Na temelju članka 8. stavka 10. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10, 22/13 i 25/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
I.
Ovom odlukom donosi se Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
II.
Sastavni dio ove odluke je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 602-03/18-05/00046
Urbroj: 533-05-18-0001
Zagreb, 9. svibnja 2018.
M I N I S T R I C A
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
PREDGOVOR
Prvi Nacrt Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje izradili su: Ljubica Banović, Učenički dom Marije Jambrišak, Zagreb; Dražen Blažeka, Tehnička škola Čakovec; Damir Bošnjak, Tehnička škola Zagreb;
Martina Ćevid, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (tehnička koordinatorica); Đurđica Fuštar, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb (koordinatorica); Snježana Kovač, Škola za cestovni promet, Zagreb
Mirela Lekić, Hrvatska obrtnička komora; Dalibor Perković, Zdravstveno veleučilište, Zagreb; Vlado Prskalo, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod; Blaženka Pul, Elektrotehnička i prometna škola, Osijek
Marija Rašan-Križanac, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu; Dalibor Sumpor, Srednja škola Tina Ujevića, Kutina; Tihomir Tomčić, Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar; Danijela Vrtiprah, Obrtnička škola Koprivnica;
Dalibor Vukalović, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar; Vesna Anđelić, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Snježana Gernhardt, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; Tamara Hudolin, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Dragica Vrgoč, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Suzana Hitrec, Upravna škola Zagreb; Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Branka Vuk, CARNet.
Navedeni Nacrt dokumenta bio je objavljen, a javna rasprava završila je 28. veljače 2017. godine.
Imenovanjem ministrice znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženke Divjak ponovno je pokrenut proces izrade, odnosno izmjena i dopuna prvoga prijedloga dokumenta te donošenje dokumenta - Nacrt Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Nakon dorade, odnosno izmjena i dopuna prve inačice dokumenta, novi Nacrt Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje upućen je na međunarodnu recenziju.
Nakon dobivene pozitivne recenzije stručna radna skupina razmotrila je prijedloge recenzenta te doradila dokument. Koordinatorica stručne radne skupine gđa Đurđica Fuštar prezentirala je dokument na sjednici Vijeća za strukovno obrazovanje, koja je održana 30. travnja 2018., te je pozitivno mišljenje o Nacrtu prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje doneseno jednoglasnom odlukom svih nazočnih članova Vijeća.
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE 1. Ljubica Banović, Učenički dom Marije Jambrišak, Zagreb 2. Dražen Blažeka, Tehnička škola Čakovec 3. Damir Bošnjak, Tehnička škola Zagreb 4. Đurđica Fuštar, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb (koordinatorica) 5. Snježana Kovač, Škola za cestovni promet, Zagreb 6. Mirela Lekić, Hrvatska obrtnička komora 7. Blaženka Pul, Elektrotehnička i prometna škola, Osijek 8. Marija Rašan-Križanac, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu 9. Tihomir Tomčić, Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar 10. Danijela Vrtiprah, Obrtnička škola Koprivnica 11. Dalibor Vukalović, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar
STRUČNA I ADMINISTRATIVNA PODRŠKA
1. Vlado Prskalo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2. Sanja Horvatić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. Vesna Anđelić, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odrasli
SADRŽAJ
1. UVOD
2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOGOBRAZOVANJA
2.1 Svrha strukovnog obrazovanja
2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja
2.3 Ciljevi strukovnogobrazovanja
2.4 Načela strukovnog obrazovanja
3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
3.1 Načela učenja i poučavanja
3.2 Proces učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje
3.3 Učenje temeljeno na radu
3.4 Odgojno-obrazovni ciklusi
4. SADRŽAJI UČENJA I POUČAVANJA
4.1 Generičke kompetencije
4.2 Kurikulumi u strukovnom obrazovanju
4.3 Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju
4.3.1 Kvalifikacija razine 2
4.3.2 Kvalifikacija razine 3
4.3.3 Kvalifikacija razine 4.1
4.3.4 Kvalifikacija razine 4.2
4.3.5 Kvalifikacija razine 5
5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
5.1 Struktura strukovne kvalifikacije razine 2
5.2 Struktura strukovne kvalifikacije razine 3
5.3 Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.1
5.4 Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.2
5.5 Struktura strukovne kvalifikacije razine 5
5.6 Mogućnosti izbora kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje
5.7 Prohodnost
5.8 Grupiranje učenika
6. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
POKRATE
ECVET – Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja
(European Credit System for Vocational Education and Training)
ECTS – Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova
(European Credit Transfer and Accumulation System)
HROO – Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja
(Croatian Credit System for General Education)
EQF – Europski kvalifikacijski okvir
(European Qualifications Framework)
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
Registar HKO-a – Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
NOK – Nacionalni okvirni kurikulum
1. UVOD
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, načela te okvirni sadržaji, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske. Strukovno obrazovanje usmjereno je na razvoj generičkih kompetencija i kompetencija za stjecanje strukovnih kvalifikacija/zanimanja s jasno određenim ishodima učenja i učeničkim postignućima te na stjecanje kompetencija za cjeloživotno učenje, uz praćenje svih vrijednosti i razvojne komponente gospodarstva i društva u kojemu živimo.
Svrha, a time i cilj Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje je kreiranje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče stalni razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva.
Ovim dokumentom uspostavlja se i zajednički okvir djelovanja ustanova za strukovno obrazovanje te se određuje način stjecanja strukovnih kvalifikacija/zanimanja na razinama 2, 3, 4.1, 4.2 i 5, prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Sustav strukovnog obrazovanja omogućuje certificiranje kvalifikacija stečenih formalnim, neformalnim i informalnim oblicima učenja. Vrijednosti i načela procesa učenja i poučavanja koja se promiču Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje usklađen je na nacionalnoj (HKO) i europskoj razini (EQF). Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu. Učenjeipoučavanjeustrukovnomobrazovanjuodvijaseuustanovama za strukovno obrazovanje, centrima kompetentnosti i u svijetu rada.
U procesu cjeloživotnog učenjastrukovnimobrazovanjemstječuseonekompetencijeikvalifikacijekojesuuodređenome razvojnomtrenutkupotrebnesvijeturadaikojesuuskladusosobnimpotencijalimaučenika/polaznika.Stoga je nužna snažna povezanost strukovnog obrazovanja igospodarstva.
Prema nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2015. – 2020.,1Republika Hrvatska razvijat će visokokvalitetno i dostupno inicijalno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje društvo, a prije svega učenici/polaznici i njihovi roditelji/skrbnici, prepoznaje kao privlačnu opciju koja im pruža stjecanje generičkih i specifičnih strukovnih kompetencija.
Provedba strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pratit će ulaganja u visokokvalitetnu, učinkovitu te racionalnu infrastrukturu i objekte, atemeljitćesenarelevantnostistrukovnihkvalifikacija/zanimanja u svijetu radaidefiniranimputovimazanastavakobrazovanjaiosposobljavanja.Ključnuuloguu provedbi imat će nastavnici kojima će se pružati trajna potpora u profesionalnome razvoju. Razvijat će se fleksibilno i inkluzivno strukovno obrazovanje i osposobljavanje temeljeno na ishodima učenja, inovativnim metodama učenja i poučavanja te na suradnji sa svim dionicima, a posebice poslodavcima. Razvijat će se transparentni kvalifikacijski sustav kojiomogućujestjecanjeiprijenosishodaučenja,priznavanjekvalifikacijaistečenihkompetencija u međunarodnoj mobilnosti te će se povećati mogućnost međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika u strukovnom obrazovanju iosposobljavanju.
Ovim dokumentom određena je vizija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, koje će biti usmjereno na kvalitetu i učinkovitost. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje će biti privlačno, inovativno, relevantno i povezano sa svijetom rada te će omogućiti stjecanje kompetencija prijeko potrebnih za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje.
Na temelju Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje planiraju se izraditi sektorski kurikulumi, ojačati model učenja temeljenog na radu te unaprijediti sustav osiguranja kvalitete. Posebno treba istaknuti da će se time osigurati trajni profesionalnirazvojinastavnika, podićiprivlačnoststrukovnog obrazovanja te povećati mobilnost i zapošljivost učenika/polaznika.
_______________________________
1 Tekst koji se odnosi na smjernice temeljene na nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
2015. - 2020. preuzet je iz navedenoga dokumenta i prilagođen.
2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOGOBRAZOVANJA
U ovome poglavlju navode se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela strukovnog obrazovanja, posebnosti učenja i poučavanja te se određuje položaj i značaj strukovnog obrazovanja u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske.
2.1 Svrha
Svrha strukovnog obrazovanja je stjecanje kompetencija potrebnih za određene strukovne kvalifikacije/zanimanja temeljenih na potrebama svijeta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva te na mogućnosti nastavka obrazovanja.
Strukovno obrazovanje osigurava uvjete za:
stjecanje prve kvalifikacije i usvajanje generičkih kompetencija za cjeloživotno učenje u skladu s mogućnostimapojedinca
proširivanje i usavršavanje stečenog znanja prema zahtjevima svijeta rada
osobni razvoj pojedinca s posebnim naglaskom na razvoj poduzetnosti, inovativnosti i kreativnosti
zapošljivost i samozapošljivost
nastavakobrazovanja.
2.2 Vrijednosti strukovnogobrazovanja
Ovim dokumentom ističu se specifične vrijednosti strukovnog obrazovanja:
znanje i vještine – Uza znanje, razvoj vještina temeljna je vrijednost strukovnog obrazovanjakojaomogućavapraktičnuprimjenunaučenoga.Interdisciplinarnimpristupom učenju stječu se primjerene vještine potrebne za rad u različitimpodručjima.
relevantnost – Stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja u strukovnom obrazovanju temelji se na usvajanju onog znanja i vještina koje će učeniku/polazniku omogućiti zapošljivost i prilagodljivost u promjenjivim okolnostima.
cjeloživotno učenje – Cjeloživotno učenje je vrijednost kojom se nadograđuju generičke i strukovne kompetencije potrebne za prilagodbu promjenjivim uvjetima u svijeturada.
odgovornost – Odgovornost je prisutna u svakom segmentu strukovnog obrazovanja, a posebno je izražena u postupcima i rezultatima rada te svimučincima koje taj rad ima na pojedinca izajednicu.
rad – Strukovno obrazovanje promiče rad kao vrijednost koja pridonosi razvoju pojedinca idruštva.
zaštita na radu – Strukovno obrazovanje promiče i zaštitu na radu kao vrijednost koja pridonosi sprječavanju rizika i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
suradnja i socijalno partnerstvo – Suradnjom svih dionika sustava strukovnog obrazovanja i gospodarstva podiže se razina kvalitete obrazovanja. Suradničkim odnosima ustanova za strukovno obrazovanje, centara kompetentnosti, lokalne i regionalne zajednice, gospodarskih čimbenika i strukovnih komora otvorena je mogućnost prilagodbe postojećih i stvaranja novih strukovnih kvalifikacija/zanimanja u skladu s potrebama svijeta rada. Socijalnim partnerstvom osiguravaju se potrebni uvjeti za funkcionalno i učinkovito strukovno obrazovanje te njegovo brzo prilagođavanje novim tehnologijama i potrebama u svijetu rada.
poduzetnost – U strukovnom obrazovanju naglasak se stavlja na aktiviranje osobnih i poslovnihpotencijalatenaprepoznavanjeprilikazadjelovanjeipreuzimanjeodgovornosti u osobnom i poslovnomokruženju.
identitet – Strukovno obrazovanje pridonosi izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s poštovanjemrazličitosti.
integritet – Integritet pretpostavlja iskrenost i autentičnost svih sudionika uključenih u odgojno-obrazovni proces. U strukovnom obrazovanju uz osobni integritet razvija se i profesionalni integritetpojedinca.
poštovanje – U strukovnom obrazovanju prijeko je potrebno međusobno poštovanje svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa u ustanovama za strukovno obrazovanje, regionalnim centrima kompetentnosti i u svijetu rada.
solidarnost – Solidarnost podrazumijeva prihvaćanje različitosti te djelovanje temeljeno na prihvaćanju pojedinačnih i zajedničkih izazova u osobnom i poslovnomokruženju.
zdravlje – Briga o zdravlju u užem smislu uključuje prepoznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih životnih navika, zdravih stilova života i odgovornog ponašanja.
održivi razvoj – Briga o ekologiji te energetskoj i materijalnoj održivosti u svijetu.
2.3 Ciljevi strukovnogobrazovanja
Strukovno obrazovanje ostvaruje se u sigurnom okruženju u kojemu se pruža potpora učenicima/polaznicima da se razviju u:
osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavakobrazovanja te cjeloživotno učenje
-usvajanjem znanja i vještina te samostalnosti i odgovornosti svaki pojedinac je pripremljen za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotnoučenje
samopouzdane i poduzetneosobe
-koje proširuju i usavršavaju stečeno stručno znanje prema zahtjevima svijeta rada i osobnim interesima
-koje autonomno i odgovorno odabiru životne ciljeve i prikladne načine za njihovo postizanje
-koje imaju razvijenosamopoštovanje
-koje razvijaju vlastite talente i sposobnosti
-koje se brinu o vlastitom zdravlju u osobnom i profesionalnomokruženju
osobe kojeuče
-koje su znatiželjne, žele učiti i znaju upravljati svojim učenjem, razvijaju znanje o svijetu u kojemu žive i njegovorazumijevanje
-koje su sposobne uočavati probleme i oblikovati novarješenja
-koje su otvorene prema novim idejama i načinimarazmišljanja
-koje u radnom okruženju stječu stručno primjenjivoznanje
-koje kritičkirazmišljaju poštujući pri tome druga razmišljanja i ideje
-koje profesionalnim znanjem i vještinama mogu osigurati kvalitetanživot
osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju uzajednici
-koje imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine Republike Hrvatske te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju
-koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama
-koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkomdobru
-koje su empatične
-koje solidarno djeluju u zajedničkom radu, surađuju u profesionalnomokruženju
-koje primjenjuju opća načela prevencije u svim područjima rada
-koje poznaju i razumiju svoju kulturnu zajednicu te prihvaćaju druge kulturnezajednice
-koje odgovorno upravljaju sredstvima za rad te surađuju sa svim sudionicima radnoga procesa.
2.4 Načela strukovnogobrazovanja
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje temelji se na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, Zakonu o strukovnom obrazovanju i ZakonuoHrvatskomkvalifikacijskomokvirutespecifičnimnačelimakojaseutvrđujuradirazvoja, promicanja i praćenja stalnog poboljšanja sustava strukovnog obrazovanja. Učenjem i poučavanjem u sklopu strukovnog obrazovanja omogućuje se stjecanje znanja, razvoj vještina i stvaralačkih sposobnosti, uključujući odgovornost za postignuće osobnih ciljeva, za vlastiti život, okoliš, užu i širu zajednicu uz primjenunačela:
visokakvalitetaodgojaiobrazovanjazasve–Kontinuiranimpoboljšanjemmaterijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti osigurava se dostupnost kvalitetnoga strukovnog obrazovanja utemeljenog na jasnim standardima. Kvaliteti strukovnog obrazovanja pridonosi osiguranje potpore za razvoj osobnih potencijala te snažna povezanost sa svijetomrada.
utemeljenost na znanstvenim i tehnološkimspoznajama
inkluzivnost – Osiguravanje pristupa i prava na inicijalno i nastavljajuće strukovno obrazovanje svim učenicima/polaznicima te pružanje potpore i osiguravanje uspješnosti u strukovnom obrazovanju u skladu s njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima, interesima isposobnostima.
europska dimenzija obrazovanja – Europska dimenzija obrazovanja podrazumijeva učenje zajedničkog življenja u demokratskom i multikulturnom društvu. Na taj način učenicima se omogućuje stjecanje znanja i vještina mobilnošću i drugim oblicima povezanosti, promicanje socijalne uključenosti, jednakopravnosti i tolerancijerazličitosti uz međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija.
demokratičnost– Demokratičnost se ostvaruje uključivanjemsvihdionika(državnihigospodarskihinstitucija,privatnog sektora i ostalih zainteresiranih subjekata) primjereno njihovoj ulozi u donošenju odluka o planiranju, izvođenju, financiranju i upravljanju u sustavu strukovnog odgoja iobrazovanja.
horizontalna i vertikalna prohodnost – Sustav strukovnog obrazovanja osigurava mobilnost i prohodnost. U svim strukovnim kvalifikacijama omogućuje se promjena vrste obrazovanja te prohodnost između sektora i strukovnog kurikuluma u sklopu sustava strukovnog obrazovanja.
U sustavu cjeloživotnog učenja polaznici se, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima.
profesionalnirazvojnastavnika–Razvojnovihtehnologijatestrategijaučenjaipoučavanja nameće potrebu za stalnim profesionalnim razvojem nastavnika u strukovnom obrazovanju.
autonomija i odgovornost nastavnika – Nastavniku je u ostvarenju kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja osigurana autonomija u izboru oblika i metoda poučavanja te djelomična autonomija u izboru sadržaja. Autonomija je povezana s odgovornošću za ostvarivanje ishoda učenja i stjecanje kompetencija.
autonomija i odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova – Ustanove za strukovno obrazovanje imaju određenu autonomiju pri izradi kurikuluma škole koji se izrađuje u skladu s nacionalnim i sektorskim kurikularnim dokumentima. Stjecanje i razvoj kompetencijazaradilinastavakobrazovanjautemeljenisunaprofesionalnojodgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa za postizanje odgojno-obrazovnihishoda.
aktivna uloga učenika u procesu poučavanja i učenja – Oblici i metode učenja i poučavanja omogućuju svakom učeniku/polazniku uspješnost u skladu s njegovim mogućnostimaterazvijanjekreativnosti,inovativnostiipoduzetnosti.Učenik/polaznik aktivnosudjelujeuprocesuučenjaipoučavanjatestječeprimjenjivoznanjeivještine.Dio strukovnoga kurikuluma ostvaruje se praktičnom primjenom teorijskog znanja u radnom okruženju.
ustanova za strukovno obrazovanje kao sigurno i poticajno okruženje za osobni razvoj i suradnju – Osiguravanje uvjeta provođenja učenja i poučavanja u ozračju razumijevanja, potpore i suradnje postiže se kvalitetnom komunikacijom učenika/polaznika, nastavnika, stručnih suradnika, roditelja/skrbnika i mentora iz svijeta rada radi napredovanja i dobrobiti svakog učenika/polaznika.
Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća provodi se različitim suvremenim oblicima i metodama.
Potiče se pozitivan pristup vrednovanju kao motivacija za daljnji rad te stvaranje atmosfere suradnje i prihvaćanjarazličitosti.
cjeloživotno učenje – Razumijevanjem i prihvaćanjem učenja kao cjeloživotnog procesa svaki pojedinac aktivno se uključuje u suvremeni svijet neprestanih promjena društvenog i gospodarskog života. Kvalifikacije stečene formalnim, neformalnim ili informalnim procesom učenja mogu se certificirati na temelju zakonskihpropisa.
3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOMOBRAZOVANJU
Učenje i poučavanje međusobno su povezani procesi koji ovise jedan o drugome. U procesu učenjatrebapoticatirazvojpraktičnih,kognitivnihisocijalnihvještina,samostalnostiodgovornost. Načela učenja i poučavanja strukovnog obrazovanja proizlaze iz njegovih specifičnosti. Učenje i poučavanje u strukovnom obrazovanju provode se u školskom okruženju u ustanovama za strukovno obrazovanje, regionalnim centrima kompetentnosti i u svijetu rada raznim oblicima učenja temeljenoga na radu. Razvoj generičkih i strukovnih kompetencija odvija se u sklopu procesa učenja i poučavanja te izvannastavnihaktivnosti.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se treba prilagoditi.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum.
3.1 Načela učenja ipoučavanja
Na temelju suvremenih načela učenja i poučavanjatespecifičnih ciljeva strukovnogobrazovanja,uustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnostiplaniraseiizvodiodgojno-obrazovniprocestako da seomogućuje:
cjelovit razvoj i dobrobit učenika/polaznika – Poštovanje jedinstvenosti svakog učenika/polaznika radi razvoja njegovihpotencijala.
cjelovitostipovezanostiskustvaučenjairazvoja–Svakiodgojno-obrazovniciklus temelji se na ranije stečenom znanju, vještinama, vrijednostima i stajalištima primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjegučenja.
jasna i visoka očekivanja od učenika/polaznika – Postupno povećavanje očekivanih razina ishoda učenja u skladu s individualnim potrebama i mogućnostima osigurava trajno napredovanje u procesu usvajanjakompetencija.
stjecanje kvalifikacije za rad – Učenjem i usvajanjem generičkog i strukovnog znanja, vještina te vrijednosti i stajališta uz poznavanje općih načela prevencije zaštite naradu.
cjeloživotno učenje – Cjeloživotno učenje potpora je osobnom i profesionalnom rastu i razvoju i pretpostavka za to, a time pridonosi i napretkugospodarstva.
izbornost sadržaja učenja – Otvorenost i fleksibilnost strukovnog kurikuluma omogućuje učenicima/polaznicima odabir sadržaja koji su povezani sa svijetom rada, životnim situacijama, iskustvima te interesima i očekivanjima njih samih i društvene sredine općenito.
poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene naučenog u svijetu rada i u svakodnevnom životu – Vježbama, projektima te praktičnom primjenom teorijskog znanja u svijetu rada potiče se razvoj samostalnosti.
aktivno sudjelovanje učenika/polaznika u procesu učenja – Postupci i strategije učenja usmjerene su na razvoj kreativnosti, samostalnosti i odgovornosti učenika/polaznika te njihovo aktivno uključivanje u sam proces učenja.
usmjerenost učenika/polaznika prema suradnji i otvorenosti prema zajednici – Učenje u školskom okruženju u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti i radnom okruženju u svijetu rada aktivno potiče suradnju i interakciju svih sudionika te otvorenost prema zajednici.
poticajno i sigurno okruženje – Materijalni i prostorni uvjeti strukovnih kurikuluma usklađeni s Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja pridonose stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja u procesu stjecanja strukovne kvalifikacije/zanimanja.
3.2 Procesi učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje
Svi sudionici procesa učenja i poučavanja, razumijevajući ciljeve, zadaće, sadržaje, organizaciju, metodeistrategijeučenjaipoučavanja,svojedjelovanjeusmjeravaju naishode učenja i stjecanje kompetencija za strukovnukvalifikaciju/zanimanje.
U odgojno-obrazovnome procesu učenja i poučavanja važno je postići:
programsku i vremensku usklađenost općeobrazovnog i strukovnog dijelakurikuluma
usklađenost sadržaja i procesa učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje s procesom učenja utemeljenoga na radu u sklopu strukovnog dijela kurikuluma u svijetu rada
izvođenje strukovnog kurikuluma u primjerenom okruženju (u standardnim i specijaliziranim učionicama te na radnome mjestu u svijeturada)
usklađenost sadržaja i metoda učenja i poučavanja s ishodima učenja i kompetencijama strukovnekvalifikacije/zanimanja.
Proces učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju dinamična je kombinacija različitih suvremenih metoda učenja i poučavanja kojima se razvija suradnički odnos svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa. Potiče se otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života te razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika/polaznika.
Raznolikim aktivnostima učenici/polaznici potiču se na aktivno sudjelovanje i međusobnu suradnju te na razvijanje kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina. Učenje i poučavanje odvija se u okruženju koje simulira stvarne radne uvjete kao kvalitetna priprema za učenje u stvarnome radnom okruženju. Metode učenja i poučavanja koje se primjenjuju u procesu strukovnog obrazovanja u središte procesa stavljaju
učenika/polaznika.
3.2.1 Ulogaučenika
Tijekom strukovnog obrazovanja učenik/polaznik stječe strukovnu kvalifikaciju/zanimanje na temelju koje se može uključiti u svijet rada ili nastaviti obrazovanje. Učenik/polaznik je aktivan sudionik odgojno-obrazovnoga procesa koji:
stječe kompetencije izabrane strukovne kvalifikacije/zanimanja primjereno svojim mogućnostima idarovitosti
aktivno sudjeluje u procesu vrednovanja i samovrednovanja postignutih ishoda učenja
redovito pohađa sve oblike nastave isamostalnouči,brine se zasvojeradnoiživotnookruženje
svoj odnos prema drugima temelji na suradnji, prihvaćanju različitosti, međusobnom poštovanju irazumijevanju
se razvija u samostalnu i odgovornu osobu sposobnu za uključivanje u svijet rada ili nastavak obrazovanja te cjeloživotnoučenje.
3.2.2 Uloga nastavnika
Usustavustrukovnogobrazovanjaodgojno-obrazovniprocesprovode nastavnici kojisustručnjaciza različita područja te dobro poznaju procese poučavanja i učenja. Nastavnik je autonoman u izboru metoda koje primjenjuje u procesu učenja i poučavanja. Kreator je procesa učenja i poučavanja, njegov moderator ivoditelj te prihvaća odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja.
Nastavnik kao kreator odgojno-obrazovnoga procesa:
trajno se stručno usavršava provodeći određeno vrijeme i na radnim mjestima u odgovarajućemsektoruuradnomokruženjuizakompetencijeupodručjupedagogije, psihologije, didaktike,metodike te zaštite na radu
koristi se novim tehnologijama i opremom kako bi mogao kompetentno voditi proces učenja i poučavanja u skladu sa stvarnim potrebama gospodarstva te tako osigurati relevantnost strukovnog obrazovanja
razumije potrebe i mogućnosti učenika/polaznika te im prilagođava sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja.
3.2.3 Uloga ravnatelja i stručnihsuradnika
Ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje radi sustavno na osiguravanju uvjeta i pružanju potpore svim radnicima za ostvarivanje ciljeva Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma (kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
Ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje radi kontinuirano na osiguravanju svih materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za funkcionalno izvođenje nastavnoga procesa koji će učenicima/polaznicima osigurati stjecanje znanja i vještina potrebnih za kompetentan ulazak u svijet rada. Ravnatelj ima jasnu viziju razvoja ustanove za strukovno obrazovanje koja je usklađena s potrebama svijeta rada i razvojem novih tehnologija, koje je nužno neprekidno implementirati u nastavni proces. S obzirom na to da su strukovni nastavnici ključni čimbenik za kvalitetu provedbe nastavnoga procesa, ravnatelj će, u suradnji s nadležnim agencijama i gospodarstvom i osnivačima osigurati kontinuirano usavršavanje strukovnih nastavnika za primjenu novih tehnologija te korištenje modernih nastavnih metoda. S obzirom na potrebu partnerstva u strukovnom obrazovanju ravnatelj će poticati suradnju sa socijalnim partnerima, kako na lokalnoj i regionalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Stručni suradnici koji rade u ustanovama za strukovno obrazovanje aktivno su uključeni u provedbu kurikularnih dokumenata. Njihovo uključivanje ovisno je o njihovoj profesionalnoj ulozi i specifičnim
potrebama nastavnika i učenika/polaznika.
Koordiniraju suradnju s regionalnim centrima kompetentnosti, kao i mentorima iz gospodarstva u kojih učenici/polaznici provode učenje temeljeno na radu uz usklađivanje realizacije sadržaja praktične i strukovno-teorijske nastave, edukacije mentora te implementacije novih tehnologija u proces učenja i poučavanja.
3.2.4 Materijali iizvori
Ustanova za strukovno obrazovanje djeluje u primjerenim prostornim i materijalnim uvjetima sa stručnim kadrom potrebnim za postizanje ishoda učenja. Učenici/polaznici ostvaruju predviđene ishode učenjem u ustanovi za strukovno obrazovanje, centru kompetentnosti te u radnom okruženju. Komunikacijom sa srodnim ustanovama osigurava se razmjena stručnog znanja i primjera dobre prakse.
Procesi učenja i poučavanja te primjena suvremenih metoda podrazumijevaju odgovarajuće uvjeteradakojeosiguravaustanova za strukovno obrazovanje i centar kompetentnostiuzpotporuosnivačailokalnezajedniceteosobitogospodarskih subjekata određenoga sektora.
Materijalniuvjetiradaustanova za strukovno obrazovanje i centara kompetentnosti, opremaučionica,praktikuma,vježbaonica, laboratorija, radionicaidrugih prostora u kojima se provodi proces učenja i poučavanja u skladu su s potrebama standarda kvalifikacija i strukovnog kurikuluma. Prostori u kojima se uči i poučava te sredstva i pomagala koja se pri tome upotrebljavaju u funkciji su učinkovitog stjecanja kompetencija za određenu strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Okruženje u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti poticajno je i sigurno za sve učenike/polaznike te osigurava međusobno poštovanje, kolegijalnost i solidarnost.
3.3 Učenje temeljeno naradu
Proces učenja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja. Podiže kvalitetustrukovnogobrazovanja,asuradničkiodnosiizmeđuustanova za strukovno obrazovanje, centara kompetentnosti igospodarstva čine ga fleksibilnim iprilagodljivim.
Oblici učenja temeljenog na radu:
integrirano u strukovni kurikulum, u školskim praktikumima, laboratorijima, radionicama, vježbeničkim tvrtkama, uz uporabu simulacija i stvarnih projektnih zadataka u poslovnomesektoru
naukovanje u svijetu rada kombinirano s učenjem temeljenim na radu u školskim i specijaliziranimprostorimauzuvjetdaucjelinisimulirajuuvjeteizsvijetarada
učenje na radnome mjestu kao strukovno obrazovanje i osposobljavanje u ustanovi za strukovno obrazovanje, centru kompetentnosti koje uključujerazdobljaučenjanaradnomemjestukodposlodavaca.Radnaradnomemjestudio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije. Učenjem na radnome mjestu učenik/polaznik postupno se uvodi u svijet rada te mu se omogućuje sudjelovanje u radnome procesu u kontroliranim uvjetima sve dok ne stekne potpune kompetencije za određenu strukovnukvalifikaciju/zanimanje.
Učenje temeljeno na radu može se provoditi:
u svijetu rada (gospodarski subjekti) na mjestima gdje su zadovoljeni pedagoški i sigurnosni uvjeti s odgovarajuće osposobljenim i motiviranim mentorima uposlodavca
u regionalnim centrimakompetentnosti
u ustanovama za strukovno obrazovanje koje za to imaju materijalne i prostorne uvjete za izvođenje strukovnih kurikuluma u skladu s Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Za uspješno provođenje učenja temeljenog na radu nužno je stvoriti uvjete suradnje i partnerstva gospodarstva te nadležnih institucija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ustanova za strukovno obrazovanjeuzpotporu nacionalnih institucija i lokalne zajednice dogovara sadržaje učenja na radnome mjestu s onim gospodarskim subjektima koji mogu na učinkovit način pridonijeti stjecanju strukovnih kompetencija.
Sektorski kurikulum i kurikulum za stjecanje kvalifikacije/zanimanja odredit će obujam i oblik učenja temeljenog na radu.
3.3.1 Proces učenja i poučavanja na radnomemjestu
Vještine i znanje koji se usvajaju tijekom učenja na radnome mjestu, kao i odabir načina i oblika učenja, određuju se sektorskim kurikulumom te kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja. Učenjem na radnome mjestu stječe se specifično znanje i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoranradterješavanjestvarnihproblemaradnogaprocesaodređenogzanimanja.Stječusei razvijajusocijalnekompetencijekaoštosu:poštovanjeradnediscipline,komunikacijanaradnome mjestu, suradnički odnosi i prihvaćanje različitosti. Učenje na radnome mjestu pridonosi razvijanju poduzetničkogaduha,poštovanjustandardaustruciipropisanihpravilau sklopu određenoga radnogmjesta.
3.3.2 Ulogaučenika
Učenjem na radnome mjestu učenici:
razvijaju svoje profesionalno znanje i vještine testručnost
stječu znanje o radu na siguran način
razvijaju kompetencije potrebne za rad na radnome mjestu, uključujući i generičke kompetencije
razvijaju samopouzdanje imotivaciju
aktivno sudjeluju u procesu vrednovanja i samovrednovanja ostvarenih ishoda učenja
preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom
stječu prvo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključili u svijet rada ili donijeli odluku o nastavkuobrazovanja.
Učenik sudjeluje u radnome procesu u skladu s mogućnostima i usvojenim kompetencijama.
3.3.3 Uloga mentora u svijeturada
Mentor u svijetu rada stručna je osoba koja je osposobljena za poučavanje na radnome mjestu. Tijekomsamogaradnogprocesamentorusvijeturadastvararadnookruženjezastjecanjeznanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja. Surađuje sasvimdionicimauprocesuučenjakakobiseostvarilaočekivanaodgojno-obrazovnapostignuća.
Mentor u svijetu rada u procesu učenja odgovoran je za osiguravanje kvalitete procesa učenja koja uključuje:
provođenje procesa rada i učenja na radnome mjestu
oblikovanje pokazatelja uspješnosti ostvarenja procesa učenja i postignutih ishoda učenja
praćenje i vrednovanje mape radovaučenika
sudjelovanje u provedbi završnih ispita
suradnjusustanovama za strukovno obrazovanjei regionalnim centrimakompetentnostiuzusklađivanje realizacije sadržaja praktične i strukovno-teorijske nastave, edukacije nastavnika te implementacije novih tehnologija u proces učenja ipoučavanja.
3.3.4 Materijali iizvori
Za ostvarivanje učenja temeljenog na radu potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete za provođenje procesa rada u skladu sa specifičnostima sektora, definiranim standardima kvalifikacija i strukovnim kurikulumom.
Ustanove za strukovno obrazovanje i centri kompetentnosti koji provode strukovne kurikulume sudjeluju u projektima mobilnosti učenika i nastavnika te u ostalim projektima čime omogućuju učenje i stjecanje iskustva u međunarodnome radnom okruženju. Tako se povećava kvaliteta odgojno-obrazovnoga procesa, relevantnost i prepoznatljivost strukovnog obrazovanja.
3.4 Odgojno-obrazovniciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi odgojno-obrazovna su razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu.Obuhvaćajujednuilivišegodinaobrazovanja,aodređujusepremazajedničkimodgojno-obrazovnimciljevimaiočekivanjimakojaučenik/polazniktrebapostićiuodređenomerazvojnomciklusu.U strukovnomobrazovanjuodgojno-obrazovniciklusirazlikujuseovisnoorazinikvalifikacijeivažni su za planiranje i programiranje kurikuluma za stjecanje strukovnekvalifikacije/zanimanja.
Stjecanje strukovnih kvalifikacija postiže se:
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 30 ECVET i/ili HROO bodova na 2. ili višoj razini skupova ishodaučenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 3 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili višoj razini skupova ishodaučenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishodaučenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishodaučenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 5 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja.
Učenicima koji se obrazuju u redovitome sustavu strukovnog obrazovanja za jednu od razina strukovnih kvalifikacija 3, 4.1, 4.2, a nisu ostvarili predviđene skupove ishoda učenja, omogućeno je stjecanje strukovne kvalifikacije niže razine. Na pojedinim razinama i u pojedinim oblicima strukovnog obrazovanja potrebno je prilagoditi generičke kompetencije posebnostima određenoga kurikuluma za stjecanje strukovne
kvalifikacije/zanimanja.
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje omogućava postojanje međusektorskih kurikuluma za pojedine strukovne kvalifikacije/zanimanja za koje je potrebno obrazovanje s područja dvaju ili više sektora te za provedbu međupredmetnih tema.
Struktura odgojno-obrazovnih ciklusa (Tablica 1.) ovisi o specifičnostima pojedinih strukovnih kurikuluma. Četvrti odgojno-obrazovni ciklus traje jednu godinu (prvi razred razine kvalifikacije 3, 4.1 i 4.2). Peti odgojno-obrazovni ciklus traje jednu godinu (drugi razred razine kvalifikacije 3), dvije godine (drugi i treći razred razine kvalifikacije 4.1), tri godine (drugi, treći i četvrti razred razine kvalifikacije 4.2), odnosno četiri godine (drugi, treći, četvrti i peti razred razine kvalifikacije 4.2).
RAZINA
CIKLUS
3
4.1
4.2
4.
1. razred
1. razred
1. razred
5.
2. razred
(ovisno o vrsti kvalifikacije)
2. razred
3. razred
2. razred
3. razred
4. razred
5. razred
Tablica 1. - Ciklusi u strukovnom obrazovanju
Vertikalna i horizontalna prohodnost strukovnog obrazovanja prati individualni razvoj učenika/polaznika te mu osigurava optimalni prijelaz kroz obrazovnu vertikalu. Radi osobnog i profesionalnog razvoja omogućen je horizontalni prijelaz iz jedne kvalifikacije u drugu.
4. SADRŽAJI UČENJA IPOUČAVANJA
Sadržaji učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju oblikuju se u skladu s ishodima učenjaodređenimsektorskimkurikulumima,strukovnim kurikulumima, nacionalnim kurikulumima područja i međupredmetnih tema. Oblikuju se na temelju određenih udjela općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
U skladu s HKO metodologijom sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovnih kvalifikacija svih razina utvrđuju se standardom zanimanja i standardom kvalifikacija upisanih u registar HKO-a. Na temelju izrađenog standarda zanimanja i njime definiranih kompetencija, kojima se odražavaju potrebe svijeta rada, izrađuje se standard kvalifikacije koji povezuje iskazane kompetencije s ishodima učenja, njihovom razinom, obujmom i profilom.
U procesu učenja i poučavanja nastavnici autonomno odabiru dio sadržaja poučavanja te metode i oblike rada kojima se učenicima/polaznicima omogućuje stjecanje ishoda učenja, odnosno generičkih i strukovnih kompetencija strukovne kvalifikacije određenoga profila, obujma i razine.
Interakcijom i suradnjom svih dionika odgojno-obrazovnoga procesa ostvaruju se određeni ishodi učenja.
Sadržaji učenja i poučavanja općeobrazovnoga dijela strukovnoga kurikuluma proizlaze iz ishoda učenja određenih predmetnim kurikulumima radi osiguravanja generičkih kompetencija nužnih za osobni rast i razvoj, nastavak obrazovanja te uključivanje u život zajednice.
4.1 Generičke kompetencije
Generičke kompetencije moguće je i potrebno razvijati u učenika/polaznika u svim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama, nastavnim predmetima i modulima te u svim oblicima učenja i poučavanja. Generičke kompetencije nastavljaju se na kompetencije određene sektorskim i strukovnim kurikulumima te zajedno sa znanjem, vještinama i stajalištima specifičnim za strukovno obrazovanje čine jedinstvenu i sveobuhvatnu cjelinu.
Generičke kompetencije su kombinacija znanja, vještina i stajališta koji su preduvjet uspješnog učenja, rada i života osoba u 21. stoljeću te osnova razvoja održivih društvenih zajednica i konkurentnoga gospodarstva.
Generičke kompetencije podijeljene su u tri veće cjeline koje se odražavaju i potiču u svim dijelovima Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje:
OBLICI MIŠLJENJA – rješavanje problema i donošenje odluka, metakognicija, kritičko mišljenje, kreativnost iinovativnost
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ – upravljanje sobom, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem, povezivanje s drugima, aktivnograđanstvo
OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA – komunikacija, suradnja, informacijska pismenost, digitalna pismenost.
Slika 1. - Generičke kompetencije
Zahtjev odgojno-obrazovnoga sustava za razvojem generičkih kompetencija iz navedenih triju cjelina proizlazi iz promjenjivih uvjeta učenja, života i rada u 21. stoljeću. Izrazito brze i kontinuirane ekonomske, tehnološke, informacijske, društvene i demografske promjene mijenjaju načine rada i života ljudi.
Strukovno obrazovanje treba osigurati okruženje u kojem će učenici/polaznici biti osposobljeni za život u
21. stoljeću, pružajući svima mogućnost stjecanja relevantnih iskustava učenja i usvajanje temeljnog i novog znanja te vještina i stajališta koji će im omogućiti aktivno suočavanje sa zahtjevima suvremenoga informacijskog doba i prilagodbu promjenama te zahtjevima svijeta rada.
4.2 Kurikulumi u strukovnom obrazovanju
Strukovno obrazovanje posebno je određeno sektorskim kurikulumima, strukovnim kurikulumima (kurikulumima za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) i kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje te ostalim kurikularnim dokumentima.
4.2.1 Sektorski kurikulum
Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednoga obrazovnog sektora te pripadajuće skupove ishoda učenja iz standarda kvalifikacija.
Sektorski kurikulum sadrži popis svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnoga sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu.
4.2.2 Strukovni kurikulum
Strukovnim kurikulumom (kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) stječu se generičke i strukovne kompetencije te definiraju pravila i načini kombiniranja skupova ishoda učenja s ciljem stjecanja strukovne kvalifikacije/zanimanja. Skupovi ishoda učenja grupiraju se u obvezne i izborne module određenoga obujma, a za svaki modul navodi se broj nastavnih sati na godišnjoj razini, nastavne cjeline, okruženje za učenje te načini praćenja stjecanja skupova ishoda učenja i vrednovanje ishoda učenja.
4.2.3 Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje
Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a.
Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma i strukovnih kurikuluma u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje se plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja za strukovne kurikulume koje pojedina ustanova za strukovno obrazovanje izvodi.
4.3 Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju
Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju određuju i sadržaji učenja i poučavanja na razinama 2, 3, 4.1, 4.2 i 5.
4.3.1 Kvalifikacija razine2
Sadržaji učenja i poučavanja za strukovno osposobljavanje te stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2 temelje se na ishodima općeobrazovnoga dijela, strukovnoga dijela i učenja utemeljenog na radu uglavnom u svijetu rada. Sektorskim kurikulumom određuje se obujam kvalifikacije i skupovi ishoda učenja koji određuju strukturu kurikulumatekorelacijusostalimrazinama strukovnih kvalifikacija.Sadržajiučenjaipoučavanjastrukovnoga dijela obuhvaćaju sadržaje usmjerene na osposobljavanje i stjecanje strukovnekvalifikacije.
4.3.2 Kvalifikacija razine3
Sadržaji učenja i poučavanja proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda općeobrazovnoga i strukovnoga dijela kurikuluma i u korelaciji su sa sadržajima učenja i poučavanja ostalih razina strukovnih kvalifikacija.
Ishodi učenjau sklopustrukovnogadijelakurikulumazastjecanjestrukovnekvalifikacije ostvarujuseodabiromonihsadržajaučenjaipoučavanjakojisuusmjereninastjecanjestrukovne kompetencije ikvalifikacije. Učenjetemeljenonaraduusmjerenojenakvalifikacijuiobuhvaćasadržajepotrebnezastjecanje kompetencija potrebnih za samostalno obavljanje određenih zadataka na radnomemjestu.
4.3.3 Kvalifikacija razine4.1
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 usmjereni su na stjecanje kvalifikacije za zanimanje.Sastoje se od općeobrazovnog i strukovnog dijela. Kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja i sektorskim kurikulumom određuju se ishodi učenja te načini i sadržaji kojima se oni ostvaruju. Sadržaji strukovnoga dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije u 4. ciklusu usmjereni su na stjecanje kompetencija za koje se učenik/polaznik obrazuje, ali mogu biti i zajedničke većem broju zanimanjau sklopuodređenogasektora/podsektora.U5.ciklusuusmjereni su isključivonastjecanje kompetencija za kvalifikaciju/zanimanje za koje se učenik/polaznikobrazuje. Učenje temeljeno na radu obuhvaća sadržaje usmjerene na usvajanje znanja i vještina za kvalifikaciju/zanimanje.
4.3.4 Kvalifikacija razine4.2
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2 sastoje se od općeobrazovnoga, strukovnoga i sektorskoga dijela. Sadržaji općeobrazovnoga dijela kurikuluma usmjerenisunacjelovitirazvojučenika/polaznikakaoosobeiodgovornogačlanadruštva. Vezujusena strukovnekompetencijeza strukovnu kvalifikaciju/zanimanjetezadaljnjeobrazovanjeicjeloživotnoučenje.Zajednički su svim zanimanjima u sklopu istog sektora/podsektora iste razine, a osnova su za stjecanje kompetencija za osobne i društvenepotrebe.
Općeobrazovni dio relevantan za sektor/podsektor nadopunjuje kompetencije učenika iz osnovnoga općeobrazovnog dijela koji je zajednički za cjelokupno strukovno obrazovanje.
Težise tome da se općeobrazovnidiopovezujesastrukovnimdijelom,odnosnodasesadržajimeđusobno povezujuinadograđuju,ausvrhupostizanjakompetencijapotrebnihzastrukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Strukovnidiokurikulumausmjerenjenastjecanjekompetencijazaodređenukvalifikaciju,asastoji seodstrukovnihmodula,izbornihmodulateučenjatemeljenognaradu.U4.ciklusuusmjerenje na stjecanje kompetencija koje su zajedničke svim zanimanjima u sklopu određenoga sektora/podsektora, dok je u 5. ciklusu usmjeren na stjecanje kompetencija za zanimanje u sklopu određenoga sektora/podsektora.
Sektorski dio kurikuluma specifičan je za pojedini sektor/podsektor. Sastoji se od učenja i poučavanjazausvajanje općeobrazovnih ishoda učenjavažnihzasektor/podsektor,strukovnihiizbornih ishoda učenja kojima se ustanove za strukovno obrazovanje i učenici/polaznici prilagođavaju svijetu rada te učenja temeljenog na radu. Izborne module, kao dio sektorskoga dijela kurikuluma, nudi ustanova za strukovno obrazovanje prema svojim posebnostima i prema potrebama lokalnoga i regionalnoga gospodarstva i svijeta rada. Sektorski dio kurikuluma određen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Odabrani izborni modul kurikuluma omogućuje učenicima/polaznicima specijalizaciju u sklopu kvalifikacije. Na taj način moguć je i brži odziv obrazovnoga sustava na promjenjive zahtjeve svijeta rada.
Učenje utemeljeno na radu obuhvaća sadržaje učenja i poučavanja potrebne za stjecanje kompetencija važnih za rad u određenome sektoru, a posebno onih kojima se usvaja znanje i razvijaju vještine za određeno zanimanje.
4.3.5 Kvalifikacija razine 5
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 5 sastoje se od strukovnih sadržaja koji usmjeravaju na stjecanje dodatnih kompetencija za određenu kvalifikaciju, odnosno za strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje.
Programi za majstore provode se uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva prema posebnome propisu.
5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
Organizacija odgojno-obrazovnoga procesa u strukovnom obrazovanju usmjerena je na stvaranje uvjeta za učenje i poučavanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija te podrazumijeva:
organizaciju procesa učenja i poučavanja prema predviđenim odgojno-obrazovnimciklusima
osiguravanje uvjeta primjerenih potrebama učinkovitog ostvarivanja procesa učenja i poučavanja
organizaciju izvođenja učenja temeljenog naradu
rad na siguran način
kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja kojim se sustavno i kontinuirano usklađuju ciljevi odgojno-obrazovnoga procesa s potrebama svijeta rada igospodarstva
omogućavanje nastavka obrazovanja, cjeloživotnog učenja i mobilnosti svim sudionicima usustavu
mehanizme horizontalne i vertikalneprohodnosti
osiguravanje autonomije u izboru sadržaja, metoda i oblika rada nastavnika i mentora u poslodavaca.
Nastavna godina produljuje se najmanje za dva tjedna. Produljenje nastavne godine odnosi se na sve odgojno-obrazovne cikluse te na sve kvalifikacije. Time se, uz ostalo, omogućuje organiziranje dvaju projektnih tjedana, jednoga cjelovitoga provedenog tijekom drugog polugodišta i jednoga koji se može organizirati na različite načine ovisno o potrebama i interesima učenika i mogućnostima ustanove za strukovno obrazovanje. Ustanova za strukovno obrazovanje ima autonomiju u određivanju aktivnosti, sadržaja i načina izvođenja projektnih tjedana.
Učenici se upisuju u kurikulume za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja na razinama 3, 4.1 i 4.2 nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja prema zakonskim propisima te pod jednakim uvjetima.
5.1 Struktura strukovne kvalifikacije razine 2
Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma u postotnim omjerima prikazanim u tablici 2. Trajanje obrazovanja je do godinu dana. Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na kvalifikaciju/zanimanje, a obuhvaća strukovne module te učenje temeljeno na radu. Strukovni moduli oblikovani su prema skupovima ishoda učenja. Učenje temeljeno na radu manjim dijelom ostvaruje se u ustanovi za strukovno obrazovanje, a većim dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti na radu te ostale propise. Strukovnukvalifikacijurazine2upisujuučenicikoji su stekli kvalifikaciju razine 1 ili nisuuspjelistećipotrebneishodeučenjarazina 3, 4.1 i 4.2, pri čemu im se priznaju ECVET i/ili HROO bodovi stečeni na višimrazinama.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 2
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 80% (B.2)
5.2 Struktura strukovne kvalifikacije razine3
Upis učenika u kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 3 upis jeukvalifikaciju/zanimanjeusklađenspotrebamasvijetaradaigospodarstva.
Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma u postotnim omjerima prikazanim u tablici 3. Obrazovanje traje jednu do dvije godine. Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na kvalifikaciju/zanimanje, a obuhvaća strukovne module te učenje temeljeno na radu. Strukovni moduli oblikovani su prema skupovima ishoda učenja. Učenje temeljeno na radu manjim dijelom ostvaruje se u ustanovi za strukovno obrazovanje, a većim dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti na radu te ostale propise.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 3
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 70% (B.2)
5.3 Struktura strukovne kvalifikacije razine4.1
Upis učenika u kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 upis jeukvalifikaciju/zanimanjeusklađenspotrebamasvijetaradaigospodarstva.Kaouvjetzaupis zapojedinu strukovnu kvalifikaciju/zanimanjepotrebnajedokumentacijakojapotvrđujesposobnostučenika za odabranu strukovnu kvalifikaciju. Trajanje obrazovanja minimalno je tri godine. Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni dio i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od strukovnog i izbornog modula te učenja temeljenognaraduu postotnim omjerimaprikazanimutablici4.1.Postociutablici4.1odnosesenaukupan broj sati tijekom školskegodine.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 4.1
Postoci pod B.1, B.2 i B.3 u oba ciklusa iskazani su u odnosu na strukovni dio (B.)
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 45% u 4. ciklusu i od 50% u 5. ciklusu (B.2)
4. CIKLUS
Općeobrazovni dio
Strukovni moduli
Ishodi učenja zajednički svim
zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.1
u sklopu istog sektora/podsektora. Općeobrazovni dio u funkciji je razvoja i strukovnih kompetencija.
Ishodi učenja strukovnih modula temelj su za stjecanje znanja i vještina te pripadajućih kompetencija za pojedino zanimanje. Opseg i sadržaj strukovnoga dijela određen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Izborni modul
Učenje temeljeno na radu
Usmjeren je na određeno zanimanje s posebnim naglaskom na primjenu novih tehnologija i na potrebe svijeta rada na lokalnoj razini. Opseg i sadržaj izbornoga dijela određeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja i kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje. Učenik može samostalno odabrati izborne sadržaje u skladu sa svojim interesima.
Usmjereno je na kvalifikaciju za zanimanje, a može se izvoditi u ustanovi za strukovno obrazovanje ako su ispunjeni svi organizacijski uvjeti te na radnome mjestu. Učenici rade u manjim skupinama, što je utvrđeno posebnim propisima.
5. CIKLUS
Općeobrazovni dio
Strukovni moduli
Ishodi učenja zajednički svim
zanimanjima razine strukovne kvalifikacije
4.1 u sklopu istog sektora/podsektora.
Općeobrazovni dio u funkciji je razvoja i strukovnih kompetencija.
Strukovni dio kurikuluma/strukovni moduli utemeljeni su
na ishodima učenja usmjerenim na kvalifikaciju za zanimanje.
Pretpostavljaju usklađenu organizaciju procesa učenja i
poučavanja usmjerenu na stjecanje strukovnih kompetencija
i okruženja za učenje koje odražava stvarnost radnog mjesta.
Proces učenja i poučavanja organizira se u obliku modula
uz primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja
te učenja simulacijom radnih procesa iz svijeta rada.
Izborni modul
Učenje temeljeno na radu
Obuhvaća ishode učenja koji dodatno osiguravaju stjecanje strukovnih kompetencija primjenjujući nove tehnologije i odgovore na zahtjeve svijeta rada.
Određeni su kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje. Ustanova za strukovno obrazovanje može ponuditi više različitih strukovnih sadržaja koje će učenik samostalno odabrati prema svojim interesima i mogućnostima.
Orijentirano je na zanimanje te se najvećim dijelom izvodi u svijetu rada. Timskim radom i suradnjom nastavnika ustanove za strukovno obrazovanje i mentora u poslodavca, uz razmjenu pedagoške dokumentacije i evidencije, postiže se usklađenost stjecanja ishoda učenja strukovnih modula i učenja temeljenog na radu.
Učenje temeljeno na radu provodi se kombinirano u svijetu rada i u ustanovi za strukovno obrazovanje ako ustanova može osigurati stvarne radne uvjete. Kurikulumomzastjecanjekvalifikacije/zanimanjaodređujese obujam učenja temeljenog naradu.
Nastavnici usmjeravaju proces učenja i poučavanja prema određenim ishodima učenja/strukovnim
kompetencijama, a pri tome imaju visok stupanj autonomije u primjenjivanju obrazovnih metoda i sadržaja čime je otvorena mogućnost stalnog osuvremenjivanja kurikuluma.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 8. stavka 10. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10, 22/13 i 25/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU NACIONALNOG KURIKULUMA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
I.
Ovom odlukom donosi se Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
II.
Sastavni dio ove odluke je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 602-03/18-05/00046
Urbroj: 533-05-18-0001
Zagreb, 9. svibnja 2018.
M I N I S T R I C A
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
PREDGOVOR
Prvi Nacrt Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje izradili su: Ljubica Banović, Učenički dom Marije Jambrišak, Zagreb; Dražen Blažeka, Tehnička škola Čakovec; Damir Bošnjak, Tehnička škola Zagreb;
Martina Ćevid, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (tehnička koordinatorica); Đurđica Fuštar, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb (koordinatorica); Snježana Kovač, Škola za cestovni promet, Zagreb
Mirela Lekić, Hrvatska obrtnička komora; Dalibor Perković, Zdravstveno veleučilište, Zagreb; Vlado Prskalo, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod; Blaženka Pul, Elektrotehnička i prometna škola, Osijek
Marija Rašan-Križanac, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu; Dalibor Sumpor, Srednja škola Tina Ujevića, Kutina; Tihomir Tomčić, Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar; Danijela Vrtiprah, Obrtnička škola Koprivnica;
Dalibor Vukalović, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar; Vesna Anđelić, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Snježana Gernhardt, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; Tamara Hudolin, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Dragica Vrgoč, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Suzana Hitrec, Upravna škola Zagreb; Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Branka Vuk, CARNet.
Navedeni Nacrt dokumenta bio je objavljen, a javna rasprava završila je 28. veljače 2017. godine.
Imenovanjem ministrice znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženke Divjak ponovno je pokrenut proces izrade, odnosno izmjena i dopuna prvoga prijedloga dokumenta te donošenje dokumenta - Nacrt Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Nakon dorade, odnosno izmjena i dopuna prve inačice dokumenta, novi Nacrt Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje upućen je na međunarodnu recenziju.
Nakon dobivene pozitivne recenzije stručna radna skupina razmotrila je prijedloge recenzenta te doradila dokument. Koordinatorica stručne radne skupine gđa Đurđica Fuštar prezentirala je dokument na sjednici Vijeća za strukovno obrazovanje, koja je održana 30. travnja 2018., te je pozitivno mišljenje o Nacrtu prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje doneseno jednoglasnom odlukom svih nazočnih članova Vijeća.
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE
1. Ljubica Banović, Učenički dom Marije Jambrišak, Zagreb
2. Dražen Blažeka, Tehnička škola Čakovec
3. Damir Bošnjak, Tehnička škola Zagreb
4. Đurđica Fuštar, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb (koordinatorica)
5. Snježana Kovač, Škola za cestovni promet, Zagreb
6. Mirela Lekić, Hrvatska obrtnička komora
7. Blaženka Pul, Elektrotehnička i prometna škola, Osijek
8. Marija Rašan-Križanac, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu
9. Tihomir Tomčić, Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar
10. Danijela Vrtiprah, Obrtnička škola Koprivnica
11. Dalibor Vukalović, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar
STRUČNA I ADMINISTRATIVNA PODRŠKA
1. Vlado Prskalo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. Sanja Horvatić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. Vesna Anđelić, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odrasli
SADRŽAJ
1. UVOD
2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA
2.1 Svrha strukovnog obrazovanja
2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja
2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja
2.4 Načela strukovnog obrazovanja
3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
3.1 Načela učenja i poučavanja
3.2 Proces učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje
3.3 Učenje temeljeno na radu
3.4 Odgojno-obrazovni ciklusi
4. SADRŽAJI UČENJA I POUČAVANJA
4.1 Generičke kompetencije
4.2 Kurikulumi u strukovnom obrazovanju
4.3 Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju
4.3.1 Kvalifikacija razine 2
4.3.2 Kvalifikacija razine 3
4.3.3 Kvalifikacija razine 4.1
4.3.4 Kvalifikacija razine 4.2
4.3.5 Kvalifikacija razine 5
5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
5.1 Struktura strukovne kvalifikacije razine 2
5.2 Struktura strukovne kvalifikacije razine 3
5.3 Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.1
5.4 Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.2
5.5 Struktura strukovne kvalifikacije razine 5
5.6 Mogućnosti izbora kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje
5.7 Prohodnost
5.8 Grupiranje učenika
6. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
POKRATE
ECVET – Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja
(European Credit System for Vocational Education and Training)
ECTS – Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova
(European Credit Transfer and Accumulation System)
HROO – Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja
(Croatian Credit System for General Education)
EQF – Europski kvalifikacijski okvir
(European Qualifications Framework)
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
Registar HKO-a – Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
NOK – Nacionalni okvirni kurikulum
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. UVOD
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, načela te okvirni sadržaji, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske. Strukovno obrazovanje usmjereno je na razvoj generičkih kompetencija i kompetencija za stjecanje strukovnih kvalifikacija/zanimanja s jasno određenim ishodima učenja i učeničkim postignućima te na stjecanje kompetencija za cjeloživotno učenje, uz praćenje svih vrijednosti i razvojne komponente gospodarstva i društva u kojemu živimo.
Svrha, a time i cilj Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje je kreiranje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče stalni razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva.
Ovim dokumentom uspostavlja se i zajednički okvir djelovanja ustanova za strukovno obrazovanje te se određuje način stjecanja strukovnih kvalifikacija/zanimanja na razinama 2, 3, 4.1, 4.2 i 5, prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru .
Sustav strukovnog obrazovanja omogućuje certificiranje kvalifikacija stečenih formalnim, neformalnim i informalnim oblicima učenja. Vrijednosti i načela procesa učenja i poučavanja koja se promiču Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje usklađen je na nacionalnoj (HKO) i europskoj razini (EQF). Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu. Učenje i poučavanje u strukovnom obrazovanju odvija se u ustanovama za strukovno obrazovanje, centrima kompetentnosti i u svijetu rada.
U procesu cjeloživotnog učenja strukovnim obrazovanjem stječu se one kompetencije i kvalifikacije koje su u određenome razvojnom trenutku potrebne svijetu rada i koje su u skladu s osobnim potencijalima učenika/polaznika. Stoga je nužna snažna povezanost strukovnog obrazovanja i gospodarstva.
Prema nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2015. – 2020., 1 Republika Hrvatska razvijat će visokokvalitetno i dostupno inicijalno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje društvo, a prije svega učenici/polaznici i njihovi roditelji/skrbnici, prepoznaje kao privlačnu opciju koja im pruža stjecanje generičkih i specifičnih strukovnih kompetencija.
Provedba strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pratit će ulaganja u visokokvalitetnu, učinkovitu te racionalnu infrastrukturu i objekte, a temeljit će se na relevantnosti strukovnih kvalifikacija/zanimanja u svijetu rada i definiranim putovima za nastavak obrazovanja i osposobljavanja. Ključnu ulogu u provedbi imat će nastavnici kojima će se pružati trajna potpora u profesionalnome razvoju. Razvijat će se fleksibilno i inkluzivno strukovno obrazovanje i osposobljavanje temeljeno na ishodima učenja, inovativnim metodama učenja i poučavanja te na suradnji sa svim dionicima, a posebice poslodavcima. Razvijat će se transparentni kvalifikacijski sustav koji omogućuje stjecanje i prijenos ishoda učenja, priznavanje kvalifikacija i stečenih kompetencija u međunarodnoj mobilnosti te će se povećati mogućnost međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Ovim dokumentom određena je vizija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, koje će biti usmjereno na kvalitetu i učinkovitost. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje će biti privlačno, inovativno, relevantno i povezano sa svijetom rada te će omogućiti stjecanje kompetencija prijeko potrebnih za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje.
Na temelju Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje planiraju se izraditi sektorski kurikulumi, ojačati model učenja temeljenog na radu te unaprijediti sustav osiguranja kvalitete. Posebno treba istaknuti da će se time osigurati trajni profesionalni razvoji nastavnika , podići privlačnost strukovnog obrazovanja te povećati mobilnost i zapošljivost učenika/polaznika.
_______________________________
1 Tekst koji se odnosi na smjernice temeljene na nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
2015. - 2020. preuzet je iz navedenoga dokumenta i prilagođen.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NAČELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA
U ovome poglavlju navode se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela strukovnog obrazovanja, posebnosti učenja i poučavanja te se određuje položaj i značaj strukovnog obrazovanja u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2.1 Svrha
Svrha strukovnog obrazovanja je stjecanje kompetencija potrebnih za određene strukovne kvalifikacije/zanimanja temeljenih na potrebama svijeta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva te na mogućnosti nastavka obrazovanja.
Strukovno obrazovanje osigurava uvjete za:
stjecanje prve kvalifikacije i usvajanje generičkih kompetencija za cjeloživotno učenje u skladu s mogućnostima pojedinca
proširivanje i usavršavanje stečenog znanja prema zahtjevima svijeta rada
osobni razvoj pojedinca s posebnim naglaskom na razvoj poduzetnosti, inovativnosti i kreativnosti
zapošljivost i samozapošljivost
nastavak obrazovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2.2 Vrijednosti strukovnog obrazovanja
Ovim dokumentom ističu se specifične vrijednosti strukovnog obrazovanja:
znanje i vještine – Uza znanje, razvoj vještina temeljna je vrijednost strukovnog obrazovanja koja omogućava praktičnu primjenu naučenoga. Interdisciplinarnim pristupom učenju stječu se primjerene vještine potrebne za rad u različitim područjima.
relevantnost – Stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja u strukovnom obrazovanju temelji se na usvajanju onog znanja i vještina koje će učeniku/polazniku omogućiti zapošljivost i prilagodljivost u promjenjivim okolnostima.
cjeloživotno učenje – Cjeloživotno učenje je vrijednost kojom se nadograđuju generičke i strukovne kompetencije potrebne za prilagodbu promjenjivim uvjetima u svijetu rada.
odgovornost – Odgovornost je prisutna u svakom segmentu strukovnog obrazovanja, a posebno je izražena u postupcima i rezultatima rada te svim učincima koje taj rad ima na pojedinca i zajednicu.
rad – Strukovno obrazovanje promiče rad kao vrijednost koja pridonosi razvoju pojedinca i društva.
zaštita na radu – Strukovno obrazovanje promiče i zaštitu na radu kao vrijednost koja pridonosi sprječavanju rizika i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
suradnja i socijalno partnerstvo – Suradnjom svih dionika sustava strukovnog obrazovanja i gospodarstva podiže se razina kvalitete obrazovanja. Suradničkim odnosima ustanova za strukovno obrazovanje, centara kompetentnosti, lokalne i regionalne zajednice, gospodarskih čimbenika i strukovnih komora otvorena je mogućnost prilagodbe postojećih i stvaranja novih strukovnih kvalifikacija/zanimanja u skladu s potrebama svijeta rada. Socijalnim partnerstvom osiguravaju se potrebni uvjeti za funkcionalno i učinkovito strukovno obrazovanje te njegovo brzo prilagođavanje novim tehnologijama i potrebama u svijetu rada.
poduzetnost – U strukovnom obrazovanju naglasak se stavlja na aktiviranje osobnih i poslovnih potencijala te na prepoznavanje prilika za djelovanje i preuzimanje odgovornosti u osobnom i poslovnom okruženju.
identitet – Strukovno obrazovanje pridonosi izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujući s poštovanjem različitosti.
integritet – Integritet pretpostavlja iskrenost i autentičnost svih sudionika uključenih u odgojno-obrazovni proces. U strukovnom obrazovanju uz osobni integritet razvija se i profesionalni integritet pojedinca.
poštovanje – U strukovnom obrazovanju prijeko je potrebno međusobno poštovanje svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa u ustanovama za strukovno obrazovanje, regionalnim centrima kompetentnosti i u svijetu rada.
solidarnost – Solidarnost podrazumijeva prihvaćanje različitosti te djelovanje temeljeno na prihvaćanju pojedinačnih i zajedničkih izazova u osobnom i poslovnom okruženju.
zdravlje – Briga o zdravlju u užem smislu uključuje prepoznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih životnih navika, zdravih stilova života i odgovornog ponašanja.
održivi razvoj – Briga o ekologiji te energetskoj i materijalnoj održivosti u svijetu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2.3 Ciljevi strukovnog obrazovanja
Strukovno obrazovanje ostvaruje se u sigurnom okruženju u kojemu se pruža potpora učenicima/polaznicima da se razviju u:
osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje
- usvajanjem znanja i vještina te samostalnosti i odgovornosti svaki pojedinac je pripremljen za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje
samopouzdane i poduzetne osobe
- koje proširuju i usavršavaju stečeno stručno znanje prema zahtjevima svijeta rada i osobnim interesima
- koje autonomno i odgovorno odabiru životne ciljeve i prikladne načine za njihovo postizanje
- koje imaju razvijeno samopoštovanje
- koje razvijaju vlastite talente i sposobnosti
- koje se brinu o vlastitom zdravlju u osobnom i profesionalnom okruženju
osobe koje uče
- koje su znatiželjne, žele učiti i znaju upravljati svojim učenjem, razvijaju znanje o svijetu u kojemu žive i njegovo razumijevanje
- koje su sposobne uočavati probleme i oblikovati nova rješenja
- koje su otvorene prema novim idejama i načinima razmišljanja
- koje u radnom okruženju stječu stručno primjenjivo znanje
- koje kritički razmišljaju poštujući pri tome druga razmišljanja i ideje
- koje profesionalnim znanjem i vještinama mogu osigurati kvalitetan život
osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici
- koje imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine Republike Hrvatske te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju
- koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama
- koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru
- koje su empatične
- koje solidarno djeluju u zajedničkom radu, surađuju u profesionalnom okruženju
- koje primjenjuju opća načela prevencije u svim područjima rada
- koje poznaju i razumiju svoju kulturnu zajednicu te prihvaćaju druge kulturne zajednice
- koje odgovorno upravljaju sredstvima za rad te surađuju sa svim sudionicima radnoga procesa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2.4 Načela strukovnog obrazovanja
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje temelji se na S trategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije , Zakonu o strukovnom obrazovanju i Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te specifičnim načelima koja se utvrđuju radi razvoja, promicanja i praćenja stalnog poboljšanja sustava strukovnog obrazovanja. Učenjem i poučavanjem u sklopu strukovnog obrazovanja omogućuje se stjecanje znanja, razvoj vještina i stvaralačkih sposobnosti, uključujući odgovornost za postignuće osobnih ciljeva, za vlastiti život, okoliš, užu i širu zajednicu uz primjenu načela:
visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve – Kontinuiranim poboljšanjem materijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti osigurava se dostupnost kvalitetnoga strukovnog obrazovanja utemeljenog na jasnim standardima. Kvaliteti strukovnog obrazovanja pridonosi osiguranje potpore za razvoj osobnih potencijala te snažna povezanost sa svijetom rada.
utemeljenost na znanstvenim i tehnološkim spoznajama
inkluzivnost – Osiguravanje pristupa i prava na inicijalno i nastavljajuće strukovno obrazovanje svim učenicima/polaznicima te pružanje potpore i osiguravanje uspješnosti u strukovnom obrazovanju u skladu s njihovim razvojnim potrebama, mogućnostima, interesima i sposobnostima.
europska dimenzija obrazovanja – Europska dimenzija obrazovanja podrazumijeva učenje zajedničkog življenja u demokratskom i multikulturnom društvu. Na taj način učenicima se omogućuje stjecanje znanja i vještina mobilnošću i drugim oblicima povezanosti, promicanje socijalne uključenosti, jednakopravnosti i tolerancije različitosti uz međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija.
demokratičnost – Demokratičnost se ostvaruje uključivanjem svih dionika (državnih i gospodarskih institucija, privatnog sektora i ostalih zainteresiranih subjekata) primjereno njihovoj ulozi u donošenju odluka o planiranju, izvođenju, financiranju i upravljanju u sustavu strukovnog odgoja i obrazovanja.
horizontalna i vertikalna prohodnost – Sustav strukovnog obrazovanja osigurava mobilnost i prohodnost. U svim strukovnim kvalifikacijama omogućuje se promjena vrste obrazovanja te prohodnost između sektora i strukovnog kurikuluma u sklopu sustava strukovnog obrazovanja.
U sustavu cjeloživotnog učenja polaznici se, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima.
profesionalni razvoj nastavnika – Razvoj novih tehnologija te strategija učenja i poučavanja nameće potrebu za stalnim profesionalnim razvojem nastavnika u strukovnom obrazovanju.
autonomija i odgovornost nastavnika – Nastavniku je u ostvarenju kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja osigurana autonomija u izboru oblika i metoda poučavanja te djelomična autonomija u izboru sadržaja. Autonomija je povezana s odgovornošću za ostvarivanje ishoda učenja i stjecanje kompetencija.
autonomija i odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova – Ustanove za strukovno obrazovanje imaju određenu autonomiju pri izradi kurikuluma škole koji se izrađuje u skladu s nacionalnim i sektorskim kurikularnim dokumentima. Stjecanje i razvoj kompetencija za rad ili nastavak obrazovanja utemeljeni su na profesionalnoj odgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.
aktivna uloga učenika u procesu poučavanja i učenja – Oblici i metode učenja i poučavanja omogućuju svakom učeniku/polazniku uspješnost u skladu s njegovim mogućnostima te razvijanje kreativnosti, inovativnosti i poduzetnosti. Učenik/polaznik aktivno sudjeluje u procesu učenja i poučavanja te stječe primjenjivo znanje i vještine. Dio strukovnoga kurikuluma ostvaruje se praktičnom primjenom teorijskog znanja u radnom okruženju.
ustanova za strukovno obrazovanje kao sigurno i poticajno okruženje za osobni razvoj i suradnju – Osiguravanje uvjeta provođenja učenja i poučavanja u ozračju razumijevanja, potpore i suradnje postiže se kvalitetnom komunikacijom učenika/polaznika, nastavnika, stručnih suradnika, roditelja/skrbnika i mentora iz svijeta rada radi napredovanja i dobrobiti svakog učenika/polaznika.
Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća provodi se različitim suvremenim oblicima i metodama.
Potiče se pozitivan pristup vrednovanju kao motivacija za daljnji rad te stvaranje atmosfere suradnje i prihvaćanja različitosti.
cjeloživotno učenje – Razumijevanjem i prihvaćanjem učenja kao cjeloživotnog procesa svaki pojedinac aktivno se uključuje u suvremeni svijet neprestanih promjena društvenog i gospodarskog života. Kvalifikacije stečene formalnim, neformalnim ili informalnim procesom učenja mogu se certificirati na temelju zakonskih propisa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. UČENJE I POUČAVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
Učenje i poučavanje međusobno su povezani procesi koji ovise jedan o drugome. U procesu učenja treba poticati razvoj praktičnih, kognitivnih i socijalnih vještina, samostalnost i odgovornost. Načela učenja i poučavanja strukovnog obrazovanja proizlaze iz njegovih specifičnosti. Učenje i poučavanje u strukovnom obrazovanju provode se u školskom okruženju u ustanovama za strukovno obrazovanje, regionalnim centrima kompetentnosti i u svijetu rada raznim oblicima učenja temeljenoga na radu. Razvoj generičkih i strukovnih kompetencija odvija se u sklopu procesa učenja i poučavanja te izvannastavnih aktivnosti.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se treba prilagoditi.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3.1 Načela učenja i poučavanja
Na temelju suvremenih načela učenja i poučavanja te specifičnih ciljeva strukovnog obrazovanja, u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti planira se i izvodi odgojno-obrazovni proces tako da se omogućuje:
cjelovit razvoj i dobrobit učenika/polaznika – Poštovanje jedinstvenosti svakog učenika/polaznika radi razvoja njegovih potencijala.
cjelovitost i povezanost iskustva učenja i razvoja – Svaki odgojno-obrazovni ciklus temelji se na ranije stečenom znanju, vještinama, vrijednostima i stajalištima primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjeg učenja.
jasna i visoka očekivanja od učenika/polaznika – Postupno povećavanje očekivanih razina ishoda učenja u skladu s individualnim potrebama i mogućnostima osigurava trajno napredovanje u procesu usvajanja kompetencija.
stjecanje kvalifikacije za rad – Učenjem i usvajanjem generičkog i strukovnog znanja, vještina te vrijednosti i stajališta uz poznavanje općih načela prevencije zaštite na radu.
cjeloživotno učenje – Cjeloživotno učenje potpora je osobnom i profesionalnom rastu i razvoju i pretpostavka za to, a time pridonosi i napretku gospodarstva.
izbornost sadržaja učenja – Otvorenost i fleksibilnost strukovnog kurikuluma omogućuje učenicima/polaznicima odabir sadržaja koji su povezani sa svijetom rada, životnim situacijama, iskustvima te interesima i očekivanjima njih samih i društvene sredine općenito.
poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene naučenog u svijetu rada i u svakodnevnom životu – Vježbama, projektima te praktičnom primjenom teorijskog znanja u svijetu rada potiče se razvoj samostalnosti.
aktivno sudjelovanje učenika/polaznika u procesu učenja – Postupci i strategije učenja usmjerene su na razvoj kreativnosti, samostalnosti i odgovornosti učenika/polaznika te njihovo aktivno uključivanje u sam proces učenja.
usmjerenost učenika/polaznika prema suradnji i otvorenosti prema zajednici – Učenje u školskom okruženju u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti i radnom okruženju u svijetu rada aktivno potiče suradnju i interakciju svih sudionika te otvorenost prema zajednici.
poticajno i sigurno okruženje – Materijalni i prostorni uvjeti strukovnih kurikuluma usklađeni s Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja pridonose stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja u procesu stjecanja strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3.2 Procesi učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje
Svi sudionici procesa učenja i poučavanja, razumijevajući ciljeve, zadaće, sadržaje, organizaciju, metode i strategije učenja i poučavanja, svoje djelovanje usmjeravaju na ishode učenja i stjecanje kompetencija za strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
U odgojno-obrazovnome procesu učenja i poučavanja važno je postići:
programsku i vremensku usklađenost općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma
usklađenost sadržaja i procesa učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje s procesom učenja utemeljenoga na radu u sklopu strukovnog dijela kurikuluma u svijetu rada
izvođenje strukovnog kurikuluma u primjerenom okruženju (u standardnim i specijaliziranim učionicama te na radnome mjestu u svijetu rada)
usklađenost sadržaja i metoda učenja i poučavanja s ishodima učenja i kompetencijama strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Proces učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju dinamična je kombinacija različitih suvremenih metoda učenja i poučavanja kojima se razvija suradnički odnos svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa. Potiče se otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života te razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika/polaznika.
Raznolikim aktivnostima učenici/polaznici potiču se na aktivno sudjelovanje i međusobnu suradnju te na razvijanje kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina. Učenje i poučavanje odvija se u okruženju koje simulira stvarne radne uvjete kao kvalitetna priprema za učenje u stvarnome radnom okruženju. Metode učenja i poučavanja koje se primjenjuju u procesu strukovnog obrazovanja u središte procesa stavljaju
učenika/polaznika.
3.2.1 Uloga učenika
Tijekom strukovnog obrazovanja učenik/polaznik stječe strukovnu kvalifikaciju/zanimanje na temelju koje se može uključiti u svijet rada ili nastaviti obrazovanje. Učenik/polaznik je aktivan sudionik odgojno-obrazovnoga procesa koji:
stječe kompetencije izabrane strukovne kvalifikacije/zanimanja primjereno svojim mogućnostima i darovitosti
aktivno sudjeluje u procesu vrednovanja i samovrednovanja postignutih ishoda učenja
redovito pohađa sve oblike nastave i samostalno uči, brine se za svoje radno i životno okruženje
svoj odnos prema drugima temelji na suradnji, prihvaćanju različitosti, međusobnom poštovanju i razumijevanju
se razvija u samostalnu i odgovornu osobu sposobnu za uključivanje u svijet rada ili nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje.
3.2.2 Uloga nastavnika
U sustavu strukovnog obrazovanja odgojno-obrazovni proces provode nastavnici koji su stručnjaci za različita područja te dobro poznaju procese poučavanja i učenja. Nastavnik je autonoman u izboru metoda koje primjenjuje u procesu učenja i poučavanja. Kreator je procesa učenja i poučavanja, njegov moderator i voditelj te prihvaća odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja.
Nastavnik kao kreator odgojno-obrazovnoga procesa:
trajno se stručno usavršava provodeći određeno vrijeme i na radnim mjestima u odgovarajućem sektoru u radnom okruženju i za kompetencije u području pedagogije, psihologije, didaktike, metodike te zaštite na radu
koristi se novim tehnologijama i opremom kako bi mogao kompetentno voditi proces učenja i poučavanja u skladu sa stvarnim potrebama gospodarstva te tako osigurati relevantnost strukovnog obrazovanja
razumije potrebe i mogućnosti učenika/polaznika te im prilagođava sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja.
3.2.3 Uloga ravnatelja i stručnih suradnika
Ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje radi sustavno na osiguravanju uvjeta i pružanju potpore svim radnicima za ostvarivanje ciljeva Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje , sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma (kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
Ravnatelj ustanove za strukovno obrazovanje radi kontinuirano na osiguravanju svih materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za funkcionalno izvođenje nastavnoga procesa koji će učenicima/polaznicima osigurati stjecanje znanja i vještina potrebnih za kompetentan ulazak u svijet rada. Ravnatelj ima jasnu viziju razvoja ustanove za strukovno obrazovanje koja je usklađena s potrebama svijeta rada i razvojem novih tehnologija, koje je nužno neprekidno implementirati u nastavni proces. S obzirom na to da su strukovni nastavnici ključni čimbenik za kvalitetu provedbe nastavnoga procesa, ravnatelj će, u suradnji s nadležnim agencijama i gospodarstvom i osnivačima osigurati kontinuirano usavršavanje strukovnih nastavnika za primjenu novih tehnologija te korištenje modernih nastavnih metoda. S obzirom na potrebu partnerstva u strukovnom obrazovanju ravnatelj će poticati suradnju sa socijalnim partnerima, kako na lokalnoj i regionalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Stručni suradnici koji rade u ustanovama za strukovno obrazovanje aktivno su uključeni u provedbu kurikularnih dokumenata. Njihovo uključivanje ovisno je o njihovoj profesionalnoj ulozi i specifičnim
potrebama nastavnika i učenika/polaznika.
Koordiniraju suradnju s regionalnim centrima kompetentnosti, kao i mentorima iz gospodarstva u kojih učenici/polaznici provode učenje temeljeno na radu uz usklađivanje realizacije sadržaja praktične i strukovno-teorijske nastave, edukacije mentora te implementacije novih tehnologija u proces učenja i poučavanja.
3.2.4 Materijali i izvori
Ustanova za strukovno obrazovanje djeluje u primjerenim prostornim i materijalnim uvjetima sa stručnim kadrom potrebnim za postizanje ishoda učenja. Učenici/polaznici ostvaruju predviđene ishode učenjem u ustanovi za strukovno obrazovanje, centru kompetentnosti te u radnom okruženju. Komunikacijom sa srodnim ustanovama osigurava se razmjena stručnog znanja i primjera dobre prakse.
Procesi učenja i poučavanja te primjena suvremenih metoda podrazumijevaju odgovarajuće uvjete rada koje osigurava ustanova za strukovno obrazovanje i centar kompetentnosti uz potporu osnivača i lokalne zajednice te osobito gospodarskih subjekata određenoga sektora.
Materijalni uvjeti rada ustanova za strukovno obrazovanje i centara kompetentnosti, oprema učionica, praktikuma, vježbaonica, laboratorija, radionica i drugih prostora u kojima se provodi proces učenja i poučavanja u skladu su s potrebama standarda kvalifikacija i strukovnog kurikuluma. Prostori u kojima se uči i poučava te sredstva i pomagala koja se pri tome upotrebljavaju u funkciji su učinkovitog stjecanja kompetencija za određenu strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Okruženje u ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti poticajno je i sigurno za sve učenike/polaznike te osigurava međusobno poštovanje, kolegijalnost i solidarnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3.3 Učenje temeljeno na radu
Proces učenja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja. Podiže kvalitetu strukovnog obrazovanja, a suradnički odnosi između ustanova za strukovno obrazovanje, centara kompetentnosti i gospodarstva čine ga fleksibilnim i prilagodljivim.
Oblici učenja temeljenog na radu:
integrirano u strukovni kurikulum, u školskim praktikumima, laboratorijima, radionicama, vježbeničkim tvrtkama, uz uporabu simulacija i stvarnih projektnih zadataka u poslovnome sektoru
naukovanje u svijetu rada kombinirano s učenjem temeljenim na radu u školskim i specijaliziranim prostorima uz uvjet da u cjelini simuliraju uvjete iz svijeta rada
učenje na radnome mjestu kao strukovno obrazovanje i osposobljavanje u ustanovi za strukovno obrazovanje, centru kompetentnosti koje uključuje razdoblja učenja na radnome mjestu kod poslodavaca. Rad na radnome mjestu dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije. Učenjem na radnome mjestu učenik/polaznik postupno se uvodi u svijet rada te mu se omogućuje sudjelovanje u radnome procesu u kontroliranim uvjetima sve dok ne stekne potpune kompetencije za određenu strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Učenje temeljeno na radu može se provoditi:
u svijetu rada (gospodarski subjekti) na mjestima gdje su zadovoljeni pedagoški i sigurnosni uvjeti s odgovarajuće osposobljenim i motiviranim mentorima u poslodavca
u regionalnim centrima kompetentnosti
u ustanovama za strukovno obrazovanje koje za to imaju materijalne i prostorne uvjete za izvođenje strukovnih kurikuluma u skladu s Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Za uspješno provođenje učenja temeljenog na radu nužno je stvoriti uvjete suradnje i partnerstva gospodarstva te nadležnih institucija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ustanova za strukovno obrazovanje uz potporu nacionalnih institucija i lokalne zajednice dogovara sadržaje učenja na radnome mjestu s onim gospodarskim subjektima koji mogu na učinkovit način pridonijeti stjecanju strukovnih kompetencija.
Sektorski kurikulum i kurikulum za stjecanje kvalifikacije/zanimanja odredit će obujam i oblik učenja temeljenog na radu.
3.3.1 Proces učenja i poučavanja na radnome mjestu
Vještine i znanje koji se usvajaju tijekom učenja na radnome mjestu, kao i odabir načina i oblika učenja, određuju se sektorskim kurikulumom te kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja. Učenjem na radnome mjestu stječe se specifično znanje i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa određenog zanimanja. Stječu se i razvijaju socijalne kompetencije kao što su: poštovanje radne discipline, komunikacija na radnome mjestu, suradnički odnosi i prihvaćanje različitosti. Učenje na radnome mjestu pridonosi razvijanju poduzetničkoga duha, poštovanju standarda u struci i propisanih pravila u sklopu određenoga radnog mjesta.
3.3.2 Uloga učenika
Učenjem na radnome mjestu učenici:
razvijaju svoje profesionalno znanje i vještine te stručnost
stječu znanje o radu na siguran način razvijaju kompetencije potrebne za rad na radnome mjestu, uključujući i generičke kompetencije
razvijaju samopouzdanje i motivaciju
aktivno sudjeluju u procesu vrednovanja i samovrednovanja ostvarenih ishoda učenja
preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom
stječu prvo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključili u svijet rada ili donijeli odluku o nastavku obrazovanja.
Učenik sudjeluje u radnome procesu u skladu s mogućnostima i usvojenim kompetencijama.
3.3.3 Uloga mentora u svijetu rada
Mentor u svijetu rada stručna je osoba koja je osposobljena za poučavanje na radnome mjestu. Tijekom samoga radnog procesa mentor u svijetu rada stvara radno okruženje za stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja. Surađuje sa svim dionicima u procesu učenja kako bi se ostvarila očekivana odgojno-obrazovna postignuća.
Mentor u svijetu rada u procesu učenja odgovoran je za osiguravanje kvalitete procesa učenja koja uključuje:
provođenje procesa rada i učenja na radnome mjestu
praćenje i vrednovanje postignuća učenika
vođenje propisane pedagoške dokumentacije i evidencije
oblikovanje pokazatelja uspješnosti ostvarenja procesa učenja i postignutih ishoda učenja
praćenje i vrednovanje mape radova učenika
sudjelovanje u provedbi završnih ispita
suradnju s ustanovama za strukovno obrazovanje i regionalnim centrima kompetentnosti uz usklađivanje realizacije sadržaja praktične i strukovno-teorijske nastave, edukacije nastavnika te implementacije novih tehnologija u proces učenja i poučavanja.
3.3.4 Materijali i izvori
Za ostvarivanje učenja temeljenog na radu potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete za provođenje procesa rada u skladu sa specifičnostima sektora, definiranim standardima kvalifikacija i strukovnim kurikulumom.
Ustanove za strukovno obrazovanje i centri kompetentnosti koji provode strukovne kurikulume sudjeluju u projektima mobilnosti učenika i nastavnika te u ostalim projektima čime omogućuju učenje i stjecanje iskustva u međunarodnome radnom okruženju. Tako se povećava kvaliteta odgojno-obrazovnoga procesa, relevantnost i prepoznatljivost strukovnog obrazovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3.4 Odgojno-obrazovni ciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi odgojno-obrazovna su razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju jednu ili više godina obrazovanja, a određuju se prema zajedničkim odgojno-obrazovnim ciljevima i očekivanjima koja učenik/polaznik treba postići u određenome razvojnom ciklusu. U strukovnom obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi razlikuju se ovisno o razini kvalifikacije i važni su za planiranje i programiranje kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Stjecanje strukovnih kvalifikacija postiže se:
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 30 ECVET i/ili HROO bodova na 2. ili višoj razini skupova ishoda učenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 3 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 60 ECVET i/ili HROO bodova na 3. ili višoj razini skupova ishoda učenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 180 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 240 ECVET i/ili HROO bodova od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na 4. ili višoj razini skupova ishoda učenja
obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 5 čije je ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na 6. ili višoj razini skupova ishoda učenja.
Učenicima koji se obrazuju u redovitome sustavu strukovnog obrazovanja za jednu od razina strukovnih kvalifikacija 3, 4.1, 4.2, a nisu ostvarili predviđene skupove ishoda učenja, omogućeno je stjecanje strukovne kvalifikacije niže razine. Na pojedinim razinama i u pojedinim oblicima strukovnog obrazovanja potrebno je prilagoditi generičke kompetencije posebnostima određenoga kurikuluma za stjecanje strukovne
kvalifikacije/zanimanja.
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje omogućava postojanje međusektorskih kurikuluma za pojedine strukovne kvalifikacije/zanimanja za koje je potrebno obrazovanje s područja dvaju ili više sektora te za provedbu međupredmetnih tema.
Struktura odgojno-obrazovnih ciklusa ( Tablica 1. ) ovisi o specifičnostima pojedinih strukovnih kurikuluma. Četvrti odgojno-obrazovni ciklus traje jednu godinu (prvi razred razine kvalifikacije 3, 4.1 i 4.2). Peti odgojno-obrazovni ciklus traje jednu godinu (drugi razred razine kvalifikacije 3), dvije godine (drugi i treći razred razine kvalifikacije 4.1), tri godine (drugi, treći i četvrti razred razine kvalifikacije 4.2), odnosno četiri godine (drugi, treći, četvrti i peti razred razine kvalifikacije 4.2).
RAZINA
CIKLUS
3
4.1
4.2
4.
1. razred
1. razred
1. razred
5.
2. razred
(ovisno o vrsti kvalifikacije)
2. razred
3. razred
2. razred
3. razred
4. razred
5. razred
Tablica 1. - Ciklusi u strukovnom obrazovanju
Vertikalna i horizontalna prohodnost strukovnog obrazovanja prati individualni razvoj učenika/polaznika te mu osigurava optimalni prijelaz kroz obrazovnu vertikalu. Radi osobnog i profesionalnog razvoja omogućen je horizontalni prijelaz iz jedne kvalifikacije u drugu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4. SADRŽAJI UČENJA I POUČAVANJA
Sadržaji učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju oblikuju se u skladu s ishodima učenja određenim sektorskim kurikulumima, strukovnim kurikulumima, nacionalnim kurikulumima područja i međupredmetnih tema. Oblikuju se na temelju određenih udjela općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
U skladu s HKO metodologijom sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovnih kvalifikacija svih razina utvrđuju se standardom zanimanja i standardom kvalifikacija upisanih u registar HKO-a. Na temelju izrađenog standarda zanimanja i njime definiranih kompetencija, kojima se odražavaju potrebe svijeta rada, izrađuje se standard kvalifikacije koji povezuje iskazane kompetencije s ishodima učenja, njihovom razinom, obujmom i profilom.
U procesu učenja i poučavanja nastavnici autonomno odabiru dio sadržaja poučavanja te metode i oblike rada kojima se učenicima/polaznicima omogućuje stjecanje ishoda učenja, odnosno generičkih i strukovnih kompetencija strukovne kvalifikacije određenoga profila, obujma i razine.
Interakcijom i suradnjom svih dionika odgojno-obrazovnoga procesa ostvaruju se određeni ishodi učenja.
Sadržaji učenja i poučavanja općeobrazovnoga dijela strukovnoga kurikuluma proizlaze iz ishoda učenja određenih predmetnim kurikulumima radi osiguravanja generičkih kompetencija nužnih za osobni rast i razvoj, nastavak obrazovanja te uključivanje u život zajednice.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4.1 Generičke kompetencije
Generičke kompetencije moguće je i potrebno razvijati u učenika/polaznika u svim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama, nastavnim predmetima i modulima te u svim oblicima učenja i poučavanja. Generičke kompetencije nastavljaju se na kompetencije određene sektorskim i strukovnim kurikulumima te zajedno sa znanjem, vještinama i stajalištima specifičnim za strukovno obrazovanje čine jedinstvenu i sveobuhvatnu cjelinu.
Generičke kompetencije su kombinacija znanja, vještina i stajališta koji su preduvjet uspješnog učenja, rada i života osoba u 21. stoljeću te osnova razvoja održivih društvenih zajednica i konkurentnoga gospodarstva.
Generičke kompetencije podijeljene su u tri veće cjeline koje se odražavaju i potiču u svim dijelovima Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje:
OBLICI MIŠLJENJA – rješavanje problema i donošenje odluka, metakognicija, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ – upravljanje sobom, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem, povezivanje s drugima, aktivno građanstvo
OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA – komunikacija, suradnja, informacijska pismenost, digitalna pismenost.
Slika 1. - Generičke kompetencije
Zahtjev odgojno-obrazovnoga sustava za razvojem generičkih kompetencija iz navedenih triju cjelina proizlazi iz promjenjivih uvjeta učenja, života i rada u 21. stoljeću. Izrazito brze i kontinuirane ekonomske, tehnološke, informacijske, društvene i demografske promjene mijenjaju načine rada i života ljudi.
Strukovno obrazovanje treba osigurati okruženje u kojem će učenici/polaznici biti osposobljeni za život u
21. stoljeću, pružajući svima mogućnost stjecanja relevantnih iskustava učenja i usvajanje temeljnog i novog znanja te vještina i stajališta koji će im omogućiti aktivno suočavanje sa zahtjevima suvremenoga informacijskog doba i prilagodbu promjenama te zahtjevima svijeta rada.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4.2 Kurikulumi u strukovnom obrazovanju
Strukovno obrazovanje posebno je određeno sektorskim kurikulumima, strukovnim kurikulumima (kurikulumima za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) i kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje te ostalim kurikularnim dokumentima.
4.2.1 Sektorski kurikulum
Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednoga obrazovnog sektora te pripadajuće skupove ishoda učenja iz standarda kvalifikacija.
Sektorski kurikulum sadrži popis svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnoga sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu.
4.2.2 Strukovni kurikulum
Strukovnim kurikulumom (kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja) stječu se generičke i strukovne kompetencije te definiraju pravila i načini kombiniranja skupova ishoda učenja s ciljem stjecanja strukovne kvalifikacije/zanimanja. Skupovi ishoda učenja grupiraju se u obvezne i izborne module određenoga obujma, a za svaki modul navodi se broj nastavnih sati na godišnjoj razini, nastavne cjeline, okruženje za učenje te načini praćenja stjecanja skupova ishoda učenja i vrednovanje ishoda učenja.
4.2.3 Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje
Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a.
Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma i strukovnih kurikuluma u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje utvrđuje se plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja za strukovne kurikulume koje pojedina ustanova za strukovno obrazovanje izvodi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4.3 Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju
Kvalifikacije u strukovnom obrazovanju određuju i sadržaji učenja i poučavanja na razinama 2, 3, 4.1, 4.2 i 5.
4.3.1 Kvalifikacija razine 2
Sadržaji učenja i poučavanja za strukovno osposobljavanje te stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2 temelje se na ishodima općeobrazovnoga dijela, strukovnoga dijela i učenja utemeljenog na radu uglavnom u svijetu rada. Sektorskim kurikulumom određuje se obujam kvalifikacije i skupovi ishoda učenja koji određuju strukturu kurikuluma te korelaciju s ostalim razinama strukovnih kvalifikacija. Sadržaji učenja i poučavanja strukovnoga dijela obuhvaćaju sadržaje usmjerene na osposobljavanje i stjecanje strukovne kvalifikacije.
4.3.2 Kvalifikacija razine 3
Sadržaji učenja i poučavanja proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda općeobrazovnoga i strukovnoga dijela kurikuluma i u korelaciji su sa sadržajima učenja i poučavanja ostalih razina strukovnih kvalifikacija.
Ishodi učenja u sklopu strukovnoga dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije ostvaruju se odabirom onih sadržaja učenja i poučavanja koji su usmjereni na stjecanje strukovne kompetencije i kvalifikacije. Učenje temeljeno na radu usmjereno je na kvalifikaciju i obuhvaća sadržaje potrebne za stjecanje kompetencija potrebnih za samostalno obavljanje određenih zadataka na radnome mjestu.
4.3.3 Kvalifikacija razine 4.1
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 usmjereni su na stjecanje kvalifikacije za zanimanje. Sastoje se od općeobrazovnog i strukovnog dijela. Kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja i sektorskim kurikulumom određuju se ishodi učenja te načini i sadržaji kojima se oni ostvaruju. Sadržaji strukovnoga dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije u 4. ciklusu usmjereni su na stjecanje kompetencija za koje se učenik/polaznik obrazuje, ali mogu biti i zajedničke većem broju zanimanja u sklopu određenoga sektora/podsektora. U 5. ciklusu usmjereni su isključivo na stjecanje kompetencija za kvalifikaciju/zanimanje za koje se učenik/polaznik obrazuje. Učenje temeljeno na radu obuhvaća sadržaje usmjerene na usvajanje znanja i vještina za kvalifikaciju/zanimanje.
4.3.4 Kvalifikacija razine 4.2
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.2 sastoje se od općeobrazovnoga, strukovnoga i sektorskoga dijela. Sadržaji općeobrazovnoga dijela kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika/polaznika kao osobe i odgovornoga člana društva. V ezuju se na strukovne kompetencije za strukovnu kvalifikaciju/zanimanje te za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Zajednički su svim zanimanjima u sklopu istog sektora/podsektora iste razine, a osnova su za stjecanje kompetencija za osobne i društvene potrebe.
Općeobrazovni dio relevantan za sektor/podsektor nadopunjuje kompetencije učenika iz osnovnoga općeobrazovnog dijela koji je zajednički za cjelokupno strukovno obrazovanje.
Teži se tome da se općeobrazovni dio povezuje sa strukovnim dijelom, odnosno da se sadržaji međusobno povezuju i nadograđuju, a u svrhu postizanja kompetencija potrebnih za strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na stjecanje kompetencija za određenu kvalifikaciju, a sastoji se od strukovnih modula, izbornih modula te učenja temeljenog na radu. U 4. ciklusu usmjeren je na stjecanje kompetencija koje su zajedničke svim zanimanjima u sklopu određenoga sektora/podsektora, dok je u 5. ciklusu usmjeren na stjecanje kompetencija za zanimanje u sklopu određenoga sektora/podsektora.
Sektorski dio kurikuluma specifičan je za pojedini sektor/podsektor. Sastoji se od učenja i poučavanja za usvajanje općeobrazovnih ishoda učenja važnih za sektor/podsektor, strukovnih i izbornih ishoda učenja kojima se ustanove za strukovno obrazovanje i učenici/polaznici prilagođavaju svijetu rada te učenja temeljenog na radu. Izborne module, kao dio sektorskoga dijela kurikuluma, nudi ustanova za strukovno obrazovanje prema svojim posebnostima i prema potrebama lokalnoga i regionalnoga gospodarstva i svijeta rada. Sektorski dio kurikuluma određen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Odabrani izborni modul kurikuluma omogućuje učenicima/polaznicima specijalizaciju u sklopu kvalifikacije. Na taj način moguć je i brži odziv obrazovnoga sustava na promjenjive zahtjeve svijeta rada.
Učenje utemeljeno na radu obuhvaća sadržaje učenja i poučavanja potrebne za stjecanje kompetencija važnih za rad u određenome sektoru, a posebno onih kojima se usvaja znanje i razvijaju vještine za određeno zanimanje.
4.3.5 Kvalifikacija razine 5
Sadržaji učenja i poučavanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 5 sastoje se od strukovnih sadržaja koji usmjeravaju na stjecanje dodatnih kompetencija za određenu kvalifikaciju, odnosno za strukovno specijalističko usavršavanje i osposobljavanje.
Programi za majstore provode se uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva prema posebnome propisu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
Organizacija odgojno-obrazovnoga procesa u strukovnom obrazovanju usmjerena je na stvaranje uvjeta za učenje i poučavanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija te podrazumijeva:
organizaciju procesa učenja i poučavanja prema predviđenim odgojno-obrazovnim ciklusima
osiguravanje uvjeta primjerenih potrebama učinkovitog ostvarivanja procesa učenja i poučavanja
organizaciju izvođenja učenja temeljenog na radu
rad na siguran način
kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja kojim se sustavno i kontinuirano usklađuju ciljevi odgojno-obrazovnoga procesa s potrebama svijeta rada i gospodarstva
omogućavanje nastavka obrazovanja, cjeloživotnog učenja i mobilnosti svim sudionicima u sustavu
mehanizme horizontalne i vertikalne prohodnosti
osiguravanje autonomije u izboru sadržaja, metoda i oblika rada nastavnika i mentora u poslodavaca.
Nastavna godina produljuje se najmanje za dva tjedna. Produljenje nastavne godine odnosi se na sve odgojno-obrazovne cikluse te na sve kvalifikacije. Time se, uz ostalo, omogućuje organiziranje dvaju projektnih tjedana, jednoga cjelovitoga provedenog tijekom drugog polugodišta i jednoga koji se može organizirati na različite načine ovisno o potrebama i interesima učenika i mogućnostima ustanove za strukovno obrazovanje. Ustanova za strukovno obrazovanje ima autonomiju u određivanju aktivnosti, sadržaja i načina izvođenja projektnih tjedana.
Učenici se upisuju u kurikulume za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja na razinama 3, 4.1 i 4.2 nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja prema zakonskim propisima te pod jednakim uvjetima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5.1 Struktura strukovne kvalifikacije razine 2
Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma u postotnim omjerima prikazanim u tablici 2. Trajanje obrazovanja je do godinu dana. Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na kvalifikaciju/zanimanje, a obuhvaća strukovne module te učenje temeljeno na radu. Strukovni moduli oblikovani su prema skupovima ishoda učenja. Učenje temeljeno na radu manjim dijelom ostvaruje se u ustanovi za strukovno obrazovanje, a većim dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti na radu te ostale propise. Strukovnu kvalifikaciju razine 2 upisuju učenici koji su stekli kvalifikaciju razine 1 ili nisu uspjeli steći potrebne ishode učenja razina 3, 4.1 i 4.2, pri čemu im se priznaju ECVET i/ili HROO bodovi stečeni na višim razinama.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 2
A.
OPĆEOBRAZOVNI DIO
do 20%
B.
STRUKOVNI DIO
od 80%
B.1
STRUKOVNI MODULI
do 20%
B.2
UČENJE TEMELJENO NA RADU
od 80%
*
USTANOVA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
do 20%
SVIJET RADA
CENTAR KOMPETENTNOSTI
do 100%
Tablica 2. - Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 2
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 80% (B.2)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5.2 Struktura strukovne kvalifikacije razine 3
Upis učenika u kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 3 upis je u kvalifikaciju/zanimanje usklađen s potrebama svijeta rada i gospodarstva.
Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma u postotnim omjerima prikazanim u tablici 3. Obrazovanje traje jednu do dvije godine. Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na kvalifikaciju/zanimanje, a obuhvaća strukovne module te učenje temeljeno na radu. Strukovni moduli oblikovani su prema skupovima ishoda učenja. Učenje temeljeno na radu manjim dijelom ostvaruje se u ustanovi za strukovno obrazovanje, a većim dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti na radu te ostale propise.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 3
A.
OPĆEOBRAZOVNI DIO
do 20%
B.
STRUKOVNI DIO
od 80%
B.1
STRUKOVNI MODULI
do 30%
B.2
UČENJE TEMELJENO NA RADU
od 70%
*
USTANOVA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
do 30%
SVIJET RADA
CENTAR KOMPETENTNOSTI
do 100%
Tablica 3. - Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 3
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 70% (B.2)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5.3 Struktura strukovne kvalifikacije razine 4.1
Upis učenika u kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1 upis je u kvalifikaciju/zanimanje usklađen s potrebama svijeta rada i gospodarstva. Kao uvjet za upis za pojedinu strukovnu kvalifikaciju/zanimanje potrebna je dokumentacija koja potvrđuje sposobnost učenika za odabranu strukovnu kvalifikaciju. Trajanje obrazovanja minimalno je tri godine. Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni dio i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od strukovnog i izbornog modula te učenja temeljenog na radu u postotnim omjerima prikazanim u tablici 4.1. Postoci u tablici 4.1 odnose se na ukupan broj sati tijekom školske godine.
SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 4.1
STRUKTURA/GODINA OBRAZOVANJA
4. CIKLUS
5. CIKLUS
1.
2.
3.
A.
OPĆEOBRAZOVNI DIO
do 25%
do 20%
do 20%
B.
STRUKOVNI DIO
od 75%
od 80%
od 80%
B.1
STRUKOVNI MODULI
do 25%
do 25%
do 25%
B.2
UČENJE TEMELJENO NA RADU
od 45%
od 50%
od 50%
*
USTANOVA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
do 80%
do 25%
do 25%
SVIJET RADA
CENTAR KOMPETENTNOSTI
od 20%
do 100%
do 100%
B.3
IZBORNI MODULI
do 30%
do 30%
do 30%
Tablica 4.1. - Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine 4.1
Postoci pod B.1, B.2 i B.3 u oba ciklusa iskazani su u odnosu na strukovni dio (B.)
* - u odnosu na postotak učenja temeljenog na radu od 45% u 4. ciklusu i od 50% u 5. ciklusu (B.2)
4. CIKLUS
Općeobrazovni dio
Strukovni moduli
Ishodi učenja zajednički svim
zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.1
u sklopu istog sektora/podsektora. Općeobrazovni dio u funkciji je razvoja i strukovnih kompetencija.
Ishodi učenja strukovnih modula temelj su za stjecanje znanja i vještina te pripadajućih kompetencija za pojedino zanimanje. Opseg i sadržaj strukovnoga dijela određen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.
Izborni modul
Učenje temeljeno na radu
Usmjeren je na određeno zanimanje s posebnim naglaskom na primjenu novih tehnologija i na potrebe svijeta rada na lokalnoj razini. Opseg i sadržaj izbornoga dijela određeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja i kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje. Učenik može samostalno odabrati izborne sadržaje u skladu sa svojim interesima.
Usmjereno je na kvalifikaciju za zanimanje, a može se izvoditi u ustanovi za strukovno obrazovanje ako su ispunjeni svi organizacijski uvjeti te na radnome mjestu. Učenici rade u manjim skupinama, što je utvrđeno posebnim propisima.
5. CIKLUS
Općeobrazovni dio
Strukovni moduli
Ishodi učenja zajednički svim
zanimanjima razine strukovne kvalifikacije
4.1 u sklopu istog sektora/podsektora.
Općeobrazovni dio u funkciji je razvoja i strukovnih kompetencija.
Strukovni dio kurikuluma/strukovni moduli utemeljeni su
na ishodima učenja usmjerenim na kvalifikaciju za zanimanje.
Pretpostavljaju usklađenu organizaciju procesa učenja i
poučavanja usmjerenu na stjecanje strukovnih kompetencija
i okruženja za učenje koje odražava stvarnost radnog mjesta.
Proces učenja i poučavanja organizira se u obliku modula
uz primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja
te učenja simulacijom radnih procesa iz svijeta rada.
Izborni modul
Učenje temeljeno na radu
Obuhvaća ishode učenja koji dodatno osiguravaju stjecanje strukovnih kompetencija primjenjujući nove tehnologije i odgovore na zahtjeve svijeta rada.
Određeni su kurikulumom ustanove za strukovno obrazovanje. Ustanova za strukovno obrazovanje može ponuditi više različitih strukovnih sadržaja koje će učenik samostalno odabrati prema svojim interesima i mogućnostima.
Orijentirano je na zanimanje te se najvećim dijelom izvodi u svijetu rada. Timskim radom i suradnjom nastavnika ustanove za strukovno obrazovanje i mentora u poslodavca, uz razmjenu pedagoške dokumentacije i evidencije, postiže se usklađenost stjecanja ishoda učenja strukovnih modula i učenja temeljenog na radu.
Učenje temeljeno na radu provodi se kombinirano u svijetu rada i u ustanovi za strukovno obrazovanje ako ustanova može osigurati stvarne radne uvjete. Kurikulumom za stjecanje kvalifikacije/zanimanja određuje se obujam učenja temeljenog na radu.
Nastavnici usmjeravaju proces učenja i poučavanja prema određenim ishodima učenja/strukovnim
kompetencijama, a pri tome imaju visok stupanj autonomije u primjenjivanju obrazovnih metoda i sadržaja čime je otvorena mogućnost stalnog osuvremenjivanja kurikuluma.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH