Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2026. godinu
Opis mjere: Redni broj 49., Zakon o potrošačkim kreditima (EU), I. tromjesečje
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Da
Direktiva (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023.)
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZPK) donesen je 19. lipnja 2009. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine. Važeći ZPK uređuje ugovore o potrošačkom kreditu u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač, odnosno fizička osoba koja djeluje izvan svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja, dok kao vjerovnik nastupa pravna ili fizička osoba koja kredit odobrava u okviru svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Njime je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008.) ( u daljnjem tekstu : CCD). Od stupanja na snagu, važeći ZPK izmijenjen je i dopunjen devet puta. Razlozi izmjena i dopuna prvenstveno su usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) kao i rješavanje problema vezanih uz kredite denominirane u švicarskim francima i kredite u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZSPK) donesen je 4. listopada 2017. godine, a stupio je na snagu 20. listopada 2017. godine. Važećim ZSPK uređuje se stambeno potrošačko kreditiranje, a osobito pružanje usluga stambenoga potrošačkog kreditiranja, ugovori o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupci u svezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjena kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštita prava potrošača. Od stupanja na snagu, važeći ZSPK) izmijenjen je i dopunjen tri puta. Razlozi izmjena i dopuna prvenstveno su usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Polazeći od toga da je važeći ZPK od njegova stupanja na snagu izmijenjen i dopunjen devet puta, došlo je do normativne složenosti, smanjene preglednosti i otežane primjene propisa, što upućuje na potrebu donošenja novog, cjelovitog zakonskog rješenja. Dodatno, potreba prijenosa Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023., u daljnjem tekstu: CCD 2) kojom se uvodi prošireni regulatorni okvir, zahtijeva sustavnu i sveobuhvatnu prilagodbu nacionalnog zakonodavstva, koju nije moguće postići izmjenama i dopunama važećeg ZPK-a. Nadalje, imajući u vidu i normativnu povezanost CCD 2 i Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 60/34, 28.2.2014.) (u daljnjem tekstu: MCD), kao i činjenicu da su potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje do sada bili uređeni kroz dva odvojena zakonodavna okvira, postojeće uređenje rezultiralo je dupliciranjem pojedinih instituta, razlikama u strukturi i terminologiji. Slijedom navedenoga, ocijenjeno je potrebnim objediniti ta područja u jedinstveni zakonodavni okvir radi povećanja pravne sigurnosti, preglednosti i učinkovitosti sustava.
CCD 2 stupila je na snagu 19. studenoga 2023. godine. Države članice bile su dužne do 20. studenoga 2025. godine usvojiti i objaviti nacionalne provedbene mjere, koje će se početi primjenjivati 12 mjeseci nakon isteka roka za prenošenje, odnosno od 20. studenoga 2026. godine. Iako je rok za prenošenje CCD 2 u nacionalno zakonodavstvo istekao 20. studenoga 2025. godine, postupak njezina prijenosa u Republici Hrvatskoj zahtijevao je opsežne i sustavne izmjene postojećeg zakonodavnog okvira. CCD 2 predstavlja temeljitu reformu područja potrošačkog kreditiranja, uključujući proširenje područja primjene, uvođenje novih obveza u pogledu procjene kreditne sposobnosti, oglašavanja, informiranja potrošača, digitalnih kanala distribucije te nadzora i sankcija. Zbog kompleksnosti materije, uzimajući u obzir izradu jedinstvenog zakonodavnog propisa, bilo je nužno provesti dodatne međuresorne konzultacije te usuglašavanja s nadzornim tijelima. Slijedom navedenog, postupak izrade i usuglašavanja nacionalnih provedbenih mjera trajao je dulje od prvotno planiranog, no cilj je osigurati kvalitetan, sustavan i provediv prijenos CCD 2 i ojačati regulatorni okvir u području potrošačkog (stambenog) kreditiranja.
CCD 2 sastavni je dio nove Agende Europske komisije za potrošače, pokrenute 2020. godine s ciljem ažuriranja i modernizacije cjelokupnog strateškog okvira EU-a za politiku zaštite potrošača. Prijedlog CCD 2 proizašao je iz revizije CCD-a, provedene u okviru Programa rada Europske komisije za 2020. godinu. Revizijom CCD-a utvrđeno je kako postojeće rješenje nije odgovorilo na razvoj novih oblika potrošačkih kreditnih proizvoda, na promjene u potrošačkom ponašanju kao ni na ubrzani tehnološki napredak. Uz to, neprecizno formulirane odredbe CCD-a dovele su do različitih nacionalnih implementacija u državama članicama, što je rezultiralo fragmentiranim regulatornim okvirom unutar Europske unije. Takva fragmentacija ograničila je mogućnosti koje donosi digitalizacija, osobito u pogledu razvoja prekograničnog tržišta potrošačkih kredita. Činjenica je da su krediti koji se nude potrošačima posljednjih godina postali znatno razvijeniji i raznovrsniji, osobito u internetskom okruženju, pri čemu su se pojavili novi kreditni proizvodi čija je primjena dovela do pravne nesigurnosti u pogledu dosega i primjenjivosti CCD-a na takve oblike kreditiranja. Postojeći regulatorni okvir ne obuhvaća u dovoljnoj mjeri nove digitalizirane modele, što je dovelo do pravne nesigurnosti i potrebe za prilagodbom zakonodavstva suvremenim tržišnim okolnostima. Istodobno, rast brzih kredita, mikrokredita i modela „buy now, pay later“ pokazao je da potrošači nisu uvijek bili adekvatno zaštićeni, osobito u pogledu transparentnosti troškova i uvjeta otplate. Dodatno, potrošači su u praksi često imali poteškoće u razumijevanju stvarnih troškova kredita i usporedbi ponuda različitih vjerovnika. Također, nedovoljno strogi ili neujednačeni kriteriji procjene kreditne sposobnosti u praksi su dovodili do financijske preopterećenosti dijela potrošača. Stoga, glavni razlozi donošenja CCD 2 proizlaze iz potrebe prilagodbe regulatornog okvira razvoju tržišta potrošačkih kredita i jačanja zaštite potrošača u tom dijelu.
Nadalje, u važećem zakonodavnom okviru, jedan od problema predstavlja i podijeljena nadležnost nad kreditnim posrednicima i vjerovnicima u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja. U dijelu stambenog potrošačkog kreditiranja izdavanje odobrenja i nadzor nad kreditnim posrednicima provodi Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: HNB), dok u području potrošačkog kreditiranja odobrenja za rad određenim kategorijama vjerovnika i kreditnim posrednicima izdaje Ministarstvo financija, a nadzor nad primjenom zakona u odnosu na te vjerovnike i kreditne posrednike provodi Državni inspektorat. Istodobno, nadzor nad ostalim sudionicima tržišta potrošačkog kreditiranja provode HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), svaka u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti. Takva rascjepkanost nadležnosti dovela je do fragmentiranog nadzornog okvira u dijelu potrošačkog (stambenog) kreditiranja.
Zakon o potrošačkom kreditiranju ( „Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.)
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.)
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Osigurati pre nošenje CCD 2 u hrvatsko zakonodavstvo.
2. Uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
3. Uskladiti odredbe nadzora u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u odnosu na važeće zakonodavno uređenje s posebnim ciljem izbjegavanja fragmentacije nadzora.
4. Precizirati dio odredbi MCD-a.
3.2.
Opis svrhe propisa
Svrha ovoga Nacrta prijedloga zakona je uspostava cjelovitog i usklađenog zakonodavnog okvira za potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Slika 1. u nastavku prikazuje odnos između važećeg nacionalnog zakonodavstva (važeći ZPK i važeći ZSPK) i relevantnih direktiva Europske unije (CCD, CCD 2 i MCD), kao i njihovu integraciju u jedinstveni normativni okvir koji se uspostavlja ovim Nacrtom prijedloga zakona. Time se jasno ilustrira prijelaz s fragmentiranog sustava na objedinjeni zakonodavni model.
Slika 1: Pravni okvir
U skladu s CCD 2, Nacrt prijedlog zakona postrožuje pravila o oglašavanju i marketinškoj komunikaciji vezanoj uz potrošačke kredite kako bi se osigurala veća transparentnost i zaštita potrošača. Oglašavanje mora biti jasno, pošteno i ne smije dovoditi u zabludu, uz obveznu opću poruku da zaduživanje predstavlja financijski trošak. Zabranjuju se manipulativne prakse, poput unaprijed označenih opcija ili odobravanja kredita bez izričitog pristanka potrošača. Nadalje, propisuje se i dostupnost općih informacija o kreditnim proizvodima te pravodobno pružanje personaliziranih predugovornih informacija putem standardnog informativnog obrasca o potrošačkom kreditu (engl. Standard European Consumer Credit Information , tzv. SECCI ), kako bi potrošači imali dovoljno vremena za donošenje informirane odluke. Dodatno se jačaju pravila o procjeni kreditne sposobnosti, uz jasnije definiranje dopuštenih podataka i zabranu korištenja osjetljivih osobnih podataka. Uređeno je da se ugovor o kreditu smije sklopiti samo ako rezultat procjene kreditne sposobnosti pokazuje da je vjerojatno kako će potrošač svoje obveze ispunjavati na način određen ugovorom o kreditu, uzimajući u obzir njegove prihode, postojeće obveze i druge relevantne financijske okolnosti. Time se odgovornost za procjenu kreditnog rizika jasno stavlja na vjerovnika te se sprječava odobravanje kredita u situacijama kada postoji očita opasnost od financijske preopterećenosti potrošača. Također, potrošaču se jamči pravo na ljudsku intervenciju kod automatizirane procjene te pravo na razumljivo objašnjenje rezultata procjene kreditne sposobnosti. Struktura ugovora o potrošačkom kreditu u načelu ostaje nepromijenjena, ali se Nacrtom prijedloga zakona uvode dodatni zahtjevi radi veće transparentnosti i zaštite potrošača. Ugovor o potrošačkom kreditu sada mora sadržavati informaciju o trajnom mediju na kojem potrošač želi primati obavijesti te kontakt podatke pružatelja usluga savjetovanja o dugu, kako bi se potrošaču olakšao pristup podršci u slučaju financijskih poteškoća. Također, Nacrtom prijedloga zakona preciznije se uređuje i pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana, uz produljenje roka ako potrošač nije zaprimio ugovorne uvjete. Nacrt prijedloga zakona dopušta objedinjavanje usluga, ali zabranjuje vezanje usluga, uz mogućnost zahtijevanja police osiguranja od vjerovnika uz poštivanje načela proporcionalnosti i prava potrošača na izbor osiguravajućeg društva. U tom dijelu, uvodi se i pravo na zaborav za osobe koje su preživjele rak, nakon proteka propisanog razdoblja od završetka liječenja. Nadalje, dodatno se uređuje institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu, uz propisivanje najvišeg dopuštenog iznosa vezanog uz prosječni mjesečni priljev potrošača. U području savjetodavnih usluga propisuju se jasna pravila o njihovom pružanju te obveza informiranja potrošača o prirodi takvih usluga. Poseban naglasak stavlja se na savjetovanje o dugu kao instrument prevencije prezaduženosti. Propisuje se obveza upućivanja potrošača u financijskim poteškoćama na pružatelje usluga savjetovanja o dugu, a u Republici Hrvatskoj tu će uslugu primarno pružati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača. Time se osigurava dostupna i stručna podrška građanima te jača njihova financijska otpornost.
Nacrtom prijedloga zakona napušta se koncept ograničenog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika te se omogućuje da potrošačko kreditiranje obavljaju svi subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete, kao samostalnu gospodarsku djelatnost. Time se sustav liberalizira i prilagođava suvremenim tržišnim okolnostima, osobito digitalnim modelima poslovanja, uz poticanje tržišnog natjecanja i šireg izbora proizvoda za potrošače. Istodobno se uspostavlja jedinstveni sustav izdavanja odobrenja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici i kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje HNB-a te biti pod njezinim nadzorom (izuzetak su leasing društva koja su pod nadzorom HANFA-e). Time se uklanja dosadašnja fragmentacija nadležnosti, osigurava ujednačena primjena propisa i jača pravna sigurnost na tržištu.
Predložene izmjene imaju i cilj smanjiti rizike prekograničnog digitalnog kreditiranja od strane subjekata iz drugih država članica, nad kojima hrvatska tijela nemaju nadzorne ovlasti niti se na njihove kredite mogu primijeniti nacionalni mehanizmi zaštite potrošača. Stoga se, uz normativne mjere, naglašava potreba jačanja financijske pismenosti i svijesti potrošača o rizicima takvog zaduživanja.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja.
S obzirom da se radi o sadržaju koji je potrebno urediti zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva.
Zakon o potrošačkom kreditiranju ( „Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.)
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.)
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
1. Osigurati pre nošenje CCD 2 u hrvatsko zakonodavstvo.
2. Uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
3. Uskladiti odredbe nadzora u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u odnosu na važeće zakonodavno uređenje s posebnim ciljem izbjegavanja fragmentacije nadzora.
4. Precizirati dio odredbi MCD-a.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđen je učinak ovoga Nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo, ponajprije u vidu jačanja zaštite potrošača, smanjenja poticanja neodgovornom zaduživanju, uspostave jedinstvenog regulatornog i nadzornog okvira za vjerovnike i kreditne posrednike u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
Utvrđeni adresati ovoga Nacrta prijedloga zakona su vjerovnici kreditne institucije, kreditne unije, leasing društva, ostali vjerovnici, kreditni posrednici u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju, HNB, HANFA i potrošači.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
U daljnjem tekstu, očekivani učinci Nacrta prijedloga zakona sagledavaju se s aspekta subjekata na strani ponude potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnih institucija, ostalih vjerovnika i kreditnih posrednika, te s aspekta potražnje, odnosno potrošača kao korisnika kreditnih proizvoda. Analiza obuhvaća proširenje područja primjene, strože zahtjeve za oglašavanje, nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti, uređenje instituta prešutno prihvaćenog prekoračenja, promjene u području savjetovanja o dugu te novi sustav izdavanja odobrenja i nadzora.
U dijelu potrošačkog kreditiranja, širi se područje primjene na dodatne oblike potrošačkih kredita koji do sada nisu bili obuhvaćeni važećim ZPK. To uključuje ugovore o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja kod kojih se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana, ugovore o kreditu kod kojih se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a mogu se naplatiti samo naknade u iznosu od najviše 3,98 eura. Dodatno, kao novost u području primjene, Nacrtom prijedloga zakona briše se dosadašnja gornja granica ukupnog iznosa kredita iznad koje se važeći ZPK nije primjenjivao (132.722,81 eura), čime se osigurava da svi ugovori o potrošačkom kreditu, neovisno o visini iznosa, podliježu istim pravilima zaštite za potrošača.
U području oglašavanja uvode se stroži zahtjevi kojima se osigurava da oglašavanje bude jasno, pošteno i nezavaravajuće. Kada se u oglasima navode kamatne stope ili drugi brojčani podaci, vjerovnici su dužni pružiti standardizirane informacije koje omogućuju usporedivost ponuda. Također se zabranjuju manipulativne prakse, poput unaprijed označenih opcija ili odobravanja kredita bez izričitog zahtjeva potrošača. Za vjerovnike to znači potrebu prilagodbe marketinških kampanja i digitalnih sučelja, dok za potrošače znači veću transparentnost i mogućnost donošenja informiranih odluka već u fazi razmatranja ponude.
Nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti naglašavaju načelo odgovornog kreditiranja i izričito propisuju da je vjerovnik dužan prije sklapanja ugovora o kreditu detaljno procijeniti kreditnu sposobnost potrošača. Procjena se mora provoditi u interesu potrošača, s ciljem sprječavanja neodgovornog kreditiranja i prezaduženosti, pri čemu je vjerovnik obvezan na odgovarajući način uzeti u obzir sve čimbenike relevantne za procjenu vjerojatnosti da će potrošač uredno ispunjavati obveze iz ugovora o kreditu. Ugovor o kreditu smije se sklopiti samo ako rezultat procjene pokazuje da je vjerojatno kako će potrošač svoje obveze ispunjavati na način određen ugovorom, uzimajući u obzir njegove prihode, postojeće obveze i druge relevantne financijske okolnosti. Time se odgovornost za procjenu kreditnog rizika jasno stavlja na vjerovnika te se sprječava odobravanje kredita u situacijama kada postoji očita opasnost od financijske preopterećenosti potrošača. Dodatno, vjerovnik je dužan kreditnu sposobnost pratiti kontinuirano tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa. U slučaju naknadne promjene ukupnog iznosa kredita, osobito kod znatnijeg povećanja, vjerovnik je obvezan ponovno provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju ažuriranih informacija prije odobravanja povećanja, osim u slučaju stambenog potrošačkog kredita kada je dodatni kredit već bio predviđen i uključen u izvornu procjenu. Ovakvo rješenje osigurava trajnu zaštitu potrošača i sprječava postupno povećavanje zaduženosti bez odgovarajuće procjene financijskih mogućnosti.
Institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu dodatno se precizira. Jasno se određuju rokovi i način informiranja potrošača, uključujući obvezu dostave informacija na trajnom mediju. Također se propisuje ograničenje najvišeg iznosa prešutno prihvaćenog prekoračenja vezano uz prosječni mjesečni priljev potrošača te se definira prag značajnog prekoračenja. Za vjerovnike to znači prilagodbu internih modela i sustava obavještavanja, dok za potrošače znači veću transparentnost i smanjen rizik nekontroliranog povećanja duga.
U području savjetovanja o dugu uvodi se obveza vjerovnika da potrošače koji se suočavaju s poteškoćama u otplati upute na neovisne pružatelje savjetovanja o dugu. U Republici Hrvatskoj tu će ulogu primarno imati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača. Nacrtom prijedloga zakona propisuje se da se potrošači koji imaju poteškoća s otplatom svojih obveza pravodobno upućuju na usluge savjetovanja o dugu, i to prije pokretanja ovršnih postupaka, kada je to moguće. Cilj takvog pristupa je omogućiti potrošačima da uz stručnu pomoć pokušaju pronaći održiva rješenja za uredno podmirenje obveza i spriječiti daljnje pogoršanje njihove financijske situacije.
Savjetodavne usluge koje pružaju vjerovnici i kreditni posrednici po prvi puta se uređuju u području potrošačkog kreditiranja dok su u području stambenog potrošačkog kreditiranja iste već uređene prijenosom odredbi MCD-a. Savjetodavne usluge predstavljaju personalizirane preporuke potrošaču te se mogu pružati zajedno s drugim aktivnostima odobravanja kredita ili kreditnog posredovanja. Nacrtom prijedloga zakona osigurava se da su vjerovnik i kreditni posrednik dužni potrošača u postupku odobravanja kredita, odnosno kreditnog posredovanja, izričito obavijestiti jesu li mu osigurane ili mu se mogu osigurati savjetodavne usluge.
U odnosu na važeće uređenje, Nacrt prijedloga zakona uvodi značajne izmjene u pogledu nadležnosti i postupka izdavanja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kao i u pogledu provedbe nadzora nad subjektima koji obavljaju te djelatnosti. Ključna novost sastoji se u uspostavi jedinstvene nadležnosti HNB-a za izdavanje odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja te za provedbu nadzora nad tim subjektima (osim leasing društava koja su u nadležnosti HANFA-e). Time se centralizira regulatorna i nadzorna funkcija, uklanja dosadašnja podjela nadležnosti i osigurava ujednačena primjena propisa. Naime, u potrošačkom kreditiranju, sukladno važećem ZPK, odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja određenim kategorijama vjerovnika i kreditnim posrednicima izdaje Ministarstvo financija, a nadzor nad primjenom zakona i propisa donesenih na njegovoj osnovi, u dijelu koji se odnosi na te subjekte, provodi Državni inspektorat. Nadzor nad ostalim sudionicima tržišta potrošačkog kreditiranja provode HNB i HANFA, svaka u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti.
Isto tako, Nacrtom prijedloga zakona napušta se dosadašnji koncept ograničenog potrošačkog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika kojima je do sada Ministarstvo financija izdavalo odobrenje za rad. Naime, takvi vjerovnici mogli su pružati isključivo usluge namjenskog potrošačkog kreditiranja u svrhu razvitka svoje glavne djelatnosti, pri čemu djelatnost potrošačkog kreditiranja nije smjela biti njihova glavna djelatnost, osim ako je riječ o kreditnim institucijama, kreditnim unijama ili leasing društvima koja obavljaju poslove financijskog leasinga. Nacrt prijedloga zakona odustaje od takvog funkcionalnog ograničenja te omogućuje da se potrošačko kreditiranje obavlja kao samostalna gospodarska djelatnost, pod uvjetom ispunjavanja propisanih uvjeta i dobivanja odgovarajućeg odobrenja. Time se tržište liberalizira te se uklanja normativno ograničenje koje više ne odgovara suvremenim tržišnim okolnostima.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.
Zakon o potrošačkom kreditiranju ( „Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23.)
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23.)
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje s javnošću provest će se objavom Nacrta prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-savjetovanje u trajanju od 30 dana.
6.2.
Konzultacije:
Za potrebe izrade Nacrta prijedloga zakona Odlukom Ministra financija od 17. srpnja 2024. godine osnovana je Radna skupine za prijenos Direktive 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ (CCD 2) u nacionalno zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Radna skupina). U Radnoj skupini sudjeluju predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Državnog inspektorata, HNB-a, Financijske agencije, HANFA-e, Hrvatske udruge poslodavaca, Grupacije kreditnih posrednika, Udruženja leasing društava, Hrvatske udruge banaka, Hrvatskog ureda za osiguranje, predstavnici udruge Varaždinski potrošač te sveučilišna profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci.
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Nacrt prijedloga zakona donosi značajne pozitivne učinke za potrošače kao korisnike financijskih usluga, osobito u pogledu veće razine zaštite, transparentnosti i pravne sigurnosti kada je riječ o potrošačkom kreditiranju. Prije svega, ovim Nacrtom prijedloga zakona osigurava se usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (CCD 2). Stroža pravila o oglašavanju kreditnih proizvoda te obveza pružanja predugovornih informacija u standardom obliku u dijelu potrošačkog kreditiranja omogućit će potrošačima lakšu usporedbu kreditnih ponuda i donošenje informiranih odluka. Širenjem područja primjene zakona na dodatne oblike kredita, osigurava se jednaka razina zaštite i kod kreditnih proizvoda koji su se u praksi pokazali rizičnima. Nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti dodatno jačaju načelo odgovornog kreditiranja. Obveza detaljne procjene kreditne sposobnosti u interesu potrošača te kontinuirano praćenje kreditne sposobnosti tijekom trajanja ugovora doprinose smanjenju prezaduženosti i dugoročno stabilnijem financijskom položaju potrošača. Uvođenjem sustava savjetovanja o dugu, dostupnog na nacionalnoj razini, jača se financijska otpornost potrošača te se osigurava pravodobna intervencija u slučaju poteškoća s otplatom, čime se može spriječiti pokretanje ovršnih postupaka.
Na strani tržišta, liberalizacijom djelatnosti potrošačkog kreditiranja uklanja se dosadašnje ograničenje vezano uz glavnu djelatnost vjerovnika, čime se potiče tržišno natjecanje, razvoj novih proizvoda i inovacija, uz istodobno zadržavanje visokih nadzornih standarda. Centralizacijom licenciranja i nadzora pod nadležnošću HNB-a osigurava se ujednačena primjena propisa, veća regulatorna jasnoća i učinkovitiji nadzor.
U konačnici, očekuje se da će Nacrt prijedloga zakona doprinijeti modernizaciji sustava potrošačkog kreditiranja, povećanju transparentnosti i povjerenja u financijski sustav, smanjenju rizika prezaduženosti te dugoročno stabilnijem i odgovornijem tržištu potrošačkih kredita.
Negativni učinci:
Iako se Nacrtom prijedloga zakona ne očekuju negativni učinci za potrošače, provedba novog regulatornog okvira može uzrokovati određene kratkoročne negativne učinke za subjekte na strani ponude potrošačkog kreditiranja te za nadležna tijela. Za kreditne institucije, druge vjerovnike i kreditne posrednike negativni učinci prvenstveno se mogu očitovati u obliku troškova prilagodbe novim zakonskim zahtjevima. Ti troškovi uključuju usklađivanje internih akata, poslovnih procedura i ugovorne dokumentacije, prilagodbu informatičkih sustava (osobito u dijelu oglašavanja, predugovornog informiranja, procjene kreditne sposobnosti i praćenja kreditne izloženosti), edukaciju zaposlenika te potencijalne troškove vezane uz ishođenje odobrenja HNB-a. Dodatno, proširenje područja primjene zakona na nove vrste kreditnih proizvoda može zahtijevati izmjene postojećih poslovnih modela i dodatne regulatorne provjere.
U odnosu na HNB, negativni učinci mogu se pojaviti u prijelaznom razdoblju zbog preuzimanja novih i proširenih nadležnosti u području izdavanja odobrenja i provedbe nadzora nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju. Uspostava jedinstvenog sustava odobrenja za rad i nadzora zahtijevat će prilagodbu postojećih organizacijskih i operativnih kapaciteta, uključujući donošenje podzakonskih akata, uspostavu ili prilagodbu nadzornih metodologija, razvoj ili nadogradnju informatičkih sustava te eventualno jačanje kadrovskih resursa.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom Nacrta prijedloga zakona očekuje se uspostava cjelovitog i ujednačenog sustava potrošačkog kreditiranja, usklađenog s pravnom stečevinom Europske unije. Iako će za subjekte na strani ponude postojati određeni troškovi prilagodbe novim regulatornim zahtjevima, dugoročni učinci procjenjuju se kao pozitivni.
Za potrošače se očekuje viša razina zaštite, veća transparentnost i bolja informiranost pri donošenju odluka o kreditnim proizvodima, uz smanjenje rizika prezaduženosti i dostupnost usluge savjetovanja o dugu. Za tržište u cjelini očekuje se veća pravna sigurnost, ujednačena primjena propisa te stabilnije regulatorno okruženje.
8. PRILOZI
8.1
Nema priloga.
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv propisa:
Nacrt prijedloga zakona o potrošačkim kreditima
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2026. godinu
Opis mjere: Redni broj 49., Zakon o potrošačkim kreditima (EU), I. tromjesečje
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Da
Direktiva (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023.)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15., 52/16., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZPK) donesen je 19. lipnja 2009. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine. Važeći ZPK uređuje ugovore o potrošačkom kreditu u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač, odnosno fizička osoba koja djeluje izvan svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja, dok kao vjerovnik nastupa pravna ili fizička osoba koja kredit odobrava u okviru svoje poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Njime je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008.) ( u daljnjem tekstu : CCD). Od stupanja na snagu, važeći ZPK izmijenjen je i dopunjen devet puta. Razlozi izmjena i dopuna prvenstveno su usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) kao i rješavanje problema vezanih uz kredite denominirane u švicarskim francima i kredite u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17., 128/22. i 156/23., u daljnjem tekstu: važeći ZSPK) donesen je 4. listopada 2017. godine, a stupio je na snagu 20. listopada 2017. godine. Važećim ZSPK uređuje se stambeno potrošačko kreditiranje, a osobito pružanje usluga stambenoga potrošačkog kreditiranja, ugovori o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupci u svezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjena kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštita prava potrošača. Od stupanja na snagu, važeći ZSPK) izmijenjen je i dopunjen tri puta. Razlozi izmjena i dopuna prvenstveno su usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Polazeći od toga da je važeći ZPK od njegova stupanja na snagu izmijenjen i dopunjen devet puta, došlo je do normativne složenosti, smanjene preglednosti i otežane primjene propisa, što upućuje na potrebu donošenja novog, cjelovitog zakonskog rješenja. Dodatno, potreba prijenosa Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023., u daljnjem tekstu: CCD 2) kojom se uvodi prošireni regulatorni okvir, zahtijeva sustavnu i sveobuhvatnu prilagodbu nacionalnog zakonodavstva, koju nije moguće postići izmjenama i dopunama važećeg ZPK-a. Nadalje, imajući u vidu i normativnu povezanost CCD 2 i Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 60/34, 28.2.2014.) (u daljnjem tekstu: MCD), kao i činjenicu da su potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje do sada bili uređeni kroz dva odvojena zakonodavna okvira, postojeće uređenje rezultiralo je dupliciranjem pojedinih instituta, razlikama u strukturi i terminologiji. Slijedom navedenoga, ocijenjeno je potrebnim objediniti ta područja u jedinstveni zakonodavni okvir radi povećanja pravne sigurnosti, preglednosti i učinkovitosti sustava.
CCD 2 stupila je na snagu 19. studenoga 2023. godine. Države članice bile su dužne do 20. studenoga 2025. godine usvojiti i objaviti nacionalne provedbene mjere, koje će se početi primjenjivati 12 mjeseci nakon isteka roka za prenošenje, odnosno od 20. studenoga 2026. godine. Iako je rok za prenošenje CCD 2 u nacionalno zakonodavstvo istekao 20. studenoga 2025. godine, postupak njezina prijenosa u Republici Hrvatskoj zahtijevao je opsežne i sustavne izmjene postojećeg zakonodavnog okvira. CCD 2 predstavlja temeljitu reformu područja potrošačkog kreditiranja, uključujući proširenje područja primjene, uvođenje novih obveza u pogledu procjene kreditne sposobnosti, oglašavanja, informiranja potrošača, digitalnih kanala distribucije te nadzora i sankcija. Zbog kompleksnosti materije, uzimajući u obzir izradu jedinstvenog zakonodavnog propisa, bilo je nužno provesti dodatne međuresorne konzultacije te usuglašavanja s nadzornim tijelima. Slijedom navedenog, postupak izrade i usuglašavanja nacionalnih provedbenih mjera trajao je dulje od prvotno planiranog, no cilj je osigurati kvalitetan, sustavan i provediv prijenos CCD 2 i ojačati regulatorni okvir u području potrošačkog (stambenog) kreditiranja.
CCD 2 sastavni je dio nove Agende Europske komisije za potrošače, pokrenute 2020. godine s ciljem ažuriranja i modernizacije cjelokupnog strateškog okvira EU-a za politiku zaštite potrošača. Prijedlog CCD 2 proizašao je iz revizije CCD-a, provedene u okviru Programa rada Europske komisije za 2020. godinu. Revizijom CCD-a utvrđeno je kako postojeće rješenje nije odgovorilo na razvoj novih oblika potrošačkih kreditnih proizvoda, na promjene u potrošačkom ponašanju kao ni na ubrzani tehnološki napredak. Uz to, neprecizno formulirane odredbe CCD-a dovele su do različitih nacionalnih implementacija u državama članicama, što je rezultiralo fragmentiranim regulatornim okvirom unutar Europske unije. Takva fragmentacija ograničila je mogućnosti koje donosi digitalizacija, osobito u pogledu razvoja prekograničnog tržišta potrošačkih kredita. Činjenica je da su krediti koji se nude potrošačima posljednjih godina postali znatno razvijeniji i raznovrsniji, osobito u internetskom okruženju, pri čemu su se pojavili novi kreditni proizvodi čija je primjena dovela do pravne nesigurnosti u pogledu dosega i primjenjivosti CCD-a na takve oblike kreditiranja. Postojeći regulatorni okvir ne obuhvaća u dovoljnoj mjeri nove digitalizirane modele, što je dovelo do pravne nesigurnosti i potrebe za prilagodbom zakonodavstva suvremenim tržišnim okolnostima. Istodobno, rast brzih kredita, mikrokredita i modela „buy now, pay later“ pokazao je da potrošači nisu uvijek bili adekvatno zaštićeni, osobito u pogledu transparentnosti troškova i uvjeta otplate. Dodatno, potrošači su u praksi često imali poteškoće u razumijevanju stvarnih troškova kredita i usporedbi ponuda različitih vjerovnika. Također, nedovoljno strogi ili neujednačeni kriteriji procjene kreditne sposobnosti u praksi su dovodili do financijske preopterećenosti dijela potrošača. Stoga, glavni razlozi donošenja CCD 2 proizlaze iz potrebe prilagodbe regulatornog okvira razvoju tržišta potrošačkih kredita i jačanja zaštite potrošača u tom dijelu.
Nadalje, u važećem zakonodavnom okviru, jedan od problema predstavlja i podijeljena nadležnost nad kreditnim posrednicima i vjerovnicima u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja. U dijelu stambenog potrošačkog kreditiranja izdavanje odobrenja i nadzor nad kreditnim posrednicima provodi Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: HNB), dok u području potrošačkog kreditiranja odobrenja za rad određenim kategorijama vjerovnika i kreditnim posrednicima izdaje Ministarstvo financija, a nadzor nad primjenom zakona u odnosu na te vjerovnike i kreditne posrednike provodi Državni inspektorat. Istodobno, nadzor nad ostalim sudionicima tržišta potrošačkog kreditiranja provode HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), svaka u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti. Takva rascjepkanost nadležnosti dovela je do fragmentiranog nadzornog okvira u dijelu potrošačkog (stambenog) kreditiranja.
2.2.
Izvor podataka:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
1. Osigurati pre nošenje CCD 2 u hrvatsko zakonodavstvo.
2. Uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
3. Uskladiti odredbe nadzora u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u odnosu na važeće zakonodavno uređenje s posebnim ciljem izbjegavanja fragmentacije nadzora.
4. Precizirati dio odredbi MCD-a.
3.2.
Opis svrhe propisa
Svrha ovoga Nacrta prijedloga zakona je uspostava cjelovitog i usklađenog zakonodavnog okvira za potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Slika 1. u nastavku prikazuje odnos između važećeg nacionalnog zakonodavstva (važeći ZPK i važeći ZSPK) i relevantnih direktiva Europske unije (CCD, CCD 2 i MCD), kao i njihovu integraciju u jedinstveni normativni okvir koji se uspostavlja ovim Nacrtom prijedloga zakona. Time se jasno ilustrira prijelaz s fragmentiranog sustava na objedinjeni zakonodavni model.
Slika 1: Pravni okvir
U skladu s CCD 2, Nacrt prijedlog zakona postrožuje pravila o oglašavanju i marketinškoj komunikaciji vezanoj uz potrošačke kredite kako bi se osigurala veća transparentnost i zaštita potrošača. Oglašavanje mora biti jasno, pošteno i ne smije dovoditi u zabludu, uz obveznu opću poruku da zaduživanje predstavlja financijski trošak. Zabranjuju se manipulativne prakse, poput unaprijed označenih opcija ili odobravanja kredita bez izričitog pristanka potrošača. Nadalje, propisuje se i dostupnost općih informacija o kreditnim proizvodima te pravodobno pružanje personaliziranih predugovornih informacija putem standardnog informativnog obrasca o potrošačkom kreditu (engl. Standard European Consumer Credit Information , tzv. SECCI ), kako bi potrošači imali dovoljno vremena za donošenje informirane odluke. Dodatno se jačaju pravila o procjeni kreditne sposobnosti, uz jasnije definiranje dopuštenih podataka i zabranu korištenja osjetljivih osobnih podataka. Uređeno je da se ugovor o kreditu smije sklopiti samo ako rezultat procjene kreditne sposobnosti pokazuje da je vjerojatno kako će potrošač svoje obveze ispunjavati na način određen ugovorom o kreditu, uzimajući u obzir njegove prihode, postojeće obveze i druge relevantne financijske okolnosti. Time se odgovornost za procjenu kreditnog rizika jasno stavlja na vjerovnika te se sprječava odobravanje kredita u situacijama kada postoji očita opasnost od financijske preopterećenosti potrošača. Također, potrošaču se jamči pravo na ljudsku intervenciju kod automatizirane procjene te pravo na razumljivo objašnjenje rezultata procjene kreditne sposobnosti. Struktura ugovora o potrošačkom kreditu u načelu ostaje nepromijenjena, ali se Nacrtom prijedloga zakona uvode dodatni zahtjevi radi veće transparentnosti i zaštite potrošača. Ugovor o potrošačkom kreditu sada mora sadržavati informaciju o trajnom mediju na kojem potrošač želi primati obavijesti te kontakt podatke pružatelja usluga savjetovanja o dugu, kako bi se potrošaču olakšao pristup podršci u slučaju financijskih poteškoća. Također, Nacrtom prijedloga zakona preciznije se uređuje i pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana, uz produljenje roka ako potrošač nije zaprimio ugovorne uvjete. Nacrt prijedloga zakona dopušta objedinjavanje usluga, ali zabranjuje vezanje usluga, uz mogućnost zahtijevanja police osiguranja od vjerovnika uz poštivanje načela proporcionalnosti i prava potrošača na izbor osiguravajućeg društva. U tom dijelu, uvodi se i pravo na zaborav za osobe koje su preživjele rak, nakon proteka propisanog razdoblja od završetka liječenja. Nadalje, dodatno se uređuje institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu, uz propisivanje najvišeg dopuštenog iznosa vezanog uz prosječni mjesečni priljev potrošača. U području savjetodavnih usluga propisuju se jasna pravila o njihovom pružanju te obveza informiranja potrošača o prirodi takvih usluga. Poseban naglasak stavlja se na savjetovanje o dugu kao instrument prevencije prezaduženosti. Propisuje se obveza upućivanja potrošača u financijskim poteškoćama na pružatelje usluga savjetovanja o dugu, a u Republici Hrvatskoj tu će uslugu primarno pružati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača. Time se osigurava dostupna i stručna podrška građanima te jača njihova financijska otpornost.
Nacrtom prijedloga zakona napušta se koncept ograničenog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika te se omogućuje da potrošačko kreditiranje obavljaju svi subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete, kao samostalnu gospodarsku djelatnost. Time se sustav liberalizira i prilagođava suvremenim tržišnim okolnostima, osobito digitalnim modelima poslovanja, uz poticanje tržišnog natjecanja i šireg izbora proizvoda za potrošače. Istodobno se uspostavlja jedinstveni sustav izdavanja odobrenja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici i kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje HNB-a te biti pod njezinim nadzorom (izuzetak su leasing društva koja su pod nadzorom HANFA-e). Time se uklanja dosadašnja fragmentacija nadležnosti, osigurava ujednačena primjena propisa i jača pravna sigurnost na tržištu.
Predložene izmjene imaju i cilj smanjiti rizike prekograničnog digitalnog kreditiranja od strane subjekata iz drugih država članica, nad kojima hrvatska tijela nemaju nadzorne ovlasti niti se na njihove kredite mogu primijeniti nacionalni mehanizmi zaštite potrošača. Stoga se, uz normativne mjere, naglašava potreba jačanja financijske pismenosti i svijesti potrošača o rizicima takvog zaduživanja.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja.
S obzirom da se radi o sadržaju koji je potrebno urediti zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva.
3.4.
Izvor podataka:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
1. Osigurati pre nošenje CCD 2 u hrvatsko zakonodavstvo.
2. Uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
3. Uskladiti odredbe nadzora u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju u odnosu na važeće zakonodavno uređenje s posebnim ciljem izbjegavanja fragmentacije nadzora.
4. Precizirati dio odredbi MCD-a.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđen je učinak ovoga Nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo, ponajprije u vidu jačanja zaštite potrošača, smanjenja poticanja neodgovornom zaduživanju, uspostave jedinstvenog regulatornog i nadzornog okvira za vjerovnike i kreditne posrednike u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju.
Utvrđeni adresati ovoga Nacrta prijedloga zakona su vjerovnici kreditne institucije, kreditne unije, leasing društva, ostali vjerovnici, kreditni posrednici u potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju, HNB, HANFA i potrošači.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
U daljnjem tekstu, očekivani učinci Nacrta prijedloga zakona sagledavaju se s aspekta subjekata na strani ponude potrošačkog kreditiranja, odnosno kreditnih institucija, ostalih vjerovnika i kreditnih posrednika, te s aspekta potražnje, odnosno potrošača kao korisnika kreditnih proizvoda. Analiza obuhvaća proširenje područja primjene, strože zahtjeve za oglašavanje, nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti, uređenje instituta prešutno prihvaćenog prekoračenja, promjene u području savjetovanja o dugu te novi sustav izdavanja odobrenja i nadzora.
U dijelu potrošačkog kreditiranja, širi se područje primjene na dodatne oblike potrošačkih kredita koji do sada nisu bili obuhvaćeni važećim ZPK. To uključuje ugovore o kreditu u obliku dopuštenog prekoračenja kod kojih se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana, ugovore o kreditu kod kojih se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovore o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a mogu se naplatiti samo naknade u iznosu od najviše 3,98 eura. Dodatno, kao novost u području primjene, Nacrtom prijedloga zakona briše se dosadašnja gornja granica ukupnog iznosa kredita iznad koje se važeći ZPK nije primjenjivao (132.722,81 eura), čime se osigurava da svi ugovori o potrošačkom kreditu, neovisno o visini iznosa, podliježu istim pravilima zaštite za potrošača.
U području oglašavanja uvode se stroži zahtjevi kojima se osigurava da oglašavanje bude jasno, pošteno i nezavaravajuće. Kada se u oglasima navode kamatne stope ili drugi brojčani podaci, vjerovnici su dužni pružiti standardizirane informacije koje omogućuju usporedivost ponuda. Također se zabranjuju manipulativne prakse, poput unaprijed označenih opcija ili odobravanja kredita bez izričitog zahtjeva potrošača. Za vjerovnike to znači potrebu prilagodbe marketinških kampanja i digitalnih sučelja, dok za potrošače znači veću transparentnost i mogućnost donošenja informiranih odluka već u fazi razmatranja ponude.
Nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti naglašavaju načelo odgovornog kreditiranja i izričito propisuju da je vjerovnik dužan prije sklapanja ugovora o kreditu detaljno procijeniti kreditnu sposobnost potrošača. Procjena se mora provoditi u interesu potrošača, s ciljem sprječavanja neodgovornog kreditiranja i prezaduženosti, pri čemu je vjerovnik obvezan na odgovarajući način uzeti u obzir sve čimbenike relevantne za procjenu vjerojatnosti da će potrošač uredno ispunjavati obveze iz ugovora o kreditu. Ugovor o kreditu smije se sklopiti samo ako rezultat procjene pokazuje da je vjerojatno kako će potrošač svoje obveze ispunjavati na način određen ugovorom, uzimajući u obzir njegove prihode, postojeće obveze i druge relevantne financijske okolnosti. Time se odgovornost za procjenu kreditnog rizika jasno stavlja na vjerovnika te se sprječava odobravanje kredita u situacijama kada postoji očita opasnost od financijske preopterećenosti potrošača. Dodatno, vjerovnik je dužan kreditnu sposobnost pratiti kontinuirano tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa. U slučaju naknadne promjene ukupnog iznosa kredita, osobito kod znatnijeg povećanja, vjerovnik je obvezan ponovno provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju ažuriranih informacija prije odobravanja povećanja, osim u slučaju stambenog potrošačkog kredita kada je dodatni kredit već bio predviđen i uključen u izvornu procjenu. Ovakvo rješenje osigurava trajnu zaštitu potrošača i sprječava postupno povećavanje zaduženosti bez odgovarajuće procjene financijskih mogućnosti.
Institut prešutno prihvaćenog prekoračenja po tekućem računu dodatno se precizira. Jasno se određuju rokovi i način informiranja potrošača, uključujući obvezu dostave informacija na trajnom mediju. Također se propisuje ograničenje najvišeg iznosa prešutno prihvaćenog prekoračenja vezano uz prosječni mjesečni priljev potrošača te se definira prag značajnog prekoračenja. Za vjerovnike to znači prilagodbu internih modela i sustava obavještavanja, dok za potrošače znači veću transparentnost i smanjen rizik nekontroliranog povećanja duga.
U području savjetovanja o dugu uvodi se obveza vjerovnika da potrošače koji se suočavaju s poteškoćama u otplati upute na neovisne pružatelje savjetovanja o dugu. U Republici Hrvatskoj tu će ulogu primarno imati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača. Nacrtom prijedloga zakona propisuje se da se potrošači koji imaju poteškoća s otplatom svojih obveza pravodobno upućuju na usluge savjetovanja o dugu, i to prije pokretanja ovršnih postupaka, kada je to moguće. Cilj takvog pristupa je omogućiti potrošačima da uz stručnu pomoć pokušaju pronaći održiva rješenja za uredno podmirenje obveza i spriječiti daljnje pogoršanje njihove financijske situacije.
Savjetodavne usluge koje pružaju vjerovnici i kreditni posrednici po prvi puta se uređuju u području potrošačkog kreditiranja dok su u području stambenog potrošačkog kreditiranja iste već uređene prijenosom odredbi MCD-a. Savjetodavne usluge predstavljaju personalizirane preporuke potrošaču te se mogu pružati zajedno s drugim aktivnostima odobravanja kredita ili kreditnog posredovanja. Nacrtom prijedloga zakona osigurava se da su vjerovnik i kreditni posrednik dužni potrošača u postupku odobravanja kredita, odnosno kreditnog posredovanja, izričito obavijestiti jesu li mu osigurane ili mu se mogu osigurati savjetodavne usluge.
U odnosu na važeće uređenje, Nacrt prijedloga zakona uvodi značajne izmjene u pogledu nadležnosti i postupka izdavanja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kao i u pogledu provedbe nadzora nad subjektima koji obavljaju te djelatnosti. Ključna novost sastoji se u uspostavi jedinstvene nadležnosti HNB-a za izdavanje odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja te za provedbu nadzora nad tim subjektima (osim leasing društava koja su u nadležnosti HANFA-e). Time se centralizira regulatorna i nadzorna funkcija, uklanja dosadašnja podjela nadležnosti i osigurava ujednačena primjena propisa. Naime, u potrošačkom kreditiranju, sukladno važećem ZPK, odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja određenim kategorijama vjerovnika i kreditnim posrednicima izdaje Ministarstvo financija, a nadzor nad primjenom zakona i propisa donesenih na njegovoj osnovi, u dijelu koji se odnosi na te subjekte, provodi Državni inspektorat. Nadzor nad ostalim sudionicima tržišta potrošačkog kreditiranja provode HNB i HANFA, svaka u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti.
Isto tako, Nacrtom prijedloga zakona napušta se dosadašnji koncept ograničenog potrošačkog kreditiranja vezanog uz glavnu djelatnost vjerovnika kojima je do sada Ministarstvo financija izdavalo odobrenje za rad. Naime, takvi vjerovnici mogli su pružati isključivo usluge namjenskog potrošačkog kreditiranja u svrhu razvitka svoje glavne djelatnosti, pri čemu djelatnost potrošačkog kreditiranja nije smjela biti njihova glavna djelatnost, osim ako je riječ o kreditnim institucijama, kreditnim unijama ili leasing društvima koja obavljaju poslove financijskog leasinga. Nacrt prijedloga zakona odustaje od takvog funkcionalnog ograničenja te omogućuje da se potrošačko kreditiranje obavlja kao samostalna gospodarska djelatnost, pod uvjetom ispunjavanja propisanih uvjeta i dobivanja odgovarajućeg odobrenja. Time se tržište liberalizira te se uklanja normativno ograničenje koje više ne odgovara suvremenim tržišnim okolnostima.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje s javnošću provest će se objavom Nacrta prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-savjetovanje u trajanju od 30 dana.
6.2.
Konzultacije:
Za potrebe izrade Nacrta prijedloga zakona Odlukom Ministra financija od 17. srpnja 2024. godine osnovana je Radna skupine za prijenos Direktive 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ (CCD 2) u nacionalno zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Radna skupina). U Radnoj skupini sudjeluju predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Državnog inspektorata, HNB-a, Financijske agencije, HANFA-e, Hrvatske udruge poslodavaca, Grupacije kreditnih posrednika, Udruženja leasing društava, Hrvatske udruge banaka, Hrvatskog ureda za osiguranje, predstavnici udruge Varaždinski potrošač te sveučilišna profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Nacrt prijedloga zakona donosi značajne pozitivne učinke za potrošače kao korisnike financijskih usluga, osobito u pogledu veće razine zaštite, transparentnosti i pravne sigurnosti kada je riječ o potrošačkom kreditiranju. Prije svega, ovim Nacrtom prijedloga zakona osigurava se usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (CCD 2). Stroža pravila o oglašavanju kreditnih proizvoda te obveza pružanja predugovornih informacija u standardom obliku u dijelu potrošačkog kreditiranja omogućit će potrošačima lakšu usporedbu kreditnih ponuda i donošenje informiranih odluka. Širenjem područja primjene zakona na dodatne oblike kredita, osigurava se jednaka razina zaštite i kod kreditnih proizvoda koji su se u praksi pokazali rizičnima. Nova pravila o procjeni kreditne sposobnosti dodatno jačaju načelo odgovornog kreditiranja. Obveza detaljne procjene kreditne sposobnosti u interesu potrošača te kontinuirano praćenje kreditne sposobnosti tijekom trajanja ugovora doprinose smanjenju prezaduženosti i dugoročno stabilnijem financijskom položaju potrošača. Uvođenjem sustava savjetovanja o dugu, dostupnog na nacionalnoj razini, jača se financijska otpornost potrošača te se osigurava pravodobna intervencija u slučaju poteškoća s otplatom, čime se može spriječiti pokretanje ovršnih postupaka.
Na strani tržišta, liberalizacijom djelatnosti potrošačkog kreditiranja uklanja se dosadašnje ograničenje vezano uz glavnu djelatnost vjerovnika, čime se potiče tržišno natjecanje, razvoj novih proizvoda i inovacija, uz istodobno zadržavanje visokih nadzornih standarda. Centralizacijom licenciranja i nadzora pod nadležnošću HNB-a osigurava se ujednačena primjena propisa, veća regulatorna jasnoća i učinkovitiji nadzor.
U konačnici, očekuje se da će Nacrt prijedloga zakona doprinijeti modernizaciji sustava potrošačkog kreditiranja, povećanju transparentnosti i povjerenja u financijski sustav, smanjenju rizika prezaduženosti te dugoročno stabilnijem i odgovornijem tržištu potrošačkih kredita.
Negativni učinci:
Iako se Nacrtom prijedloga zakona ne očekuju negativni učinci za potrošače, provedba novog regulatornog okvira može uzrokovati određene kratkoročne negativne učinke za subjekte na strani ponude potrošačkog kreditiranja te za nadležna tijela. Za kreditne institucije, druge vjerovnike i kreditne posrednike negativni učinci prvenstveno se mogu očitovati u obliku troškova prilagodbe novim zakonskim zahtjevima. Ti troškovi uključuju usklađivanje internih akata, poslovnih procedura i ugovorne dokumentacije, prilagodbu informatičkih sustava (osobito u dijelu oglašavanja, predugovornog informiranja, procjene kreditne sposobnosti i praćenja kreditne izloženosti), edukaciju zaposlenika te potencijalne troškove vezane uz ishođenje odobrenja HNB-a. Dodatno, proširenje područja primjene zakona na nove vrste kreditnih proizvoda može zahtijevati izmjene postojećih poslovnih modela i dodatne regulatorne provjere.
U odnosu na HNB, negativni učinci mogu se pojaviti u prijelaznom razdoblju zbog preuzimanja novih i proširenih nadležnosti u području izdavanja odobrenja i provedbe nadzora nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju. Uspostava jedinstvenog sustava odobrenja za rad i nadzora zahtijevat će prilagodbu postojećih organizacijskih i operativnih kapaciteta, uključujući donošenje podzakonskih akata, uspostavu ili prilagodbu nadzornih metodologija, razvoj ili nadogradnju informatičkih sustava te eventualno jačanje kadrovskih resursa.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom Nacrta prijedloga zakona očekuje se uspostava cjelovitog i ujednačenog sustava potrošačkog kreditiranja, usklađenog s pravnom stečevinom Europske unije. Iako će za subjekte na strani ponude postojati određeni troškovi prilagodbe novim regulatornim zahtjevima, dugoročni učinci procjenjuju se kao pozitivni.
Za potrošače se očekuje viša razina zaštite, veća transparentnost i bolja informiranost pri donošenju odluka o kreditnim proizvodima, uz smanjenje rizika prezaduženosti i dostupnost usluge savjetovanja o dugu. Za tržište u cjelini očekuje se veća pravna sigurnost, ujednačena primjena propisa te stabilnije regulatorno okruženje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
8. PRILOZI
8.1
Nema priloga.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
Datum: 9. ožujka 2026.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA