OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuje metodologija izrade i sadržaj stručne dokumentacije kojom se dokazuje primjena staža osiguranja s povećanim trajanjem (u daljnjem tekstu: metodologija).

ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE STAŽA OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM

Članak 2.

(1) Uz zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem podnositelj poticaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, br. 115/18.) prilaže stručnu dokumentaciju u sadržaju određenom ovom metodologijom.

(2) Ako se zahtjev odnosi na više radnih mjesta, za svako se od njih podnosi stručna dokumentacija s podacima koji su određeni ovom metodologijom.

(3) Ako podnositelj poticaja podnosi stručnu dokumentaciju za radno mjesto/radna mjesta iz više trgovačkih društava, dokumentacija treba sadržavati sve podatke određene ovom metodologijom za svako radno mjesto u svakom od trgovačkih društava.

(4) Podnositelj poticaja ima pravo na dostupnost svih podataka koji su kao obvezni utvrđeni ovom metodologijom.

ZNAČENJE IZRAZA

Članak 3.

(1) Pod izrazom „radno mjesto“ podrazumijeva se vrsta poslova i narav rada koje radnik obavlja na temelju ugovora o radu.

(2) Pod izrazom „štetni utjecaji pri radu“ podrazumijevaju se opasnosti, štetnosti i napori rada koji u dužem djelovanju na radnika mogu uzrokovati oštećenja zdravlja s posljedicom gubitka radne sposobnosti.

(3) Pod izrazom „propisane mjere zaštite na radu“ podrazumijevaju se mjere koje proizlaze iz osnovnih pravila zaštite na radu koja sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi te posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.).

(4) Pod izrazom „mjere zaštite“ podrazumijevaju se mjere koje proizlaze iz priznatih pravila zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.).

IZVORI PODATAKA I POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE STAŽA

Članak 4.

Za podatke koji prema ovoj metodologiji moraju biti uvršteni u stručnu dokumentaciju o radnom mjestu za koje se podnosi poticaj trebaju biti naznačeni izvori iz kojih su podaci pribavljeni, odnosno postupak (metoda) kojom je utvrđeno činjenično stanje.

TEMELJNI SADRŽAJ STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA POSTOJE TEŠKI I ŠTETNI UTJECAJI PRI RADU

Članak 5.

U svrhu utvrđivanja činjenica postoji li na radnom mjestu težina i štetnost za zdravlje i radnu sposobnost stručna dokumentacija mora sadržavati:

- podatke o podnositelju poticaja

- podatke o radnom mjestu

- podatke o štetnim utjecajima na radnom mjestu

- podatke o posljedicama štetnih utjecaja pri radu na zdravlje i radnu sposobnost

- plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine štetnih utjecaja pri radu

- razloge zbog kojih se ne mogu primjenom plana mjera ukloniti uzroci koji dovode do oštećenja zdravlja, odnosno koji su osnova za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem

- prijedlog zakonske odredbe s obrazloženjem.

PODACI O PODNOSITELJU POTICAJA

Članak 6.

1) Podnositelj poticaja - poslodavac prilaže rješenje o upisu u sudski registar, a ako je podnositelj poticaja sindikat, prilaže se rješenje o upisu u registar udruga.

2) Ako se stručna dokumentacija podnosi za više trgovačkih društava, prilaže se rješenje o upisu u sudski registar za svako trgovačko društvo.

PODACI O RADNOM MJESTU

Članak 7.

(1) Podaci o radnom mjestu sadrže:

a) naziv radnog mjesta i opis poslova iz ugovora o radu

b) broj i strukturu radnika raspoređenih na radno mjesto, i to po dobi i radnom stažu (ukupnom i stažu na radnom mjestu za koje se podnosi poticaj)

c) raspored radnog vremena (radni sati: tjedno i dnevno, rad u smjenama, noćni rad, rad noću, rad duži od punog radnog vremena, skraćeno radno vrijeme zbog otežanih uvjeta rada i dr.)

d) popis poslova kojima radnik sudjeluje u procesu rada, odnosno tehnološkom procesu.

(2) Za svaki se posao iz stavka 1. ovoga članka navode podaci o:

a) trajanju posla u tijeku jedne smjene, a ako se posao ne obavlja svakodnevno, njegovo trajanje i učestalost u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje) uz izvješće o ukupnom trajanju u punom radnom vremenu preračunato u mjesece u godini za posao koji može izazvati oštećenje zdravlja

b) radnoj opremi koju radnik koristi pri obavljanju pojedinačnog posla (strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini)

c) mjestu/mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi radnog mjesta (radni prostori i prostorije u okviru objekata, skele i površine s kojih se obavlja rad u objektima i izvan njih te drugi prostori na kojima radnik radi)

d) predmetima rada, uključujući radne tvari i energente.

PODACI O ŠTETNIM UTJECAJIMA PRI RADU

Članak 8.

Podaci o štetnim utjecajima pri radu sadrže podatke utvrđene procjenom rizika o opasnostima, štetnostima i naporima pri radu koja bi mogla izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

OPASNOSTI

Članak 9.

(1) Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.

(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće opasnosti pri obavljanju poslova, koje mogu biti mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, opasnosti od električne struje, termičke opasnosti, štetnosti te opasnosti od požara i eksplozije.

(3) Za svaku se od opasnosti koja je uvrštena u stručnu dokumentaciju navodi:

a) izvor opasnosti (stroj ili uređaj, postrojenje, ručni/mehanizirani alat, sredstvo za prijenos tereta, sredstvo za prijevoz, radni prostor, skele, predmet rada, radna tvar, energent i dr.)

b) mjere zaštite na radu koje su primijenjene (tehničko-tehnološka rješenja, poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna oprema, označavanje i dr.)

c) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjene mjere zaštite na radu.

ŠTETNOSTI

Članak 10.

(1) Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.

(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće štetnosti, koje mogu biti kemijske štetnosti, prašine, biološke štetnosti, buka, vibracije, mikroklima, klima, rad u mokrom, rad u uvjetima povećana ili smanjena atmosferskog tlaka ili naglih promjena tlaka te osvijetljenost.

(3) Za svaku se od štetnosti koja postoji pri obavljanju poslova radnog mjesta navodi:

a) izvor štetnosti

b) neprekinuto trajanje izloženosti odnosnoj štetnosti u postojećem radnom vremenu, ako se rad uz postojeću štetnost obavlja svakodnevno, odnosno učestalost i trajanje povremenih izloženosti u postojećem radnom vremenu. Ako se poslovi uz navedene štetnosti ne obavljaju svakodnevno, potrebno je navesti učestalost i trajanje izloženosti u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje)

c) koncentracija odnosno jačina štetnosti za vrijeme/vremena izloženosti (ako za štetnost postoji metoda mjerenja) uz naznaku vršnih koncentracija

d) granične vrijednosti za svaku od štetnosti prema važećim propisima, odnosno priznatim pravilima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu

e) mjere zaštite na radu koje su primijenjene na izvoru odnosne štetnosti (tehničko-tehnološka rješenja) i u odnosu na navedenu štetnost (poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna sredstva, skraćenje izloženosti, posebne upute, označavanje i dr.)

f) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjene mjere zaštite na radu.

NAPORI

Članak 11.

U dokumentaciji treba navesti napore za koje se procjenjuje da mogu uzrokovati smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan gubitak radne sposobnosti i potpuni gubitak radne sposobnosti, koji mogu biti statodinamički, psihofiziološki, napori vida i napori govora.

STATODINAMIČKI NAPORI

Članak 12.

Statodinamički napori skupina su štetnih utjecaji pri radu koji zbog obavljanja poslova povećanom snagom (dinamički napori) ili zbog rada u prisilnom ili nefiziološkom položaju tijela, odnosno iz takva položaja (statički napori) mogu u dužem djelovanju uzrokovati oštećenja zdravlja s posljedicom nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti i potpunog gubitka radne sposobnosti.

DINAMIČKI NAPORI

Članak 13.

(1) Izvor dinamičkih napora mogu biti aktivnosti rukovanja predmetima, aktivnosti upravljanja i aktivnosti pri kretanju na radu.

(2) U stručnoj se dokumentaciji za dinamičke napore navode:

a) tjelesne aktivnosti kojima se ostvaruju poslovi radnog mjesta (rukovanje predmetima uz navođenje pojedinačnih težina predmeta koje radnik podiže, premješta, spušta u jednoj radnoj operaciji te ukupna količina radnih operacija i ukupna težina predmeta/tereta u jednoj smjeni)

b) kretanje pri radu (uspinjanje/silaženje, uskakanje/iskakanje, hodanje, trčanje i dr.), s naznakom vremena za pojedinu aktivnost kretanja odnosno učestalosti u jednoj radnoj smjeni

c) repetitivni pokreti (ruku/nogu) s naznakom učestalosti tih pokreta u jedinici vremena, ukupnom neprekinutom trajanju tih pokreta u jednoj radnoj smjeni.

STATIČKI NAPORI

Članak 14.

(1) Za statičke se napore u stručnoj dokumentaciji navode položaji tijela pri radu za svaki posao.

(2) Izvor statičkih napora mogu biti položaji tijela pri radu: sjedenje (prisilno/nefiziološko), stajanje s minimalnom mogućnosti promjene položaja, prignut i duboko prignut stojeći položaj tijela, rad iz zakrenutog položaja trupa, rad rukama iznad glave, klečanje, čučanje, rad iz ležećeg položaja, potreba rada uz zadržavanje ravnoteže i dr.).

(3) Za svaki se navedeni položaj tijela koji je izvor statičkog napora navodi neprekinuto trajanje rada u odnosnom položaju tijela, a ako se položaj tijela mijenja, navodi se učestalost i pojedinačno trajanje rada u odnosnom položaju tijela.

(4) Ako poslovi koji zahtijevaju rad koji može biti izvor statičkih napora nisu svakodnevni, obvezno se navodi učestalost i trajanje za određeno razdoblje.

NAPORI ZBOG UPORABE OSOBNE ZAŠTITNE OPREME

Članak 15.

U dokumentaciji se navode vrste osobne zaštitne opreme (za zaštitu dišnih organa, glave, tijela, ekstremiteta i dr.) koja se koriste pri obavljanju poslova iz članka 7. ovoga Pravilnika s naznakom vremena u kojem radnik obavlja poslove pod opterećenjem jednog ili više osobnih zaštitnih sredstava istodobno.

OPTEREĆENJE OSJETILA

Članak 16.

U dokumentaciji se navode izvori i vrste podražajnih informacija, trajanje odnosno učestalost aktivnosti koje se osnivaju na tim podražajnim informacijama za poslove iz članka 7. stavka 1. točke d) ovoga Pravilnika.

PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI

Članak 17.

Za psihofiziološke napore u stručnoj se dokumentaciji navode činitelji kojima je izvor:

a) vrsta posla koja na radnika postavlja povećane zahtjeve - povećan broj informacija koje radnik mora primijeniti sa svrhom poduzimanja ispravne radnje, održavanje visoke razine perceptivnih, mentalnih i psihomotornih funkcija

b) radni zahtjevi, neodgovarajući kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada), nepovoljan ritam rada, rad na normu, ritam uvjetovan radnim procesom, neujednačen ritam rada, premali utjecaj na rad, zahtjev za visokom kvalitetom rada, izolirani rad, monotoni rad, komunikacije nužne u obavljanju poslova radnog mjesta i dr.

c) uvjeti u kojima se rad obavlja: otežan prijam informacija, zvučni signali i znakovi, svjetlosni signali i znakovi, buka koja ometa djelatnost, buka koja ometa nužno govorno sporazumijevanje, klimatski uvjetovana smanjena vidljivost, nedovoljna osvijetljenost i dr.

d) raspored rada koji narušava prirodan biološki ritam i otežava ostvarivanje primarnih fizioloških i socijalnih potreba, tehnološki uvjetovana nemogućnost stanke u tijeku rada, neredovitost prehrane i spavanja, noćni rad, produljeni rad, terenski rad, rad na daljinu

e) rizik nastanka izvanrednih događaja u tijeku rada koji mogu biti izvor stradanja samog radnika, ostalih radnika, korisnika usluga, nastanka znatnih materijalnih šteta.

PODACI O POSLJEDICAMA ŠTETNIH UTJECAJA PRI RADU

Članak 18.

(1) Podaci se o posljedicama štetnih utjecaja pri radu daju za oštećenja zdravlja na svakom od radnih mjesta, koje su moguća posljedica djelovanja pojedinačnih opasnosti, štetnosti i napora, odnosno moguća posljedica kumulativnog i/ili sinergističkog djelovanja više štetnih utjecaja pri radu.

(2) U dokumentaciji se daju podaci o:

a) ozljeda na radu je ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugima promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova odnosno djelatnosti

b) oštećenjima zdravlja koja su uzrokovala privremenu nesposobnost za rad

c) profesionalnim bolestima

d) smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti i neposredne opasnosti od  nastanka smanjenja radne sposobnosti.

OZLJEDE NA RADU

Članak 19.

(1) U dokumentaciji treba dati prikaz ozljeda na radu koje su se dogodile zaposlenicima u opisu radnog mjesta iz članka 7. ovoga Pravilnika za odgovarajuće razdoblje (unazad 5 kalendarskih godina).

(2) U prikazu ozljeda obvezno se navode poslovi pri kojima je ozljeda nastala, uzrok ozljede, način nastanka ozljede, ozlijeđen dio tijela, priroda ozljede šifra dijagnoze prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 - deseta revizija  (u daljnjem tekstu: MKB), šifra posljedice ozljede na radu označena šifrom dijagnoze MKB.

PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD

Članak 20.

U dokumentaciji treba za odgovarajuće razdoblje (unazad 5 kalendarskih godina) za svaku godinu promatranog razdoblja posebice obraditi i prikazati broj radnika koji su zbog oštećenja zdravlja koja se dovode u vezu sa štetnim utjecajima pri radu privremeno bili nesposobni za rad. Prikazuje se broj privremenih nesposobnosti za rad po vrstama oštećenja zdravlja koje su posljedica štetnih utjecaja pri radu i to u odnosu na životnu dob i radni staž.

PROFESIONALNE BOLESTI

Članak 21.

(1) U dokumentaciji se za odgovarajuće razdoblje (unazad 10 kalendarskih godina) prikazuju podaci o broju profesionalnih bolesti s naznakom šifre dijagnoze MKB.

(2) Prikaz se podataka o profesionalnim bolestima daje u odnosu na dob i radni staž.

SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČAN GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI, POTPUNI GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI I NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 22.

(1) U dokumentaciji treba za odgovarajuće razdoblje (unazad 5 godina) prikazati:

a) broj radnika, njihovu dob, ukupni staž i trajanje rada na radnom mjestu, koji su prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno prema propisu o mirovinskom osiguranju stekli prava utvrđena tim propisima

b) broj radnika, njihovu dob, ukupni staž i trajanje rada na radnom mjestu, kod kojih su nastale kontraindikacije za nastavak rada, utvrđene posebnim propisima

c) oštećenja zdravlja koja su uzrokovala smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti i neposrednu opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ili nastanak kontraindikacija kod radnika iz točaka a) i b) ovoga stavka.

(2) Podnositelj poticaja može za podatke iz stavka 1. ovoga članka koristiti izvore iz razdoblja u kojem su podaci reprezentativni.

(3) Podnositelj poticaja može u stručnoj dokumentaciji dati prikaz ciljanog istraživanja zdravstvenog stanja i profesionalne sposobnosti radnika koji obavljaju poslove radnog mjesta iz članka 7. ovoga Pravilnika u odnosu na postojeće štetne utjecaje pri radu.

(4) Prikaz se stanja (broj zaposlenih i vrste oštećenja zdravlja) iz ovoga članka daje u odnosu na životnu dob i radni staž.

TEMELJNI SADRŽAJ STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA, ODNOSNO ZANIMANJA NA KOJIMA JE VIJEK OBAVLJANJA PROFESIONALNE DJELATNOSTI OGRANIČEN NAVRŠAVANJEM ODREĐENIH GODINA ŽIVOTA

Članak 23.

(1) U svrhu utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se obavljaju poslovi vijek kojih je ograničen navršavanjem određenih godina života stručna dokumentacija mora sadržavati:

a) podatke o podnositelju poticaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, br. 115/18.)

b) podatke o radnom mjestu na kojem se obavljaju poslovi zanimanja, i to:

- naziv radnog mjesta i opis poslova iz ugovora o radu

- broj i struktura radnika raspoređenih na radno mjesto (dob, radni staž)

- popis poslova kojim radnik ostvaruje profesionalnu djelatnost

- detaljan opis tjelesnih i/ili mentalnih aktivnosti kojima radnik obavlja profesionalnu djelatnost, tjelesne (psihomotorne) i psihofizičke funkcije koje su u podlozi tih aktivnosti.

(2) Uz prikaz tjelesnih i psihofizičkih funkcija obvezno se navode spoznaje medicinskih i psihologijskih znanosti o padu tih funkcija u tijeku životne dobi i o kritičnoj dobi u kojoj nastaje nemogućnost obavljanja poslova.

PRIJEDLOG STUPNJA POVEĆANJA STAŽA OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM S OBRAZLOŽENJEM

Članak 24.

Podnositelj poticaja u završnom dijelu stručne dokumentacije daje prijedlog stupnja povećanja staža osiguranja s povećanim trajanjem sa sažetim obrazloženjem.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, br. 45/00.).

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.