1. UVOD

Soja i strne žitarice ( ozima i jara forma pšenice, ječam, raž, zob, pšenoraž i pir ) predstavljaju strateški važne ratarske kulture u Republici Hrvatskoj te imaju ključnu ulogu u osiguravanju prehrambene sigurnosti stanovništva, stabilnosti domaće ratarske i stočarske proizvodnje, redovite opskrbe sirovine za prerađivačku industriju i ukupne dugoročne održivosti cjelokupnog poljoprivrednog sektora. Njihova proizvodnja izravno utječe na sigurnost opskrbe hranom, razvoj ruralnih područja, očuvanje poljoprivrednog potencijala, biološke raznolikosti te konkurentnost domaće poljoprivrede na unutarnjem tržištu Europske unije.

Soja je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura na globalnoj razini zbog visokog udjela bjelančevina, ulja, ugljikohidrata i minerala, čime ima višestruku i nezamjenjivu namjenu u prehrani ljudi te u hranidbi životinja. Kao leguminozna kultura, soja u simbiozi s kvržičnim bakterijama veže atmosferski dušik, čime značajno doprinosi poboljšanju plodnosti tla, smanjenju potrebe za primjenom mineralnih dušičnih gnojiva te očuvanju okoliša i smanjenju emisije stakleničkih plinova. U Republici Hrvatskoj soja je treća ratarska kultura po zastupljenosti u merkantilnoj proizvodnji te druga kultura po zastupljenosti u sjemenskoj proizvodnji. U posljednjih godina uočava se dugoročan trend povećanja površina zasijanih sojom, zbog čega soja zauzima sve važnije mjesto u strukturi ratarske proizvodnje i predstavlja nezaobilazan element održivih plodoreda.

Strne žitarice, među kojima se osobito ističu ozima pšenica te ozimi i jari ječam, čine temelj prehrane ljudi i životinja. Pšenica je osnovna krušna žitarica i ključna sirovina mlinarsko-pekarske industrije, dok je ječam od iznimne važnosti za stočarsku proizvodnju i pivarsku industriju. Osim svog izravnog gospodarskog značaja, strne žitarice imaju važnu agronomsku ulogu u očuvanju strukture tla, suzbijanju korova, racionalnom korištenju hranjiva te kao pretkulture za većinu ratarskih kultura. U Republici Hrvatskoj ove kulture zauzimaju znatan udio u ukupnim obradivim površinama (prvenstveno ozima pšenica koja je druga ratarska kultura po zastupljenosti u merkantilnoj proizvodnji te prva kultura u sjemenskoj proizvodnji) i imaju presudnu ulogu u stabilnosti ratarske proizvodnje.

Unatoč njihovoj strateškoj važnosti, proizvodnju soje i strnih žitarica u Republici Hrvatskoj obilježavaju niži prosječni prinosi u odnosu na ostvarivi proizvodni potencijal, kao i u usporedbi s razvijenijim državama članicama Europske unije. Razlozi takvom stanju ponajprije se očituju u nedovoljnoj uporabi certificiranog sjemena, ograničenoj primjeni suvremenih tehnologija proizvodnje, pojavi biljnih bolesti i štetnika te sve izraženijim negativnim učincima klimatskih promjena, osobito učestalih sušnih razdoblja, lošeg rasporeda oborina, prosječno više temperature zrake i ekstremnih vremenskih pojava.

Uporaba certificiranog sjemena predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki stabilne, sigurne i konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Certificirano sjeme jamči čistoću vrste, sortnu čistoću, ujednačenost usjeva, visoku energiju klijanja, visoku klijavost i zdravstvenu ispravnost, kao i sprječavanje širenja karantenskih štetnih organizama. Time se izravno doprinosi povećanju prinosa, poboljšanju kakvoće proizvedenog zrna te smanjenju proizvodnih i tržišnih rizika. Posebno je važno istaknuti ulogu domaće sjemenske proizvodnje, koja doprinosi prehrambenoj neovisnosti Republike Hrvatske, stabilnosti opskrbe i cijena sjemena te stvaranju novog sortimenta u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji su prilagođene domaćim agroekološkim uvjetima te koje u pravilu bolje prinose ostvaruju na području u kojima se sorta stvara.

Međutim, hrvatska industrija sjemena, koja obuhvaća oplemenjivače, proizvođače, dorađivače i distributere sjemena, već se niz godina suočava s izrazito nepovoljnim trendovima koji ozbiljno ugrožavaju njezin daljnji opstanak. Riječ je o industriji koja je, za razliku od većine drugih domaćih industrijskih grana, zadržala visok stupanj samodostatnosti te razvila značajan izvozni potencijal, a čije bi urušavanje imalo dugoročne negativne posljedice na cijeli poljoprivredno-prehrambeni sustav.

Naime, drastičan pad udjela sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica u ukupnoj proizvodnji, kao i značajno smanjenje tržišta sjemena samooplodnih kultura, doveli su do višegodišnjih financijskih gubitaka za proizvođače sjemena, dorađivače i oplemenjivače, ali i za državni proračun. Posebno zabrinjava rast udjela nekontrolirane sjetve ovih kultura, koja se zasniva na korištenju merkantilne robe kao sjemena, a koja posljednjih godina doseže 30 do 40 % ukupnih površina.

Takav način proizvodnje ne podliježe stručnom nadzoru tijekom vegetacije niti obuhvaća obvezne laboratorijske analize nakon žetve i u postupku dorade sjemena, uključujući ispitivanja fiziološke kakvoće, zdravstvenog stanja, prisutnosti štetnika i korova te kontrole prisutnosti genetski modificiranih organizama. Posljedično, primarna poljoprivredna proizvodnja izložena je znatno povećanim rizicima u pogledu produktivnosti, kakvoće i zdravstvene ispravnosti konačnih proizvoda. Istodobno se dovodi u pitanje sigurnost opskrbe tržišta certificiranim sjemenom, dok se stvaraju preduvjeti za nekontrolirano širenje korova, bolesti i štetnika, kao i za neovlašteno unošenje GMO-a u okoliš te vertikalni transfer gena sjemena s poljoprivrednog gospodarstva odnosno „tavanuše“ na kontrolirane usjeve (certificirano sjeme svih kategorija).

Iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19, kao i poremećaji na globalnim tržištima poljoprivrednih proizvoda uzrokovani geopolitičkim krizama, dodatno su naglasili potrebu jačanja domaće poljoprivredne i sjemenske proizvodnje te smanjenja ovisnosti o uvozu ključnih proizvodnih inputa. U tom kontekstu, sustavno poticanje uporabe certificiranog sjemena soje i strnih žitarica predstavlja mjeru od posebnog strateškog značaja za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom i otpornost poljoprivrednog sektora Republike Hrvatske.

Slijedom navedenoga, ovim se Programom za razdoblje 2026. – 2030. godine osigurava financijska potpora poljoprivrednim proizvođačima radi poticanja sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica, smanjenja proizvodnih i tržišnih rizika, povećanja prinosa i kakvoće poljoprivrednih proizvoda te jačanja održivosti, samodostatnosti i konkurentnosti ratarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

2. PRAVNA OSNOVA

Program potpore sjetve certificiranog sjemena soje i strnih žitarica (ozima i jara forma pšenice, ječam, raž, zob, pšenoraž i pir) za razdoblje 2026.-2030. godinu (u daljnjem tekstu: Program) donosi se na temelju članka 8. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“, broj 110/21).

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24.12.2013.), Uredbom Komisije (EU) 2019/316 оd 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I , 22.2.2019.) i Uredbom Komisije (EU) 2024/3118 od 10. prosinca 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 2024/3118, 13.12.2024.).

3. TRAJANJE PROGRAMA

Program se provodi u razdoblju od 2026. - 2030. godine.

4. CILJ PROGRAMA

Cilj ovoga Programa jest osigurati financijsku potporu poljoprivrednim proizvođačima koji provode osnovnu sjetvu soje i/ili strnih žitarica korištenjem certificiranog sjemena, radi ublažavanja povećanih troškova proizvodnje, očuvanja likvidnosti poljoprivrednih gospodarstava te osiguranja stabilnosti i kontinuiteta ratarske proizvodnje.

Provedbom Programa potiče se uporaba certificiranog sjemena kao ključnog preduvjeta za postizanje sigurne proizvodnje, stabilnih prinosa, povećanje kakvoće proizvedenog zrna te smanjenje proizvodnih, zdravstvenih i ekoloških rizika. Time se osobito sprječava sjetva nekontrolirane merkantilne robe i smanjuje rizik širenja korova, štetnika i bolesti, uključujući opasne biljne bolesti poput onih iz roda Tilletia spp., kao i rizik neovlaštene prisutnosti genetski modificiranih organizama.

Program je usmjeren na osiguravanje dostatnih količina kvalitetnog, zdravstveno ispravnog sjemena te sigurne sirovine za potrebe domaće mlinsko-pekarske, stočarske, uljarske i prerađivačke industrije, čime se jača otpornost sustava opskrbe hranom, smanjuje ovisnost o uvozu i doprinosi prehrambenoj neovisnosti Republike Hrvatske.

Istodobno se Programom jačaju domaći oplemenjivački programi i hrvatska industrija sjemena, osigurava samodostatnost u proizvodnji sjemena, potiče razvoj izvoznog potencijala te doprinosi očuvanju radnih mjesta i održivosti ruralnih područja, uz usklađivanje s europskim trendovima proizvodnje soje bez GMO-a.

5. MJERA U PROVEDBI PROGRAMA

Program se provodi kao mjera potpore male vrijednosti poljoprivrednim proizvođačima koji su u razdoblju od 2026. - 2030. godine, u okviru propisanog plodoreda na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, osigurali sjetvu soje i/ili strnih žitarica korištenjem certificiranog sjemena.

6. KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici potpore u okviru ovoga Programa su poljoprivredni proizvođači koji uzgajaju soju i/ili strne žitarice zasijane certificiranim sjemenom, a koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) upisani su u Upisnik poljoprivrednika u skladu s važećim propisima

b) imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev u godini provedbe Programa.

7. OPIS POTPORE I PRIHVATLJIVE POVRŠINE

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima je korisnik u razdoblju od 2026. - 2030. godine uzgajao soju i/ili strne žitarice zasijane certificiranim sjemenom, u skladu s odredbama ovoga Programa.

Prihvatljive poljoprivredne površine utvrđuju se na temelju podataka iz podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za potporu u godini provedbe Programa, kao i na temelju evidencija u ARKOD sustavu, u skladu s važećim propisima i pravilima administrativne kontrole.

U slučaju da se nakon završene administrativne obrade svih pravodobno podnesenih i prihvatljivih zahtjeva utvrdi da ukupni iznos zatraženih potpora premašuje raspoloživa financijska sredstva osigurana ovim Programom, jedinični iznos potpore po hektaru bit će razmjerno umanjen za sve korisnike.

8. IZNOS POTPORE

Jedinični iznos potpore utvrđuje se u iznosu do 50,00 eura po hektaru prihvatljive površine. Pravo na potporu za soju može se ostvariti za minimalnu prihvatljivu površinu od 1 hektara. Pravo na potporu za strne žitarice može se ostvariti za minimalnu prihvatljivu površinu od 1 hektara.

9. PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA

Financijska sredstva za provedbu ovoga Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske unutar razdjela 060 Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u okviru proračunske pozicije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva  na poziciji K821074 Program državnih i de minimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede u iznosu od 6.200.000,00 eura za 2026. godinu i projekcijama proračuna za 2027. i 2028. godinu u iznosu od 6.200.000,00 eura za svaku godinu.

Za 2029. i 2030. godinu financijska sredstva na godišnjoj razini, planirati će se prilikom izrade proračuna za naredno trogodišnje razdoblje.

10. PROVEDBA PROGRAMA

Provedba ovoga Programa propisat će se pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.

KLASA: 320-20/26-05/1

URBROJ: 525-06/235-26-4

Zagreb , 10. ožujka 2026.