I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 124. stavka 9.  Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakonom o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22., 16/23., 83/23. i 155/23.) uređuje se postupak i uvjeti za izbor članova i predsjednika Državnoga sudbenog vijeća i prestanak njihove dužnosti, postupak i uvjeti za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje sudaca, postupak za utvrđivanje njihove stegovne odgovornosti te postupak za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, kao i druga pitanja vezana za rad Državnoga sudbenog vijeća.

Kroz dosadašnja normativna rješenja utvrđeni su nedostaci uređenja sustava ulaska u pravosudne dužnosti. Obveza pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike trenutno predstavlja dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima. Iz navedenog je razloga za provedbu reforme ulaska u pravosudne dužnosti, s ciljem postizanja veće objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti ovih postupaka, potrebno, između ostalog, izmijeniti i Zakon o Državnom sudbenom vijeću te omogućiti pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz utvrđene objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci.

Izmjenama ovog Zakona se pristupa i zbog Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-2826/2023, kojom je ukinuo odredbe članka 51. stavka 2. i članka 56. stavka 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22. u dijelu u kojem su navedene odredbe sadržavale riječi: „i koja ne obnaša pravosudnu dužnost“. S obzirom na navedeno potrebno je redefinirati uvjete i postupak imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova koji u trenutku prijave na oglas za određeno sudačko mjesto već obnašaju sudačku odnosno državnoodvjetničku dužnost.

Prema ocjeni Ustavnog suda navedene izmijene ograničavajuće su i stoga neustavne u odnosu na državnoodvjetničke dužnosnike koji za suce mogu biti imenovani tek u drugom i višem stupnju, ali ne i na prvom. U praktičnom smislu Odluka Ustavnog suda stvorila je potrebu  pronalaska alternativnih kriterija vrednovanja kandidata koji već obnašaju pravosudnu dužnost (spram ocjene u Državnoj školi za kandidate koji još nisu imenovani za pravosudne  dužnosnike) pa je sukladno navedenom potrebno dopuniti uvjete i postupak imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih i upravnih sudova.

Trenutno su kao mjerodavni kriteriji za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika utvrđene završna ocjena u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, ocjena rada savjetnika u pravosudnim tijelima koji se kandidiraju za pravosudne dužnosti i ocjena razgovora s nadležnim Vijećima.

Program Državne škole za pravosudne dužnosnike utvrđen je u najvećem dijelu kao ponavljanje provjere znanja na pravosudnom ispitu kojeg svi polaznici Škole prethodno moraju položiti i u njemu se ne nalazi posebna dodana vrijednost u smislu stjecanja i unaprjeđenja praktičnih vještina i znanja potrebnih za rad u svojstvu pravosudnih dužnosnika. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja  traje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima. U Republici Hrvatskoj krajem 2025. bilo je imenovano oko 1670 sudaca, od kojih je tek njih 30 starosne dobi do 34 godine, a više od 600 sudaca  između 60 i 70 godina života te je izvjesno da će oni uskoro, po sili zakona s navršenih 70 godina, prestati obnašati sudačku dužnosti, a neki i ranije na vlastiti zahtjev zbog odlaska u mirovinu. Iz navedenog je razloga potrebno olakšati i ubrzati prva imenovanja na pravosudne dužnosti.

Zaključno,  ovim se izmjenama pristupa i radi potrebe ubrzanja postupaka imenovanja sudaca te preciziranja pojedinih pitanja vezanih uz podnošenje izvješća o imovini sudaca kako bi se otklonile postojeće pravne praznine.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predmetnim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću definiraju se novi kriteriji koji će jamčiti veću objektivnost i transparentnost postupka imenovanja, a neće predstavljati administrativnu zapreku niti odugovlačiti ovaj postupak.

Ovim izmjenama propisuju se opći uvjeti za imenovanje suca i to, uz trenutno propisani uvjet hrvatskog državljanstva, izrijekom se navodi da svaki kandidat mora imati položen pravosudni ispit, da protiv njega nije započet kazneni postupak za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te da nije osuđivan za kaznena djela koja ga čine nedostojnim za obnašanje sudačke dužnosti.

Nastavno na prethodno navedeno, kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu u trenutku prijave imaju omogućen ulazak (pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici), kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina radili na drugim pravnim poslovima.

U navedenom se smislu kod svih kandidata za suce prvostupanjskih sudova predlaže vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima odnosno ocjenu obnašanja pravosudne dužnosti, a za ostale kandidate uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem te konačno za sve kandidate ocjenu dodijeljenu na razgovoru pred Vijećem.

U odnosu na kriterij vrednovanja uspjeha ostvarenog na pravosudnom ispitu, kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009., u razdoblju kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, u postupku imenovanja sudjeluju s 90 bodova, a kandidati koji su u tom razdoblju pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sudjeluju sa 100 bodova.

Također, iznimno se za kandidate za suce prvostupanjskih sudova koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost, predlaže propisati da u postupku imenovanja sudjeluju, prema vlastitom izboru, s brojem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili s postignutom završnom ocjenom. Propisuje se i način svođenja postignutog broja bodova na 100, ako je najviša moguća završna ocjena različita od 100 pa se vrijednost postignute ocjene  ovih kandidata usklađuje tako da se postignuta završna ocjena pomnoži koeficijentom koji se izračunava na način da se brojka 100 podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegovog ocjenjivanja.

Radi postizanja veće učinkovitosti u postupcima imenovanja sudaca, posebice njihovog ubrzanja, i kod prvog imenovanja i kod napredovanja, mijenjaju se pravila o dostavi poziva i odluka Državnog sudbenog vijeća te se uvode pravila o presumiranom povlačenju prijava u slučaju neodaziva u pojedinim fazama postupka. S obzirom na uočene poteškoće u dostavi pojedinih odluka Vijeća, a prvenstveno onih o imenovanju sudaca, posebno se regulira dostava odluke o imenovanju sudaca javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća.

Predloženom reformom ulaska u pravosudne dužnosti kao i procesnim izmjenama u postupcima imenovanja ujedno se ispunjava preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj da se razmotri normativni okvir za imenovanje pravosudnih dužnosnika kako bi se osigurala objektivnost navedenih postupaka i izbor najboljih kandidata.

Kako bi se primjenom instituta trajnog premještaja sudaca u drugi sud istog stupanja spriječili poremećaji u popunjenosti i kontinuitetu u radu sudova te izazivanja potrebe provedbe novih postupaka imenovanja, ovim se izmjenama Zakona izričito propisuje da se razdoblje obnašanja sudačke dužnosti potrebno za trajni premještaj suca u drugi sud istog stupnja odnosi na obnašanje dužnosti suca u onom sudu iz kojeg se traži premještaj.

Nadalje, ovim izmjenama dorađuju se odredbe Zakona o udaljenju suca s dužnosti na način da se uz predsjednika suda, ovlast za postupanje daje i sucu ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

Radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj u postupcima podnošenja izvješća o imovini sudaca izričito se definiraju bitne promjene u imovini suca i članova njegove obitelji kako bi se otklonile postojeće pravne praznine.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ovim Zakonom provest će se reforma ulaska u pravosudne dužnosti i time povećati objektivnost, transparentnost i učinkovitost ovih postupaka. Omogućit će se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci. Također će se otkloniti nedoumice u vezi podnošenja izvješća o imovini sudaca i članova njihovih obitelji i time otkloniti pravne praznine.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

Članak 1.

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22., 16/23., 83/23. i 155/23.) č lanak 51. mijenja se i glasi:

„ (1) Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima položen pravosudni ispit i radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, protiv koje nije započet kazneni postupak za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te koja nije osuđena za kazneno djelo koje je čini nedostojnom za obnašanje sudačke dužnosti.

(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovan pravosudni dužnosnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine radila u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika ili najmanje pet godina na drugim pravnim poslovima.

(3) Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.

(4) Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje dvanaest godina.

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik ili sveučilišni profesor pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita ili ugledni pravnik s najmanje 20 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. “.

Članak 2.

U članku 53. ispred riječi: „Oglas“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Osoba koja ne podnese pravodobnu ili potpunu prijavu ili koja ne ispunjava propisane uvjete ne smatra se kandidatom u postupku te joj se o tome dostavlja obrazložena obavijest putem elektroničke pošte.“.

Članak 3.

Članak 55. mijenja se i glasi:

„ (1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca u županijskim i visokim sudovima koji u trenutku prijave ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća . Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 5. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova. Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(8) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(9) Ako kandidat  ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(10) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(11) Vijeće će imenovati suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.“.

Članak 4.

Članak 55.a mijenja se i glasi:

„(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici pristupaju provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 5. ovoga članka. Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti te sklonost za obnašanje sudačke dužnosti , a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(8) Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(9) Zbrajanjem bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Vijeće će imenovati suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(10) Za kandidate iz stavka 9. ovoga članka Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(11) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(12) Za suca se ne može imenovati kandidat koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(13) Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju  sigurnosne provjere.“.

Članak 5.

Članak 56. mijenja se i glasi:

„(1) U odnosu na kandidate za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji su  u trenutku prijave na oglas raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, ocjeni rada u svojstvu savjetnika i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(2) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja sudaca utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja rada kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(3) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 2. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu predsjedniku neposredno višeg suda odnosno neposredno višem državnom odvjetniku, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja. O žalbi savjetnika u  Vrhovnom sudu Republike Hrvatske odlučuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a o žalbi savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(4) U odnosu na kandidate koji u trenutku prijave na oglas obnašaju pravosudnu dužnost izbor se temelji na ocjeni obnašanja dužnosti pomnoženoj s koeficijentom 1,333 i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(5) U odnosu na kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji sukladno propisima koji uređuju ocjenjivanje pravosudnih dužnosnik ne ispunjavaju uvjete za ocjenjivanje te sve ostale kandidate izbor se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, na ostvarenom broju bodova na pisanoj provjeri i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem .

(6) Pisanu provjeru iz stavka 5. ovoga članka provodi Vijeće, a na njoj kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(7) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća . Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(8) Na temelju broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.“.

Članak 6.

Članak 56.a mijenja se i glasi:

„(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom broju bodova iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(2) Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti te sklonost za obnašanje sudačke dužnosti,  na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja s brojem bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće imenuje suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate koji prema broju bodova zadovoljavaju uvjet iz stavka 5. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

(7) Za kandidate iz stavka 5. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(8) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za suca ne može se imenovati kandidat koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.“.

Članak 7.

Članak 56.c mijenja se i glasi:

„(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 10., članka 55.a stavka 9. i članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća, a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

(4) Javno objavljena odluka Vijeća uklanja se s mrežnih stranica nakon isteka roka od šest mjeseci od dana objave.

(5) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u „Narodnim novinama“.

(6)  Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje ni jednog od kandidata, Vijeće ponovno objavljuje oglas. “ .

Članak 8.

U članku 61.a u stavku 3. iza riječi: „tri godine“ dodaju se riječi: „u sudu iz kojeg se traži premještaj“.

Članak 9.

U članku 70. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako sudac u stegovnom postupku ima branitelja, branitelj se smatra punomoćnikom za primanje pismena.“.

Članak 10.

U članku 73. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda odnosno osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

U stavku 4. iza riječi: „suda“ dodaju se riječi: „ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave“.

Članak 11.

U članku 87. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka, kojom se smatra promjena u sadržaju imovine, povećanje vrijednosti imovine u iznosu iznad 13.000,00 eura, svaka promjena u prihodu od honorara ili drugih naknada te svaka promjena u podacima o nekretninama u zemljišnim knjigama , sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.“.

Članak 12.

U članku 88. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Podaci o svakom dohotku i primitku iz stavka 3. podstavaka 7. i 8. ovoga članka podnose se odvojeno.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

(1) Kandidati za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a nisu imenovani na pravosudnu dužnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u postupku imenovanja mogu sudjelovati s postignutom završnom ocjenom ili s brojem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu prema vlastitom izboru pisanom izjavom u prijavi na oglas.

(2) Ako je najviša moguća završna ocjena koju su kandidati iz stavka 1. ovoga članka mogli postići u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike različita od 100, vrijednost postignute ocjene  ovih kandidata usklađuje se tako da se postignuta završna ocjena pomnoži koeficijentom koji se izračunava na način da se brojka 100 podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegovog ocjenjivanja.

Članak 14.

(1) Kandidati za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji  nisu završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009. u postupku imenovanja sudjeluju s brojem bodova na pravosudnom ispitu na način da kandidati koji su položili pravosudni ispit sudjeluju s 90 bodova, a kandidati koji su pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sa 100 bodova.

(2) Kandidati za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji nisu završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji su pravosudni ispit položili nakon 1. rujna 2009., a prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u postupku imenovanja sudjeluju s brojem bodova ostvarenim na pravosudnom ispitu.

Članak 15.

(1) Postupci imenovanja i trajnog premještaja sudaca, stegovni postupci protiv sudaca te postupci udaljenja od obavljanja  sudačke dužnosti započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22., 83/23. i 155/23.).

(2) Pravila o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te načinu provođenja i ocjenjivanja razgovora i načinu provedbe psihološkog testiranja iz članka 56.b Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22., 83/23. i 155/23.) Vijeće će uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 16.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2026.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim se člankom mijenja članak 51. Zakona o Državnom sudbenom vijeću te se propisuju opći uvjeti za imenovanje suca i to, uz postojeći uvjet hrvatskog državljanstva, izrijekom se navodi da svaki kandidat mora imati položen pravosudni ispit, da protiv njega nije započet kazneni postupak za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te da nije osuđivan za kaznena djela koja ga čine nedostojnim za obnašanje sudačke dužnosti. Kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu u trenutku prijave imaju omogućen ulazak (pravosudni dužnosnik, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici), kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina radili na drugim pravnim poslovima.

Uz članak 2.

Ovim se člankom dopunjuje članak 53. Zakona o Državnom sudbenom vijeću te se izričito propisuje da se osoba koja podnese nepravodobnu ili nepotpunu prijavu ili koja ne ispunjava propisane uvjete ne smatra kandidatom u postupku, o čemu joj se dostavlja obrazložena obavijest.

Uz članke 3. i 4.

Ovim se člancima dorađuju članci 55. i 55.a važećeg Zakona o Državnom sudbenom vijeću o postupcima imenovanja sudaca županijskih i visokih sudova te Vrhovnog suda Republike Hrvatske na način da se propisuje dostava poziva na pisanu provjeru znanja putem mrežne stranice Vijeća onim kandidatima koji u trenutku prijave na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima odnosno Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ne obnašaju pravosudnu dužnost. Također se propisuje dostava poziva svim kandidatima na razgovor pred Vijećem putem mrežne stranice Vijeća. Radi ubrzanja postupka imenovanja sudaca presumira se povlačenje prijave na oglas u slučaju neodaziva na poziv odnosno nepristupanja razgovoru pred Vijećem. Također se propisuje da se iz opravdanih razloga razgovor može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju te se izostavlja ograničenje u broju kandidata između kojih Vijeće može izvršiti izbor budući da se ograničenje u rasponu bodova između izabranog i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova smatra dostatnim jamstvom izbora najboljih kandidata.

Uz članke 5. i 6.

Ovim se člancima mijenjaju članci 56. i 56.a Zakona o Državnom sudbenom vijeću na način da se definiraju kriteriji izbora kandidata za suce prvostupanjskih sudova koji su u trenutku prijave na oglas raspoređeni na mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima odnosno koji u trenutku prijave na oglas obnašaju pravosudnu dužnost, kao i kriteriji za sve ostale kandidate za suce. Također se ovim člankom propisuje tko i na čiji zahtjev utvrđuje ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja sudaca. Ocjena rada savjetnika donosi se sukladno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika, i time kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova. Propisuje se i mogućnost podnošenja žalbe protiv odluke o ocjeni rada savjetnika. Nadalje, definira se broj bodova koji kandidati mogu ostvariti na pisanoj provjeri znanja koju provodi Vijeće. I ovim člankom propisuje se dostava poziva kandidatima na pisanu provjeru znanja odnosno na razgovor pred Vijećem putem mrežne stranice Vijeća. Radi ubrzanja postupka imenovanja sudaca presumira se povlačenje prijave na oglas u slučaju nepristupanja pisanoj provjeri odnosno neodaziva na razgovor pred Vijećem. Također se propisuje da se iz opravdanih razloga razgovor može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju te se izostavlja ograničenje u broju kandidata između kojih Vijeće može izvršiti izbor budući da se ograničenje u rasponu bodova između izabranog i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova smatra dostatnim jamstvom izbora najboljih kandidata.

Uz članak 7.

Ovim se člankom mijenja članak 56.c Zakona o Državnom sudbenom vijeću o objavi odluka Vijeća o imenovanju sudaca na način da se predmetna odluka dostavlja javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća, a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Ovim člankom propisuje se i obveza uklanjanja javno objavljene odluke Vijeća s mrežnih stranica nakon isteka roka od šest mjeseci od dana objave. Izrijekom se propisuje postupanje Vijeća u situaciji ako se na oglas u postupku imenovanja sudaca ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje ni jednog od kandidata.

Uz članak 8.

Ovim se člankom mijenja članak 61.a Zakona o Državnom sudbenom vijeću te se izričito propisuje da se razdoblje obnašanja sudačke dužnosti potrebno za trajni premještaj suca u drugi sud istog stupnja odnosi na obnašanje dužnosti suca u onom sudu iz kojeg se traži premještaj.

Uz članak 9.

Ovim člankom se dodaje novi stavak u članku 70. važećeg Zakona o Državnom sudbenom vijeću te se, radi veće učinkovitosti i ubrzanja stegovnog postupka, propisuje da se branitelj suca u stegovnom postupku smatra punomoćnikom za primanje pismena.

Uz članak 10.

Ovim člankom precizira se odredba članka 73. Zakona o Državnom sudbenom vijeću o udaljenju suca s dužnosti na način da se uz predsjednika suda, ovlast za postupanje daje i sucu ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

Uz članke 11. i 12.

Ovim člankom preciziraju se odredbe članaka 87. i 88. Zakona o Državnom sudbenom vijeću na način da se izričito definiraju bitne promjene u imovini suca i članova obitelji zbog kojih je sudac dužan podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini odnosno izrijekom se navodi da se podaci o svakom dohotku i primicima podnose odvojeno. Time se otklanjaju postojeće pravne praznine i proizvoljno tumačenje ove obveze.

Uz članak 13.

Ovim se člankom precizira način sudjelovanja kandidata u postupku imenovanja za suce prvostupanjskih sudova koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost te se navodi da ti kandidati u postupku imenovanja sudjeluju po vlastitom izboru s postignutom završnom ocjenom ili s brojem bodova ostvarenim na pravosudnom ispitu. Propisuje se i način svođenja postignutog broja bodova na 100, ako je najviša moguća završna ocjena različita od 100.

Uz članak 14.

Ovim se člankom propisuje način vrednovanja uspjeha kandidata ostvarenog na pravosudnom ispitu pa oni kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su položili pravosudni ispit prije 1. rujna 2009. u postupku imenovanja sudjeluju s 90 bodova odnosno 100 bodova ako su ispit položili s posebnom pohvalom, dok kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su pravosudni ispit položili nakon 1. rujna 2009. sudjeluju s brojem bodova ostvarenim na tom ispitu.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisuje se dovršetak postupaka koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u tijeku te rokovi za usklađenje podzakonskih akata s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 16.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona. 

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 51.

(1) Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

(3) Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.

(4) Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje dvanaest godina.

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 53.

Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Vijeće u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje suca, kao i podatke o svom radu.

Članak 55.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca u županijskim i visokim sudovima koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 9. ovoga članka.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(8) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(9) Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

Članak 55.a

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici pristupaju provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 4. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Zbrajanjem bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Vijeće će imenovati suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(8) Za kandidate s najvećim brojem bodova Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(9) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(10) U slučaju da kandidat iz stavka 8. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(11) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

Članak 56.

(1) Za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja sudaca utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja rada kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.

(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu predsjedniku neposredno višeg suda odnosno neposredno višem državnom odvjetniku, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(5) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(6) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(7) Metodologiju ocjenjivanja rada sudskih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 56.a

(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom broju bodova iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, od najmanjeg prema najvećem broju bodova, i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(2) Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(4) Vijeće imenuje suce između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

(6) Za kandidate s najvećim brojem bodova koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere, i to za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se ureduju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za suca ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka

(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

Članak 56.c

(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 8., članka 55.a stavka 7. i članka 56.a stavka 3. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 61.a

(1) Najviše 30% slobodnih sudačkih mjesta predviđenih planom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona može se popuniti trajnim premještajem sudaca iz sudova istog stupnja.

(2) Nakon donošenja plana iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave oglasa iz članka 53. ovoga Zakona, Vijeće na svojim internetskim stranicama objavljuje poziv sucima da, u roku koji odredi Vijeće, podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugi sud trajno se mogu premjestiti suci koji obnašaju sudačku dužnost najmanje tri godine.

(4) Suci koji žele biti trajno premješteni u drugi sud, u roku koji odredi Vijeće, dostavljaju Vijeću pisanu prijavu uz koju prilažu rješenje predsjednika suda o ispunjavanju svoje sudačke obveze za posljednje tri godine.

(5) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti sudačkih mjesta te broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u sudovima u kojima prijavljeni kandidati obnašaju sudačku dužnost. Prijave sudaca koji sudačku dužnost obnašaju u sudovima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom sudu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju utvrđenja o ispunjavanju sudačke obveze iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.

Članak 70.

(1) Prijavljenom sucu će se po zaprimanju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka pružiti mogućnost da iznese svoju obranu, osobno, u pisanom obliku ili po branitelju kojeg izabere. Ako prijavljeni sudac ne iznese svoju obranu, rasprava se provodi u njegovoj odsutnosti.

(2) Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koju je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

(3) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 30 dana nakon njezina donošenja.

Članak 73.

(1) Sudac će biti udaljen s dužnosti:

- ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru,

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

– zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.

(2) Sudac može biti udaljen s dužnosti:

- ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti,

– ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Odluku o udaljenju s dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda, a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odluku donosi Vijeće bez odgode.

Članak 87.

(1) Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).

(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka, sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

Članak 88.

(1) Podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

- pokretninama veće vrijednosti,

- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,

- udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata,

- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće suca,

- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,

- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.