NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu (u daljem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske „Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1.508 osoba nestalih tijekom Domovinskoga rata te za 414 smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, što sveukupno čini 1.922 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata .
U Republici Hrvatskoj nema jedinstvenoga zakona koji regulira nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa.
Pravni okvir u ovom području čine Ženevske konvencije za zaštitu žrtava rata i njihovi Dopunski protokoli (koje je Republika Hrvatska ratificirala 1991. godine), dok su aktivnosti i nadležnosti u procesu traženja propisane Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja i Odlukom o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe. Uz navedene, primjenjuju se i opći propisi (Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti kao i Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i dr.).
Istodobno, zbog kršenja temeljnih prava i sloboda, pitanje nestalih osoba u oružanim sukobima regulirano je nizom međunarodnopravnih instrumenata iz područja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, a zbog sve većih razmjera problema nestalih osoba te jačanja koncepta ljudskih prava uopće, u posljednje vrijeme doneseni su novi međunarodnopravni instrumenti koji se bave nestalim osobama.
Najznačajniji instrumenti koji se bave ili su u svezi s pitanjem nestalih su:
a)Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine
b)Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.
c)Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu od 12. kolovoza 1949.
d)Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru od 2. kolovoza 1949.
e)Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949.
f)Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.
g)Konvencija (ETS br.5) za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i Protokoli doneseni uz tu Konvenciju
h)Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba iz 1977.
i)Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba iz 1977.
j)Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.
k)Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
l)Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz 1998.
m)Međunarodna konvencija o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka iz 2006.
n)Europska konvencija (ETS br.126) za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1987.
o)Protokol 1. (ETS br.151) uz Europsku konvenciju za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1993.
p)Protokol 2. (ETS br.152) uz Europsku konvenciju za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1993.
q)Rezolucija „Nestale osobe u europskim sukobima: dugi put ka pronalasku humanitarnih rješenja” (Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2013)
r)Deklaracija o ulozi i odgovornosti države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava iz 2014. te
s)drugi instrumenti na području međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava.
U temelju svih međunarodnopravnih i drugih instrumenata iz ovoga područja su ljudska prava nestalih osoba i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te predanost države u rješavanju slučajeva prisilnih nestanaka.
Budući da u Republici Hrvatskoj nema zakona koji regulira nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova, pravna regulacija ovih pitanja jedinstvenim zakonom, zaštitit će, na jednom višem stupnju, temeljna prava nestalih osoba i njihovih obitelji. Ujedno, pridonijet će očuvanju dostojanstva nestalih osoba u Domovinskom ratu, članova njihovih obitelji te očuvanju dostojanstva žrtava Domovinskoga rata u cjelini.
Nadalje, aktivnosti u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznao mjesto ukopa – od evidentiranja nestalih osoba, prikupljanja saznanja, provedbe postupaka ekshumacija, identifikacija, pogrebne skrbi i dr., zahtijevaju interdisciplinarni pristup i suradnju svih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, organizacija i ustanova i to:
-Ministarstva hrvatskih branitelja, prvenstveno Uprave za zatočene i nestale
-Ministarstva unutarnjih poslova
-Ministarstva obrane
-Ministarstva vanjskih i europskih poslova
-Ministarstva pravosuđa
-Ministarstva zdravstva
-nadležnih pravosudnih tijela - županijskih državnih odvjetništava i sudova
-sigurnosno-obavještajnih agencija
-ureda državne uprave u županijama
-znanstvenih i medicinskih ustanova
-Hrvatskog Crvenoga križa i dr.
Sve aktivnosti u procesu traženja koordinirane su iz Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno Uprave za zatočene i nestale čiji je djelokrug rada propisan Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja.
Iako nadležna tijela, organizacije i ustanove obavljaju poslove iz svoje nadležnosti sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ili aktima organizacija, ustanova i drugih pravnih osoba ili/i sukladno sklopljenim sporazumima o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva, ne postoji sveobuhvatan pravni temelj koji jednoznačno i jasno propisuje njihove obveze u procesu traženja nestalih osoba i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa. Pravna disperziranost otvara mogućnost pojave pravnih praznina i neispravne interpretacije postojećeg pravnog okvira. Iz tog razloga potrebno je donošenje Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu radi učinkovitije koordinacije aktivnosti iz središnjeg nadležnog tijela tj. Ministarstva hrvatskih branitelja te minimiziranja ponekad nužne improvizacije u provedbi.
Također, donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu potrebno je i radi stvaranja pravnog temelja za postupanje Ministarstva hrvatskih branitelja prilikom provedbe aktivnosti traženja nestalih osoba i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa u slučajevima kada nema sumnje na nasilnu smrt, a što do sada nije bilo moguće budući da se radnje ekshumacije te obrade i identifikacije posmrtnih ostataka provode temeljem Zakona o kaznenom postupku.
Uz navedeno, potrebno je istaknuti i sljedeće: u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, u odnosu s kojima Republika Hrvatska ima otvoreno pitanje nestalih osoba, ovo je pitanje regulirano zakonom. Tako je Bosna i Hercegovina 2004. godine donijela Zakon o nestalim osobama koji specifično uređuje pitanja nestalih osoba u razdoblju od 1991. do 1996. godine, dok je u Republici Srbiji pitanje nestalih osoba u razdoblju od 1991. do 1996. godine uređeno Zakonom o upravljanju migracijama iz 2012. godine. Nedostatak pravnog okvira u Republici Hrvatskoj te istodobno pozitivnog zakonodavstva u ovom području u susjednim državama, može proizvesti negativne učinke na Republiku Hrvatsku posebice kad se uzme u obzir mogućnost relativiziranja podacima o nestalim osobama koji posljedično otvaraju prostor i za relativiziranje povijesnih činjenica.
K tome, zakonsko uređenje prava nestalih osoba i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te postupka traženja, preporuka je:
-Radne skupine Ujedinjenih naroda za prisilne i nedobrovoljne nestanke,
Rezolucije 1956 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe pod nazivom Nestale osobe iz europskih sukoba: dug put do pronalaženja humanitarnih odgovora, koja u 7.2. kao prioritet navodi razvoj i promicanje nacionalnog zakonodavstva kao ključnog u rješavanju sudbine nestalih osoba i
Deklaracije o ulozi države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava (koju je Republika Hrvatska potpisala u kolovozu 2014. godine), a u čijoj se u točki 8. naglašava posebna predanost u donošenju zakonodavnih odredaba s ciljem primjene svih principa utvrđenih Deklaracijom.
S obzirom na sve prethodno navedeno, Zakonom će se urediti sljedeća područja:
-Osnovne odredbe
-Zaštita prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji
-Uređenje postupka traženja
oPokretanje postupka traženja
oprikupljanje i obrada podataka i arhivske građe o nestalim osobama
oEkshumacija posmrtnih ostataka
oObrada i identifikacija posmrtnih ostataka
oZaključenje postupka traženja
-Vođenje evidencija
oEvidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu,
oEvidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa
oEvidencija o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima
-Nadležna tijela za provedbu Zakona i njihov djelokrug
-Suradnja s drugim državama, međunarodnim organizacijama i udrugama
Posljedice donošenja Zakona su:
viši stupanj zaštite prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova kroz jedinstveni propis
doprinos očuvanju dostojanstva osoba nestalih u Domovinskom ratu i žrtava Domovinskoga rata u cjelini
potvrda predanosti Republike Hrvatske rješavanju slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu
unaprjeđenje procesa traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa
jasno i jednoznačno propisane obveze središnjim tijelima državne uprave, organizacijama i ustanovama u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa i
definiranje nadležnosti u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, a što je između ostaloga od značaja u odnosima s drugim državama, međunarodnim organizacijama i udrugama.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva, budući da istim nije predviđeno reguliranje materijalnih prava obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji (koje je predviđeno u okviru drugog normativnog akta) već se radi o normativnom uređenju postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu za koje aktivnosti su se i do sada sredstva osiguravala na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom štite, unaprjeđuju i promiču prava i interesi osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u svezi traženja, ekshumacije i identifikacije osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) Domovinski rat, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Deklaraciji o Domovinskom ratu, je pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački rat u razdoblju od 1991. do 1995. godine kojim je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
(3) Ovim Zakonom dan 30. kolovoza proglašava se „Danom sjećanja na nestale osobe“.
Članak 2.
Osobe nestale u Domovinskom ratu i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, u smislu ovoga Zakona, imaju jednaka prava bez ikakve razlike prema tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, prema rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom osobnom statusu.
Članak 3.
Traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, obveza je Republike Hrvatske.
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1.osoba nestala u Domovinskom ratu je:
a)osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku nestanka imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske ili
b)osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku nestanka nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom
2.osoba nestala u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine je osoba stranog državljanstva koja nema status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku nestanka nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a o kojoj, sukladno međunarodnim standardima, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine na području Republike Hrvatske.
3.smrtno stradala osoba u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa je:
a)osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku smrtnog stradavanja imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a čije mjesto ukopa nije poznato ili
b)osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku smrtnog stradavanja nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a za koju, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom, a čije mjesto ukopa nije poznato
4.smrtno stradala osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koju nije poznato mjesto ukopa je osoba stranog državljanstva koja nema status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku smrtnog stradavanja nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a za koju, sukladno međunarodnim standardima, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine na području Republike Hrvatske, a čije mjesto ukopa nije poznato
5.članom obitelji, smatraju se bračni drug, izvanbračni drug koji je s nestalom osobom do njegova nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te djeca, roditelji, braća, sestre, polubraća i polusestre
6.pouzdani podaci o nestanku osobe smatraju se podacima na temelju kojih je moguće razumno zaključiti da je mjesto boravka određene osobe nepoznato članovima obitelji ili, u slučaju ako nema članova obitelji, da se osoba ne pojavljuje u prebivalištu ili boravištu
7.pouzdani podaci o smrtnom stradavanju osobe smatraju se podacima na temelju kojih je moguće razumno zaključiti da je osoba smrtno stradala, ali mjesto njena ukopa nije poznato
8.minimalnim podacima o identitetu osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa smatraju se podaci o imenu i prezimenu osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa, imenu i prezimenu jednog roditelja, podaci o mjestu i datumu rođenja odnosno godini rođenja te pretpostavljenom mjestu i datumu nestanka ili smrtnog stradavanja
9.pojedinačna grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su pokopani posmrtni ostaci jedne ili dvije osobe
10.masovna grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su nelegalno pokopani posmrtni ostaci tri ili više osoba, bez obilježja i mjera poštovanja prema posmrtnim ostacima
11.asanacijska grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su sukladno Ženevskim konvencijama i Dopunskim protokolima, nakon humane asanacije, pokopani posmrtni ostaci.
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
ZAŠTITA PRAVA OSOBA NESTALIH U DOMOVINSKOM RATU I SMRTNO STRADALIH OSOBA U DOMOVINSKOM RATU ZA KOJE NIJE POZNATO MJESTO UKOPA TE ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Članak 6.
Za osobe nestale u Domovinskom ratu presumira se da su žive dok se ne pronađe mjesto ukopa nestale osobe ili dok se nestala osoba ne proglasi umrlom sukladno propisu kojim se uređuje proglašavanje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti.
Članak 7.
(1)Status osobe nestale u Domovinskom ratu stječe se u trenutku upisa u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu sukladno ovom Zakonu.
(2)Status osobe nestale u Domovinskom ratu prestaje u trenutku prestanka postupka traženja sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona.
Članak 8.
Status osobe nestale u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom o statusu osobe nestale u Domovinskom ratu koju, sukladno ovome Zakonu, izdaje središnje tijelo državne uprave nadležno za hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na zahtjev člana obitelji nestale osobe ili druge osobe ili tijela koje ima pravni interes.
Članak 9.
(1)Temeljno pravo članova obitelji osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa je da im se omogući saznanje o mjestu boravka ili prebivališta nestalog člana obitelji ili pronalazak njegovih posmrtnih ostataka radi trajnog zbrinjavanja te da u najvećoj mogućoj mjeri budu upoznati s okolnostima nestanka ili smrtnog stradavanja.
(2)Ministarstvo je obvezno pružiti raspoložive informacije članovima obitelji o napretku i rezultatima traženja njihovih nestalih članova ili smrtno stradalih članova u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(3)Nitko ne može biti izvrgnut nasilju, prijetnjama ili bilo kakvom obliku zastrašivanja radi traženja informacija o svojim članovima obitelji nestalim u Domovinskom ratu ili smrtno stradalim u Domovinskom ratu čije mjesto ukopa nije poznato.
DIO TREĆI
TRAŽENJE OSOBA NESTALIH U DOMOVINSKOM RATU I POSMRTNIH OSTATAKA SMRTNO STRADALIH OSOBA U DOMOVINSKOM RATU ZA KOJE NIJE POZNATO MJESTO UKOPA
GLAVA I.
Pokretanje postupka traženja osobe nestale u Domovinskom ratu
Članak 10.
(1)Postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu pokreće se na zahtjev člana obitelji.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada osoba nestala u Domovinskom ratu nema živih članova obitelji, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom može pokrenuti i druga fizička osoba.
(3)Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu može pokrenuti i Ministarstvo po službenoj dužnosti na temelju pouzdanih informacija o nestanku osobe.
(4)Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnosi se Ministarstvu izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa ili društva Crvenoga križa ili Crvenog polumjeseca u državi u kojoj podnositelj zahtjeva boravi.
Članak 11.
(1) Podnositelj zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu treba dostaviti minimalne podatke o identitetu osobe nestale u Domovinskom ratu.
(2) U slučaju da podaci iz stavka 1. ovoga članka nisu dostavljeni uz zahtjev, podnositelj zahtjeva za traženje mora pružiti dodatne informacije u roku kojeg odredi Ministarstvo.
Članak 12.
(1) Postupak za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu neće se pokrenuti ako:
a)osoba koja je podnijela zahtjev ne dostavi minimalne podatke sukladno članku 11. ovoga Zakona ili
b)nisu ispunjeni uvjeti iz članka 4. točke 1. i 3. ovoga Zakona.
(3) O odbijanju zahtjeva, Ministarstvo dostavlja službenu obavijest kojom se obrazlažu razlozi odbijanja zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu.
Članak 13.
Odredbe članaka 10. do 12. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju na zahtjeve za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 14.
Postupak traženja osobe nestale u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradale osobe u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koju nije poznato mjesto ukopa pokreće se pred nadležnim tijelima države čiji je državljanin nestala, odnosno smrtno stradala osoba sukladno propisima države čiji je državljanin ta osoba.
GLAVA II.
Prikupljanje saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu te pojedinačnim i masovnim grobnicama
Članak 15.
(1) Ministarstvo je u svrhu prikupljanja saznanja i građe o osobama nestalim u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalim osobama iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica ovlašteno zahtijevati od središnjih tijela državne uprave nadležnih za unutarnje poslove, vanjske i europske poslove, pravosuđe, obranu, zdravstvo, sigurnosno-obavještajnih agencija, pravosudnih tijela, jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ustanova iz članka 22. ovoga Zakona, Hrvatskog Crvenog križa i drugih središnjih tijela državne uprave organizacija, ustanova i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj poduzimanje aktivnosti iz njihove nadležnosti određene propisom kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ili aktima organizacija, ustanova i drugih pravnih osoba ili/i sukladno sklopljenim sporazumima o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
(2) Sva tijela, organizacije, ustanove i druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, obvezna su poduzeti sve aktivnosti iz svoje nadležnosti te pružiti sve raspoložive informacije, dokumentaciju i svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 16.
Svaka fizička osoba dužna je pružiti Ministarstvu sve informacije i dokumentaciju kojom raspolaže za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 17.
Ministarstvo obrađuje prikupljene podatke, saznanja i građu o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica te, temeljem nalaza, provodi aktivnosti terenskih izvida i istraživanja kao i druge aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Članak 18.
(1) Ministarstvo organizira, koordinira i provodi aktivnosti terenskih izvida i istraživanja, dokumentira provedene aktivnosti i o istima izrađuje izvješća te prikuplja i obrađuje podatke o terenski istraženim mjestima.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obavlja u suradnji s ijelima, organizacijama, ustanovama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
GLAVA III.
Ekshumacija posmrtnih ostataka
Članak 19.
(1) U slučaju opravdane sumnje ili informacije o postojanju pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice, Ministarstvo će o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove.
(2) Ekshumacije pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela provode se sukladno propisu kojim se uređuje kazneni postupak.
(3) Ekshumacije pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela, provode se na temelju zahtjeva Ministarstva sukladno ovom Zakonu.
Članak 20.
(3) Ekshumaciju posmrtnih ostataka iz pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice organizira i provodi Ministarstvo u suradnji s tijelima, organizacijama, ustanovama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
GLAVA IV.
Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka
Članak 21.
(1) Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela provodi se sukladno propisu o kaznenom postupku.
(2) Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad ne postoji sumnja ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela provodi se na zahtjev Ministarstva sukladno ovom Zakonu.
Članak 22.
(1) Obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica organizira Ministarstvo.
(2) Medicinski dio poslova obrade i identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka obavljaju ustanove s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor.
(3) Ustanova iz stavka 2. ovoga članka, obvezna je provesti obradu posmrtnih ostataka za potrebe identifikacije i utvrđivanja uzroka smrti.
(4) Ustanova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje o metodama obrade posmrtnih ostataka.
(5) Nalaze obrade posmrtnih ostataka, uključujući nalaze o utvrđenom identitetu, ustanova iz stavka 2. ovoga članka, dostavit će Ministarstvu.
(6) Nalazi iz stavka 4. ovoga članka vlasništvo su Ministarstva.
Članak 23.
Obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koji su ekshumirani na području druge države organizira Ministarstvo nakon preuzimanja posmrtnih ostataka sukladno sklopljenim međunarodnim aktima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodne akte.
Članak 24.
(1) Temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka, završnu identifikaciju posmrtnih ostataka organizira i koordinira Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama i organizacijama koje provode poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
(2) Identificiranom osobom se smatra ona osoba za koju se pouzdano utvrdi da joj pronađeni posmrtni ostaci odgovaraju u fizičkim, naslijeđenim ili biološkim karakteristikama, a na temelju postupka kojeg je provela ustanova iz članka 22. ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo će o provedenom postupku identifikacije obavijestiti nadležna pravosudna tijela u slučaju iz članka 20. stavka 2. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona e druga nadležna državna tijela, ustanove i organizacije.
Članak 25.
Ukoliko se temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka utvrdi da se radi o posmrtnim ostacima osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine ili smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, Ministarstvo će organizirati predaju posmrtnih ostataka državi čiji je državljanin ta osoba, sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 26.
(1) Ministarstvo, u suradnji s ustanovama iz članka 22. ovoga Zakona, drugim nadležnim tijelima, organizacijama i ustanovama, provodi aktivnosti radi utvrđivanja identiteta neidentificiranih posmrtnih ostataka.
(2) Nalazi obrade neidentificiranih posmrtnih ostataka su aktivni kako bi se omogućila njihova buduća identifikacija.
(3) U cilju utvrđivanja identiteta neidentificiranih posmrtnih ostataka, Ministarstvo organizira prikupljanje podataka i uzoraka biološkog materijala krvnih srodnika osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa kao i ekshumaciju umrlih krvnih srodnika neidentificiranih posmrtnih ostataka radi pribavljanja uzorka biološkog materijala u slučaju kada nema živih krvnih srodnika ili kad su uzorci biološkog materijala živog krvnog srodnika nedostatni za identifikaciju.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela ekshumacija se provodi sukladno propisu kojim se uređuje kazneni postupak.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela, ekshumacija se provodi na zahtjev Ministarstva, sukladno ovom Zakonu .
(6) Ministarstvo organizira i skrbi o dostojnom zbrinjavanju neidentificiranih posmrtnih ostataka, do njihove završne identifikacije i/ili pogrebne skrbi.
Članak 27.
(1) Re-ekshumaciju posmrtnih ostataka te njihovu obradu i završnu identifikaciju organizira i provodi Ministarstvo ukoliko utvrdi opravdanu sumnju u pouzdanost identifikacije posmrtnih ostataka.
(2) Re-ekshumacija posmrtnih ostataka može se provesti na zahtjev osobe koja je pokrenula postupak traženja ili Ministarstvo po službenoj dužnosti.
(3) Postupak re-ekshumacije posmrtnih ostataka, njihove obrade i završne identifikacije, provodi se sukladno odredbama o ekshumaciji propisanih propisom kojim se uređuje kazneni postupak i ovom Zakonu.
GLAVA V.
Zaključenje postupka traženja
Članak 28.
(1)Zahtjev za traženjem osobe nestale u Domovinskom ratu smatra se riješenim kada je tražena osoba ili njeni posmrtni ostaci pronađeni, a podnositelj zahtjeva za traženje o tome obaviješten.
(2)Postupak traženja prestaje nakon što podnositelj zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu prihvati nalaze identifikacije ili Ministarstvu dostavi izjavu o zaključenju postupka traženja izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa ili Međunarodnoga odbora Crvenoga križa ili društva Crvenoga križa ili Crvenoga polumjeseca u zemlji u kojoj boravi.
(3)U slučaju kada je osoba nestala u Domovinskom ratu proglašena umrlom, a njeni posmrtni ostaci nisu pronađeni, postupak traženja ne prestaje.
Članak 29.
(1)Zahtjev za traženjem posmrtnih ostataka smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa smatra se riješenim kada su njeni posmrtni ostaci pronađeni, a podnositelj zahtjeva za traženje o tome obaviješten.
(2)Postupak traženja prestaje nakon što podnositelj zahtjeva za traženje smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa prihvati nalaze identifikacije.
GLAVA VI.
Pogrebna skrb
Članak 30.
Pogrebnu skrb o identificiranim osobama nestalim u Domovinskom ratu i smrtno stradalim osobama za koje nije poznato mjesto ukopa, organizira i koordinira Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama koje provode poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva, a sukladno zahtjevu obitelji identificirane osobe o mjestu i vremenu pogreba.
Članak 31.
Nakon postupka ekshumacije i identifikacije, identificirane osobe koje imaju status hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na pogrebnu skrb sukladno posebnim propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članak 32.
Nakon postupka ekshumacije i identifikacije, identificirane civilne žrtve iz Domovinskog rata imaju pravo na pogrebnu skrb sukladno posebnim propisima kojima se uređuju prava civilnih stradalnika Domovinskog rata.
DIO ČETVRTI
EVIDENCIJE
GLAVA I.
Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa
Članak 33.
(1)U svrhu prikupljanja podataka o osobama nestalim u Domovinskom ratu i njihovog pronalaska, Ministarstvo vodi, organizira i održava Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu.
(2)Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu je službena evidencija Ministarstva u koju se upisuju osobe nestale u Domovinskom ratu za koje je pokrenut postupak traženja sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu.
Članak 34.
Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu sadrži osobne podatke o nestaloj osobi, podatke o okolnostima nestanka te druge informacije koje su od značaja za traženje nestale osobe.
Članak 35.
Podaci upisani u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu podliježu neovisnoj, nepristranoj i temeljitoj provjeri vjerodostojnosti i podudarnosti s podacima iz službenih evidencija koje se vode ili su se vodile u Republici Hrvatskoj.
Članak 36.
(1)Podaci iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu nisu javno dostupni, osim dijela podataka određenih Pravilnikom iz članka 38. ovoga Zakona, a sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu koji nisu javno dostupni mogu se učiniti dostupnim:
a)članovima obitelji osoba upisanih u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovim pravnim zastupnicima
b)državnim tijelima, organizacijama i ustanovama iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona i
c)ostalim osobama u svrhu zaštite prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji sukladno propisima o ostvarivanju prava na pristup informacijama i zaštiti osobnih podataka.
Članak 37.
Odredbe članaka 33. do 36. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju i na Evidenciju smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 38.
Način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi vođenja Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
GLAVA II.
Evidencija o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima
Članak 39.
(1)Ministarstvo vodi službenu Evidenciju o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica.
(2)Način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi vođenja Evidencije o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
DIO PETI
PROVEDBA ZAKONA
Članak 40.
(1)Republika Hrvatska putem nadležnih tijela nositelj je aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2)Nositelj aktivnosti traženja osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa je država čiji je državljanin ta osoba sukladno propisima nadležne države i međunarodnim standardima
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska putem nadležnih tijela sudjeluje u traženju osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, odnosno smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, a na zahtjev tijela nadležnih za traženje nestalih osoba države čiji je državljanin ta osoba sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu.
Članak 41.
Tijela nadležna za traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa su Ministarstvo i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu (U daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Članak 42.
(1) Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te ekshumaciju, identifikaciju i pogrebnu skrb o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim, pojedinačnim te asanacijskim grobnicama, a osobito:
a)prikuplja i obrađuje podatke te vodi Evidenciju o osobama nestalim u Domovinskom ratu, Evidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i Evidenciju o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima te izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službene evidencije
b)prikuplja, objedinjuje i obrađuje saznanja i arhivsku građu o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnim ostacima stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te mjestima pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica
c)organizira, koordinira i sudjeluje u terenskim izvidima, istraživanjima i ekshumacijama posmrtnih ostataka iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica
d)organizira i koordinira obradu posmrtnih ostataka ekshumiranih na području Republike Hrvatske te posmrtnih ostataka preuzetih s područja drugih država i njihovu identifikaciju
e)obavlja poslove pogrebne skrbi za identificirane osobe te poslove privremenog dostojnog zbrinjavanja neidentificiranih posmrtnih ostataka
f)provodi aktivnosti sukladno zaključenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i
g)provodi druge aktivnosti u svezi traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo surađuje s nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo surađuje i s nadležnim tijelima drugih država, međunarodnim i humanitarnim organizacijama te udrugama koje okupljaju obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i drugim udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji.
(4) Za rješavanje pojedinih pitanja obuhvaćenih ovim Zakonom, Ministarstvo može imenovati stručne radne skupine.
(5) Prema potrebi, Ministarstvo pruža pomoć drugim nadležnim tijelima, ustanovama i organizacijama u rješavanju slučajeva nestalih osoba iz njihove nadležnosti.
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu
Članak 43.
(1) Povjerenstvo je savjetodavno i stručno međuresorno tijelo za pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) Povjerenstvo daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja iz područja traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, te s tim u vezi Povjerenstvo:
a)predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere u svezi prikupljanja saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
b)predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere u svezi suradnje s drugim državama u području traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
c)ocjenjuje stanje u problematici osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za rješavanje određenih problema te mjere za poboljšanje stanja
d)prati aktivnosti poduzete od strane tijela državne uprave i drugih tijela u Republici Hrvatskoj koja se u svojem djelokrugu rada bave pitanjem osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za poboljšanje odnosno povećanje učinkovitosti njihovog rada
e)prati rad međunarodnih organizacija koje se u svojemu djelokrugu bave pitanjem osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te njihove odnose s Republikom Hrvatskom i Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge i mišljenja o modalitetima suradnje
f)prati aktivnosti udruga registriranih u Republici Hrvatskoj koje okupljaju obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji te Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge i mišljenja o načinu suradnje i
g)prati iskustva drugih država i međunarodnih organizacija koje se bave traženjem nestalih osoba, te sukladno interesu i potrebama, predlaže Vladi Republike Hrvatske uspostavu suradnje.
Članak 44.
(1)Povjerenstvo čini po jedan predstavnik, odnosno dužnosnik:
a)Ministarstva
b)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove
c)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za obranu
d)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe
e)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske i europske poslove
f)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo
g)Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
h)Sigurnosno-obavještajne agencije
i)Vojne sigurnosno-obavještajne agencije
j)Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku i
k)Hrvatskog Crvenog križa.
(2)Predstavnik Ministarstva je dužnosnik nadležan za pitanja zatočenih i nestalih osoba, te je ujedno predsjednik Povjerenstva.
(3)Tajnik Povjerenstva je državni službenik Ministarstva, ustrojstvene jedinice nadležne za poslove zatočenih i nestalih osoba.
Članak 45.
Predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, uz prethodni prijedlog čelnika tijela iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 46.
(1)Za potrebe ostvarivanja suradnje s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnim organizacijama predsjednik Povjerenstva određuje i predvodi sastav izaslanstva.
(2)Članove izaslanstva iz stavka 1. ovog članka čine tajnik Povjerenstva i pojedini članovi Povjerenstva koje, ovisno o području suradnje, odredi predsjednik Povjerenstva.
Članak 47.
Stručne, administrativne i tehničke poslove potrebne za rad Povjerenstva obavlja Ministarstvo, putem tajnika Povjerenstva.
Članak 48.
(1)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2)O provedbi ovoga Zakona Ministarstvo jednom godišnje podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske.
DIO ŠESTI
SURADNJA S DRUGIM DRŽAVAMA, MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I UDRUGAMA
GLAVA I.
Suradnja s drugim državama
Članak 49.
Suradnja s drugim državama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 50.
(1)Sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente, nadležna tijela surađuju s nadležnim tijelima drugih država osobito u: traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i prikupljanju saznanja o pojedinačnim i masovnim grobnicama, provedbi terenskih izvida i istraživanja, ekshumaciji posmrtnih ostataka i njihovoj identifikaciji, primo-predaji posmrtnih ostataka i pogrebnoj skrbi o identificiranim osobama.
(2)Nadležna tijela surađuju s nadležnim tijelima drugih država u prijenosu znanja i iskustava u traženju nestalih osoba.
GLAVA II.
Suradnja s međunarodnim organizacijama
Članak 51.
Suradnja s međunarodnim organizacijama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim sporazumima o suradnji, odnosno njihovom djelokrugu rada.
Članak 52.
Suradnja s međunarodnim organizacijama u provedbi ovoga Zakona, u nadležnosti je Ministarstva i Povjerenstva, ako nije drugačije uređeno sklopljenim sporazumima o suradnji.
Članak 53.
(1) Nadležna tijela surađuju s međunarodnim organizacijama osobito u: prikupljanju podataka za vođenje Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata za koje nije poznato mjesto ukopa, traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, prikupljanju saznanja o pojedinačnim i masovnim grobnicama, provedbi terenskih izvida i istraživanja, ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka.
(2) Nadležna tijela surađuju s međunarodnim organizacijama u prijenosu znanja i iskustava u traženju nestalih osoba.
GLAVA III.
Suradnja s udrugama
Članak 54.
(1)U cilju zaštite, unaprjeđenja i promicanja prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji, nadležna tijela posebno surađuju s udrugama koje okupljaju članove obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koje su registrirane u Republici Hrvatskoj.
(2)Nadležna tijela surađuju i s drugim udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji.
DIO SEDMI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 55.
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se tijela iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona koja sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona ne poduzmu sve aktivnosti iz svoje nadležnosti te ne pruže sve raspoložive informacije i dokumentaciju i svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2)Za prekršaj iz stavka 1. kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3)Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja sukladno članku 16. ovoga Zakona Ministarstvu ne pruži sve informacije i dokumentaciju kojom raspolaže za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
DIO OSMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 56.
Ministar hrvatskih branitelja donijeti će pravilnike iz članka 38. i 39. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 57.
(1)Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17).
(2)Predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovani na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavljaju s radom.
(3)Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovano na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavlja s radom pod nazivom: „Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu“.
Članak 58.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15) u 1. članku uvodnih, odnosno osnovnih odredbi se određuje bit i upućuje na osnovni predmet odnosno sadržaj propisa koji se kroz Zakon detaljnije razrađuje.
Članak 2.
Jedno od načela na kojima se temelji Zakon je i da osobe nestale u Domovinskom ratu i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, u smislu ovoga Zakona, imaju jednaka prava bez ikakve razlike prema tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, prema rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom osobnom statusu.
Članak 3.
Ovim člankom određuje se da je traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa obveza Republike Hrvatske.
Članak 4.
Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, u ovom članku daju se objašnjenja, odnosno definicije pojmova koje se koriste u daljnjem tekstu Zakona.
Članak 5.
Odredba je sukladna članku 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15).
Članak 6. do 8.
Za nestale osobe treba se pretpostaviti da su žive dok se ne utvrdi njihova sudbina, odnosno dok se ne pronađe mjesto ukopa nestale osobe ili dok se nestala osoba ne proglasi umrlom sukladno Zakonu o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti (NN, br. 10/74). Dok sudbina nestale osobe nije utvrđena, pravni status u odsutnosti treba priznati i ponuditi potvrdu koja potvrđuje nesigurnu sudbinu i omogućava zaštitu njihovih prava.
Članak 9.
Ovim člankom regulirana su temeljna prava članova obitelji osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Pravo obitelji da sazna sudbinu nestalog člana obitelji predviđeno je u međunarodnim humanitarnim pravom.
Članak 10.
Ovim člankom određuju se osobe ovlaštene za pokretanje postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu koji se jednako primjenjuje i na pokretanje postupka traženja smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Ovaj članak predstavlja pravni temelj (koji dosad nije postojao) da, osim članova obitelji, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu može pokrenuti i Ministarstvo po službenoj dužnosti na temelju pouzdanih informacija o nestanku osobe.
Članak 11. i 12.
Ovim člancima uređuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se pokrenuo postupak traženja.
Članak 13.
Ovim člankom određuje se da se odredbe članaka 10. do 12. ovoga Zakona kojima se uređuje postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu, odgovarajuće primjenjuju na zahtjeve za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 14.
Ovim člankom određuje se da se postupak traženja osobe nestale u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradale osobe u ratnim zbivanjima d 1991. do 1995. za koju nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 2. i 4.) pokreće se pred nadležnim tijelima država čiji je državljanin nestala osoba sukladno propisima države čiji je državljanin nestala osoba.
Članak 15. do 18.
Ovim člancima uređuje se prikupljanje saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu i osobama nestalim u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine kao i obveza nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj te drugih pravnih i fizičkih osoba da da pruže sve raspoložive informacije za pronalazak osoba iz članka 4. točke 1. do 4. ovoga Zakona.
Članak 19.
U slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela ekshumacija se provodi na temelju članka 319. Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17).
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje se nije mogao primijeniti članak 319. Zakona o kaznenom postupku.
Iz tog razloga stavak 3. ovoga članka predstavlja pravni temelj za provođenje ekshumacija u slučajevima na koje se ne može primijeniti članak 319. Zakona o kaznenom postupku jer ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela.
Članak 20.
Ovim člankom određuje se da ekshumaciju posmrtnih ostataka iz pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice organizira i provodi Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama koje obavljaju poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
Članak 21.
U slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela obrada i identifikacija posmrtnih ostataka se provodi na temelju Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17).
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje se nije mogao primijeniti Zakon o kaznenom postupku.
Iz tog razloga stavak 2. ovoga članka predstavlja pravni temelj za obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka u slučajevima na koje se ne može primijeniti Zakon o kaznenom postupku jer ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela.
Članak 22.
Ovim člankom određuje se da obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica organizira Ministarstvo, a medicinski dio poslova obrade i identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka obavljaju ustanove s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor. Dosad Ministarstvo ima sklopljene sporazume sa Zavodom za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC-om u Splitu, KBC-om u Osijeku, Medicinskim fakultet u Osijeku te Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana.
Članak 23.
Ovim člankom uređuje se nadležnost Ministarstva za obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 1.), a koji su ekshumirani na području druge države.
Članak 24.
Ovim člankom uređuje se završna identifikacija posmrtnih ostataka.
Članak 25.
Ukoliko se temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka utvrdi da se radi o posmrtnim ostacima osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine ili smrtno stradalim osobama u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, Ministarstvo će organizirati predaju posmrtnih ostataka državi čiji je državljanin ta osoba, sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s država s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 26.
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje nije mogao primijeniti Zakon o kaznenom postupku, a bila je potrebna ekshumacija umrlih krvnih srodnika neidentificiranih posmrtnih ostataka radi pribavljanja uzorka biološkog materijala u slučaju kada nema živih krvnih srodnika ili kad su uzorci biološkog materijala živog krvnog srodnika nedostatni za identifikaciju neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Zbog toga ovaj članak sadrži pravni temelj za postupanje u slučaju kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da je smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela te je određeno da se u takvim situacijama ekshumaciju provodi na zahtjev Ministarstva.
Članak 27.
Ovim člankom uređuje se postupak s re-ekshumacije posmrtnih ostataka te njihova obrada i završna identifikacija u slučaju opravdane sumnje u pouzdanost identifikacije posmrtnih ostataka.
Članak 28. i 29.
Ovim člancima uređuju se uvjeti za zaključenje postupka traženje osobe nestale u Domovinskom i posmrtnih ostataka smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa.
Članak 30. do 32.
Ovim Zakonom se ne uređuje pitanje pogrebne skrbi, ali se radi cjelovitosti uređenja područja traženja nestalih osoba upućuje na posebne propise kojima je uređena pogrebna skrb nakon ekshumacije i dentifikacije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji) i civilnih žrtava Domovinskog rata (Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata).
Članak 33.
Ovim člankom uređuje se svrha vođenja Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 34.
Ovim člankom određuju se osnovni podaci koje sadrži Evidencija osoba nestalih u Domovinskom, a koji se biti detaljnije određeni pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja (Članak 38.).
Članak 35.
Ovim člankom određeno je da podaci upisani u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu podliježu neovisnoj, nepristranoj i temeljitoj provjeri vjerodostojnosti i podudarnosti s podacima iz službenih evidencija koje se vode ili su se vodile u Republici Hrvatskoj.
Članak 36.
Ovim člankom uređuje se zaštita podataka iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 37.
Ovim člankom određuje se da se odredbe članaka 33. do 36. ovoga Zakona koje se odnose na vođenje Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu, na odgovarajući način primjenjuju i na vođenje Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 38.
Ovim člankom predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se urediti način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
Članak 39.
Ovim člankom predviđeno je da Ministarstvo vodi službenu Evidenciju o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, a način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi Evidencije uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
Članak 40.
Ovim člankom definira se da je Republika nositelj aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 1. i 3.), te da sudjeluje u traženju osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, odnosno smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 2. i 4.).
U članku 32. IV Ženevske konvencije nalaže se stranama u sukobu da omoguće upite o osobama nestalima uslijed neprijateljstava. Dopunski protokol Ženevske konvencije iz 1977. godine “zahtijeva od svih strana u sukobu traganje za osobama čiji je nestanak prijavila neprijateljska strana”. U pitanju su odredbe komplementarne univerzalnim jamstvima koje su utemeljene u ljudskim pravima. Pravnim aktima, poput Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), se utvrđuje obveza države o provođenju učinkovite istrage vezano za nestale osobe.
Članak 41.
Ovim člankom definiraju se tijela nadležna za traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 42.
Ovim člankom određuju se poslovi koje obavlja Ministarstvo, a koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te ekshumaciju, identifikaciju i pogrebnu skrb o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim, pojedinačnim te asanacijskim grobnicama.
Članak 43. do 48.
Ovim člankom uređuju se nadležnost, sastav i ostalo u svezi rada Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu.
Riječ je o Povjerenstvu koje je već osnovano Odlukom o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17). Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe, a predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovani temeljem Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavljaju s radom
Zakon preuzima odredbe Odluke u cilju stvaranja jedinstvenog zakona o uređenju postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Naziv Povjerenstva je promijenjen kako bi naziv što više upućivao na nadležnost Povjerenstva. Naime, Povjerenstvo nije nadležno za pitanja u svezi zatočenika iz Domovinskog rata, već osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 49.
Ovim člankom se određuje da se suradnja s drugim državama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim međunarodnopravnima instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 50.
Ovim člankom uređuje se u čemu se sastoji suradnja s nadležnim tijelima drugih država u traženju nestalih osoba.
Članak 51. do 53.
Ovim člancima uređuje se suradnja s međunarodnim organizacijama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 54.
Ovim člankom uređuje se suradnja s udrugama koje okupljaju članove obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koje su registrirane u Republici Hrvatskoj.
Članak 55.
Ovim člankom definiranu se prekršaji i novčane kazne za nepoštivanje odredbi ovoga Zakona.
Članak 56.
Ovim člankom određuje se rok za donošenje pravilnika kojim se uređuje način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i pravilnika kojim se uređuje način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi Evidencije o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica.
Članak 57.
Ovom odredbom predviđeno je da se danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17).
Članak 58.
Ovim člankom je određeno da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo hrvatskih branitelja
___________________________________________________________________________
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA
O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
___________________________________________________________________________
Zagreb, siječanj 2019.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu (u daljem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske „Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Republika Hrvatska, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1.508 osoba nestalih tijekom Domovinskoga rata te za 414 smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, što sveukupno čini 1.922 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata .
U Republici Hrvatskoj nema jedinstvenoga zakona koji regulira nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa.
Pravni okvir u ovom području čine Ženevske konvencije za zaštitu žrtava rata i njihovi Dopunski protokoli (koje je Republika Hrvatska ratificirala 1991. godine), dok su aktivnosti i nadležnosti u procesu traženja propisane Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja i Odlukom o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe. Uz navedene, primjenjuju se i opći propisi (Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti kao i Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i dr.).
Istodobno, zbog kršenja temeljnih prava i sloboda, pitanje nestalih osoba u oružanim sukobima regulirano je nizom međunarodnopravnih instrumenata iz područja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, a zbog sve većih razmjera problema nestalih osoba te jačanja koncepta ljudskih prava uopće, u posljednje vrijeme doneseni su novi međunarodnopravni instrumenti koji se bave nestalim osobama.
Najznačajniji instrumenti koji se bave ili su u svezi s pitanjem nestalih su:
a)Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine
b)Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.
c)Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu od 12. kolovoza 1949.
d)Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru od 2. kolovoza 1949.
e)Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949.
f)Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.
g)Konvencija (ETS br.5) za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i Protokoli doneseni uz tu Konvenciju
h)Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba iz 1977.
i)Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba iz 1977.
j)Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.
k)Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
l)Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz 1998.
m)Međunarodna konvencija o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka iz 2006.
n)Europska konvencija (ETS br.126) za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1987.
o)Protokol 1. (ETS br.151) uz Europsku konvenciju za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1993.
p)Protokol 2. (ETS br.152) uz Europsku konvenciju za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1993.
q)Rezolucija „Nestale osobe u europskim sukobima: dugi put ka pronalasku humanitarnih rješenja” (Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2013)
r)Deklaracija o ulozi i odgovornosti države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava iz 2014. te
s)drugi instrumenti na području međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava.
U temelju svih međunarodnopravnih i drugih instrumenata iz ovoga područja su ljudska prava nestalih osoba i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te predanost države u rješavanju slučajeva prisilnih nestanaka.
Budući da u Republici Hrvatskoj nema zakona koji regulira nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova, pravna regulacija ovih pitanja jedinstvenim zakonom, zaštitit će, na jednom višem stupnju, temeljna prava nestalih osoba i njihovih obitelji. Ujedno, pridonijet će očuvanju dostojanstva nestalih osoba u Domovinskom ratu, članova njihovih obitelji te očuvanju dostojanstva žrtava Domovinskoga rata u cjelini.
Nadalje, aktivnosti u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznao mjesto ukopa – od evidentiranja nestalih osoba, prikupljanja saznanja, provedbe postupaka ekshumacija, identifikacija, pogrebne skrbi i dr., zahtijevaju interdisciplinarni pristup i suradnju svih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, organizacija i ustanova i to:
-Ministarstva hrvatskih branitelja, prvenstveno Uprave za zatočene i nestale
-Ministarstva unutarnjih poslova
-Ministarstva obrane
-Ministarstva vanjskih i europskih poslova
-Ministarstva pravosuđa
-Ministarstva zdravstva
-nadležnih pravosudnih tijela - županijskih državnih odvjetništava i sudova
-sigurnosno-obavještajnih agencija
-ureda državne uprave u županijama
-znanstvenih i medicinskih ustanova
-Hrvatskog Crvenoga križa i dr.
Sve aktivnosti u procesu traženja koordinirane su iz Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno Uprave za zatočene i nestale čiji je djelokrug rada propisan Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja.
Iako nadležna tijela, organizacije i ustanove obavljaju poslove iz svoje nadležnosti sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ili aktima organizacija, ustanova i drugih pravnih osoba ili/i sukladno sklopljenim sporazumima o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva, ne postoji sveobuhvatan pravni temelj koji jednoznačno i jasno propisuje njihove obveze u procesu traženja nestalih osoba i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa. Pravna disperziranost otvara mogućnost pojave pravnih praznina i neispravne interpretacije postojećeg pravnog okvira. Iz tog razloga potrebno je donošenje Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu radi učinkovitije koordinacije aktivnosti iz središnjeg nadležnog tijela tj. Ministarstva hrvatskih branitelja te minimiziranja ponekad nužne improvizacije u provedbi.
Također, donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu potrebno je i radi stvaranja pravnog temelja za postupanje Ministarstva hrvatskih branitelja prilikom provedbe aktivnosti traženja nestalih osoba i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa u slučajevima kada nema sumnje na nasilnu smrt, a što do sada nije bilo moguće budući da se radnje ekshumacije te obrade i identifikacije posmrtnih ostataka provode temeljem Zakona o kaznenom postupku.
Uz navedeno, potrebno je istaknuti i sljedeće: u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, u odnosu s kojima Republika Hrvatska ima otvoreno pitanje nestalih osoba, ovo je pitanje regulirano zakonom. Tako je Bosna i Hercegovina 2004. godine donijela Zakon o nestalim osobama koji specifično uređuje pitanja nestalih osoba u razdoblju od 1991. do 1996. godine, dok je u Republici Srbiji pitanje nestalih osoba u razdoblju od 1991. do 1996. godine uređeno Zakonom o upravljanju migracijama iz 2012. godine. Nedostatak pravnog okvira u Republici Hrvatskoj te istodobno pozitivnog zakonodavstva u ovom području u susjednim državama, može proizvesti negativne učinke na Republiku Hrvatsku posebice kad se uzme u obzir mogućnost relativiziranja podacima o nestalim osobama koji posljedično otvaraju prostor i za relativiziranje povijesnih činjenica.
K tome, zakonsko uređenje prava nestalih osoba i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te postupka traženja, preporuka je:
-Radne skupine Ujedinjenih naroda za prisilne i nedobrovoljne nestanke,
Rezolucije 1956 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe pod nazivom Nestale osobe iz europskih sukoba: dug put do pronalaženja humanitarnih odgovora, koja u 7.2. kao prioritet navodi razvoj i promicanje nacionalnog zakonodavstva kao ključnog u rješavanju sudbine nestalih osoba i
Deklaracije o ulozi države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava (koju je Republika Hrvatska potpisala u kolovozu 2014. godine), a u čijoj se u točki 8. naglašava posebna predanost u donošenju zakonodavnih odredaba s ciljem primjene svih principa utvrđenih Deklaracijom.
S obzirom na sve prethodno navedeno, Zakonom će se urediti sljedeća područja:
-Osnovne odredbe
-Zaštita prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji
-Uređenje postupka traženja
oPokretanje postupka traženja
oprikupljanje i obrada podataka i arhivske građe o nestalim osobama
oEkshumacija posmrtnih ostataka
oObrada i identifikacija posmrtnih ostataka
oZaključenje postupka traženja
-Vođenje evidencija
oEvidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu,
oEvidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa
oEvidencija o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima
-Nadležna tijela za provedbu Zakona i njihov djelokrug
-Suradnja s drugim državama, međunarodnim organizacijama i udrugama
Posljedice donošenja Zakona su:
viši stupanj zaštite prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova kroz jedinstveni propis
doprinos očuvanju dostojanstva osoba nestalih u Domovinskom ratu i žrtava Domovinskoga rata u cjelini
potvrda predanosti Republike Hrvatske rješavanju slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu
unaprjeđenje procesa traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa
jasno i jednoznačno propisane obveze središnjim tijelima državne uprave, organizacijama i ustanovama u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa i
definiranje nadležnosti u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, a što je između ostaloga od značaja u odnosima s drugim državama, međunarodnim organizacijama i udrugama.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva, budući da istim nije predviđeno reguliranje materijalnih prava obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji (koje je predviđeno u okviru drugog normativnog akta) već se radi o normativnom uređenju postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu za koje aktivnosti su se i do sada sredstva osiguravala na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom štite, unaprjeđuju i promiču prava i interesi osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u svezi traženja, ekshumacije i identifikacije osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) Domovinski rat, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Deklaraciji o Domovinskom ratu, je pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački rat u razdoblju od 1991. do 1995. godine kojim je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
(3) Ovim Zakonom dan 30. kolovoza proglašava se „Danom sjećanja na nestale osobe“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 2.
Osobe nestale u Domovinskom ratu i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, u smislu ovoga Zakona, imaju jednaka prava bez ikakve razlike prema tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, prema rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom osobnom statusu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 3.
Traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, obveza je Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1.osoba nestala u Domovinskom ratu je:
a)osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku nestanka imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske ili
b)osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku nestanka nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom
2.osoba nestala u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine je osoba stranog državljanstva koja nema status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku nestanka nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a o kojoj, sukladno međunarodnim standardima, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine na području Republike Hrvatske.
3.smrtno stradala osoba u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa je:
a)osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku smrtnog stradavanja imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a čije mjesto ukopa nije poznato ili
b)osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku smrtnog stradavanja nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a za koju, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u svezi s Domovinskim ratom, a čije mjesto ukopa nije poznato
4.smrtno stradala osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koju nije poznato mjesto ukopa je osoba stranog državljanstva koja nema status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku smrtnog stradavanja nije imala prijavljeno prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a za koju, sukladno međunarodnim standardima, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine na području Republike Hrvatske, a čije mjesto ukopa nije poznato
5.članom obitelji, smatraju se bračni drug, izvanbračni drug koji je s nestalom osobom do njegova nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te djeca, roditelji, braća, sestre, polubraća i polusestre
6.pouzdani podaci o nestanku osobe smatraju se podacima na temelju kojih je moguće razumno zaključiti da je mjesto boravka određene osobe nepoznato članovima obitelji ili, u slučaju ako nema članova obitelji, da se osoba ne pojavljuje u prebivalištu ili boravištu
7.pouzdani podaci o smrtnom stradavanju osobe smatraju se podacima na temelju kojih je moguće razumno zaključiti da je osoba smrtno stradala, ali mjesto njena ukopa nije poznato
8.minimalnim podacima o identitetu osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa smatraju se podaci o imenu i prezimenu osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa, imenu i prezimenu jednog roditelja, podaci o mjestu i datumu rođenja odnosno godini rođenja te pretpostavljenom mjestu i datumu nestanka ili smrtnog stradavanja
9.pojedinačna grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su pokopani posmrtni ostaci jedne ili dvije osobe
10.masovna grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su nelegalno pokopani posmrtni ostaci tri ili više osoba, bez obilježja i mjera poštovanja prema posmrtnim ostacima
11.asanacijska grobnica je mjesto na području Republike Hrvatske gdje su sukladno Ženevskim konvencijama i Dopunskim protokolima, nakon humane asanacije, pokopani posmrtni ostaci.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
ZAŠTITA PRAVA OSOBA NESTALIH U DOMOVINSKOM RATU I SMRTNO STRADALIH OSOBA U DOMOVINSKOM RATU ZA KOJE NIJE POZNATO MJESTO UKOPA TE ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 6.
Za osobe nestale u Domovinskom ratu presumira se da su žive dok se ne pronađe mjesto ukopa nestale osobe ili dok se nestala osoba ne proglasi umrlom sukladno propisu kojim se uređuje proglašavanje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 7.
(1)Status osobe nestale u Domovinskom ratu stječe se u trenutku upisa u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu sukladno ovom Zakonu.
(2)Status osobe nestale u Domovinskom ratu prestaje u trenutku prestanka postupka traženja sukladno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 8.
Status osobe nestale u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom o statusu osobe nestale u Domovinskom ratu koju, sukladno ovome Zakonu, izdaje središnje tijelo državne uprave nadležno za hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na zahtjev člana obitelji nestale osobe ili druge osobe ili tijela koje ima pravni interes.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 9.
(1)Temeljno pravo članova obitelji osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa je da im se omogući saznanje o mjestu boravka ili prebivališta nestalog člana obitelji ili pronalazak njegovih posmrtnih ostataka radi trajnog zbrinjavanja te da u najvećoj mogućoj mjeri budu upoznati s okolnostima nestanka ili smrtnog stradavanja.
(2)Ministarstvo je obvezno pružiti raspoložive informacije članovima obitelji o napretku i rezultatima traženja njihovih nestalih članova ili smrtno stradalih članova u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(3)Nitko ne može biti izvrgnut nasilju, prijetnjama ili bilo kakvom obliku zastrašivanja radi traženja informacija o svojim članovima obitelji nestalim u Domovinskom ratu ili smrtno stradalim u Domovinskom ratu čije mjesto ukopa nije poznato.
DIO TREĆI
TRAŽENJE OSOBA NESTALIH U DOMOVINSKOM RATU I POSMRTNIH OSTATAKA SMRTNO STRADALIH OSOBA U DOMOVINSKOM RATU ZA KOJE NIJE POZNATO MJESTO UKOPA
GLAVA I.
Pokretanje postupka traženja osobe nestale u Domovinskom ratu
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 10.
(1)Postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu pokreće se na zahtjev člana obitelji.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada osoba nestala u Domovinskom ratu nema živih članova obitelji, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom može pokrenuti i druga fizička osoba.
(3)Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu može pokrenuti i Ministarstvo po službenoj dužnosti na temelju pouzdanih informacija o nestanku osobe.
(4)Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnosi se Ministarstvu izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa ili društva Crvenoga križa ili Crvenog polumjeseca u državi u kojoj podnositelj zahtjeva boravi.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 11.
(1) Podnositelj zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu treba dostaviti minimalne podatke o identitetu osobe nestale u Domovinskom ratu.
(2) U slučaju da podaci iz stavka 1. ovoga članka nisu dostavljeni uz zahtjev, podnositelj zahtjeva za traženje mora pružiti dodatne informacije u roku kojeg odredi Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 12.
(1) Postupak za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu neće se pokrenuti ako:
a)osoba koja je podnijela zahtjev ne dostavi minimalne podatke sukladno članku 11. ovoga Zakona ili
b)nisu ispunjeni uvjeti iz članka 4. točke 1. i 3. ovoga Zakona.
(3) O odbijanju zahtjeva, Ministarstvo dostavlja službenu obavijest kojom se obrazlažu razlozi odbijanja zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 13.
Odredbe članaka 10. do 12. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju na zahtjeve za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 14.
Postupak traženja osobe nestale u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradale osobe u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koju nije poznato mjesto ukopa pokreće se pred nadležnim tijelima države čiji je državljanin nestala, odnosno smrtno stradala osoba sukladno propisima države čiji je državljanin ta osoba.
GLAVA II.
Prikupljanje saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu te pojedinačnim i masovnim grobnicama
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 15.
(1) Ministarstvo je u svrhu prikupljanja saznanja i građe o osobama nestalim u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalim osobama iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica ovlašteno zahtijevati od središnjih tijela državne uprave nadležnih za unutarnje poslove, vanjske i europske poslove, pravosuđe, obranu, zdravstvo, sigurnosno-obavještajnih agencija, pravosudnih tijela, jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ustanova iz članka 22. ovoga Zakona, Hrvatskog Crvenog križa i drugih središnjih tijela državne uprave organizacija, ustanova i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj poduzimanje aktivnosti iz njihove nadležnosti određene propisom kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ili aktima organizacija, ustanova i drugih pravnih osoba ili/i sukladno sklopljenim sporazumima o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
(2) Sva tijela, organizacije, ustanove i druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, obvezna su poduzeti sve aktivnosti iz svoje nadležnosti te pružiti sve raspoložive informacije, dokumentaciju i svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 16.
Svaka fizička osoba dužna je pružiti Ministarstvu sve informacije i dokumentaciju kojom raspolaže za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 17.
Ministarstvo obrađuje prikupljene podatke, saznanja i građu o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica te, temeljem nalaza, provodi aktivnosti terenskih izvida i istraživanja kao i druge aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 18.
(1) Ministarstvo organizira, koordinira i provodi aktivnosti terenskih izvida i istraživanja, dokumentira provedene aktivnosti i o istima izrađuje izvješća te prikuplja i obrađuje podatke o terenski istraženim mjestima.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obavlja u suradnji s ijelima, organizacijama, ustanovama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
GLAVA III.
Ekshumacija posmrtnih ostataka
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 19.
(1) U slučaju opravdane sumnje ili informacije o postojanju pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice, Ministarstvo će o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove.
(2) Ekshumacije pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela provode se sukladno propisu kojim se uređuje kazneni postupak.
(3) Ekshumacije pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela, provode se na temelju zahtjeva Ministarstva sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 20.
(3) Ekshumaciju posmrtnih ostataka iz pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice organizira i provodi Ministarstvo u suradnji s tijelima, organizacijama, ustanovama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
GLAVA IV.
Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 21.
(1) Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela provodi se sukladno propisu o kaznenom postupku.
(2) Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, u slučaju kad ne postoji sumnja ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela provodi se na zahtjev Ministarstva sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 22.
(1) Obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica organizira Ministarstvo.
(2) Medicinski dio poslova obrade i identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka obavljaju ustanove s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor.
(3) Ustanova iz stavka 2. ovoga članka, obvezna je provesti obradu posmrtnih ostataka za potrebe identifikacije i utvrđivanja uzroka smrti.
(4) Ustanova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje o metodama obrade posmrtnih ostataka.
(5) Nalaze obrade posmrtnih ostataka, uključujući nalaze o utvrđenom identitetu, ustanova iz stavka 2. ovoga članka, dostavit će Ministarstvu.
(6) Nalazi iz stavka 4. ovoga članka vlasništvo su Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 23.
Obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koji su ekshumirani na području druge države organizira Ministarstvo nakon preuzimanja posmrtnih ostataka sukladno sklopljenim međunarodnim aktima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodne akte.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 24.
(1) Temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka, završnu identifikaciju posmrtnih ostataka organizira i koordinira Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama i organizacijama koje provode poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
(2) Identificiranom osobom se smatra ona osoba za koju se pouzdano utvrdi da joj pronađeni posmrtni ostaci odgovaraju u fizičkim, naslijeđenim ili biološkim karakteristikama, a na temelju postupka kojeg je provela ustanova iz članka 22. ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo će o provedenom postupku identifikacije obavijestiti nadležna pravosudna tijela u slučaju iz članka 20. stavka 2. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona e druga nadležna državna tijela, ustanove i organizacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 25.
Ukoliko se temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka utvrdi da se radi o posmrtnim ostacima osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine ili smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, Ministarstvo će organizirati predaju posmrtnih ostataka državi čiji je državljanin ta osoba, sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 26.
(1) Ministarstvo, u suradnji s ustanovama iz članka 22. ovoga Zakona, drugim nadležnim tijelima, organizacijama i ustanovama, provodi aktivnosti radi utvrđivanja identiteta neidentificiranih posmrtnih ostataka.
(2) Nalazi obrade neidentificiranih posmrtnih ostataka su aktivni kako bi se omogućila njihova buduća identifikacija.
(3) U cilju utvrđivanja identiteta neidentificiranih posmrtnih ostataka, Ministarstvo organizira prikupljanje podataka i uzoraka biološkog materijala krvnih srodnika osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa kao i ekshumaciju umrlih krvnih srodnika neidentificiranih posmrtnih ostataka radi pribavljanja uzorka biološkog materijala u slučaju kada nema živih krvnih srodnika ili kad su uzorci biološkog materijala živog krvnog srodnika nedostatni za identifikaciju.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela ekshumacija se provodi sukladno propisu kojim se uređuje kazneni postupak.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela, ekshumacija se provodi na zahtjev Ministarstva, sukladno ovom Zakonu .
(6) Ministarstvo organizira i skrbi o dostojnom zbrinjavanju neidentificiranih posmrtnih ostataka, do njihove završne identifikacije i/ili pogrebne skrbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 27.
(1) Re-ekshumaciju posmrtnih ostataka te njihovu obradu i završnu identifikaciju organizira i provodi Ministarstvo ukoliko utvrdi opravdanu sumnju u pouzdanost identifikacije posmrtnih ostataka.
(2) Re-ekshumacija posmrtnih ostataka može se provesti na zahtjev osobe koja je pokrenula postupak traženja ili Ministarstvo po službenoj dužnosti.
(3) Postupak re-ekshumacije posmrtnih ostataka, njihove obrade i završne identifikacije, provodi se sukladno odredbama o ekshumaciji propisanih propisom kojim se uređuje kazneni postupak i ovom Zakonu.
GLAVA V.
Zaključenje postupka traženja
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 28.
(1)Zahtjev za traženjem osobe nestale u Domovinskom ratu smatra se riješenim kada je tražena osoba ili njeni posmrtni ostaci pronađeni, a podnositelj zahtjeva za traženje o tome obaviješten.
(2)Postupak traženja prestaje nakon što podnositelj zahtjeva za traženje osobe nestale u Domovinskom ratu prihvati nalaze identifikacije ili Ministarstvu dostavi izjavu o zaključenju postupka traženja izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa ili Međunarodnoga odbora Crvenoga križa ili društva Crvenoga križa ili Crvenoga polumjeseca u zemlji u kojoj boravi.
(3)U slučaju kada je osoba nestala u Domovinskom ratu proglašena umrlom, a njeni posmrtni ostaci nisu pronađeni, postupak traženja ne prestaje.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 29.
(1)Zahtjev za traženjem posmrtnih ostataka smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa smatra se riješenim kada su njeni posmrtni ostaci pronađeni, a podnositelj zahtjeva za traženje o tome obaviješten.
(2)Postupak traženja prestaje nakon što podnositelj zahtjeva za traženje smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa prihvati nalaze identifikacije.
GLAVA VI.
Pogrebna skrb
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 30.
Pogrebnu skrb o identificiranim osobama nestalim u Domovinskom ratu i smrtno stradalim osobama za koje nije poznato mjesto ukopa, organizira i koordinira Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama koje provode poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva, a sukladno zahtjevu obitelji identificirane osobe o mjestu i vremenu pogreba.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 31.
Nakon postupka ekshumacije i identifikacije, identificirane osobe koje imaju status hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na pogrebnu skrb sukladno posebnim propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 32.
Nakon postupka ekshumacije i identifikacije, identificirane civilne žrtve iz Domovinskog rata imaju pravo na pogrebnu skrb sukladno posebnim propisima kojima se uređuju prava civilnih stradalnika Domovinskog rata.
DIO ČETVRTI
EVIDENCIJE
GLAVA I.
Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 33.
(1)U svrhu prikupljanja podataka o osobama nestalim u Domovinskom ratu i njihovog pronalaska, Ministarstvo vodi, organizira i održava Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu.
(2)Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu je službena evidencija Ministarstva u koju se upisuju osobe nestale u Domovinskom ratu za koje je pokrenut postupak traženja sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu.
Članak 34.
Evidencija osoba nestalih u Domovinskom ratu sadrži osobne podatke o nestaloj osobi, podatke o okolnostima nestanka te druge informacije koje su od značaja za traženje nestale osobe.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 35.
Podaci upisani u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu podliježu neovisnoj, nepristranoj i temeljitoj provjeri vjerodostojnosti i podudarnosti s podacima iz službenih evidencija koje se vode ili su se vodile u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 36.
(1)Podaci iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu nisu javno dostupni, osim dijela podataka određenih Pravilnikom iz članka 38. ovoga Zakona, a sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu koji nisu javno dostupni mogu se učiniti dostupnim:
a)članovima obitelji osoba upisanih u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovim pravnim zastupnicima
b)državnim tijelima, organizacijama i ustanovama iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona i
c)ostalim osobama u svrhu zaštite prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji sukladno propisima o ostvarivanju prava na pristup informacijama i zaštiti osobnih podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 37.
Odredbe članaka 33. do 36. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju i na Evidenciju smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 38.
Način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi vođenja Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
GLAVA II.
Evidencija o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 39.
(1)Ministarstvo vodi službenu Evidenciju o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica.
(2)Način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi vođenja Evidencije o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
DIO PETI
PROVEDBA ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 40.
(1)Republika Hrvatska putem nadležnih tijela nositelj je aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2)Nositelj aktivnosti traženja osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa je država čiji je državljanin ta osoba sukladno propisima nadležne države i međunarodnim standardima
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska putem nadležnih tijela sudjeluje u traženju osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, odnosno smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, a na zahtjev tijela nadležnih za traženje nestalih osoba države čiji je državljanin ta osoba sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 41.
Tijela nadležna za traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa su Ministarstvo i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu (U daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 42.
(1) Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te ekshumaciju, identifikaciju i pogrebnu skrb o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim, pojedinačnim te asanacijskim grobnicama, a osobito:
a)prikuplja i obrađuje podatke te vodi Evidenciju o osobama nestalim u Domovinskom ratu, Evidencija smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i Evidenciju o ekshumiranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima te izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službene evidencije
b)prikuplja, objedinjuje i obrađuje saznanja i arhivsku građu o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnim ostacima stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te mjestima pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica
c)organizira, koordinira i sudjeluje u terenskim izvidima, istraživanjima i ekshumacijama posmrtnih ostataka iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica
d)organizira i koordinira obradu posmrtnih ostataka ekshumiranih na području Republike Hrvatske te posmrtnih ostataka preuzetih s područja drugih država i njihovu identifikaciju
e)obavlja poslove pogrebne skrbi za identificirane osobe te poslove privremenog dostojnog zbrinjavanja neidentificiranih posmrtnih ostataka
f)provodi aktivnosti sukladno zaključenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i
g)provodi druge aktivnosti u svezi traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo surađuje s nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo surađuje i s nadležnim tijelima drugih država, međunarodnim i humanitarnim organizacijama te udrugama koje okupljaju obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i drugim udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji.
(4) Za rješavanje pojedinih pitanja obuhvaćenih ovim Zakonom, Ministarstvo može imenovati stručne radne skupine.
(5) Prema potrebi, Ministarstvo pruža pomoć drugim nadležnim tijelima, ustanovama i organizacijama u rješavanju slučajeva nestalih osoba iz njihove nadležnosti.
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 43.
(1) Povjerenstvo je savjetodavno i stručno međuresorno tijelo za pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2) Povjerenstvo daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja iz područja traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, te s tim u vezi Povjerenstvo:
a)predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere u svezi prikupljanja saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu i smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
b)predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere u svezi suradnje s drugim državama u području traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica
c)ocjenjuje stanje u problematici osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za rješavanje određenih problema te mjere za poboljšanje stanja
d)prati aktivnosti poduzete od strane tijela državne uprave i drugih tijela u Republici Hrvatskoj koja se u svojem djelokrugu rada bave pitanjem osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za poboljšanje odnosno povećanje učinkovitosti njihovog rada
e)prati rad međunarodnih organizacija koje se u svojemu djelokrugu bave pitanjem osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te njihove odnose s Republikom Hrvatskom i Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge i mišljenja o modalitetima suradnje
f)prati aktivnosti udruga registriranih u Republici Hrvatskoj koje okupljaju obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji te Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge i mišljenja o načinu suradnje i
g)prati iskustva drugih država i međunarodnih organizacija koje se bave traženjem nestalih osoba, te sukladno interesu i potrebama, predlaže Vladi Republike Hrvatske uspostavu suradnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 44.
(1)Povjerenstvo čini po jedan predstavnik, odnosno dužnosnik:
a)Ministarstva
b)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove
c)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za obranu
d)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe
e)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske i europske poslove
f)Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo
g)Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
h)Sigurnosno-obavještajne agencije
i)Vojne sigurnosno-obavještajne agencije
j)Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku i
k)Hrvatskog Crvenog križa.
(2)Predstavnik Ministarstva je dužnosnik nadležan za pitanja zatočenih i nestalih osoba, te je ujedno predsjednik Povjerenstva.
(3)Tajnik Povjerenstva je državni službenik Ministarstva, ustrojstvene jedinice nadležne za poslove zatočenih i nestalih osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 45.
Predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, uz prethodni prijedlog čelnika tijela iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 46.
(1)Za potrebe ostvarivanja suradnje s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnim organizacijama predsjednik Povjerenstva određuje i predvodi sastav izaslanstva.
(2)Članove izaslanstva iz stavka 1. ovog članka čine tajnik Povjerenstva i pojedini članovi Povjerenstva koje, ovisno o području suradnje, odredi predsjednik Povjerenstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 47.
Stručne, administrativne i tehničke poslove potrebne za rad Povjerenstva obavlja Ministarstvo, putem tajnika Povjerenstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 48.
(1)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2)O provedbi ovoga Zakona Ministarstvo jednom godišnje podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske.
DIO ŠESTI
SURADNJA S DRUGIM DRŽAVAMA, MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I UDRUGAMA
GLAVA I.
Suradnja s drugim državama
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 49.
Suradnja s drugim državama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 50.
(1)Sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente, nadležna tijela surađuju s nadležnim tijelima drugih država osobito u: traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa i prikupljanju saznanja o pojedinačnim i masovnim grobnicama, provedbi terenskih izvida i istraživanja, ekshumaciji posmrtnih ostataka i njihovoj identifikaciji, primo-predaji posmrtnih ostataka i pogrebnoj skrbi o identificiranim osobama.
(2)Nadležna tijela surađuju s nadležnim tijelima drugih država u prijenosu znanja i iskustava u traženju nestalih osoba.
GLAVA II.
Suradnja s međunarodnim organizacijama
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 51.
Suradnja s međunarodnim organizacijama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim sporazumima o suradnji, odnosno njihovom djelokrugu rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 52.
Suradnja s međunarodnim organizacijama u provedbi ovoga Zakona, u nadležnosti je Ministarstva i Povjerenstva, ako nije drugačije uređeno sklopljenim sporazumima o suradnji.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 53.
(1) Nadležna tijela surađuju s međunarodnim organizacijama osobito u: prikupljanju podataka za vođenje Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata za koje nije poznato mjesto ukopa, traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, prikupljanju saznanja o pojedinačnim i masovnim grobnicama, provedbi terenskih izvida i istraživanja, ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka.
(2) Nadležna tijela surađuju s međunarodnim organizacijama u prijenosu znanja i iskustava u traženju nestalih osoba.
GLAVA III.
Suradnja s udrugama
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 54.
(1)U cilju zaštite, unaprjeđenja i promicanja prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji, nadležna tijela posebno surađuju s udrugama koje okupljaju članove obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koje su registrirane u Republici Hrvatskoj.
(2)Nadležna tijela surađuju i s drugim udrugama koje se bave zaštitom prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članova njihovih obitelji.
DIO SEDMI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 55.
(1)Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se tijela iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona koja sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona ne poduzmu sve aktivnosti iz svoje nadležnosti te ne pruže sve raspoložive informacije i dokumentaciju i svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
(2)Za prekršaj iz stavka 1. kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3)Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja sukladno članku 16. ovoga Zakona Ministarstvu ne pruži sve informacije i dokumentaciju kojom raspolaže za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa.
DIO OSMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 56.
Ministar hrvatskih branitelja donijeti će pravilnike iz članka 38. i 39. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 57.
(1)Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17).
(2)Predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovani na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavljaju s radom.
(3)Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovano na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavlja s radom pod nazivom: „Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 58.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15) u 1. članku uvodnih, odnosno osnovnih odredbi se određuje bit i upućuje na osnovni predmet odnosno sadržaj propisa koji se kroz Zakon detaljnije razrađuje.
Članak 2.
Jedno od načela na kojima se temelji Zakon je i da osobe nestale u Domovinskom ratu i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, u smislu ovoga Zakona, imaju jednaka prava bez ikakve razlike prema tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, prema rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom osobnom statusu.
Članak 3.
Ovim člankom određuje se da je traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa obveza Republike Hrvatske.
Članak 4.
Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, u ovom članku daju se objašnjenja, odnosno definicije pojmova koje se koriste u daljnjem tekstu Zakona.
Članak 5.
Odredba je sukladna članku 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15).
Članak 6. do 8.
Za nestale osobe treba se pretpostaviti da su žive dok se ne utvrdi njihova sudbina, odnosno dok se ne pronađe mjesto ukopa nestale osobe ili dok se nestala osoba ne proglasi umrlom sukladno Zakonu o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti (NN, br. 10/74). Dok sudbina nestale osobe nije utvrđena, pravni status u odsutnosti treba priznati i ponuditi potvrdu koja potvrđuje nesigurnu sudbinu i omogućava zaštitu njihovih prava.
Članak 9.
Ovim člankom regulirana su temeljna prava članova obitelji osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Pravo obitelji da sazna sudbinu nestalog člana obitelji predviđeno je u međunarodnim humanitarnim pravom.
Članak 10.
Ovim člankom određuju se osobe ovlaštene za pokretanje postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu koji se jednako primjenjuje i na pokretanje postupka traženja smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Ovaj članak predstavlja pravni temelj (koji dosad nije postojao) da, osim članova obitelji, postupak traženja osobe nestale u Domovinskom ratu može pokrenuti i Ministarstvo po službenoj dužnosti na temelju pouzdanih informacija o nestanku osobe.
Članak 11. i 12.
Ovim člancima uređuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se pokrenuo postupak traženja.
Članak 13.
Ovim člankom određuje se da se odredbe članaka 10. do 12. ovoga Zakona kojima se uređuje postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu, odgovarajuće primjenjuju na zahtjeve za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 14.
Ovim člankom određuje se da se postupak traženja osobe nestale u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i smrtno stradale osobe u ratnim zbivanjima d 1991. do 1995. za koju nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 2. i 4.) pokreće se pred nadležnim tijelima država čiji je državljanin nestala osoba sukladno propisima države čiji je državljanin nestala osoba.
Članak 15. do 18.
Ovim člancima uređuje se prikupljanje saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu i osobama nestalim u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine kao i obveza nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj te drugih pravnih i fizičkih osoba da da pruže sve raspoložive informacije za pronalazak osoba iz članka 4. točke 1. do 4. ovoga Zakona.
Članak 19.
U slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela ekshumacija se provodi na temelju članka 319. Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17).
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje se nije mogao primijeniti članak 319. Zakona o kaznenom postupku.
Iz tog razloga stavak 3. ovoga članka predstavlja pravni temelj za provođenje ekshumacija u slučajevima na koje se ne može primijeniti članak 319. Zakona o kaznenom postupku jer ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela.
Članak 20.
Ovim člankom određuje se da ekshumaciju posmrtnih ostataka iz pojedinačne, masovne ili asanacijske grobnice organizira i provodi Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima, ustanovama, organizacijama i pravnim osobama koje obavljaju poslove iz svoje nadležnosti i/ili temeljem potpisanih sporazuma o obavljanju poslova za potrebe Ministarstva.
Članak 21.
U slučaju kad postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela obrada i identifikacija posmrtnih ostataka se provodi na temelju Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17).
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje se nije mogao primijeniti Zakon o kaznenom postupku.
Iz tog razloga stavak 2. ovoga članka predstavlja pravni temelj za obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka u slučajevima na koje se ne može primijeniti Zakon o kaznenom postupku jer ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela.
Članak 22.
Ovim člankom određuje se da obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka ekshumiranih iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica organizira Ministarstvo, a medicinski dio poslova obrade i identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka obavljaju ustanove s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor. Dosad Ministarstvo ima sklopljene sporazume sa Zavodom za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC-om u Splitu, KBC-om u Osijeku, Medicinskim fakultet u Osijeku te Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana.
Članak 23.
Ovim člankom uređuje se nadležnost Ministarstva za obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 1.), a koji su ekshumirani na području druge države.
Članak 24.
Ovim člankom uređuje se završna identifikacija posmrtnih ostataka.
Članak 25.
Ukoliko se temeljem nalaza ustanova iz članka 22. ovoga Zakona o utvrđenom identitetu ekshumiranih posmrtnih ostataka utvrdi da se radi o posmrtnim ostacima osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine ili smrtno stradalim osobama u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, Ministarstvo će organizirati predaju posmrtnih ostataka državi čiji je državljanin ta osoba, sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s država s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 26.
U dosadašnjoj praksi problem su predstavljale situacije na koje nije mogao primijeniti Zakon o kaznenom postupku, a bila je potrebna ekshumacija umrlih krvnih srodnika neidentificiranih posmrtnih ostataka radi pribavljanja uzorka biološkog materijala u slučaju kada nema živih krvnih srodnika ili kad su uzorci biološkog materijala živog krvnog srodnika nedostatni za identifikaciju neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Zbog toga ovaj članak sadrži pravni temelj za postupanje u slučaju kad ne postoji sumnja da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je očito da je smrt nije prouzročena kaznenim djelom ili u svezi s počinjenjem kaznenog djela te je određeno da se u takvim situacijama ekshumaciju provodi na zahtjev Ministarstva.
Članak 27.
Ovim člankom uređuje se postupak s re-ekshumacije posmrtnih ostataka te njihova obrada i završna identifikacija u slučaju opravdane sumnje u pouzdanost identifikacije posmrtnih ostataka.
Članak 28. i 29.
Ovim člancima uređuju se uvjeti za zaključenje postupka traženje osobe nestale u Domovinskom i posmrtnih ostataka smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa.
Članak 30. do 32.
Ovim Zakonom se ne uređuje pitanje pogrebne skrbi, ali se radi cjelovitosti uređenja područja traženja nestalih osoba upućuje na posebne propise kojima je uređena pogrebna skrb nakon ekshumacije i dentifikacije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji) i civilnih žrtava Domovinskog rata (Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata).
Članak 33.
Ovim člankom uređuje se svrha vođenja Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 34.
Ovim člankom određuju se osnovni podaci koje sadrži Evidencija osoba nestalih u Domovinskom, a koji se biti detaljnije određeni pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja (Članak 38.).
Članak 35.
Ovim člankom određeno je da podaci upisani u Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu podliježu neovisnoj, nepristranoj i temeljitoj provjeri vjerodostojnosti i podudarnosti s podacima iz službenih evidencija koje se vode ili su se vodile u Republici Hrvatskoj.
Članak 36.
Ovim člankom uređuje se zaštita podataka iz Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 37.
Ovim člankom određuje se da se odredbe članaka 33. do 36. ovoga Zakona koje se odnose na vođenje Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu, na odgovarajući način primjenjuju i na vođenje Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 38.
Ovim člankom predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se urediti način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
Članak 39.
Ovim člankom predviđeno je da Ministarstvo vodi službenu Evidenciju o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica, a način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi Evidencije uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
Članak 40.
Ovim člankom definira se da je Republika nositelj aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 1. i 3.), te da sudjeluje u traženju osoba nestalih u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, odnosno smrtno stradalih osoba u ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa (članak 4. točka 2. i 4.).
U članku 32. IV Ženevske konvencije nalaže se stranama u sukobu da omoguće upite o osobama nestalima uslijed neprijateljstava. Dopunski protokol Ženevske konvencije iz 1977. godine “zahtijeva od svih strana u sukobu traganje za osobama čiji je nestanak prijavila neprijateljska strana”. U pitanju su odredbe komplementarne univerzalnim jamstvima koje su utemeljene u ljudskim pravima. Pravnim aktima, poput Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), se utvrđuje obveza države o provođenju učinkovite istrage vezano za nestale osobe.
Članak 41.
Ovim člankom definiraju se tijela nadležna za traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 42.
Ovim člankom određuju se poslovi koje obavlja Ministarstvo, a koji se odnose na traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine za koje nije poznato mjesto ukopa te ekshumaciju, identifikaciju i pogrebnu skrb o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim, pojedinačnim te asanacijskim grobnicama.
Članak 43. do 48.
Ovim člankom uređuju se nadležnost, sastav i ostalo u svezi rada Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu.
Riječ je o Povjerenstvu koje je već osnovano Odlukom o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17). Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe, a predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe imenovani temeljem Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17) nastavljaju s radom
Zakon preuzima odredbe Odluke u cilju stvaranja jedinstvenog zakona o uređenju postupka traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Naziv Povjerenstva je promijenjen kako bi naziv što više upućivao na nadležnost Povjerenstva. Naime, Povjerenstvo nije nadležno za pitanja u svezi zatočenika iz Domovinskog rata, već osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Članak 49.
Ovim člankom se određuje da se suradnja s drugim državama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu ili ratnim zbivanjima od 1991. do 1955. godine za koje nije poznato mjesto ukopa, provodi se sukladno sklopljenim međunarodnopravnima instrumentima o suradnji ili prema dogovoru s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene međunarodnopravne instrumente.
Članak 50.
Ovim člankom uređuje se u čemu se sastoji suradnja s nadležnim tijelima drugih država u traženju nestalih osoba.
Članak 51. do 53.
Ovim člancima uređuje se suradnja s međunarodnim organizacijama u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Članak 54.
Ovim člankom uređuje se suradnja s udrugama koje okupljaju članove obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, a koje su registrirane u Republici Hrvatskoj.
Članak 55.
Ovim člankom definiranu se prekršaji i novčane kazne za nepoštivanje odredbi ovoga Zakona.
Članak 56.
Ovim člankom određuje se rok za donošenje pravilnika kojim se uređuje način vođenja, sadržaj, pristup i zaštita podataka te ostalo u svezi Evidencije osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidencije smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i pravilnika kojim se uređuje način vođenja, sadržaj, pristup, zaštita podataka i ostalo u svezi Evidencije o ekshumiranim identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz pojedinačnih, masovnih i asanacijskih grobnica.
Članak 57.
Ovom odredbom predviđeno je da se danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se van snage Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe (“Narodne novine“, br. 44/17).
Članak 58.
Ovim člankom je određeno da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja