UVODNA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: Zakona) o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa; obvezujućim mišljenjima; gospodarskoj cjelini; nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta; vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti knjigovodstvene isprave za porezne potrebe; dostavi poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku; načinu provjere izvornosti, pristupu poreznim aktima i čuvanju poreznog akta u elektroničkom obliku; obrascima prijave činjenica bitnih za oporezivanje, utvrđivanju rezidentnosti i izjavi o izvorima stjecanja imovine; posebnom statusu poreznog obveznika; podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem; ispravku prijave na poziv poreznog tijela, statističkim izvješćima o činjenicama bitnim za oporezivanje; poreznoj nagodbi i uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom.

(2) Pojmovi »porezno tijelo« i »Porezna uprava« upotrebljavaju su različito u pojedinim dijelovima ovoga Pravilnika, sukladno ovlastima koje proizlaze iz pojedinih odredbi Zakona i Pravilnika.

DIO PRVI
POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA

Načini postupanja u dobroj vjeri

Članak 2.

(1) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji se vode pred poreznim tijelom.

(2) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim Zakonom i ovim Pravilnikom donosi obvezujuće mišljenje sukladno odredbama Zakona i ovoga Pravilnika kojim se uređuju obvezujuća mišljenja.

(3) Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze, porezno tijelo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati opća mišljenja i obavijesti koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje i naplatu poreza.

(4) Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u svezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće mišljenje.

Članak 3.

Porezno tijelo poučit će poreznog obveznika o pravu da ima opunomoćenika, pomagatelja ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestručnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku može biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika.

Članak 4.

(1) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza.

(2) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

Članak 5.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba iz članka 49. Zakona porezno će biti priznati samo ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

DIO DRUGI
OBVEZUJUĆA MIŠLJENJA

POGLAVLJE I.
PODNOSITELJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆEG MIŠLJENJA

Članak 6.

(1) Sukladno članku 10. Zakona porezno tijelo ovlašteno je na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje.

(2) Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja (u daljnjem tekstu: zahtjev) može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident odnosno njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka može podnijeti i fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili nije još izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima odnosno njihov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

POGLAVLJE II.
NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

Članak 7.

(1) Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležna je Porezna uprava, Središnji ured.

(2) Sukladno članku 8. Zakona o Poreznoj upravi ravnatelj Porezne uprave imenuje Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja koje se sastoji od službenika Porezne uprave.

(3) U Savjetodavnom tijelu može biti imenovan i vanjski suradnik, sudski vještak sa popisa stalnih sudskih vještaka iz pojedinog područja.

(4) Obvezujuće mišljenje potpisuje ravnatelj Porezne uprave.

POGLAVLJE III.
POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

1. Sadržaj zahtjeva

Članak 8.

Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika osobito sadržava:

1. ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) ili porezni broj, broj putovnice ukoliko podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika ukoliko ga posjeduje

2. podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja, OIB, PDV ID broj opunomoćenika ili poreznog savjetnika

3. detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija kao i poslovne i financijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili aktivnosti

4. prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe

5. izjavu podnositelja zahtjeva da u tom predmetu transakcija, poslovni događaj ili aktivnost nije već započeta i da nije u tijeku postupak odlučivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak

6. isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva

7. sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja pred poreznim tijelima druge države u odnosu na povezane osobe.

2. Podnošenje zahtjeva

Članak 9.

(1)  Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika podnosi se u pisanom obliku.

(2) Zahtjev može sadržavati više pitanja, ali se sva moraju odnositi na ista konkretna područja.

(3) Zahtjev se podnosi pismenim putem na službenu mail adresu obvezujuca.misljenja @porezna-uprava.hr ili putem nadležne ispostave Porezne uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.

(4) Porezna uprava će pisanim putem pozvati poreznog obveznika da izvrši uplatu troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(5) Rok za uplatu troškova obvezujućeg mišljenja je 10 dana od dana  dostave poziva.

3. Prethodni razgovor

Članak 10.

(1) Porezna uprava može podnositelju zahtjeva uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora.

(2) Poziv iz stavka 1. ovog članka upućuje se podnositelju zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili njegovom opunomoćeniku ili poreznom savjetniku najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(3) Prethodnim razgovorom usmeno se razjašnjavaju činjenice koje bi mogle biti predmetom obvezujućeg mišljenja.

4. Odustanak od zahtjeva

Članak 11.

(1) Podnositelj zahtjeva može pisanim putem odustati od zahtjeva iz članka 6. ovog Pravilnika u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, pri čemu nema pravo na povrat uplaćenih troškova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da Porezna uprava nije započela s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja.

5. Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje

Članak 12.

(1) Porezna uprava ne donosi obvezujuće mišljenje ako:

1. se zahtjev podnositelja ne odnosi na buduće i namjeravane transakcije odnosno poslovne događaje i djelatnosti poreznog obveznika

2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora ili predmet sudskog postupka, koji je vezan za zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili postupka povodom pravnih lijekova

3. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje

4. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva

5. se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu

6. podnositelj zahtjeva nije nakon roka u pismenom pozivu Porezne uprave uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka Porezna uprava će obavijestiti podnositelja zahtjeva o nedonošenju obvezujućeg mišljenja i isto će uputiti u proceduru izdavanja općeg mišljenja.

(3) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, ukoliko je podnositelj zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja prije poziva Porezne uprave za uplatom troškova, podnositelju zahtjeva će se na njegov zahtjev izvršiti povrat uplaćenih troškova.

6. Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja

Članak 13.

(1) Porezna uprava, u skladu s člankom 6. ovog Pravilnika, izdaje obvezujuće mišljenje u roku od 90 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva.

(2) Porezna uprava može, obzirom na složenost pitanja, produljiti rok iz stavka 1. ovog članka, najdulje sljedećih 45 dana.

(3) Iznimno, kada Porezna uprava s obzirom na složenost pitanja pri izdavanju obvezujućeg mišljenja mora uključiti i druga tijela (institucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili informacija bitnih za donošenje obvezujućeg mišljenja, obvezujuće mišljenje može se donijeti nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Razlozi produljenja obrazložit će se u obvezujućem mišljenju.

(4) Rok iz stavka 2. ovog članka može se produljiti.

(5) Obvezujuće mišljenje mora biti kao takvo označeno.

(6) Obvezujuće mišljenje obavezno sadrži postavljena pitanja, odgovor, činjenice i pravnu analizu predstavljenog slučaja odnosno transakcije, poslovnog događaja ili djelatnosti.

(7) Porezna uprava o izdanim obvezujućim mišljenjima vodi evidenciju.

POGLAVLJE IV.
UČINAK I TROŠKOVI

Obvezujući učinak

Članak 14.

Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu.

Vrijeme važenja i prestanak važenja obvezujućeg mišljenja

Članak 15.

(1) Obvezujuće mišljenje je važeće od dana dostave podnositelju zahtjeva.

(2) Obvezujuće mišljenje prestaje važiti ako:

1. se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale važiti, a temeljem kojih je mišljenje izdano

2. je došlo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće mišljenje

3. se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili nepotpunim podacima.

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Članak 16.

(1) Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva.

(2) Pored troška izdavanja obvezujućeg mišljenja porezni obveznik je dužan u cijelosti podmiriti troškove sudskog vještaka, kao i ostale dodatne troškove ukoliko nastanu u postupku donošenja obvezujućeg mišljenja.

(3) Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja iznose:

1. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna

2. 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do 7.000.000,00 kuna

3. 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 kuna

4. 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do 20.000.000,00 kuna

5. 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do 70.000.000,00 kuna

6. 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do 110.000.000,00 kuna

7. 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do 150.000.000,00 kuna

8. 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod veći od 150.000.000,00 kuna

9. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev i za porezne obveznike iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika.

(4) Ukupni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja uplaćuju se u korist računa broj HR1210010051863000160 – prihod Porezne uprave od obvezujućih mišljenja, uz obveznu naznaku modela »HR64« te brojčane oznake (šifre) vrste prihoda 5673-20181 i OIB-a uplatitelja (podnositelja zahtjeva) u pozivu na broj primatelja.

(5) Uplaćeni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja prihod su Porezne uprave.

DIO TREĆI
GOSPODARSKA CJELINA

Članak 17.

(1) Gospodarskom cjelinom iz članka 38. Zakona u slučaju obrta smatraju se sve stvari, oprema, zalihe, potraživanja, prava i obveze koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta te ako je pri otuđenju cijele gospodarske djelatnosti obrta na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari, opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu.

(2) U slučaju pogona, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.

DIO ČETVRTI

NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA

Članak 18.

(1) Nedozvoljenim obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta smatra se ponuda roba i usluga putem internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje obavljanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(2) Na temelju utvrđenih činjenica iz stavka 1. ovoga članka o nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta koje omogućuje ostvarivanje nepripadajućih poreznih pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani rada koji se izvršava blokiranjem pristupa sadržaju internet stranice.

Članak 19.

(1) Nalog o zabrani rada dostavlja se elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.

(2) Nalog o zabrani rada sadrži sljedeće podatke: naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, web adresu internet stranice čijem se sadržaju blokira pristup, dostupne podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi vlasniku domene, obrazloženje činjenične i pravne osnove za blokiranje pristupa sadržaju, potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.

(3) Nalog o zabrani rada izvršavaju pružatelji usluge pristupa internetu (operatori) u roku od sedam dana od dana kada je nalog dostavljen nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti. Operatori su dužni o izvršenju naloga o zabrani rada obavijestiti regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti koja o tome izvješćuje nadležno porezno tijelo.

Članak 20.

(1) Nadležno porezno tijelo izvješćuje vlasnika domene o izvršenoj blokadi pristupa sadržaju njegove internet stranice putem javne obavijesti koju objavljuje na svojim internet stranicama. Javna obavijest predstavlja listu web adresa kojima je blokiran pristup sadržaju zbog nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti i sadrži poziv vlasniku domene da se u roku 30 dana od dana objave web adrese na listi javi nadležnom poreznom tijelu  radi otklanjanja razloga blokade.

(2) Korisnicima koji žele pristupiti sadržaju blokirane internet stranice putem koje se obavljala nedozvoljena gospodarska djelatnost operatori dostavljaju poruku u kojoj ih izvješćuju da je temeljem naloga nadležnog poreznog tijela izvršena blokada pristupa sadržaju navedene internet stranice.

(3) Javna obavijest s listom web adresa kojima je blokiran pristup sadržaju ažurira se po izvršenim blokadama.

(4) Prekršajni postupak protiv operatora koji nije blokirao pristup sadržaju prema nalogu o zabrani rada pokreće nadležno porezno tijelo.

Članak 21.

(1) Blokada pristupa sadržaju internetske stranice prekida se prestankom postojanja pravne osnove temeljem koje je izdan nalog o zabrani rada. O nastupu okolnosti za prekid blokade pristupa sadržaju  nadležno porezno tijelo obavijestiti će regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.

(2) Prestanak blokade sadržaja internet stranice provodi se na način i u rokovima propisanim člankom 19. ovog Pravilnika te se web adresa internet stranice briše s liste blokiranih.

DIO PETI

VJERODOSTOJNOST PODRIJETLA, CJELOVITOST SADRŽAJA I ČITLJIVOST KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ZA POREZNE POTREBE

POGLAVLJE I.

Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost knjigovodstvene isprave

Članak 22.

(1) Vjerodostojnost podrijetla  osigurava se na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja knjigovodstvene isprave.

(2) Cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj knjigovodstvene isprave  nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.

(3) Čitljivost knjigovodstvene isprave znači da je knjigovodstvena isprava  akva da se može pročitati te mora takva i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.

POGLAVLJE II.

NAČIN OSIGURAVANJA  VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA

Prelazak iz elektroničkog u papirnati oblik

Članak 23.

Ako se knjigovodstvena isprava koja je kreirana u elektroničkom obliku ispisuje na papir, elektronički zapis prelazi u papirnati oblik u kojem slučaju je potrebno novom papirnatom obliku knjigovodstvene isprave ponovno osigurati vjerodostojnost podrijetla, a isto se postiže  potpisom odgovorne osobe na papirnatom dokumentu.

Prelazak iz papirnatog u elektronički oblik

Članak 24.

( 1) Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku  mogu vršiti osobe koje su za tu svrhu certificirane od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj.

(2) Nakon skeniranja kreira se zapis svojstava skenirane slike sa mehanizmom osiguranja integriteta, čijom se naknadnom provjerom u svakom trenutku može utvrditi je li na skeniranoj slici nakon skeniranja napravljena i najmanja promjena.

(3) Za vrijeme cijelog postupka pretvorbe isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku u elektronički oblik potrebno je voditi  revizijski trag na računalu koji evidentira sve relevantne podatke o postupku skeniranja: operatera, radnu stanicu, vrijeme skeniranja – metoda poslovne kontrole.

(4) Po završenom skeniranju u jedinstveni omot objedinjuju se skenirana slika i podaci o  osiguranju integriteta i revizijski trag.

Način osiguravanja nepromjenjivosti i čitljivosti

Članak 25.

(1) Skenirana slika sa svim pratećim podacima zaprima se u digitalni arhiv poreznog obveznika.

(2) Arhivski sustav zaprimljenim vjerodostojnim dokumentima treba osigurati nepromjenjivost sadržaja i čitljivost za cijelo vrijeme roka čuvanja knjigovodstvene isprave.

(3) Nepromjenjivost i čitljivost sadržaja osigurava se:

1. zaprimanjem u arhiv cjelokupnog omota dokumenta koji uključuje skenirane slike sa pratećim podacima – mehanizmom osiguranja integriteta i revizijskim tragom

2. označavanjem zaprimljenog zapisa vremenskim žigom. Vremenski žig potvrđuje da je u određenom trenutku dokument bio zaprimljen s važećim digitalnim potpisom

3. arhiviranjem digitalnog zapisa u formatu PDF/A koji je usvojen kao hrvatska norma

4. postojanjem propisane i standardizirane procedure arhiviranja.

(4) Digitalni arhiv poreznog obveznika mora sve zaprimljeno čuvati u još jednom sigurnosnom primjerku (kopiji) bilo u digitalnom obliku (kolokacija digitalnog arhiva) bilo kao arhivski mikrofilmski zapis.

DIO ŠESTI
OBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Dostava podataka u elektroničkom obliku

Članak 26.

Sukladno članku 67. Zakona porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku, dužni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na visinu porezne osnovice.

Članak 27.

Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige putem računalne mreže i interneta dužne su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa:

– podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internet podataka, uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice

– podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju vodi porezni obveznik.

Prikupljanje podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice

Članak 28.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, dužni su:

– omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci

– predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala.

(2) Porezno tijelo može radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje prikupljati mrežne podatke, podatke na internetu i podatke sa računala i druge opreme bez upućivanja zahtjeva poreznom obvezniku, ukoliko su ti podaci javno objavljeni.

(3) Kod postupaka iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo će izraditi tri (3) kopije mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme, od kojih jednu kopiju zadržava porezno tijelo, druga kopija ostaje kod poreznog obveznika, a treću kopiju će koristit porezno tijelo u svrhu provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje.

Način dostave podataka

Članak 29.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz ovoga Pravilnika dostaviti putem računalnih datoteka s podacima (u daljnjem tekstu: datoteka).

(2) Format u kojem se dostavljaju datoteke i veličinu datoteka, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige će prilagoditi standardima koji se objavljuju na web-stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Članak 30.

Podaci u datoteci upisuju se i čuvaju uporabom kodova za znakove utvrđenih međunarodnom normom UTF-8.

Sadržaj i oblik dostavljenih podataka

Članak 31.

Datoteka sadrži:

– glavne baze podataka s podacima o pojedinačno nastalim poslovnim događajima

– povezane baze podataka s podacima o izvornim dokumentima

– pomoćne datoteke s drugim podacima, kao što su primjerice podaci o alatima kojima se koristio porezni obveznik prilikom stvaranja elektroničkog zapisa i drugi podaci.

Članak 32.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz članka 26. ovoga Pravilnika dostaviti u obliku koji omogućava čitljivost i praćenje svih promjena nastalih u poslovanju.

(2) Unos i ispravak podataka može obavljati samo za to ovlaštena osoba.

(3) Ispravci unesenih podataka provode se na način da ostane sačuvan raniji podatak.

(4) Podaci o osobi koja je unijela ili ispravila podatak te o datumu unosa odnosno ispravka upisuju se automatski i ne mogu se naknadno mijenjati.

Članak 33.

(1) Datoteke se poreznom tijelu dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka.

(2) Ako zbog nepostojanja tehničkih preduvjeta elektronički prijenos podataka nije moguć, porezni obveznik će poreznom tijelu dostaviti podatke na nositelju podataka, pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD

– USB vanjska memorija

– eksterni (vanjski) čvrsti disk.

Članak 34.

Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– naziv i OIB poreznog obveznika

– vrsta poslovne knjige, evidencije ili izvješća

– razdoblje na koje se poslovna knjiga, evidencija ili izvješće odnosi

– broj unosa u pojedinačnim datotekama.

Elektronički zapis

Članak 35.

Pod elektroničkim zapisom podrazumijevaju se podaci koji su elektronički generirani, poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju.

Članak 36.  

U smislu dijela šest ovog Pravilnika, papirnata dokumentacija koja je korištenjem tehničkih uređaja pretvorena u digitalni zapis ne smatra se elektroničkim zapisom.

Zaštita i čuvanje elektroničkih podataka

Članak 37.

(1) Elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima.

(2) Za svaki računalni sustav, odnosno program koji se koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i drugim elektroničkim zapisima, porezni obveznik dužan je odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.

(3) Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

(4) Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja porezni obveznik dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost.

Programska podrška

Članak 38.

Pri uvođenju ili izmjeni programa, baze podataka ili formata zapisa, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su u pisanom obliku opisati:

– svrhu, opseg i način korištenja programa

– minimalne hardverske i softverske zahtjeve

– predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje u izvornom formatu, pretvaranje (konverziju) u drugi format, kopiranje na drugi medij i dr.)

– mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka

– format i strukturu zapisa

– način (tehnologiju) na koji će se osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvorna hardverskog i softverskog okruženja.

Rokovi dostave podataka

Članak 39.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužne su poreznom tijelu dostaviti podatke iz članaka 26., 27. i 28. ovoga Pravilnika u roku od petnaest (15) dana od dana primitka zahtjeva poreznog tijela.

(2) Na opravdani zahtjev poreznog obveznika i osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige rok za podnošenje podataka iz članaka 26., 27. i 28. ovoga Pravilnika može se produžiti za najviše petnaest (15) dana.

DIO SEDMI

NAČIN PROVJERE IZVORNOSTI, PRISTUP POREZNIM AKTIMA I ČUVANJE POREZNOG AKTA U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Članak 40.

(1) Porezni akti u elektroničkom obliku se generiraju i čuvaju u elektroničkom sustavu poreznog tijela.

(2) Validacija izvornosti poreznog akta izdanog u elektroničkom obliku se provodi putem internetske poveznice upisivanjem broja zapisa i kontrolnog broja ili skeniranjem QR koda.

(3) Za potrebe postupka provjere porezni akt u elektroničkom obliku se sastoji od podataka propisanih člankom 58. Zakona i člankom 19. ovog Pravilnika te kontrolnih podataka.

(4) Kontrolni podaci sadrže:

– naziv izdavatelja dokumenta

– vrijeme izdavanja dokumenta

– naziv izdavatelja certifikata

– naziv certifikata

– algoritam potpisa

– broj zapisa

– kontrolni broj

– informaciju i upute za provjeru dokumenta

– napomene

– podatke za validaciju u obliku QR koda.

Članak 41.

(1) Porezni akti u elektroničkom obliku dostavljaju se u korisnički pretinac poreznog obveznika u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna.

(2) Istodobno s dostavom poreznog akta u korisnički pretinac, poreznom obvezniku se šalje informativna poruka na adresu elektroničke pošte koju je prijavio u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna .

DIO  OSMI
PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE, IZJAVA O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE I OBRASCI ZA UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI

Opća odredba

Članak 42.

Sukladno članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze.

Obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje

Članak 43.

(1) Na obrascu „Prijava činjenica bitnih za oporezivanje“ prema članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je između ostalog prijaviti:

- premještaj radionice ili stalne poslovne jedinice

- početak obavljanja gospodarske djelatnosti

- broj poslovnog računa kojeg ima izvan Republike Hrvatske

- izravno ili neizravno stjecanje više od 50% udjela ili većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu

- osobe koje su nad njim izravno ili neizravno stekle više od 50% udjela ili većinska članska prava i

- druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza.

(2) Poduzetnik nerezident dužan je u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti iz kojih može nastati stalna poslovna jedinica prema članku 45. Zakona i međunarodnom ugovoru koji je u primjeni, podnijeti obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje i prijaviti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza i dodijele poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja. Obrazac se podnosi i za svaku promjenu u obavljanju djelatnosti i neovisno o tome nastaju li za poduzetnika nerezidenta porezne obveze po osnovu takve djelatnosti.

(3) Prijava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima.

(4) Obrazac »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

 O brazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine

Članak 44.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja, Porezna uprava ovlaštena je pozvati fizičku osobu koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište radi davanja izjave o izvorima stjecanja imovine, koja se daje na obrascu »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine«.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe vođenja postupka pred Poreznom upravom.

(3) Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja. Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj Izjave može dodatne podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dužan je u Izjavi navesti podatke koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.

(5) Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Podaci o investitorima za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene

Članak 45.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičkih osoba, porezno tijelo prikupljat će i podatke o fizičkim osobama koje se smatraju investitorima sukladno pravomoćnim građevinskim dozvolama za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene.

(2) Na zahtjev poreznog tijela državna tijela i pravne osobe u čijoj nadležnosti je izdavanje građevinskih dozvola dostavljat će Poreznoj upravi podatke iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim prijenosom podataka.

(3) Ako zbog tehničkih zapreka elektronički prijenos podataka nije moguć, državna tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dostavljat će podatke iz stavka 1.ovoga članka na nositelju podataka pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD ili

– USB vanjska memorija.

Obrasci za utvrđivanje rezidentnosti

Članak 46.

(1) U postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju se upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.

(2) Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

(3) Obrazac »Upitnika TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(4) Obrazac »Upitnika TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(5) Pitanja iz upitnika podijeljena su u tematske grupe koje se odnose na: osobne podatke, boravak u i izvan Republike Hrvatske, razloge dolaska/odlaska iz Republike Hrvatske, veze s Republikom Hrvatskom i veze s drugom državom, rezidentnost u porezne svrhe, zaposlenja i osobne veze.

Članak 47.

(1) Uz upitnike iz članka 46. ovog Pravilnika prilažu se i vjerodostojne isprave navedene u upitniku za koje će porezni obveznik, uz original, dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinično pismo.

(2) Odgovori u grupi pitanja koja se odnose na veze s Republikom Hrvatskom i/ili drugom državom bit će od iznimne važnosti prilikom utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika.

(3) Za istinitost, točnost i potpunost danih podataka, porezni obveznik jamči svojim potpisom pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću.

(4) Obrazac »Upitnika TI« i obrazac »Upitnika TU« sastavni su dio ovog Pravilnika.

DIO  DEVETI
POSEBNI STATUS POREZNOG OBVEZNIKA

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 48.

(1) Sukladno članku 70. Zakona razrađuje se način odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u sklopu programa promicanja dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora.

(2) Poreznim obvezama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se obveze za javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti Porezne uprave.

(3) U skladu sa Zakonom, javnim davanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se porezi i druga javna davanja.

POGLAVLJE II.
TEMELJNA NAČELA

Članak 49.

(1) Načelima dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza smatraju se:

1. spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno ispunjavanje poreznih obveza

2. sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje učinkovite kontrole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje.

(2) Načelom smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora smatra se da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora dodijeljenog poreznom obvezniku ne pokreću postupci poreznog nadzora.

(3) Poseban status dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora (dalje u tekstu: poseban status) temelji se na načelima:

1. transparentnosti odnosno potpune otvorenosti poreznog obveznika i Porezne uprave

2. postupanja u dobroj vjeri između poreznog obveznika i Porezne uprave

3. međusobnog razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima

4. uzajamnog povjerenja između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike.

Ciljevi odobravanja posebnog statusa

Članak 50.

Odobravanjem posebnog statusa poreznim obveznicima od strane Porezne uprave omogućava se na partnerskoj osnovi i načelima iz članka 49. ovoga Pravilnika postizanje ciljeva u vidu pravovremenog smanjenja poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici i Porezna uprava te poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza sukladno poreznim propisima.

Porezni rizici

Članak 51.

Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza te rizik plaćanja poreznih obveza.

Uvjeti i način stjecanja posebnog statusa

Članak 52.

(1) U skladu s člankom 70. stavkom 2. Zakona i člankom 49. ovoga Pravilnika, porezni obveznici mogu steći poseban status pod uvjetima da:

1. su im zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišljenja bez rezerve. Revizorskim mišljenjem bez rezerve smatra se, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, pozitivno mišljenje ovlaštenog revizora koje izražava kada zaključi da financijski izvještaji poreznog obveznika daju istinit i fer prikaz, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja

2. imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju primjenjuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja (transparentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba interesa, učinkoviti unutarnji nadzor i sustav odgovornosti) te da u poslovanju primjenjuju provjerene računalne programe za unutarnju kontrolu prepoznate od strane poreznog obveznika i Porezne uprave

3. se obvezuju da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

4. se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti

5. se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

(2) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka stječu poseban status temeljem Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza koji, u skladu s člankom 57. ovoga Pravilnika, sklapaju s Poreznom upravom.

POGLAVLJE III.
POSTUPAK ODOBRAVANJA POSEBNOG STATUSA

Članak 53.

Postupak odobravanja posebnog statusa obuhvaća sljedeće korake:

1. inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

2. stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

3. prethodni razgovor s poreznim obveznikom

4. sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

5. ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka.

1. Inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

Članak 54.

(1) Postupak odobravanja posebnog statusa započinje temeljem pisane izjave poreznog obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:

1. opis aktivnosti, upravljanja i kontrole društva, sažet prikaz poslovnog okruženja te strukture dobavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu, osnovna načela strateških planova, načine mjerenja ostvarenja postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima

2. opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u zadnje tri godine, sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima

3. sažet popis poreznih rizika i instrumenata koji se koriste za upravljanje rizicima

4. iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu stjecanja posebnog statusa

5. podatke o kontakt osobi.

(3) Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog statusa iz stavka 1. ovoga članka, porezni

obveznik obvezan je priložiti:

1. izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

2. vjerodostojne isprave da se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti.

(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom poreznom tijelu.

2. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

Članak 55.

Porezni profil poreznog obveznika ima za cilj omogućiti Poreznoj upravi procjenu očekivanja da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

3. Prethodni razgovor

Članak 56.

(1) Na temelju podnesene izjave iz članka 54. ovoga Pravilnika i stvorenog poreznog profila poreznog obveznika, Porezna uprava uputit će poreznom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku pisani poziv za održavanje prethodnog razgovora.

(2) Ciljevi prethodnog razgovora osobito su:

1. upoznati se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u daljnjem praćenju poreznog obveznika u slučaju stjecanja posebnog statusa

2. procijeniti i od strane poreznog obveznika i od strane Porezne uprave opravdanost, prikladnost i svrsishodnost odobravanja posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je poreznom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanje prethodnog razgovora iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 54. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Ako Porezna uprava utvrdi da porezni obveznik ne ispunjava uvjete za stjecanje posebnog statusa iz članka 70. stavka 2. točaka 1. do 4. Zakona, pisanim će putem o istome izvijestiti poreznog obveznika ili njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 54. stavka 1. ovoga Pravilnika.

4. Sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

Članak 57.

(1) Ako je u provedbi prethodnih koraka u postupku odobravanja posebnog statusa iz članka 53. ovoga Pravilnika, procijenjeno da je odobravanje posebnog statusa poreznom obvezniku opravdano, prikladno i svrsishodno, porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza (dalje u tekstu: Sporazum).

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave.

(3) Prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave, koja se utvrđuju Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaćaju:

1. za poreznog obveznika:

a. pravovremeno podmirenje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima

b. pravovremeno podnošenje poreznih prijava i izvješća u skladu s poreznim propisima odnosno promicanje obrade u stvarnom vremenu: podnošenje poreznih prijava i izvješća u najkraćem mogućem roku, po završetku obračunskih razdoblja

c. osiguravanje sustava unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

d. omogućavanje Poreznoj upravi cjelovitog uvida u sve bitne činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne obveze ili porezni rizici

e. dostavljanje Poreznoj upravi u najkraćem mogućem roku sadašnjih ili budućih stajališta o poreznim pitanjima te njihovih pravnih posljedica

f. na zahtjev Porezne uprave, dostavljanje u najkraćem mogućem roku svih informacija i podataka u cjelovitom i nedvojbenom obliku

2. za Poreznu upravu:

a. usklađivanje načina i intenziteta praćenja s kvalitetom unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

b. pružanje savjeta i smjernica te po potrebi izdavanje mišljenja u najkraćem mogućem roku, po primitku sadašnjeg ili budućeg stajališta poreznog obveznika o relevantnim poreznim pitanjima, uz što češće konzultacije s poreznim obveznikom i raspravljanje o bitnim poreznim pitanjima posebice o pitanjima u kojima Porezna uprava ima različito stajalište

c. promicanje obrade u stvarnom vremenu odnosno utvrđivanje poreznih obveza u najkraćem mogućem roku

d. rješavanje postojećih poreznih pitanja te utvrđivanje daljnjih postupaka po tim pitanjima

e. otkazivanje Sporazuma u slučaju pojave poreznog rizika koji zahtijeva provedbu poreznog nadzora.

(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom potpisa obje ugovorne strane, a sačinjava se u dva izvornika od kojih svaka ugovorna strana zadržava jedan izvornik.

(5) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka potpisuju porezni obveznik odnosno odgovorna osoba poreznog obveznika i službena osoba Porezne uprave kojoj je propisana ta ovlast.

Članak 58.

(1) U svakoj godini Porezna uprava može sklopiti najviše 30 novih Sporazuma iz članka 57. ovoga Pravilnika i to prema redoslijedu zaprimanja izjava o namjeri stjecanja posebnog statusa iz članka 54. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Porezna uprava može, sukladno svojim resursima i kapacitetima, sklopiti i veći broj Sporazuma.

(3) Odluku o najvišem godišnjem broju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, donosi ravnatelj Porezne uprave.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se objavljuje na internetskim stranicama Porezne uprave.

5. Ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka

Članak 59.

(1) Sklopljeni Sporazum iz članka 57. ovoga Pravilnika predmet je povremenog ocjenjivanja od strane Porezne uprave.

(2) Ocjenjivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje učinkovitosti i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je izvršiti ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma najmanje jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja.

(4) O rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava obvezna je izraditi izvješće i to pojedinačno za svaki sklopljeni Sporazum.

(5) Porezna uprava obvezna je voditi evidenciju sklopljenih Sporazuma iz članka 57. ovoga Pravilnika.

(6) Izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, sastavni su dio evidencije iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Na temelju izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, Porezna uprava i porezni obveznici unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa.

POGLAVLJE IV.
UKIDANJE POSEBNOG STATUSA

Članak 60.

(1) Poseban status ukida se otkazivanjem Sporazuma iz članka 57. ovoga Pravilnika.

(2) Svaka ugovorna strana može otkazati Sporazum uz uvjet da drugu ugovornu stranu pisanim putem izvijesti o razlozima za otkazivanje Sporazuma.

(3) Otkazivanje Sporazuma nije moguće bez prethodnog usmenog objašnjenja o razlozima za otkazivanje Sporazuma, pod uvjetom da najmanje jedna ugovorna strana zatraži takvo objašnjenje.

(4) U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, usmeno objašnjenje razloga za otkazivanje Sporazuma ugovorna strana može zatražiti pisanim putem u roku od 30 dana od dana dostave izjave o otkazivanju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, druga ugovorna strana obvezna je osigurati takvo objašnjenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

(6) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa nakon usmenog objašnjenja i to s trenutnim učinkom.

(7) Ako niti jedna od ugovornih strana ne zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa istekom roka iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Iznimno, Porezna uprava može, bez provođenja postupka iz stavaka 2. – 7. ovoga članka, jednostrano raskinuti Sporazum i to s trenutnim učinkom, u slučaju pojave rizika iz članka 57. stavak 3. točka 2.e.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava je o raskidu Sporazuma obvezna pisanim putem izvijestiti poreznog obveznika, njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika u roku od 8 dana od dana raskida Sporazuma.

DIO  DESETI

PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVA I DRUGIH PODATAKA

ELEKTRONIČKIM PUTEM

Uvjeti i način ostvarivanja elektroničkog prijenosa podataka

Članak 61.

(1) Sukladno članku 74. Zakona porezni obveznici dužni su podnositi porezne prijave i druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem i to čine korištenjem sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna (u daljnjem tekstu: sustav ePorezna) za sve prijave i izvješća za koje postoji mogućnost njihovog podnošenja korištenjem sustava ePorezna.

(2) Privitci koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu i izvješća (u nastavku: obvezni privitci) podnose se na način iz stavka 1. ovoga članka, kao datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac porezne prijave ili izvješća.

(3) Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i sa mrežnih servisa ili iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna uprava će na svojim službenim mrežnim stranicama objavljivati popis koji će sadržavati podatke o mrežnim servisima i elektroničkim registrima trećih osoba te datotekama podataka za koje postoji mogućnost preuzimanja.

(4) Ako je u trenutku slanja podnesaka iz stavka 2. ovoga članka na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost preuzimanja datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim privitcima, porezni obveznik nije dužan slati obvezne privitke na način iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi i druge podatke bitne za oporezivanje na nositelju podataka, ako je isto propisano i za to postoje tehnički preduvjeti te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na službenim internetskim stranicama Porezne uprave.

Elektroničko potpisivanje podnesaka

Članak 62.

(1) Prije slanja podneska iz članka 61. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac podneska. Prilikom slanja, porezni obveznik uz elektronički obrazac podneska prilaže kao privitak datoteku podataka koja sadrži obvezne privitke uz takav podnesak.

(2) Porezni obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska potpisane s naprednim elektroničkim potpisom i obvezne privitke šalje Poreznoj upravi elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.

(3) Podnesci iz članka 61. stavka 1. ovoga Pravilnika po svojem sadržaju i obliku u cijelosti odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave. Obvezni privitci iz članka 61. stavka 2. ovoga Pravilnika u cijelosti odgovaraju sadržaju dokumentacije koja se obvezno podnosi uz poreznu prijavu ili izvješće u skladu s odredbama posebnog propisa kojim je propisana obveza podnošenja privitaka uz poreznu prijavu ili izvješće.

(4) Nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3. obrasce mogu podnositi obveznici poreza na dohodak koji ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3. obrasce mogu podnositi i porezni obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sukladno članku 82. Zakona o porezu na dohodak.

(6) Porezni obveznici iz stavaka 4 i 5. ovog članka prilikom podnošenja žalbe elektroničkim putem koriste nacionalno priznatu vjerodajnicu sigurnosne razine 3.

Ispravak prijave podnijete elektroničkim putem

Članak 63.

(1) Ispravke porezne prijave iz članka 61. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik podnosi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna, u obliku elektroničkog obrasca porezne prijave.

(2) Ispravci porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka po svojem sadržaju i obliku odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave.

(3) Porezni obveznik dužan je naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac ispravka porezne prijave. Nakon naprednog elektroničkog potpisa ispravka porezne prijave, porezni obveznik podnosi ispravak porezne prijave s privitcima elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.

(4) Porezni obveznici prema članku 62. stavcima 4. i 5. ovog Pravilnika nisu obvezni potpisati ispravke porezne prijave naprednim elektroničkim potpisom. Ispravke porezne prijave podnose nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3. Poreznoj upravi elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.

Registracija i ovlaštenje za zastupanje

Članak 64.

(1) Porezni obveznik se registrira za korištenje sustava ePorezna sukladno procedurama i uputama javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(2) Porezni obveznik može  ovlastiti osobu koja je nositelj nacionalno priznatih vjerodajnica   za korištenje sustava ePorezna sukladno procedurama i uputama javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(3) U slučaju kada je fizička osoba zakonski zastupnik kod više poslovnih subjekata ili je istovremeno zakonski zastupnik poslovnog subjekta i obveznik je podnošenja podnesaka kao fizička osoba, može biti ovlaštena za korištenje sustava ePorezna i za druge poslovne subjekte ili kao fizička osoba, sukladno odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi i zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.

(4) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iskazanih u podnescima koje Poreznoj upravi elektroničkim putem dostavlja ovlaštena osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Dostava podataka

Članak 65.

(1) Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka koje porezni obveznik podnosi na način iz članka 61. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave.

(2) Ako porezni obveznik dostavlja podatke na nositelju podataka, obvezan ih je dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.

(3) Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– ime i prezime, odnosno naziv i OIB poreznog obveznika

– kratak opis sadržaja datoteke

– razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.

Članak 66.

(1) Podatke iz članka 61. i članka 63. ovoga Pravilnika porezni obveznik mora dostaviti Poreznoj upravi u obliku koji omogućava čitljivost.

(2) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iz članaka 61. i 63. ovog Pravilnika koje podnose Poreznoj upravi elektroničkim putem.

Obavijest o zaprimanju podataka

Članak 67.

(1) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska iz članka 61. stavka 1. i članka 63. ovoga Pravilnika.

(2) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelja obavijestiti o nemogućnosti učitavanja podneska:

– ako podnesak iz članka 61 stavka 1. i članka 63. ovoga Pravilnika nije ispravno ili potpuno popunjen

– ako uz podnesak iz članka 61. stavka 1. nisu dostavljeni obvezni privitci, a ne postoji mogućnost njihovog preuzimanja sukladno članku 61. stavku 3. ovoga Pravilnika

– ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak iz članka 61. stavka 1. i članka 63. stavka 1. ovoga Pravilnika ili obvezni privitci.

(3) Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku na način iz članka 61. stavka 1. ovoga Pravilnika, u roku od 24 sata od slanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Ako to pošiljatelj ne učini u propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) Ako nakon slanja podataka iz članka 61. stavka 1. i članka 63. ovoga Pravilnika pošiljatelj ne primi obavijest Porezne uprave o primitku, obvezan je sljedećeg radnog dana o tome obavijestiti ovlaštenu službenu osobu Porezne uprave radi utvrđivanja uzroka.

(5) Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim podnescima iz stavka 1. ovoga članka i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi te o svim poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.

(6) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka.

Tehnički preduvjeti komunikacije elektroničkim putem

Članak 68.

(1) Porezna uprava će objavljivati na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito:

– neophodne tehničke preduvjete (potrebna oprema i računalni programi)

– podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje, strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju, korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za instalaciju i korištenje aplikacija

– način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u slučaju nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(2) Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehničke preduvjete i pridržavati se standarda iz stavka 1. ovoga članka radi komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(3) Porezna uprava dužna je osigurati: tehničke uvjete za preuzimanje podataka u elektroničkom obliku koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika, neprekidnost rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem i tehničke uvjete potrebne za dostupnost podataka koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika. Dostupnost podacima koje porezni obveznici podnose elektroničkim putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane održavanja, odnosno provjere rada sustava.

(4) Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim standardima.

Zaštita i čuvanje podataka

Članak 69.

(1) Za svaki računalni sustav, odnosno program koji porezni obveznik koristi za pohranu ili slanje podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem, porezni obveznik mora odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.

(2) Porezni obveznik mora čuvati u izvornom, elektroničkom obliku  porezne prijave, izvješća i druge podatke koje je elektroničkim putem podnio Poreznoj upravi, te obavijesti koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.

(3) Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

(4) Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja, porezni obveznik dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost.

Članak 70.

(1) Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te provoditi mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem.

(2) Ravnatelj Porezne uprave određuje sredstva zaštite i ovlaštene osobe za provedbu mjera osiguranja i zaštite pristupa sustavu Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem.

(3) Mjere, uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom.

DIO  JEDANAESTI
ISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA

Članak 71.

Sukladno članku 76. stavku 5. Zakona, ako se u tijeku poreznog nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet poreznog nadzora, tijelo koje provodi porezni nadzor pozvat će se poreznog obveznika da nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnese ispravak prijave u ostavljenom roku koji ne može biti dulji od 15 dana od zaprimljenog poziva.

DIO  DVANAESTI
STATISTIČKA IZVJEŠĆA

POGLAVLJE I.
STATISTIČKA IZVJEŠĆA O ČINJENICAMA BITNIM ZA OPOREZIVANJE

Članak 72.

Sukladno članku 79. stavku 9. Zakona, obveznici sastavljanja statističkih izvješća dužni su Poreznoj upravi dostavljati podatke na način, u obliku i u rokovima propisanim ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE II.
IZVJEŠĆIVANJE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća

Članak 73.

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, jesu porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja, a koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim posebnim propisom.

Definicije

Članak 74.

Dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, u smislu ovog Pravilnika smatraju se:

1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Zakon o PDV-u)

2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona.

Rokovi dostave statističkih izvješća

Članak 75.

(1) O dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima iz članka 74. ovog Pravilnika obveznici iz članka 73. ovog Pravilnika dužni su, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistička izvješća za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od 6 godina.

(2) Statistička izvješća iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se na obrascu „Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima na dan 31.12. ______ godine“,  obrazac OPZ-STAT-1.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 obveznici iz članka 73. ovog Pravilnika dužni su dostaviti Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, i to:

- u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobit

- u drugim rokovima kada se radi o obveznicima podnošenja prijave poreza na dobit koji prestaju s poslovanjem uslijed čega je obveza podnošenja porezne prijave određena u drugačijem roku.

Sadržaj obrasca

Članak 76.

(1) Obrazac OPZ-STAT-1 sadrži podatke o:

1. danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu mjesecu i godini do kojega računi nisu naplaćeni,

2. poreznom obvezniku/podnositelju izvješća (pod I.) i to:

– naziv/ime i prezime

– OIB

– adresa sjedišta ili prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

3. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u (pod II.) i to:

3.1. dospjelom, a nenaplaćenom računu za pojedinog kupca prema datumu izdavanja računa:

– redni broj kupca (pod II.1)

– oznaka broja – unosi se oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca, oznaka 2 ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj, oznaka 3 ukoliko se unose ostali porezni brojevi (pod II.2.)

– porezni broj – PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca – ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem nije podmirio više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve račune (pod II.3.)

– naziv/ime i prezime kupca – ukoliko pojedini kupac nije podmirio više od jednog dospjelog računa, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve račune (pod II.4.)

– redni broj računa (pod II.5.)

– broj izdanog računa (pod II.6.)

– datum izdanog računa (pod II.7.)

– valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospijeća plaćanja računa (pod II.8)

– broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj dana od dana valute plaćanja do 31. prosinca prethodne godine (pod II.9)

– iznos računa bez PDV-a (pod II.10.)

– iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na računu, sukladno odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.)

– ukupan iznos računa sa PDV-om (pod II.12.)

– plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos plaćenog dijela računa koji je naplaćen do 31. prosinca prethodne godine  (pod II.13)

– neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog dijela računa koji je ostao nenaplaćen do 31. prosinca prethodne godine (pod II.14)

3.2. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa za pojedinog kupca:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, za pojedinog kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.14. za pojedinog kupca)

3.3. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, (zbroj kolone II.10. za sve kupce)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.11. za sve kupce)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.13. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.14. za sve kupce)

4. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona, a koji nisu naplaćeni do 31. prosinca prethodne godine (uključujući i taj dan) i to:

– ukupan iznos računa s PDV-om (pod III.2.)

– iznos PDV-a – upisuje se ukupan iznos obračunanog PDV-a koji je kao takav posebno iskazan na izdanom računu (pod III.3.)

5. datumu i mjestu sastavljanja statističkog izvješća (pod IV.)

6. ime i prezime osobe koja je sastavila statistički izvještaj (pod V.)

7. potpis (pod VI.).

(2) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuju se u ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan iz članka 75. stavka 1. ovog Pravilnika. Na isti način mogu se iskazati i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su sastavljeni sukladno odredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koji nisu porezni obveznici PDV-a, odnosno nisu pravne osobe, te potraživanja od kupaca koji imaju sjedište izvan Europske unije.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba podnositelja statističkog izvješća, koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(4) Obrazac OPZ-STAT-1 ne predaje se Poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja iz članka 74. ovog Pravilnika.

(5) Obrazac OPZ-STAT-1 sastavni je dio ovog Pravilnika.

DIO  TRINAESTI
POREZNA NAGODBA

Opća odredba

Članak 77.

Sukladno članku 104. Zakona porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.

Novoutvrđene obveze

Članak 78.

Novoutvrđenim obvezama iz članka 77. ovog Pravilnika smatraju se novoutvrđene porezne obveze u postupku poreznog nadzora i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe.

Smanjenje novoutvrđenih obveza

Članak 79.

(1) Kod poreznih obveznika kojima su obveze iz članka 78. ovog Pravilnika u postupku poreznog nadzora utvrđene procjenom sukladno članku 92. stavku 2. Zakona, novoutvrđene porezne obveze i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe mogu se smanjiti za ukupno 5%.

(2) Na preostali iznos novoutvrđene obveze iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 80. ovog Pravilnika.

(3) Novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora koje se odnose na porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja ne mogu se smanjivati u postupku porezne nagodbe.

Smanjenje zateznih kamata

Članak 80.

(1) Obveze po osnovi