukladno mjerama iz Plana i odobrenim sredstvima za projekte istraživanja i razvoja u 2016. godini, isplaćena sredstva iznose 824.023,16 HRK te se odnose na 6 pojedinačnih projekata, a raspodjela po pojedinačnim mjerama prikazana je u tablici 2.9.

Tablica 2.9.Raspodjela dražbovnih prihoda u 2016. godini po prioritetnoj mjeri istraživanje i razvoj, stručna podrška

Opis načina korištenja dražbovnih prihoda u 2016. godini po pojedinačnim mjerama unutar ove prioritetne mjere daje se u nastavku.

• IR-7: Izrada Programa korištenja potencijala za povećanje učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 534.896,25 HRK

Sufinanciranjem Fonda u iznosu od 534.896,25 HRK u 2016. godini izrađen je Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. – 2030. kojim je dana procjena nacionalnih potencijala toplinske energije za grijanje i hlađenje, uz opis mogućnosti razvoja sustava toplinske energije za grijanje i hlađenje, predviđanje potrošnje kroz 10 godina i karta Republike Hrvatske s prikazom mjesta potrošnje, infrastrukture i mogućnosti opskrbe toplinskom energijom za grijanje i hlađenje. Izradom Programa ispunjena je obveza Republike Hrvatske proizašla iz Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) i prenesena u Zakon o tržištu toplinske energije (Narodne novine, br. 80/13, 14/14 i 95/15).

• IR-15: Analiza primjene postojećih i istraživanje novih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 37.156,41 HRK

Fond je u 2016. godini sa sredstvima u iznosu 37.156,41 HRK sufinancirao projekt istraživanja odliva/priliva ugljika u tlu koji se odnosi na ublažavanje klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede) sukladno Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, odabran putem Javnog poziva za sufinanciranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena iz 2015. godine. .

• IR-20: Razvoj kapaciteta i osiguravanje stručne podrške za provedbu i praćenje klimatske politike te izobrazba za potrebe MZOE i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu ( u daljnjem tekstu: HAOP)

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 224.375,00 HRK

Isplaćena sredstva se odnose na izradu studije Učinkovitost i održivost sustava za prikupljanje, obnavljanje i oporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova te analiza utjecaja uredbe (EU) 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima na gospodarstvo u Republici Hrvatskoj temeljem koje je analiziran postojeći sustav te su date mogućnosti i opcije njegova unapređenja što će na održiv i učinkovit način osigurati postupanje s tvarima koje oštećuju ozon te ujedno utjecati na smanjenje klimatskih promjena.

• IR-21:Ostale mjere u području istraživanja i razvoja te stručne podrške

- isplaćena sredstva u 2016. godini: 27.595,50 HRK

U okviru provedbe Ostale mjere u području istraživanja i razvoja te stručne podrške provedeni su projekti koji su se odnosili na sufinanciranje izrade Akcijskih planova sa prijedlogom mjera koje se moraju poduzeti u kratkom roku radi poboljšanja kvalitete zraka na području određene zone ili aglomeracije te sufinanciranje zajedničkog projekta Brodsko-posavske županije i Grada Slavonski Brod pod nazivom „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu“.

Zaključno, u 2016. godini najviše sredstava (64,9%) isplaćeno je u svrhu Izrade Programa korištenja potencijala za povećanje učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju. Izvršenje mjera istraživanja i razvoja te stručne podrške u odnosu na Plan prikazano je u tablici 2.10.

Tablica 2.10.Izvršenje prioritetne mjere istraživanje i razvoj u 2016. godini

3. REKAPITULACIJA KORIŠTENJA PRIHODA OD DRAŽBI U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2016. GODINE

Koncem 2016. godine završena je primjena Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine temeljem kojeg je Fond, korištenjem prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica, provodio sufinanciranja prioritetnih mjera utvrđenih Planom.

S obzirom da je Republika Hrvatska uvrštena u Kalendar dražbi u 2015. godini, Fond je i započeo s obavljanjem poslova dražbovatelja u ime Republike Hrvatske u istoj godini. Predmet dražbi u razdoblju 2014. – 2016., što uključuje i zadržane emisijske jedinice iz 2013. i 2014. godine, bilo je ukupno 15.246.000 emisijskih jedinica. Njihovom prodajom u razdoblju 2014. – 2016. ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 814.747.319,38 HRK , od čega je u Fond uplaćeno 734.361.160,54 HRK , a u državni proračun Republike Hrvatske 80.386.158,84 HRK .

Jednako tako, Fond je u 2015. godini započeo i s korištenjem ostvarenih prihoda iz dražbi emisijskih jedinica. U svrhu podmirivanja troškova bankovnih transakcija u 2015. godini Fond je platio iznos od 329.318,12 HRK , dok sveukupno ostvareni rashodi po Planu za razdoblje 2014. – 2016. iznose 733.984.921,23 HRK, koji se sukladno godišnjim financijskim planovima i programima rada Fonda odnose na:

◊ programe i projekte zaštite okoliša 26.103.110,42 HRK i

◊ programe i projekte energetske učinkovitosti 707.881.810,81 HRK,

odnosno prema prioritetnim mjerama Plana:

◊ obnovljivi izvori energije 30.409.452,02 HRK

◊ energetska učinkovitost (bez sektora prometa) 620.390.814,74 HRK

◊ promet 55.933.510,74 HRK

◊ otpad 22.949.871,46 HRK

◊ istraživanje i razvoj i stručna podrška 4.301.272,27 HRK.

Planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine dana je projekcija prihoda/rashoda u iznosu od 726.000.000,00 HRK . S obzirom na porast cijene emisijskih jedinica u razdoblju u odnosu na projicirane vrijednosti, ostvareno je povećanje prihoda u odnosu na Plan u iznosu od 8.361.160,54 HRK, a time i razmjerno povećanje rashoda u odnosu na Plan, i to u iznosu od 8.361.152,57 HRK.

Razlika ostvarenih prihoda i rashoda u razdoblju od 2014. do 2016. godine iznosi 7,97 HRK , a navedena sredstva bit će utrošena u 2017. godini za namjene utvrđene Planom za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Detaljan prikaz ostvarenih rashoda u razdoblju od 2014. do 2016. godine daje se u tablicama u nastavku.

Tablica 3.1. Ostvareni rashodi od trgovanja emisijskim jedinicama u razdoblju od 2014. do –2016. godine po aktivnostima Financijskog plana Fonda, s poveznicama na mjere iz Plana

Iz tablice 3.1. vidljivo je da ne postoji jasna korelacija između aktivnosti iz Financijskog plana Fonda i mjera Plana, odnosno da postoje značajna preklapanja između različitih aktivnosti i mjera. Radi navedenog su, a za potrebe utvrđivanja izvršenja po prioritetnim mjerama u razdoblju 2014.-2016. u odnosu na Plan, agregirani podaci o projektima po kojima je Fond ostvarivao rashode od trgovanja emisijskim jedinicama u 2015 i 2016. godini, kako je prikazano u tablici 3.2.

Tablica 3.2. Kumulativni prikaz korištenja sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u razdoblju od 2014. do -2016. godine

Iz tablice 3.2. vidljivo je da su s obzirom na povećanje prihoda za 1,1% u odnosu na Plan, razmjerno povećani i rashodi u odnosu na Plan i to na prioritetnim mjerama obnovljivi izvori energije, promet te istraživanje i razvoj. Koncem 2016. godine povećao se intenzitet realizacije projekata po navedenim prioritetnim mjerama, a koja je inicijalno bila planirana za 2017. godinu, te je stoga Fond sukladno ugovornim obvezama i isplaćivao sredstva do približno ukupnog iznosa ostvarenih prihoda ostvarenih trgovanjem emisijskim jedinicama.

Ukupan broj realiziranih projekata aritmetički ne odgovara zbroju broja realiziranih projekata prikazanog u Izvješću o korištenju sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica iz 2015. te 2016. godine iz razloga što je provedba određenog broja projekata višegodišnja te je njihova realizacija izvještavana u svakoj od navedene dvije godine. Stoga su, u svrhu prikaza vjerodostojnih i točnih podataka, duplikati takvih projekata uklonjeni iz analitike i kumulativnog prikaza te je konačan zbroj manji.

Gledajući geografsku raspodjelu rashoda iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama kao i broj realiziranih projekata, razvidno je da se 20,3% sredstava, odnosno 18% projekata odnosi na područje Grada Zagreba. Slijede Primorsko-goranska županija s 10,5% sredstava i 9,4% projekata te Osječko-baranjska županija s 9,7% sredstava i 8,5% projekata.

Najniži rashodi (0,9%) iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnose se na područje Virovitičko-podravske županije, na kojem je provedeno 1,3% projekata.

Najmanji broj projekata (0,9%) realiziranih sredstvima iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosi se na područje Ličko-senjske županije.

Slika 1. Realizacija sredstava Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Slika 2. Broj realiziranih projekata sredstvima plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Sektorski gledano, sredstva Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine dominantno su utrošena na mjere u sektoru kućanstva (67%), odnosno u iznosu od 456.264.247,37 HRK. Slijedi javni sektor s udjelom od 34% i sredstvima u iznosu od 246.848.724,53 HRK, te komercijalni sektor s udjelom od 3% i sredstvima u iznosu od 22.787.068,43 HRK. Najmanje sredstava odnosno 8.084.880,90 HRK isplaćeno je u sektor industrije (<1%).

Slika 3. Grafički prikaz postotne raspodjele realiziranih sredstava Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine po sektorima

Gledajući prioritetne mjere, najviše sredstava (84,5%) alocirano je za mjere energetske učinkovitosti . Razlog dominantne alokacije sredstava u područje energetske učinkovitosti jest taj što su se u promatranom razdoblju 2014.-2016. intenzivno provodile mjere povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu sukladno 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. odnosno nacionalnim programima energetskih obnova javnih zgrada, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća. Radi navedenog sredstva ove prioritetne mjere realizirana su samo u javnom sektoru putem Ugovora o sufinanciranju provedbe Programa obnove zgrada javnog sektora s APN-om (10,7%, odnosno 62.497.020,29 HRK) i kućanstvima (89,9%, odnosno 557.893.794,45 HRK). Mjere u kućanstvima obuhvaćaju energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, nabavu i ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama te kupnju energetski najučinkovitijih kućanskih uređaja.

Kada se promatra geografska raspodjela rashoda prioritetne mjere energetska učinkovitost po kućanstvima, razvidno je da se 11,6% sredstava odnosno 17,8% projekata odnosi na područje Grada Zagreba. Slijede Primorsko-goranska županija sa 10,8% sredstava i 9,3% projekata te Osječko-baranjska županija sa 10,8% sredstava i 8,6% projekata.

Slika 4. Realizacija sredstava prioritetne mjere energetska učinkovitost u kućanstvima, u razdoblju od 2014 do 2016. godine po županijama

Najniži rashodi (0,9%) prioritetne mjere energetska učinkovitost po kućanstvima odnose se na područje Virovitičko-podravske županije, na kojem je provedeno 1,3% projekata.

Najmanji broj projekata (0,9%) prioritetne mjere energetska učinkovitost po kućanstvima odnosi se na područje Ličko-senjske županije.

Slika 5. Broj realiziranih projekata prioritetne mjere energetska učinkovitost po kućanstvima, u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Značajno odstupanje u broju realiziranih projekata prioritetne mjere energetska učinkovitost s obzirom na ostale prioritetne mjere iz Plana odnosi se na realizaciju mjere Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi u sklopu koje je realizirano 96,6% projekata iz Plana. Riječ je o ukupno 19.673 projekata nominalne vrijednosti do 800,00 HRK, iz čega proizlazi da u ukupnoj realizaciji prioritetne mjere energetska učinkovitost ova mjera sudjeluje sa 2,5% sredstava, odnosno na razini cijelog Plana sa 2,1% ukupno iskorištenih sredstava u razdoblju 2014.-2016.

Sljedeća prioritetna mjera po visini alokacije jest promet sa ukupno 7,6% alokacije kojom se značajno pridonijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa kroz poticanje nabavke energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih vozila, promicanje integriranog prometa i izgradnju infrastrukture za alternativna goriva.

Ukoliko se promatra geografska raspodjela rashoda iz Plana u razdoblju od 2014.  2016. za prioritetnu mjeru promet po županijama kao i broj realiziranih projekata, razvidno je da se skoro polovica rashoda i projekata odnosi na dvije županije – 25,9% sredstava odnosno 31,3% projekata odnosi na područje Grada Zagreba, te 23,1% sredstava odnosno 14,5% projekata na područje Primorsko-goranske županije.

Slika 6. Realizacija sredstava prioritetne mjere promet u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Najniži rashodi i najmanji broj realiziranih projekata prioritetne mjere promet odnose se na područje Bjelovarsko-bilogorske (0,3% sredstava odnosno 0,7% projekata) i Brodsko-posavske županije (0,4% sredstava odnosno 0,4% projekata).

Slika 7. Broj realiziranih projekata prioritetne mjere promet u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Slično kao i u prethodnoj prioritetnoj mjeri, u prometu po broju realiziranih projekata odstupa mjera Financijski poticaji za energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva vozila u sklopu koje je realizirano 2% projekata iz Plana, odnosno 84% projekata iz prioritetne mjere promet. Riječ je o ukupno 580 projekata u kojima se po vozilu dodjeljivali nominalni iznosi u najvišem iznosu od 70.000,00 HRK. U ukupnoj realizaciji prioritetne mjere promet ova mjera sudjeluje sa 83,2% sredstava, odnosno na razini cijelog Plana sa 6,3% ukupno iskorištenih sredstava u razdoblju 2014.-2016.

Analizom namjene realiziranih projekata prioritetne mjere promet (dominantno vozila i prometna infrastruktura) vidljivo je da se najviše isplaćenih sredstava (45,6%, odnosno 25.505.878,75 HRK) odnosi na projekte pravnih osoba u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti (nabava službenih, dostavnih te vozila za prijevoz putnika ili robe). Slijede projekti nabave osobnih vozila fizičkih osoba u iznosu od 12.224.820,10 HRK (21,9%).

Slika 8. Grafički prikaz raspodjele realiziranih sredstava prioritetne mjere promet u razdoblju od 2014. do 2016. godine po namjeni

Posebno vrijedi istaknuti projekte Zelene linije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode gdje su kroz 23 projekta, ukupnim sredstvima u iznosu od 11.686.998,75 HRK, što odgovara 20,9% alokacije sredstava u prioritetnoj mjeri promet, postojeća vozila/plovila zamijenjena ekološki prihvatljivijim kako bi se doprinijelo zaštiti prirode i okoliša u:

◊ 7 nacionalnih parkova: Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Brijuni, Mljet,

◊ 8 parkova prirode: Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka.

Na prioritetnu mjeru obnovljivi izvori energije odnosi se 4,1% alokacije. Specifičnost poticanja obnovljivih izvora energije od strane Fonda odnosi se na činjenicu da se mjere korištenja obnovljivih izvora energije većinom ne sufinanciraju kao zasebni projekti, već su one najčešće jedne od mjera u sklopu npr. energetske obnove zgrada ili se u projektu kombinirano ugrađuje više različitih obnovljivih tehnologija. Radi navedenog doprinos sufinanciranja sredstvima iz emisijskih jedinica u postizanju nacionalnih ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora do 2020. godine nije moguće promatrati samo kroz prioritetnu mjeru obnovljivi izvori energije, već treba uzeti u obzir i mjere energetske učinkovitosti i prometa, te ga posljedično nije moguće ni jednoznačno kvantificirati.

Ukoliko se promatra geografska raspodjela rashoda iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine za prioritetnu mjeru obnovljivi izvori energije po županijama kao i broj realiziranih projekata, razvidno je da se 21,2% sredstava odnosno 13,1% projekata odnosi na područje Osječko-baranjske županije.

Slika 9. Realizacija sredstava prioritetne mjere obnovljivi izvori energije za razdoblje 2014.-2016. godine po županijama

Virovitičko-podravska županija jedina je županija koja nije realizirala nijedan projekt obnovljivih izvora energije sredstvima iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

Slika 10. Broj realiziranih projekata prioritetne mjere obnovljivi izvori energije u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Analizom djelatnosti subjekata koji su realizirali projekte obnovljivih izvora energije vidljivo je da se najviše isplaćenih sredstava (37%, odnosno 11.246.668,29 HRK) odnosi na ugradnju obnovljivih tehnologija, dominantno kotlova na biomasu i sunčevih toplinskih kolektora, u objekte ustanova za odgoj i obrazovanje (škole i vrtići). Slijede subjekti koji obavljaju djelatnost u turizmu odnosno hoteli i obrti sa 6.719.889,54 HRK (22,1%) u kojima se dominantno instalirani sunčevi toplinski kolektori, ali su jednako zastupljene i ostale obnovljive tehnologije.

Slika 11. Grafički prikaz raspodjele realiziranih sredstava prioritetne mjere obnovljivi izvori energije u razdoblju od 2014. do 2016. godine po djelatnostima

U području gospodarenja otpadom ostvarena alokacija iznosi 3,1% kojom su realizirane mjere koje prate red prvenstva gospodarenja otpadom s fokusom na smanjenje količina odloženog otpada iz razloga što odlaganje komunalnog otpada na odlagališta najviše doprinosi ukupnoj sektorskoj emisiji stakleničkih plinova.

Geografska raspodjela rashoda iz Plana u razdoblju od 2014. do 2016. godine za prioritetnu mjeru gospodarenje otpadom po županijama kao i broj realiziranih projekata, pokazuje je da se najviše sredstava (13,71%) odnosi na područje Osječko-baranjske županije. Najviše pojedinačnih projekata (12,9%) realizirano je na području Istarske županije.

Slika 12. Realizacija sredstava prioritetne mjere gospodarenje otpadom u razdoblju od 2014. do 2016. godine po županijama

Najniži rashodi i najmanji broj realiziranih projekata prioritetne mjere gospodarenje otpadom odnose se na područje Grada Zagreba (0,2% sredstava odnosno 1,4% projekata), Krapinsko-zagorske (0,6% sredstava odnosno 1,4% projekata) i Međimurske županije (0,6% sredstava odnosno 1,4% projekata). Međutim treba napomenuti da je Fond sektor gospodarenja otpadom, osim iz prihoda ostvarenih trgovanjem emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, sufinancirao i iz drugih prihoda Fonda.

Slika 13. Broj realiziranih projekata prioritetne mjere gospodarenje otpadom u razdoblju od 2014 do 2016. godine po županijama

Poticanje istraživanja i razvoja ostvareno je na razini 0,6% čime su realizirane mjere unapređenja izvješćivanja iz sektora LULUCF, mjere poticanja primjene obnovljivih izvora energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode te mjere za razvoj kapaciteta i osiguravanje stručne podrške za provedbu i praćenje klimatske politike. Realizacija ove prioritetne mjere dominantno je ovisila o potrebama tijela središnje vlasti za financiranjem stručnih podloga, analiza i studija. Nadalje, s obzirom da je u sklopu ove mjere Vlada Republike Hrvatske 5. studenog 2015. godine donijela Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine, kojim su stvorene pretpostavke za pružanje potpore istraživačkim i razvojnim aktivnostima u području klimatskih promjena, prvenstveno na ublažavanju i prilagodbi istima, a temeljem kojeg je u 2016. godini proveden natječaj putem Hrvatske zaklade za znanost, realizacija istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena ostvarit će se u razdoblju Plana 2017.-2020. Natječajem je odabrano 10 projekata za financiranje ukupne vrijednosti 15.129.599,72 HRK čiji se predmet istraživanja odnosi na tematska područja prilagodbe klimatskim promjenama, niskougljičnog razvoja, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i prometa.