Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET POVIJEST ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Povijest.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Povijest objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
-Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Povijest, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
-Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Povijest, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., za učenike 8. osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Želimo li da nova generacija bude bolja, humanija i prije svega sretnija nego što je to naša generacija onda se nju mora odgajati i obrazovati bolje i humanije od naše. U okviru novog odgoja i obrazovanja čini mi se najvažnijim novi oblik i drugačije poimanje povijesti od onoga kako smo to mi učili u školi. Jer povijest o nastanku čovječanstva, te povijest vlastite nacije i svih drugih nacija stvara u mladom čovjeku njegovu buduću sliku svijeta. Ništa tako odlučujuće ne oblikuje politički, individualni i ćudoredni stav prema životu kao način na koji se povijest uči i razumijeva.
Stefan Zweig „Historiografija sutrašnjice“
Odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi i gimnaziji osigurava stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za svakodnevni život i obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi, te im otvara mogućnost daljnjeg školovanja. Nastava povijesti ima u tome značajno mjesto. Ona prije svega pridonosi izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, mladi čovjek treba postati građaninom Europe i svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, cijeniti i čuvati svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu. Treba naučiti cijeniti sebe i svoje kako bi znao poštivati druge i drugačije. Stoga nastava povijesti treba buditi, poticati i razvijati osobni identitet na način da ga istodobno povezuje s poštivanjem različitosti, osobito tradicija i vrijednosti drugih kultura, različitih etničkih zajednica i nacija. Opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim životnim područjima. Razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje za suživot s drugima i drugačijima, sastavni je dio poučavanja i učenja u nastavi povijesti. Stoga nastava povijesti sadrži i etičku dimenziju potrebnu za život dostojan čovjeka. Učenike valja kroz nastavu povijesti poučiti društveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od učitelja/nastavnika povijesti se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima, te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društvenim i kulturnim vrijednostima kao i odgojno-obrazovnim ciljevima.
Svrha je nastave povijesti, također, osposobiti učenike da u odrasloj dobi postanu promišljeni aktivni građani u demokratskoj zajednici. Riječ je o ulozi koja im omogućuje da kao odrasli aktivno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima koja se tiču njihova života i života drugih u zajednici u kojoj žive. Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti i kritičkom promišljanju. Aktivni građani prepoznaju svoju povezanost i međuovisnost s drugim članovima zajednice, utvrđuju i bore se za zajedničke potrebe i opće društveno dobro i usude se djelovati ka zajedničkoj promjeni na dobrobit sviju, pogotovo onih najranjivijih.
Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti kod učenika sposobnost povijesnog mišljenja e usvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas, kroz pet područja ljudske aktivnosti: društveno, ekonomsko, znanstveno-tehnološko, političko i filozofsko-religijsko-estetsko. Sposobnost povijesnog mišljenja omogućit će učenicima da razviju povijesnu perspektivu, vrednuju dokaze, razviju analitičke vještine, interpretiraju povijesne podatke i konstruiraju čvrste argumente. Pet područja ljudske aktivnosti ujedno su i organizacijska područja/domene kurikula. U nastavi je nemoguće iznijeti sva povijesna zbivanja pa se stoga pravi odabir bitnih povijesnih događaja, procesa i pojava po pojedinim područjima i u pojedinim povijesnim razdobljima. Sposobnost povijesnog mišljenja razvija se uvježbavanjem pet vještina koje su kumulativne i čvrsto povezane s temeljnim povijesnim znanjima. Tijekom poučavanja u razredu naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih vještina: vještine kronološkog mišljenja i vještine razumijevanja povijesne priče. Slijede ih, kroz preporučene teme, a u skladu s interesom i psihofizičkim uzrastom učenika, ostale vještine.
B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
1. Pozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese, pojave kao i značajna obilježja povijesnih razdoblja i društava koje proučava, što uključuje društveni, ekonomski, znanstveno-tehnološki, politički i kulturni razvoj ljudi u prošlosti. Pritom se koristi prikladnom terminologijom te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva.
2. Koristi se vještinom kronološkog razumijevanja prošlosti i vještinom razumijevanja povijesne priče. Sagledava prošlost koristeći se tehničkim konceptima vremena, prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, povijesnih izvora, usporedbe i sučeljavanja, etičke prosudbe i povijesne perspektive.
3. Oblikuje istraživačko pitanje (o čemu postoje različita mišljenja i oko čega se vode rasprave) koje proizlazi iz sadržaja povijesne priče, te raspravlja otvoreno, argumentirano i konstruktivno o tome, uz uvažavanje različitih utemeljenih stavova.
4. Razumije profesionalno-etičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem povijesti temeljem kojih oblikuje osobni sustav vrijednosti, stavove i uvjerenja.
5. Koristi se znanjima i vještinama stečenima učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice.
6. Razumije važnost očuvanja nacionalne i svjetske kulturne, društvene, moralne i duhovne baštine. Razvija radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.
C.STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA / DOMENE
Predmetni kurikul povijesti organiziran je u pet organizacijskih područja/domena: društvo, politika, znanost i tehnologija, ekonomija te filozofsko-religijsko-estetsko područje. Pet domena čine gradivnu strukturu nastavnog predmeta Povijest. Izvorište za ovakav pristup nalazimo u povijesnoj znanosti koja svoje polje proučavanja ljudskog društva proteže na pet različitih područja ljudske djelatnosti: socijalno, političko, znanstveno, tehnološko, ekonomsko i kulturno. Na taj način poučavanje povijesti različitih društvenih zajednica – obitelji, etničkih skupina, nacija, kultura i civilizacija, istodobno uključuje učenike u živote, težnje, borbe, postignuća i neuspjehe stvarnih ljudi u svim tim aspektima njihovih života.
Dijagram 1. Organizacijska područja / domene
Opis organizacijskih područja/domena
A. Društvo
Proučavanjem različitih društava učenici dolaze do njegova dubljeg razumijevanja. Oni razumiju što znači biti čovjek, upoznaju se s različitim i promjenjivim pogledima na obiteljske strukture, muške i ženske uloge, djetinjstvo, ulogu djece u društvu, položaj različitih skupina u društvu (vjerskih zajednica, etničkih zajednica, naroda, nacija) te odnosa između pojedinaca i društvenih skupina. Ovo područje također razmatra kako su ekonomske, vjerske, kulturne i političke promjene utjecale na društveni život. Uključuje i razvoj koji oblikuje sudbine milijuna ljudi poput ropstva, društvenih sukoba, masovnih migracija i useljavanja, posljedice kuge, rata i gladi, dulji životni vijek ljudi i povećanje životnog standarda kao posljedicu medicinskih, tehnoloških i ekonomskih izuma.
B. Politika
Kroz političku povijest učenici razumiju političko djelovanje pojedinaca i skupina u lokalnoj zajednici, državi, naciji, kao i u različitim društvima Europe i svijeta. Napori na izgradnji vlasti i državnih institucija, nastojanje pojedinaca i skupina da preuzmu i zadrže moć nad drugima, borba za postizanje i očuvanje osnovnih ljudskih prava, pravde, jednakosti, zakona i reda u društvima, evolucija regionalnih i svjetskih mehanizama za promicanje međunarodnog prava dio su središnje ljudske drame koju treba istražiti i analizirati u ovom području ljudskog djelovanja.
C. Znanost i tehnologija
Učenici uče kako je znanstvena potraga za razumijevanjem prirode i svijeta u kojem živimo stara koliko i čovječanstvo. Uče kako je čovjek tragao za unaprjeđivanjem načina života i rada, od proizvodnje hrane, transporta robe, do unapređenja ekonomske sigurnosti, zdravlja i dobrobiti pojedinaca i različitih društvenih skupina. Razumijevanje znanstvenog i tehnološkog razvoja koji je pokrenuo promjenu, te kako su inovacije promijenile sve druge sfere ljudske aktivnosti ključne su za proučavanje prošlosti.
D. Ekonomija
Kroz ekonomsku povijest učenici razumiju ekonomske snage i postignuća koji su bili presudni u određivanju kvalitete života ljudi i strukturiranju društava te utjecaj ekonomije na tijek pojedinih događaja. Odnosi razmjene unutar i između pojedinih kultura i država imali su veliki utjecaj na društvo i politiku, stvarajući promjenjive obrasce regionalne, hemisferične i globalne ekonomske dominacije. Razmjena proizvoda i ideja u 21. stoljeću otvara put pojavi globalne međunarodne ekonomije, s dalekosežnim posljedicama za sva ostala područja ljudske aktivnosti.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Kroz filozofiju, religiju i umjetnost učenici uče kako su ideje, vjerovanja i vrijednosti duboko utjecale na ljudsko djelovanje kroz povijest. Religija, filozofija, umjetnost i popularna kultura bile su središte težnji i dostignuća svih društava te su izvor povijesnih promjena od najranijih vremena. U ovom području učenici upoznaju i uče povijest književnosti, kulturnu baštinu i usmene tradicije pojedinih društava, političke rasprave, dramu, vizualne umjetnosti, arhitekturu, glazbu i ples te tako produbljuju razumijevanje ljudskog iskustva u prošlosti.
Tehnički koncepti u nastavi povijesti
Postoje dvije vrste koncepata koji su važni povjesničarima i učiteljima/nastavnicima. Prvi se ponekad opisuju kao temeljni povijesni pojmovi, suštinski koncepti ili „koncepti prvog reda“ (npr. građanski rat, imperijalizam, kolonijalizam, nacionalizam itd.). Pojmovi/koncepti prvog reda su apstrakcije ili generalizacije pomoću kojih razumijevamo pojedine događaje i procese u prošlosti. Povjesničari i učitelji/nastavnici koriste u svome radu i tehničke koncepte ili „koncepte drugog reda“. Pomoću njih razumijemo kako povjesničar radi, što ga zanima te kako se konstruira povijesno znanje i razumijeva prošlost. Kao takvi tehnički koncepti u velikoj mjeri doprinose razvoju kritičkog i kreativnog mišljenja, povijesnih vještina i u konačnici sposobnosti povijesnog načina razmišljanja kod učenika. Glavni tehnički koncepti koje koristimo u nastavi povijesti su:
Vrijeme i prostor
Koncept vremena ključan je za razvijanje vještine kronološkog mišljenja. Tim se konceptom izgrađuje osjećaj za tijek, slijed i trajanje događaja. Bez vremenskog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima. Učenici će stoga tijekom učenja povijesti usvojiti opći vremenski okvir (povijesna razdoblja) te osnove datiranja i računanja vremena. Koristit će se rječnikom koji opisuje tijek vremena, smještati događaje, osobe i pojave u odgovarajuća razdoblja. U kasnijim godinama učenja razumjet će konstruktivnu prirodu različitih periodizacija te propitivati značenja pripisana događajima koji su označeni kao razdjelnice.
Fizički prostor koji okružuje čovjeka uvjetuje njegov način života, ekonomiju, društveni razvoj, politički ustroj kao i ratovanje. Širenje prometnih mreža i putem njih širenje ideja, proizvoda, zaraznih bolesti, migracije ljudi i sl. također su duboko povezani s geografskim prostorom i njegovim osobinama. Stoga kroz koncept prostora razumijevamo složene odnose čovjeka i prirodne sredine koja ga okružuje.
Uzroci i posljedice
U istraživanju i objašnjenju prošlih događaja nikada ne možemo opisati čitav skup uzročnih uvjeta za ono što se dogodilo. Naime, opis jednog povijesnog događaja odnosi se uvijek na njegove pojedine aspekte jer se mora, u traženju onoga što mu je prethodilo, negdje u uzročnom nizu zaustaviti. Povijesna je znanost stoga suočena s beskonačnošću svog predmeta, a povjesničar pritom odabire činjenice koje smatra relevantnima za objašnjenje određenog problema. Upravo taj selektivni karakter u istraživanju predstavlja glavnu razliku između istraživanja ljudske prošlosti i predmeta ostalih znanosti. Pored toga, prošlost je uvijek nedovršena i otvorena prema budućnosti, a u skladu s mijenjanjem povijesne stvarnosti, mijenja se i spoznaja povijesne znanosti.
Pitanja koja postavljamo u analizi prošlih događaja su: Koji su čimbenici pridonijeli događaju? Pri tome se razmatraju čimbenici kao što su pojedinci i skupine, njihove ideje, uvjerenja i institucije. Slijede pitanja: Koji su uzroci trenutni, a koji dugoročni? Koji su čimbenici bili najutjecajniji? Koje su posljedice tog događaja (očekivane i planirane/neočekivane i neplanirane)?
Kontinuitet i promjena
Tražeći izvore kontinuiteta tražimo znakove neprekinutog ili rastućeg evolucijskog razvoja. Nasuprot njemu, izvori promjena koje tražimo su znakovi prekida s prošlošću. Mnoge pojave u životu ljudi tijekom stoljeća odražavaju prije rastući, evolucijski proces, nego dramatične promjene. Stoga moramo biti pažljivi u tumačenju prošlih događaja i procesa i voditi računa da nam odabir događaja i tumačenja istih ne prevagnu na stranu dramatičnih promjena i da pri tome zanemarimo evolucijske rastuće povijesne procese. Nadalje, učenici moraju razumjeti da promjene ne znače uvijek i napredak. Pojam napretka nosi sa sobom određeno vrednovanje, vezano uz vrijednosti koje se od jednog do drugog društva ili kulture mogu razlikovati. Objašnjavanje ritma promjena također je važno. Stupnjevi promjena variraju ovisno o tome promatramo li političke, ekonomske, društvene ili kulturne sfere. Suprotno tome, promjene u običajima ljudi, pravilima ponašanja i vjerovanja traju mnogo duže, a rezultat jest taj da se određene tradicije zadržavaju dugo nakon što je razlog za njihovu pojavu nestao.
Povijesni izvori
Koraci u učenju tog koncepta za učenike podrazumijevaju upoznavanje različitih vrsta primarnih i sekundarnih izvora, razumijevanje značenja izvora u proučavanju prošlosti, te oblikovanje odgovora koji uključuju podatke iz izvora. Učeći o izvorima, učenik upoznaje važnost i ulogu kulturno-povijesne baštine te ustanove koje čuvaju takvu baštinu. Učenici analiziraju i vrednuju izvore koje za njih odabire i priprema učitelj i stručnjaci u obrazovanju. Razumiju da izvori nastaju u određenom kontekstu te da zbog toga treba postaviti pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka, te o autoru, njegovim gledištima i namjerama.
Povijesna perspektiva
Čitajući povijesnu priču učenik razvija povijesnu perspektivu i to na način da odgovara na slijedeća pitanja: Da li je autor koristio naša trenutna znanja o vrijednostima i naša trenutna uvjerenja za tumačenje ljudi, događaja i praksi u prošlosti? Jesu li tumačenja reprezentativna za uvjerenja, vrijednosti i prakse tog vremena ili su zanemarene važne razlike? Naime, mi se ne možemo vratiti u prošlost, stoga je teško razumjeti što je prošlost značila ljudima koji su živjeli prije nas. Iako je naš cilj razumjeti prohujala vremena, naši pokušaji su često zamagljeni našom zabrinutošću, sadašnjim uvjerenjima i vrijednostima koja skrivaju naše razumijevanje briga, uvjerenja i vrijednosti ljudi u prošlosti. Kako onda razumjeti prošlost koja se toliko razlikuje od naših sadašnjih pogleda i uvjerenja? Upravo povijesna perspektiva uključuje promatranje prošlosti kroz društvene, intelektualne i emocionalne leće tog vremena, kako bi razumjeti kakav je život bio za one koji su tada živjeli.
U trenutku kad učenik razvije povijesnu perspektivu on će moći identificirati povijesne vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim vremenima, razlikovati svjetonazore pojedinaca i skupina danas od svjetonazora u prošlosti. Na višoj razini školovanja, u gimnaziji, učenik će moći identificirati u povijesnoj priči utjecaj sadašnjosti na tumačenje događaja u prošlosti, odrediti je li povijesna priča reprezentativna za brojne pojedince i skupine u prošlosti, te prepoznati različite perspektive o bilo kojem događaju u prošlosti.
Etička prosudba
Nastava povijesti kroz ovaj koncept poziva učenike da postavljaju pitanja o etici ponašanja i odluka pojedinaca i skupina u prošlosti. Da li je ono što se dogodilo ispravno i pošteno? Naime kad povjesničari rekonstruiraju i opisuju prošlost, oni ne opisuju samo ono što se dogodilo, oni također razmatraju jesu li radnje i odluke pojedinaca i skupina bile pravedne ili nepravedne, da li su trebale ili nisu trebale biti poduzete. Oni donose etičku presudu o učincima postupaka ili odluka na pojedince i skupine ljudi. Učenici će uporabom ovog koncepta naučiti da etičke prosudbe mogu biti pozitivne ili negativne, da trebaju uzeti u obzir interese i perspektive svih ključnih skupina, da etičke prosudbe moraju biti osjetljive na povijesni kontekst i da kvaliteta etičkih prosudbi ovisi o uključenosti relevantnih povijesnih dokaza te da bi se utvrdilo da li je etička prosudba opravdana, zahtijeva se dokaz u svjetlu kriterija.
Usporedba i sučeljavanje
Koncept usporedbe i sučeljavanja je jedan od važnijih koncepata u proučavanju povijesnih događaja, procesa, institucija, književnih i umjetničkih djela. Koncept usporedbe i sučeljavanja omogućuje da se povijesni događaji, pojave i procesi, te djela ljudskog stvaralaštva bolje razumiju i objasne i to na način da se stave u kontekst u kojem se mogu ocijeniti i interpretirati. Usporedbom se uočavaju njihove sličnosti, zajednička obilježja ili međusobne različitosti i utjecaji. Usporedba nam također omogućava svrstavanje događaja, pojava i procesa, te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) i formuliranje općih zaključaka.
Dijagram 2. Temeljne povijesne vještine i tehnički koncepti
D. Odgojno obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta - POV. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama.
Kratice POV OŠ A.5.1. ili POV OŠ B.8.2. i sl. označavaju redom: povijest, osnovna škola, domena kojoj ishod pripada (A – Društvo, B – Politika, C – Znanost i tehnologija, D - Ekonomija, F - Filozofsko-religijsko-estetsko područje), razred osnovne škole te redni broj odgojno-obrazovnog ishoda koji se poučava unutar navedene domene.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Detaljan opis svih četiriju razina – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna – nalazi se u metodičkom priručniku predmetnoga kurikuluma.
Osnovna škola
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Učitelj putem odabranih sadržaja na pet područja ljudskog djelovanja: društvo, politika, znanost i tehnologija, ekonomija te filozofsko-religijsko-estetsko područje poučava nacionalnu, europsku i svjetsku povijest. Pet područja ljudskog djelovanja čine ujedno i strukturu za iskazivanje sadržaja i odgojno-obrazovnih ishoda.
U kurikulu za osnovnu školu daje se pregled obveznih tema (sadržaja) i njima pripadajućih odgojno-obrazovnih ishoda iz nacionalne povijesti u europskom kontekstu i svjetskoj perspektivi te iz povijesti zakonodavstva, ljudskih prava i razvoja građanskog demokratskog društva. Sadržaji i pripadajući ishodi svrstani su u kronološkom nizu od prapovijesti do danas, te oni čine temelj za dublje učenje povijesti u srednjoj školi.
Sadržaji iz nacionalne, europske i svjetske povijesti poučavaju se kronološkim redoslijedom: u petom razredu uči se prapovijest i stari vijek, u šestom razredu srednji i rani novi vijek, u sedmom razredu razdoblje od početka 18. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata i u osmom razredu razdoblje nakon 1918. godine. U svakom razredu predviđeno je 28 obaveznih tema iz nacionalne povijesti te razvoja zakonodavstva, ljudskih prava i građanskog društva s pripadajućim odgojno-obrazovnim ishodima. Njima se pridružuju preporučene izborne teme iz europske i svjetske povijesti uz pomoć kojih će učitelji i učenici dodatno iskazati metodičku kreativnost i osobni interes. Učitelji mogu kreirati samostalno i druge teme, ovisno o interesu i sposobnostima učenika. U preporukama za metodičku kreativnost kroz preporučene teme u pojedinim organizacijskim područjima, treba pojačano razvijati uz konceptualno i proceduralno i metakognitivno znanje. Preporučene teme trebaju pojačati interakciju nastavnik-učenik-nastavni sadržaj i aktivno učenje kao i rješavanje problema. Aktivno učenje najbolje se razvija vođenim i slobodnim istraživanjem određenih povijesnih problema. Istraživanje započinje postavljanjem istraživačkog pitanja koje proizlazi iz prirode sadržaja odabrane povijesne priče koja se proučava. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode i način istraživanja. Također biraju način predstavljanja istraživačkog rada kroz esej, kolaž, plakat, primjenu IKT-a (npr. Power Point prezentacija), učešće u raspravi i sl.
Tijekom poučavanja u redovnoj nastavi u koju su uključeni učenici različitih sposobnosti, naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vještina: vještine kronološkog mišljenja i vještine razumijevanja povijesne priče i to kroz uporabu tehničkih koncepata: vrijeme, prostor, usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena, etička prosudba i povijesni izvori. Tehničke koncepte valja tijekom cjelokupnog procesa poučavanja i učenja neprestano kombinirati i mijenjati jer se na taj način razvija konvergentno i divergentno mišljenje.
Dijagram 3: Struktura učenja predmeta Povijest u osnovnoj školi prema domenama
Tablice za osnovne škole
Osnovna škola Povijest 5. razred – 70 sati godišnje
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.5.1.Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u pretpovijesti i starom vijeku.
Učenik:
- uspoređuje život ljudi u starije i mlađe kameno doba na prostoru današnje Hrvatske i svijetu (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava društvene promjene: pojavu privatnog vlasništva, raslojavanje društva i teritorijalne zajednice od Vučedolske kulture preko Ilira do pojave Kelta na prostoru Hrvatske i širem okruženju(kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- opisuje društveni život u državama na prostoru plodnih rijeka Tigris, Eufrat i Nil s posebnim osvrtom na Hamurabijev zakonik
(kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- analizira društveni život u grčkim gradovima-državama i razloge njihove kolonizacije na Sredozemlju i Jadranu
(kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- opisuje život pojedinaca i skupina u rimskoj državi uzevši u obzir rimske zakone i njihovo širenje na prostor hrvatskih zemalja (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
Učenik uspoređuje život ljudi u starije i mlađe kameno doba na prostoru današnje Hrvatske i svijetu.
Učenik opisuje društveni život u državama na prostoru plodnih rijeka Tigris, Eufrat i Nil s posebnim osvrtom na Hamurabijev zakonik
POV OŠ A.5. 2. Učenik objašnjava dinamiku i promjene u pojedinim društvima u najstarijim kulturama i civilizacijama
Učenik objašnjava život pojedinaca i skupina u rimskoj državi uzevši u obzir rimske zakone i njihovo širenje na prostor hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Starije kameno doba – krapinski pračovjek lovac i skupljač plodova
Mlađe kameno doba: život u prvim selima
Društvene promjene u metalno doba: život u utvrđenim naseljima-gradinama. Kelti prvi poznati doseljenici na prostoru današnje Hrvatske.
Egipat i Mezopotamija – pismo i zakoni mijenjaju i određuju život ljudi
Život u grčkom gradu državi: Sparta i Atena
Demokracija u grčkom polisu - baština čovječanstva
Svakodnevica rimskog čovjeka - rimsko pravo i njegov utjecaj na društvo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Društvo u Indiji bilo je podijeljeno u kaste
Ropstvo u starome vijeku
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.5.1. Učenik objašnjava gospodarsku aktivnost pojedinih zajednica i njihovu važnost za razvoj društva u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik:
- objašnjava kako, kada i zašto su se proizvodnja hrane, obrti, trgovina i novac pojavili u pojedinim ljudskim zajednicama na hrvatskom prostoru i svijetu te njihovu važnost za razvoj društva (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- opisuje zašto i kako su Feničani i Grci postali trgovački posrednici, razvoj gospodarskih djelatnosti, pojavu i ulogu novca te tko se od njih i kada pojavio na prostoru Hrvatske i što su nam ostavili u nasljeđe (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
Učenik opisuje zašto i kako su Feničani i Grci postali trgovački posrednici, razvoj gospodarskih djelatnosti, pojavu i ulogu novca e tko se od njih i kada pojavio na prostoru Hrvatske i što su nam ostavili u nasljeđe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mlađe kameno doba: čovjek počinje proizvoditi hranu, baviti se obrtima i trgovati
Metalno doba: Vučedolska kultura
Stari Istok: grad postaje gospodarsko središte države
Feničani i Grci – pomorci, trgovci i kolonizatori na Sredozemlju i Jadranu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Svjetski kopneni i vodeni putovi - prijenos robe, ideja i ljudi u starome vijeku
Obrti i trgovina u Rimskom Carstvu
Preporučene teme trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaji mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.5.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologije, u prapovijesno doba i starome vijeku, koji proces s vremenom postaje sve brži.
Učenik:
- objašnjava najznačajnije izume prapovijesnog čovjeka na prostoru današnje Hrvatske i ljudi ranih civilizacija te njihovu uporabu i nasljeđe (kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme).
- objašnjava kako su pismo i znanost u starome vijeku promijenili život ljudi te kako su oružja i transport postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi pokoravali druge i širili granice države (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- opisuje seoske i gradske kuće te javne građevine koje su služile kao mjesta okupljanja u prvim selima i najstarijim gradovima, te gradnju cesta na prostorima današnje Hrvatske i njezinom širem okruženju (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
Učenik objašnjava kako su pismo i znanost u starome vijeku promijenili život ljudi te kako su oružja i transport postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi pokoravali druge i širili granice države.
Učenik opisuje seoske i gradske kuće te javne građevine koje su služile kao mjesta okupljanja u prvim selima i najstarijim gradovima, te gradnju cesta na prostorima današnje Hrvatske i njezinom širem okruženju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Starije kameno doba: izumi mijenjaju život ljudi
Mlađe kameno doba: čovjek počinje proizvoditi hranu, baviti se obrtima i trgovati
Stari Istok: pismo i znanost mijenjaju život ljudi
Etruščani veliki izumitelji i graditelji
Rimske provincije na europskom tlu – ceste i gradovi
Grčki i rimski gradovi na prostoru današnje Hrvatske
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Gradovi na Starom istoku – tehnologija i dostignuća drevnih graditelja
Aleksandrija – središte helenističke znanosti
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.5.1. Učenik analizira proces stvaranja i širenja države, što je državno uređenje i kako se upravlja državom u starome vijeku.
Učenik:
- analizira postanak grčkih gradova država (Sparta i Atena) i usvajanje novih oblika vladavine (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- opisuje dva rata koja su obilježila povijest starih Grka: pobjedu nad Perzijom, moćnom silom u susjedstvu, te građanski rat među Grcima kao i osvajanja Aleksandra Velikog od Grčke do Indije (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- analizira put Rima od stvaranja grada preko aristokratske republike i širenja u Sredozemlju i Europi do propasti carstva (kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor).
- analizira kako i zašto su se Rimljani pojavili na tlu današnje Hrvatske i koje su bile posljedice za život starosjedilaca (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
Učenik analizira postanak grčkih gradova država (Sparta i Atena) i usvajanje novih oblika vladavine.
Učenik analizira kako i zašto su se Rimljani pojavili na tlu današnje Hrvatske i koje su bile posljedice za život starosjedilaca.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Život u grčkom gradu državi – Sparta i Atena
Demokracija u grčkom polisu - baština čovječanstva
Grčko-perzijski ratovi i Peloponeski rat
Aleksandar Veliki i njegov imperij od Grčke do Indije
Rim – od grada i republike do carstva
Rimska osvajanja i otpor starosjedilaca
Rimske provincije na prostoru današnje Hrvatske
Provale barbara, podjela i pad Rimskog Carstva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kineska država – prostor, organizacija i osobitosti
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.5.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetnost, oblik i način ukrašavanja predmeta svakodnevne uporabe te pojavu pismenosti u prapovijesti i starome vijeku.
Učenik:
- opisuje zašto je važno učiti povijest što su povijesni izvori, arheološka iskapanja, te kako i zašto računamo vrijeme i stvaramo povijesna razdoblja (povijesni izvori, vrijeme i prostor).
- objašnjava najstarije oblike vjerovanja, te prve poznate kalendare na prostoru današnje Hrvatske i u užem i širem okruženju (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- opisuje umjetnost oblikovanja predmeta svakodnevne uporabe – ukrašavanje oruđa, oružja, nakit i odjeću u prapovijesno doba i prvim civilizacijama (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje najstarija pisma: klinasto, hijeroglife i glasovna pisma, na čemu se pisalo, pojavu škole te što je od toga i kada stiglo na prostor hrvatskih zemalja i koje je promjene donijelo (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- opisuje razvoj religije od prapovijesnih vjerovanja do kršćanstva, stvaranje crkve, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
Učenik opisuje zašto je važno učiti povijest što su povijesni izvori, arheološka iskapanja, te kako i zašto računamo vrijeme i stvaramo povijesna razdoblja.
Uspoređuje najstarija pisma: klinasto, hijeroglife i glasovna pisma, na čemu se pisalo, pojavu škole te što je od toga i kada stiglo na prostor hrvatskih zemalja i koje je promjene donijelo.
POV OŠ E.5.2. Učenik opisuje karakter i sukobe velikih religija u civilizacijama i kulturama staroga svijeta.
Učenik opisuje razvoj religije od prapovijesnih vjerovanja do kršćanstva, stvaranje crkve, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povijest i njezino značenje, povijesni izvori
Računanje vremena i podjela povijesti
Prapovijest – počeci religije i umjetnosti
Stari Istok. pismo, umjetnost, religije i filozofska učenja
Helenistička kultura: prožimanja Zapada i Istoka
Grčka i rimska religija – bogovi na sliku i priliku čovjeka
Rimske provincije: širenje različitih religija, romanizacija starosjedilaca – prihvaćanje tekovina rimske kulture.
Pojava kršćanstva, progoni kršćana i osnivanje kršćanske Crkve u Rimskom Carstvu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Grci i Rimljani umjetnici pripovijedanja – mitovi i legende, kazalište i igre
Matematika, astronomija i geometrija u civilizacijama Starog istoka
Osnovna škola Povijest 6. razred – 70 sati godišnje
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.6.1. Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
Učenik:
- opisuje tijek seobe Germana i Slavena na europska područja u ranom srednjem vijeku (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje društvene odnose antike i srednjeg vijeka – kolonat i kmetstvo (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava uzroke i utjecaj vjerskih gibanja i ratova na srednjovjekovno društvo (usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice).
- uspoređuje sličnosti i razlike društvenih odnosa u gradskim i seoskim sredinama u srednjem i ranom novom vijeku (povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje).
Učenik uspoređuje društveneodnose antike i srednjeg vijeka – kolonat i kmetstvo. Objašnjava uzroke i utjecaj vjerskih gibanja i ratova na srednjovjekovno društvo.
POV OŠ A.6.2. Učenik uspoređuje dinamiku i promjene u pojedinim društvima tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik uspoređuje sličnosti i razlike društvenih odnosa u gradskim i seoskim sredinama u srednjem i ranom novom vijeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preobrazba zapadne Europe – seobe naroda
Razvoj društva na zapadu Europe
Od Istočnog Rimskog Carstva do Bizantskog Carstva
Seoba Slavena i pokrštavanje iz različitih središta
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Doseljenje Hrvata i stvaranje prvih kneževina
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Posljednji valovi seobe naroda – Mađari i Normani
Stvaranje i rast europskih monarhija
Uzlet trgovine i gradova. Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik, gradovi Hanze
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Vinodolski zakon, statuti jadranskih komuna i slobodni kraljevski gradovi
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska
Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji i otpor bečkom centralizmu
Širenje protestantizma i katolička obnova na hrvatskim prostorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Vojna krajina: učinak osmanskih osvajanja na hrvatske i europske prostore
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.6.1. Učenik objašnjava gospodarsku dinamiku i važnost za opći društveni razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- objašnjava uzroke gospodarskog zastoja u ranom srednjem vijeku (uzroci i posljedice, povijesna perspektiva).
- opisuje povezanost trgovine s razvojem talijanskih gradova (Venecija, Genova, Firenza) i gradova na europskom sjeveru (Hanza) (usporedba i sučeljavanje, vrijeme i prostor).
- razlikuje načine obrade zemlje i prelazak s dvopoljnog na tropoljni sustav što je omogućilo kvalitetniji život (povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje).
- opisuje posljedice otkrivanja novih prostora i njihov utjecaj na gospodarstvo (uzroci i posljedice, vrijeme i prostor).
Učenik opisuje povezanost trgovine s razvojem talijanskih gradova (Venecija, Genova, Firenza) i gradova na europskom sjeveru (Hanza).
Učenik razlikuje načine obrade zemlje i prelazak s dvopoljnog na tropoljni sustav što je omogućilo kvalitetniji život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Gospodarski zastoj ranog srednjeg vijeka
Uzlet trgovine i gradova. Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik, gradovi Hanze
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Vrhunac Hrvatskog Kraljevstva – dinastija Anžuvinaca
Počeci osmanske ugroze europskog i hrvatskog prostora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Putovanja Marka Pola
Gospodarski učinci Zadarskog mira 1358. godine
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga, ili pak produbiti poznavanje pojedinih tema iz hrvatske povijesti. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.6.1. Učenik analizira utjecaj znanosti, izuma i tehnologije na razvoj društva u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- objašnjava povratak antičkih znanja u Europu pod utjecajem arapskog kulturnog kruga (vrijeme i prostor, povijesna perspektiva)
- objašnjava važnost uporabe novih alata za napredak gospodarstva i društvenog rasta (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- opisuje važnost razvoja znanstvene misli i izuma koji su utjecali na promjene u svakodnevnom životu (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
Učenik objašnjava važnost uporabe novih alata za napredak gospodarstva i društvenog rasta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Inovacije u poljoprivredi i demografski rast
„Otkriće“ antike – ideali renesansnog čovjeka i razvoj znanstvene misli
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Učinak izuma tiskarstva na pisanu riječ
Velika zemljopisna otkrića
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.6.1. Učenik analizira proces stvaranja i širenja država u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- objašnjava utjecaj politike i ratova na teritorijalne promjene - bizantsko-franački ratovi, arapska osvajanja, križarski ratovi, osmanska osvajanja (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice).
- opisuje nastanak i razvoj hrvatske i bosanske države od ranog srednjeg vijeka do ranog novog vijeka, prateći političke i teritorijalne promjene (kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor).
- objašnjava procese nastanka europskih monarhija, dinastičke promjene i međusobne sukobe (kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor).
- analizira odnose i povezanost hrvatskog plemstva s centrima moći tijekom srednjeg i ranog novog vijeka (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
Učenik opisuje nastanak i razvoj hrvatske države od ranog srednjeg vijeka do ranog novog vijeka, prateći političke i teritorijalne promjene.
POV OŠ D.6.2. Učenik opisuje kako se upravlja državom u srednjem i ranom novom vijeku.
Objašnjava procese nastanka europskih monarhija, dinastičke promjene i međusobne sukobe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Postanak i razvoj Franačkog Carstva
Od Istočnog Rimskog Carstva do Bizantskog Carstva
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Doseljenje Hrvata i stvaranje prvih kneževina
Od kneževine do kraljevstva
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Posljednji valovi seobe naroda – Mađari i Normani
Stvaranje i rast europskih monarhija
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Pojava i uspon Mongolskog Carstva i utjecaj na europske narode
Hrvatsko Kraljevstvo pod dinastijom Arpadovića
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska
Počeci osmanske ugroze europskog i hrvatskog prostora
Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji i otpor bečkom centralizmu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kralj-ban-sabor. Razvoj državnih institucija u srednjem i ranom novom vijeku
Mletačka Dalmacija i Dubrovačka Republika
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.6.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetničke pravce, književna djela u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- opisuje načine i ulogu primanja kršćanstva između različitih naroda srednjovjekovne Europe (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava umjetničke pravce i kulturne dosege srednjega i ranoga novoga vijeka (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- opisuje razlike i sličnosti između kršćanstva i Islama u pogledu razmjene kulture (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- objašnjava razloge diobe kršćanstva tijekom srednjega i ranog novog vijeka (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
Učenik objašnjava umjetničke pravce i kulturne dosege srednjega i ranoga novoga vijeka.
POV OŠ E.6.2. Učenik opisuje karakter i sukobe velikih religija u civilizacijama, društvima i kulturama srednjega i ranog novog vijeka.
Učenik opisuje razlike i sličnosti između kršćanstva i Islama u pogledu razmjene kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Seoba Slavena i pokrštavanje iz različitih središta
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Romanička i gotička umjetnost u graditeljstvu
Razvoj sveučilišta, pučke i viteške kulture
Renesansna umjetnost na hrvatskim prostorima
Širenje protestantizma i katolička obnova na hrvatskim prostorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Duhovna i svjetovna tropismena kultura srednjovjekovne Hrvatske
Književnost i umjetnost baroka na hrvatskim prostorima
Osnovna škola Povijest 7. razred – 70 sati godišnje
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.7.1. Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u 18. i 19. stoljeću.
Učenik:
- uspoređuje reforme Marije Terezije i Josipa II. i njihov utjecaj na hrvatske zemlje s pragmatičkom sankcijom i obnovom hrvatskih zemalja usmjerenom na pojedinca i razvoj društva u vrijeme dvorskog apsolutizma (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- objašnjava posljedice industrijskih i građanskih revolucija s naglaskom na društvene promjene u Europi, svijetu i na prostoru hrvatskih zemalja (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- analizira utjecaj građanskog zakonika na rušenje feudalnog društva i razvijanje građanskih prava s posebnim osvrtom na Ilirske pokrajine
(kontinuitet i promjena, etička prosudba).
- opisuje promjene nastale pod utjecajem nacionalnih strujanja u okviru država srednje Europe s državama koje su bile pod vlašću Osmanskog Carstva
(kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
- uspoređuje razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja s temeljima moderne Hrvatske u vrijeme novog apsolutizma i građanskim reformama u doba bana Ivana Mažuranića (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
Učenik objašnjava posljedice industrijskih i građanskih revolucija s naglaskom na društvene promjene u Europi, svijetu i na prostoru hrvatskih zemalja.
POV OŠ A.7.2. Učenik analizira dinamiku društvenih promjena u 18. i 19. stoljeću.
Uspoređuje razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja s temeljima moderne Hrvatske u vrijeme novog apsolutizma i građanskim reformama u doba bana Ivana Mažuranića.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Hrvatske zemlje u vrijeme dvorskog apsolutizma
Hrvatske zemlje u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije – razvoj gradova i radnički pokreti
Industrijalizacija Hrvatske
Napoleonove reforme u Ilirskim pokrajinama
Proljeće naroda – revolucije 1848./1849.
Oslobodilački pokreti i razvoj nacija u Osmanskom Carstvu
Novi apsolutizam – temelji moderne Hrvatske
Građanske reforme u doba bana Ivana Mažuranića
Razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Nova ideja države i društva: trodioba vlasti, društveni ugovor, deklaracija nezavisnosti, deklaracija o pravima čovjeka i građanina, povelja slobode i prava pojedinaca
Razvoj građanskih i ljudskih prava (ukidanje ropstva)
Prvi svjetski rat – položaj vojnika i život civila (Božićna utakmica)
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.7.1. Učenik objašnjava prosvijećeni apsolutizam i industrijalizaciju u smislu modernizacije i općeg blagostanja, posebice s ciljem jačanja gospodarstva.
Učenik:
- objašnjava kako su se ideje prosvijećenog apsolutizma manifestirale na području reformi koje su se odnosile na gospodarstvo (urbarijalne regulacije Marije Terezije)
(kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- analizira gospodarske promjene koje su posljedica industrijskih revolucija i utjecaj ranog kapitalizma (uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje).
- opisuje kako je tehnološki napredak utjecao na svakodnevni život po pitanju bržeg razvoja novih tehnologija (tvornice, željeznica, promet, komunikacije, elektrifikacija i sl.) u doba strojeva s posebnim osvrtom na Hrvatsku (kontinuitet i promjene, povijesna perspektiva).
Učenik objašnjava kako su se ideje prosvijećenog apsolutizma manifestirale na području reformi koje su se odnosile na gospodarstvo (urbarijalne regulacije Marije Terezije).
Učenik analizira gospodarske promjene koje su posljedica industrijskih revolucija i utjecaj ranog kapitalizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Hrvatske zemlje u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije – razvoj gradova i radnički pokreti
Trijumf znanosti i tehnologije i njihova primjena u kapitalizmu
Industrijalizacija Hrvatske
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:.
Preporučene teme
Gospodarstva južnih američkih kolonija (plantaže duhana, pamuka, indiga)
Prometne komunikacije i spajanje svijeta
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.7.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologija, napredak koji postaje s vremenom sve brži.
Učenik:
- objašnjava utjecaj razvoja prirodnih znanosti koje su potaknute s prosvjetiteljskim idejama (npr. darvinizam) (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- analizira razvoj i utjecaj pojave militarizma na utrku u naoružanju (vojno-politički savezi)
(povijesna perspektiva, etička prosudba)
- istražuje pojavu novih tehnologija i razvoja znanosti koje su se koristile za proizvodnju novih vrsta oružja (povijesna perspektiva, etička prosudba).
Učenik objašnjava utjecaj razvoja prirodnih znanosti koje su potaknute s prosvjetiteljskim idejama (npr. darvinizam).
Učenik istražuje pojavu novih tehnologija i razvoja znanosti koje su se koristile za proizvodnju novih vrsta oružja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Trijumf znanosti i tehnologije i njihova primjena u kapitalizmu
Vojno-politički savezi i odnosi među državama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kolonijalizam i imperijalizam
Građanska i ljudska prava; utjecaj ideja na kulturu i stvaralaštvo
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.7.1. Učenik analizira različitost državnih uređenja i politika koje se isprepleću kroz sklapanje saveza i interesnih perspektiva od 18. do 20. stoljeća.
Učenik:
- uspoređuje promjene državnog uređenja u Europi i svijetu kao i političku preobrazbu na primjeru događaja u Sjevernoj Americi i Francuskoj
(prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena).
- analizira revolucije 1848./1849., nacionalne pokrete u Europi i problem Istočnog pitanja
(usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- analizira političke planove i posljedice smjera državne politike proizišle iz djelatnosti iliraca i zbivanja ukojima se našla središnja vlast u Beču (izgubljeni rat s Pijemontom i Pruskom)
(uzroci i posljedice, vrijeme i prostor).
- objašnjava uzroke nastanka vojno-političkih saveza koji su doveli do polarizacije svijeta i izazvali Prvi svjetski rat s osvrtom na promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
Učenik uspoređuje promjene državnog uređenja u Europi i svijetu kao i političku preobrazbu na primjeru događaja u Sjevernoj Americi i Francuskoj.
Učenik objašnjava uzroke nastanka vojno-političkih saveza koji su doveli do polarizacije svijeta i izazvali Prvi svjetski rat s osvrtom na promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usporedba apsolutističkih i srednjovjekovnih monarhija
Američki rat za nezavisnost
Francuska revolucija
Napoleonovo doba
Proljeće naroda – revolucije 1848./1849.
Primjeri nastanka nacionalnih država: Italija i Njemačka
Berlinski kongres i problem Istočnog pitanja
Politički planovi; djelatnost iliraca i njihova postignuća
Počeci parlamentarnog života u Habsburškoj Monarhiji i hrvatskim zemljama
Austro-ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba
Imperijalizam i podjela svijeta
Vojno-politički savezi i odnosi među državama
Promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća
Prvi svjetski rat – izmjena granica u Europi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Međunarodne krize i lokalni ratovi na početku 20. stoljeća
Vrhunac imperijalizma
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.7.1. Učenik opisuje različite ideje, njihova dostignuća i vrijednosti te važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva.
Učenik:
- razlikuje dvorski apsolutizam od važnosti prosvjetiteljskih ideja o slobodi, koje su se manifestirale i odrazile na području filozofije, religije i ukupnog života i stvaralaštva
(usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- prepoznaje dostignuća i vrijednosti konzervativizma, liberalizma, socijalizma, radničkihi nacionalnih pokreta (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- uočava važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva hrvatskih preporoditelja koje se odrazilo na hrvatsku književnost i cjelokupno stvaralaštvo
(povijesna perspektiva, etička prosudba).
Učenik prepoznaje dostignuća i vrijednosti konzervativizma, liberalizma, socijalizma, radničkih i nacionalnih pokreta.
Učenik uočava važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva hrvatskih preporoditelja koje se odrazilo na hrvatsku književnost i cjelokupno stvaralaštvo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Dvorski apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji
Prosvjetiteljstvo i prosvijećeni apsolutisti (Habsburška Monarhija, Pruska i Rusija)
Konzervativizam, liberalizam i nacionalni pokreti (1815.-1848.)
Nastanak i razvoj hrvatske nacije u dopreporodno i preporodno doba
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Francuski enciklopedisti i prosvjetiteljstvo
Romantizam i ideja slobode u znanosti i umjetnosti
Umjetnost na prijelazu stoljeća - slikarstvo, glazba i književnost
Osnovna škola Povijest 8. razred – 70 sati godišnje
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.8.1. Učenik opisuje međusobne odnose različitih društvenih skupina tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- opisuje glavna obilježja demokratskih i totalitarnih društava između dva svjetska rata, sličnosti i razlike fašizma, nacizma (nacionalsocijalizma) i komunizma te političke saveze i prve agresije uoči Drugoga svjetskog rata
(usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- uspoređuje „lude dvadesete“ na Zapadu i društvene promjene u SSSR-u (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- uspoređuje društvena previranja i težnje za boljim društvom: borbu za ljudska i građanska prava, dekolonizaciju i studentske pokrete u polariziranom svijetu (uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje).
- opisuje stradanja i progone stanovništva u 20. stoljeću, Holokaust, žrtve rata i poraća u Europi i svijetu, te društvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem
(uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje).
Učenik opisuje glavna obilježja demokratskih i totalitarnih društava između dva svjetska rata, sličnosti i razlike fašizma, nacizma i komunizma te političke saveze i prve agresije uoči Drugoga svjetskog rata.
POV OŠ A.8.2. uspoređuje dinamiku i promjene u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća
Učenik opisuje stradanja i progone stanovništva na području Jugoslavije te društvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Versajski poredak i novonastalo stanje u Europi
Fašizam, nacizam i komunizam
Stradanja i zločini protiv čovječnosti. Holokaust
Hrvatska i Hrvati u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Društvena previranja u drugoj polovici 20.stoljeću
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Španjolska gripa i demografske promjene
Indija-otpor kolonijalnoj vlasti
Borba žena za ostvarivanje prava
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.8.1. Učenik objašnjava gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- objašnjava uzroke, tijek i posljedice velike gospodarske krize i refleksiju na globalnoj razini (uzroci i posljedice, povijesna perspektiva).
- uspoređuje specifičnosti gospodarskog razvoja Europe, svijeta i Kraljevine Jugoslavije 1930-ih godina
(usporedba i sučeljavanje, usporedba i sučeljavanje, povijesni izvori).
- analizira povezanost i utjecaj političkih doktrina s gospodarskim oporavkom Europe (Marshalov plan i Trumanova doktrina) nakon Drugoga svjetskog rata
(povijesni izvori, usporedba i sučeljavanje).
- uspoređuje razlike između kapitalističkog (tržišnog) i socijalističkog (planskog) gospodarskog sustava od 1945. do 1990.
(usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- objašnjava glavna gospodarska obilježja i nejednakost gospodarskog razvoja druge Jugoslavije i Hrvatske te razlike u odnosu na ostale komunističke države u Europi (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
Učenik analizira povezanost i utjecaj političkih doktrina s gospodarskim oporavkom Europe (Marshalov plan i Trumanova doktrina) nakon Drugoga svjetskog rata.
POV OŠ B.8.2. Učenik uspoređuje različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća.
Učenik objašnjava glavna gospodarska obilježja i nejednakost gospodarskog razvoja druge Jugoslavije i Hrvatske te razlike u odnosu na ostale komunističke države u Europi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svijet 1929-1939. Velika ekonomska kriza
Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji
Hladni rat i blokovska podjela svijeta
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Potrošačko društvo i konzumerizam
Lude dvadesete
Keynesov model i New Deal
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.8.1. Učenik analizira razvoj tehnologija i objašnjava nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- uspoređuje razvoj tehničkih dostignuća koja su promijenila i olakšala svakodnevni život čovjeka na hrvatskim prostorima i širem okruženju između dva svjetska rata (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
- opisuje na koji način znanost (npr. atomska energija) može biti zlouporabljena u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove (uzroci i posljedice, etička prosudba).
- analizira promjene u svakodnevnom životu koje su nastale uporabom televizije i računala i drugih tehnoloških izuma na prostoru Hrvatske i u širem okruženju od Drugoga svjetskog rata do danas (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
Učenik uspoređuje razvoj tehničkih dostignuća koja su promijenila i olakšala svakodnevni život čovjeka na hrvatskim prostorima i širem okruženju.
Učenik opisuje na koji način znanost (npr. atomska energija) može biti zlouporabljena u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost, umjetnost, kultura i sport između dva svjetska rata
Drugi svjetski rat 1939.-1942. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Drugi svjetski rat 1943.-1945. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Znanost, umjetnost, kultura i sport u drugoj polovici 20. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Drugi svjetski rat –globalna slika sukobljenih snaga, vojske, industrije i tehnologije
Proizvodnja kućanskih aparata i svakodnevni život
Istraživanja svemira
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.8.1. Učenik analizira proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- analizira političku kartu Europe i odredbe Versajske konferencije, ulazak Hrvatske u prvu Jugoslaviju i hrvatsko pitanje unutar prve Jugoslavije uključujući i stvaranje Banovine Hrvatske
(usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- opisuje tijek Drugoga svjetskog rata, savezničku koaliciju i velike bitke na području od Podunavlja do Sredozemlja s posebnim osvrtom na zbivanja u Hrvatskoj – NDH i partizanski antifašistički pokret (uzroci i posljedice, prostor i vrijeme).
- opisuje i Hladni rat, dekolonizaciju i Pokret nesvrstanih.
(vrijeme i prostor, uzroci i posljedice).
- analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, velikosrpski ekspanzionizam, odluke o samostalnosti RH 25. lipnja 1991 te o raskidu državno-pravnih veza sa SFRJ od 8. listopada 1991. i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, obranu i oslobađanje okupiranih područja RH 1991.-1995., ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga i Daytonski sporazum
(povijesna perspektiva, uzroci i posljedice).
Učenik analizira političku kartu Europe i odredbe Versajske konferencije, ulazak Hrvatske u prvu Jugoslaviju, hrvatsko pitanje unutar prve Jugoslavije uključujući i stvaranje Banovine Hrvatske
POV OŠ D.8.2. Učenik opisuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Versajski poredak i novonastalo stanje u Europi
Raspad Austro-Ugarske i stvaranje Države SHS
Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji
Hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji do sporazuma Cvetković-Maček
Banovina Hrvatska
Drugi svjetski rat 1939. do 1942. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Drugi svjetski rat 1943. do 1945. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Hrvatska i Hrvati u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Slom komunizma u Europi i pad Berlinskog zida
Proces raspada druge Jugoslavije i stvaranje samostalne Republike Hrvatske
Oružana pobuna i prvi oružani sukobi u Hrvatskoj
Velikosrpska oružana agresija na RH. Područje RH i BiH kao jedinstveno ratište
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske
Haška mirovna konferencija i dolazak snaga UN-a na okupirana područja RH
Oslobodilačke operacije Hrvatske vojske i policije: Maslenica, Bljesak, Oluja
Rat u BiH, Daytonski sporazum
Mirna reintegracija i posljedice Domovinskog rata
Hrvatska u 21. stoljeću
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Zbog obimnosti političke povijesti u 20. stoljeću, koju nije moguće izbjeći, nije potrebno kreirati nove teme već učitelj i učenici trebaju svoju pojačanu kreativnost iskazati u što većoj mjeri na obveznim sadržajima.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.8.1. Učenik opisuje kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo i vrednuje položaj vjerskih zajednica u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira podređenost znanosti, umjetnosti, kulture i sporta politici totalitarnih režima te položaj vjerskih zajednica u njima, poglavito ulogu nacionalnih manjina i vjerskih zajednica u Hrvatskoj
(etička prosudba).
- opisuje utjecaj športa na život ljudi i povezivanje svijeta u 20. stoljeću (etička prosudba, usporedba i sučeljavanje).
- definira umjetničke izričaje ljudskog stvaralaštva kroz razdoblje modernizma i postmodernizma
(kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
Učenik analizira podređenost znanosti, umjetnosti, kulture i sporta politici totalitarnih režima te položaj vjerskih zajednica u njima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost, umjetnost, kultura i sport između dva svjetska rata
Znanost, umjetnost, kultura i sport u drugoj polovici 20. stoljeća
Hrvatska u suvremenom svijetu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Razvoj filmske umjetnosti i filmske industrije
Popularna glazba 20. stoljeća
Zbog zasićenosti političkom i vojnom poviješću koja je u ovom razdoblju neizbježna preporučuje se više tema unutar filozofsko-religijsko-estetskog područja. Učitelj može sam kreirati nove teme koje mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja.
Srednje škole
Nastava Povijest u srednjoj školi, prati istu strukturu učenja prema kronološkom slijedu i prema organizacijskim područjima – domenama, uči se i poučava prema vrsti škole te se realizira u dva odnosno tri sata tjedno, ovisno o odgojno-obrazovnom programu i godini učenja (opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija).
Nastavni sadržaji se poučavaju kronološkim redoslijedom kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole s pretpostavkom usložnjavanja ishoda koji odgovaraju višoj obrazovnoj razini i psihofizičkim sposobnostima učenika. Ishodi na višim razinama postavljeni su tako da vode širem i dubljem razumijevanju povijesti uz dubinsko razumijevanje povijesne priče.
Tijekom poučavanja naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vještina: vještinu kronološkog mišljenja i vještinu razumijevanja povijesne priče uz korištenje, kombiniranje i mijenjanje više tehničkih koncepata. Poticanjem aktivnog učenja i kreativnog mišljenja u preporukama za metodičku kreativnost nastavnika i učenika ponuđene teme raspoređene su po organizacijskim područjima, razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenih povijesnih problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici usmjereni od strane nastavnika u srednjoj školi istražuju na način da slobodno biraju metode i načine predstavljanja rada kroz esej, kolaž, plakat, primjenu IKT-a (npr. Power Point prezentaciju), sudjelovanje u raspravi i sl.
Dijagram 4: Struktura učenja predmeta Povijest u srednjim školama prema domenama
Tablice za srednje škole
1.Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 1. razred – 70 sati
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.1.1. Učenik analizira međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u Europi, svijetu i na prostoru današnje Hrvatske.
Učenik:
- analizira biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske koji su doveli do nastanka najranijih ljudskih zajednica i organizacije društvenog života idući tragom približne kronologije, redoslijeda i teritorija pojedinih čovjekovih predaka (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- utvrđuje nastanak prvih poznatih naroda na prostoru današnje Hrvatske, prostor obitavanja i društvenu organizaciju i način života (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje promjene u organizaciji društva i položaj pojedinih društvenih slojeva u državama staroga svijeta (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- uspoređuje organizaciju i život u rimskoj državi te širenje tradicija Rimskog Carstva na prostor današnje Hrvatske (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva)
Učenik utvrđuje nastanak prvih poznatih naroda na prostoru današnje Hrvatske, prostor obitavanja i društvenu organizaciju i način života.
POV SŠ A.1.2. Učenik opisuje društvenu dinamiku i promjene unajstarijim kulturama na prostoru današnje Hrvatske, užem i širem okruženju
Učenik uspoređuje organizaciju i život u rimskoj državi te širenje tradicija Rimskog Carstva na prostor današnje Hrvatske.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praljudi - od pračovjeka do homo sapiensa
Prapovijesno doba – nagli napredak čovječanstva u neolitiku
Prvi narodi na tlu Hrvatske – Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti
Stari Istok – društvene strukture, zakonici i pravo
Kolonizacija i romanizacija Ilirika
Život u rimskom gradu na istočnoj obali Jadrana
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Helenizam mijenja strukturu društva
Germani na tlu Rimskog Carstva
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.1.1. Učenik analizira gospodarsku aktivnost pojedinih zajednica u prapovijesno doba i u starom vijeku.
Učenik:
- identificira procese i promjene koji su doveli do pojave poljoprivrednih zajednica, obrta, trgovine i sjedilačkog načina života kao i promjene koje je donijela uporaba metala diljem svijeta i na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- analizira gospodarske djelatnosti i način proizvodnje na prostoru država starog Istoka (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- analizira utjecaj Grka, Etruščana i Rimljana na stanovnike današnjeg hrvatskog prostora – trgovina, obrti, poljoprivreda (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
Učenik identificira procese i promjene koji su doveli do pojave poljoprivrednih zajednica, obrta, trgovine i sjedilačkog načina života kao i promjene koje je donijela uporaba metala diljem svijeta i na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba.
POV SŠ B.1.2. Učenik identificira važnost gospodarskih aktivnosti za razvoj društva u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik analizira utjecaj Grka, Etruščana i Rimljana na stanovnike današnjeg hrvatskog prostora – trgovina, obrti, poljoprivreda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prapovijesno doba - nagli napredak čovječanstva u neolitiku
Metalno doba – jantarski put i megalitski krug
Prvi narodi na tlu Hrvatske – Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti
Grčka kolonizacija na prostoru Sredozemlja i Hrvatske
Rimsko gospodarstvo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Gospodarstvo na prostoru Mezopotamije i Egipta – utjecaj vrste zemljišta i okoliša na razvoj obrta i trgovine
Kriza Rimskog Carstva – kolonat novi oblik poljoprivredne proizvodnje
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.1.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologije, u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik:
- objašnjava kako je i zašto čovjek počeo izrađivati oruđa i oružja, najznačajnije izume, njihovo širenje diljem svijeta kao i pojavu i širenje na prostoru današnje Hrvatske (kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor).
- objašnjava kako su konji, metalna oružja i transportna sredstva u prapovijesti i ranim civilizacijama postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi proširili svoja područja i pokorili druge narode (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje megalitske građevine, veličanstvenu pojavu prapovijesne kulture i ranih civilizacija, materijale, tehniku i širenje diljem svijeta (povijesni izvori, usporedba i sučeljavanje).
- uspoređuje znanstvene discipline i znanstvena dostignuća pojedinih naroda starog svijeta
(usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
Učenik objašnjava kako je i zašto čovjek počeo izrađivati oruđa i oružja, najznačajnije izume, njihovo širenje diljem svijeta kao i pojavu i širenje na prostoru današnje Hrvatske.
.
POV SŠ C.1.2. Učenik uspoređuje znanstvene izume i razvoj tehnologije u prapovijesno doba i u starome vijeku.
Učenik uspoređuje znanstvene discipline i znanstvena dostignuća pojedinih naroda starog svijeta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prapovijesno doba – izumi i tehnologije u paleolitiku i neolitiku
Metalno doba – jantarski put i megalitski krug
Rat i tehnologije – od luka i strijele do željeznog oružja
Stari Istok – izumi , znanosti i tehnologija
Grčke znanosti i kulturna baština
Znanosti, umjetnost i kultura Rimljana
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Sustav navodnjavanja i „urbana revolucija“
Postignuća rimske tehnologije
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.1.1. Učenik uspoređuje proces stvaranja i širenja države na starom istoku i u Europi u starome vijeku.
Učenik:
- preispituje razvoj država i način vladanja na Starom Istoku te zašto je u drevnoj Grčkoj nastalo mnogo država te zašto i kako se mijenjala njihova organizacija kroz stoljeća - od doseljavanja grčkih plemena do aristokratskih republika i atenskog demokratskog polisa (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- uspoređuje upravljanje atenskom državom od kasnog 7. st. pr. Kr. do helenističkog razdoblja (Drakont, Solon, Pizistrat, Klistenovo, Temistoklo, Aristid, Periklo) te položaj žena, robova i stranaca (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- opisuje ratove koji su obilježili povijest starih Grka: od Trojanskog rata do osvajanja Aleksandra Makedonskog (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- analizira organizaciju rimske vojske i širenje rimske države te organizaciju vlasti na Sredozemlju, istočnoj obali Jadrana, srednjoj i zapadnoj Europi te na Balkanskom poluotoku (kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme).
- uspoređuje razdoblja rimske države u doba Carstva te obrazlaže zašto je rimska država napredovala do 3. stoljeća, a kasnije propadala te kako su se napredak i nazadovanje odrazili na današnji hrvatski prostor (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
Učenik preispituje razvoj država i način vladanja na Starom Istoku te zašto je u drevnoj Grčkoj nastalo mnogo država te zašto i kako se mijenjala njihova organizacija kroz stoljeća - od doseljavanja grčkih plemena do aristokratskih republika i atenskog demokratskog polisa
POV SŠ D.1.2. Učenik analizira što je državno uređenje, upravljanje državom te prava i status pojedinca u upravljanju.
Učenik analizira organizaciju rimske vojske i širenje rimske države te organizaciju vlasti na Sredozemlju, istočnoj obali Jadrana, srednjoj i zapadnoj Europi te na Balkanskom poluotoku
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stari Istok – postanak i razvoj država te način vladanja
Rano doba grčke povijesti - doseljavanje grčkih plemena
Nastanak i razvoj grčkih polisa – Atena i Sparta: državno uređenje i velike reforme
Ratovi koji su obilježili povijest drevnih Grka – od Trojanskog rata do osvajanja Aleksandra Velikog
Rim - doba kraljeva, od republike do carstva – vlast u rimskoj državi
Rimska osvajanja
Rimsko Carstvo od Augusta do Konstantina
Provale barbara, podjela Rimskog Carstva i propast Zapadnog Rimskog CarstvaPodjela Rimskog Carstva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Egipat u starome vijeku – organizacija države, prostor, ratovi
Političke borbe i ratovi u Rimskoj Republici u 1. stoljeću pr. Kr.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.1.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetnost, oblik i način ukrašavanja predmeta svakodnevne uporabe u pretpovijesno doba i u starome vijeku.
Učenik:
- preispituje odnos povijesne znanosti i drugih njoj srodnih znanosti ili znanstvenih disciplina te vrste povijesnih izvora i njihovu ulogu u stvaranju povijesnog djela (povijesna perspektiva, usporedbe i sučeljavanja).
- objašnjava početke religije u prapovijesno doba (animizam, totemizam, kult mrtvih i sahranjivanje) te njihovu povezanost s umjetnošću, oblikovanje predmeta svakodnevne uporabe – ukrašavanje oruđa, oružja, nakit i odjeću u prapovijesno doba koristeći se primjerima kulturnih grupa na prostoru današnje Hrvatske i svijeta (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- analizira novu duhovnost - pojavu proroka na Bliskom istoku i istočnom Iranu te starokineske filozofe, indijsku duhovnost i grčku filozofiju (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- analizira rano kršćanstvo, središta kršćanske kulture i učenosti, ranokršćansku umjetnost, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
Učenik preispituje odnos povijesne znanosti i drugih njoj srodnih znanosti ili znanstvenih disciplina te vrste povijesnih izvora i njihovu ulogu u stvaranju povijesnog djela.
POV SŠ E.1.2. Učenik objašnjava karakter i sukobe velikih religija na prostoru Hrvatske kao i u civilizacijama staroga svijeta
Učenik analizira rano kršćanstvo, središta kršćanske kulture i učenosti, ranokršćansku umjetnost, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Počeci i razvoj povijesnih znanosti, metodologija i interdisciplinarnost
Povijesni izvori, arheologija i pomoćne povijesne znanosti
Umjetnost i religija prapovijesnih ljudi
Prapovijesno doba na prostoru današnje Hrvatske – predmeti svakodnevne uporabe, umjetnost i religija
Metalno doba – bakreno, brončano i željezno doba. Jantarski put i megalitski krug
Vjerska i filozofska učenja na Starom Istoku
Vjerska i filozofska učenja u drevnoj Indiji i Kini
Najstarije kulture na prostoru Egejskog mora
Helenska i helenistička umjetnost i kultura
Grčka i rimska religija – bogovi, kultovi i rituali
Etruščani šire umjetnost i kulturu Apeninskim poluotokom
Romanizacija starosjedilaca – prihvaćanje tekovina rimske kulture
Kršćanstvo od prvih kršćana do državne vjere u Rimskom Carstvu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Homerski svijet ljudi i bogova
Antička filozofija – filozofija čovječanstva
2.Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 2. razred – 70 sati
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.2.1. Učenik analizira društvene odnose tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka u Europi i na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- interpretira razvoj i karakter doseljenja i procesa stvaranja ranosrednjovjekovnih društava i države u zapadnoj Europi i na hrvatskom prostoru (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava utjecaj velikaških rodova na društveni razvoj srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih država s posebnim naglaskom na društveni razvoj Hrvatske (uzrok i posljedica, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje društvene strukture gradova-država i aristokratskih republike: Mletačke i Dubrovačke Republike u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- analizira društvenu dinamiku u srednjem i ranom novom vijeku: uzroke religiozno-socijalnih pokreta i inkviziciju kao institucionalnu reakciju na njih, društvene preduvjete i posljedice križarskih pohoda, društveni razvoj seoskih i gradskih zajednica, utjecaj Crkve na društveni razvoj i podjele društva (uzroci i posljedice, etička prosudba).
- opisuje teritorijalne i demografske posljedice osmanskih prodora na hrvatska područja (povijesna perspektiva, uzroci i posljedice).
Učenik interpretira razvoj i karakter doseljenja i procesa stvaranja ranosrednjovjekovnih društava i države u zapadnoj Europi i na hrvatskom prostoru.
POV SŠ A.2.2. Učenik objašnjava dinamiku društvenih promjena tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
Analizira društvenu dinamiku u srednjem i ranom novom vijeku: uzroke religiozno-socijalnih pokreta i inkviziciju kao institucionalnu reakciju na njih, društvene preduvjete i posljedice križarskih pohoda, društveni razvoj seoskih i gradskih zajednica, utjecaj Crkve na društveni razvoj i podjele društva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaranje Europe i karolinški svijet
Ranosrednjovjekovne promjene društvenih odnosa (seniori i vazali)
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Teorije o doseljenju Hrvata i procesi stvaranja ranosrednjovjekovne države
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Zapadna Europa nakon Franačkog Carstva – oblikovanje i razvoj srednjovjekovnih monarhija
Doba gradova i gradskih društava – obnova transkontinentalne i prekomorske trgovina
Širenje europskog obzora prema Istoku – križarski pohodi u Svetu zemlju i na europski sjeveroistok
Uloga hrvatskih velikaških rodova u društvenom i političkom razvoju srednjovjekovne Hrvatske
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska u kontekstu europskih društveno-socijalnih pokreta
Osmanski prodor u Europu i utjecaji na društveno-politički razvoj hrvatskih prostora
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Gradovi-države i aristokratske republike. Jadranski rivali Mletačka i Dubrovačka Republika u kasnom srednjem i ranom ovom vijeku
Protestantska reforma i katolička obnova u Europi i Hrvatskoj
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Mongolsko Carstvo – utjecaji dalekog Istoka na europski razvoj
Kodifikacija običajnog prava na hrvatskim prostorima: statuti istočnojadranskih komuna, Vinodolski zakon, slobodni kraljevski gradovi i Poljički statut
Utjecaj crkvenih redova na svakodnevni život i kulturu srednjega vijeka
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.2.1. Učenik analizira gospodarsku dinamiku srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- objašnjava gospodarski zastoj ranoga srednjega vijeka i temeljne osobine gospodarskog razvoja zapadne Europe i hrvatskih prostora u razvijenom i kasnom srednjem vijeku te u ranom novom vijeku (kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme).
- uspoređuje gospodarske učinke širenja europskog obzora prema istoku i zapadu: npr. križarske pohode i velika zemljopisna otkrića (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
- analizira gospodarski razvoj gradova, obnovu transkontinentalne i prekomorske trgovine i stvaranje prvih kolonija (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
Učenik uspoređuje gospodarske učinke širenja europskog obzora prema istoku i zapadu: npr. križarske pohode i velika zemljopisna otkrića.
POV SŠ B.2.2. Učenik identificira utjecaj gospodarskih gibanja na društveni razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik analizira gospodarski razvoj gradova, obnovu transkontinentalne i prekomorske trgovine i stvaranje prvih kolonija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ranosrednjovjekovne promjene društvenih odnosa (seniori i vazali)
Osnove gospodarstva ranoga srednjega vijeka
Preduvjeti gospodarskog rasta Europe u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Doba gradova i gradskih društava – obnova transkontinentalne i prekomorske trgovina
Dinastija Anžuvinaca – vrhunac i pad Hrvatskog Kraljevstva
Renesansa u Hrvatskoj i Europi – nesklad znanstvenog, društvenog i kulturnog razvoja
Velika zemljopisna otkrića kao rezultat rasta znanstvenog i duhovnog obzora
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Gradovi-države i aristokratske republike. Jadranski rivali Mletačka i Dubrovačka Republika u kasnom srednjem i ranom novom vijeku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Uloga talijanskih gradova i Venecije u razvoju hrvatskih prostora
Izmještanje središta vlasti i gospodarskih tokova uslijed osmanskih osvajanja (od Krbavske bitke do bitke kod Siska) – rast Europe i stagnacija hrvatskih prostora
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga, ili pak produbiti znanja o pojedinim temama hrvatske povijesti. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.2.1. Učenik tumači utjecaje razvoja znanosti i tehnologije na društveni i gospodarski razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- opisuje „zlatno doba“ razvoja tehnologije u srednjovjekovnom islamskom svijetu (8. do 13. stoljeće) (prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena).
- povezuje napredak znanosti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku s gospodarskom dinamikom na Jadranu i Sredozemlju (uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava nesklad znanstvenog i tehnološkog razvoja u Hrvatskoj i Europi u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
- analizira kako se rast znanstvenog i duhovnog obzora odrazio na velika geografska otkrića (uzroci i posljedice, vrijeme i prostor).
Učenik povezuje napredak znanosti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku te u ranom novom vijeku s gospodarskom dinamikom na Jadranu, Sredozemlju, Europi i svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islam i arapski svijet na Sredozemlju – sučeljavanje i razmjena ideja Istoka i Zapada
Preduvjeti gospodarskog rasta Europe u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Renesansa u Hrvatskoj i Europi – nesklad znanstvenog, društvenog i kulturnog razvoja
Velika zemljopisna otkrića kao rezultat rasta znanstvenog i duhovnog obzora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
„Svit se konča“ – utjecaj bolesti, klimatskih promjena i prirodnih katastrofa na gospodarstvo, društveni razvoj i znanstveno tehničke inovacije u Hrvatskoj i svijetu u srednjem i ranom novom vijeku
Transfer znanja civilizacija dalekog Istoka: Indija, Kina i Japan u dodirima sa starim svijetom
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.2.1. Učenik analizira državno-politički razvoj u srednjem i ranom novom vijeku u svijetu, Europi i na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- objašnjava prodor Franačke države u Italiju, bizantsku Istru i dijelove Dalmacije te franački utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države primjerice kroz Trpimirovu darovnicu ili pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru (prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena).
- identificira kontinuitet bizantske uprave na Jadranu i utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države i jadranskih gradova, uključivo Veneciju i Ravenu (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje oblikovanje i razvoj zapadnoeuropskih i srednjoeuropskih monarhija u srednjem i ranom novom vijeku, te položaj Hrvatskog Kraljevstva u širem kontekstu (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- objašnjava osmanski prodor u Europu i na hrvatska područja te utjecaj na politički razvoj hrvatske države (prostor i vrijeme, uzroci i posljedice).
Učenik objašnjava prodor Franačke države u Italiju, bizantsku Istru i dijelove Dalmacije te franački utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države.
POV SŠ D.2.2. Učenik uspoređuje politički razvoj s gospodarskim posljedicama na europskom i hrvatskom prostoru.
Uspoređuje oblikovanje i razvoj zapadnoeuropskih i srednjoeuropskih monarhija u srednjem i ranom novom vijeku, te položaj Hrvatskog Kraljevstva u širem kontekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaranje Europe i karolinški svijet
Bizant na Jadranu – pokušaji očuvanja jedinstvenog Carstva
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Islam i arapski svijet na Sredozemlju – sučeljavanje i razmjena ideja Istoka i Zapada
Teorije o doseljenju Hrvata i procesi stvaranja ranosrednjovjekovne države
Od kneza do kralja – razvoj i opseg vlasti hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Zapadna Europa nakon Franačkog Carstva – oblikovanje i razvoj srednjovjekovnih monarhija
Dinastija Arpadovića na čelu Hrvatskog Kraljevstva
Usponi i padovi bizantske moći u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Širenje europskog obzora prema Istoku – križarski pohodi u Svetu zemlju i na europski sjeveroistok
Uloga hrvatskih velikaških rodova u društvenom i političkom razvoju srednjovjekovne Hrvatske
Dinastija Anžuvinaca – vrhunac i pad Hrvatskog Kraljevstva
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska u kontekstu europskih društveno-socijalnih pokreta
Osmanski prodor u Europu i utjecaji na društveno-politički razvoj hrvatskih prostora
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Na granici triju carstava: Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji; političke, teritorijalne i društvene mijene do mira u Srijemskim Karlovcima 1699.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Odnos Crkve i države u ranome srednjem vijeku
Kraljevska politika prema gradovima na Jadranu i u unutrašnjosti
Uloga Vojne krajine u europskim ratovima do kraja 17. stoljeća
E.Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.2.1. Učenik objašnjava karakter sukoba i prožimanja velikih religija u društvima i kulturama srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka (etička prosudba, kontinuitet i promjena).
- izdvaja doprinose i utjecaje osmanske kulture na razvoj europske i hrvatske kulture (etička prosudba, kontinuiteti i promjene).
- analizira srednjovjekovnu Crkvu bosansku, protestantsku reformu i katoličku obnovu u Europi i Hrvatskoj (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- utvrđuje utjecaje srednjovjekovnih umjetničkih stilova – romanika, gotika i renesansa – te baroka na hrvatskim prostorima (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
Učenik objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka.
POV SŠ E.2.2. Učenik interpretira različite ideje, umjetničke stilove i književna dostignuća srednjega vijeka.
Učenik objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Kultura i umjetnost srednjega vijeka
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Protestantska reforma i katolička obnova u Europi i Hrvatskoj
Barokna umjetnost na tlu Hrvatske i u Europi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Hrvatska predromanika između Istoka i Zapada
Kultura glagoljske pismenosti
3.Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 3. razred – 70 sati
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.3.1. Učenik uspoređuje društvene promjene od 18. stoljeća s društvenim promjenama i migracijama početkom 20. stoljeća u svijetu i Hrvatskoj.
Učenik:
- analizira društvene promjene u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću, napose u doba prosvjećenih apsolutističkih vladara (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
- uspoređuje društvo Vojne krajine s društvom banske Hrvatske u 18. stoljeću (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjene).
- uspoređuje društveni razvoj prema građanskom društvu na europskom i hrvatskom prostoru (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjene).
- objašnjava društvene promjene i migracije početkom 20. stoljeća u svijetu i Hrvatskoj (povijesna perspektiva, vrijeme i prostor).
Učenik analizira društvene promjene u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću, napose u doba prosvjećenih apsolutističkih vladara.
POV SŠ A.3.2. Učenik analizira povezanost političkih zbivanja na promjene u društvu.
Uspoređuje društveni razvoj prema građanskom društvu na europskom i hrvatskom prostoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Apsolutizam i staleži u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću
Obnova i razvoj hrvatskih zemalja u 18. stoljeću; Vojna krajina i europski ratovi
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Porast stanovništva, agrarna revolucija, modernizacija gradova i stvaranje građanskog društva
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Ivana Mažuranića i Khuena Héderváryja
Hrvatsko društvo i gospodarstvo na početku 20. stoljeća u kontekstu globalne ekonomije i migracija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Jezično pitanje u 19. i 20. stoljeću
Položaj radničke obitelji i socijalna obespravljenost
Trgovina robljem i problem emancipacije robova
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.3.1. Učenik analizira različitost gospodarskih promjena u doba prosvjećenog apsolutizma i industrijskih revolucija, napose refleksiju na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- uspoređuje povezanost Europe, obiju Amerika i Afrike kroz trgovinu manufakturnim proizvodima, kolonijalnom robom i robovima (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- analizira gospodarske promjene u doba prosvjećenog apsolutizma na prostorima Habsburške Monarhije, napose na hrvatskim prostorima (kontinuiteti i promjene, vrijeme i prostor).
- utvrđuje učinke industrijske i agrarne revolucije na gospodarstvo svijeta i Hrvatske (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva).
- prepoznaje učinke globalne ekonomije na razvoj gospodarstva u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća (povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena).
Učenik uspoređuje povezanost Europe, obiju Amerika i Afrike; kroz trgovinu manufakturnim proizvodima, kolonijalnom robom i robovima.
POV SŠ B.3.2. Učenik identificira dinamiku gospodarskih promjena na globalnoj razini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Učenik utvrđuje učinke industrijske i agrarne revolucije na gospodarstvo svijeta i Hrvatske.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina
Obnova i razvoj hrvatskih zemalja u 18. stoljeću; Vojna krajina i europski ratovi
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije i tehnološke promjene
Porast stanovništva, agrarna revolucija, modernizacija gradova i stvaranje građanskog društva
Hrvatsko društvo i gospodarstvo na početku 20. stoljeća u kontekstu globalne ekonomije i migracija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Migracije; vinska klauzula i njezine posljedice
Početci prometne integracije; ceste i željeznice
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.3.1. Učenik analizira važnost i povezanost industrijskih revolucija, znanosti, obrazovanja i medija s razvojem nacija i nacionalizama.
Učenik:
- prepoznaje znanstvena i tehnologijska dostignuća industrijskih revolucija kao pokretačke sile gospodarskih gibanja (uzrok i posljedica; kontinuitet i promjena)
- analizira utjecaj nacionalnih ideologija na granulaciju znanstvenih ideja u sustav obrazovanja (etička prosudba, povijesna perspektiva).
- strukturira važnost i povezanost znanosti, obrazovanja i medija u doba nacija (kontinuitet i promjene, usporedba i sučeljavanje).
Učenik prepoznaje znanstvena i tehnologijska dostignuća industrijskih revolucija kao pokretačke sile gospodarskih gibanja.
POV SŠ C.3.2. Učenik objašnjava povezanost razvoja obrazovanja s razvojem znanosti.
Učenik strukturira važnost i povezanost znanosti, obrazovanja i medija u doba nacija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Industrijske revolucije i tehnološke promjene
Nacije i nacionalizmi u Europi i svijetu
Znanost, obrazovanje i mediji u doba nacija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Utjecaj prosvjetiteljstva i liberalizma na razvoj demokracije
Razvoj medicine i zdravstvena zaštita
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.3.1. Učenik tumači uzroke i posljedice nacionalnih pokreta, ideologija i ratova u Europi, svijetu i na hrvatskom prostorima.
Učenik:
- uspoređuje političke odnose zapadnoeuropskih država s istočnom Europom, te uzroke i posljedice ratnih sukoba u 18. stoljeću (usporedba i sučeljavanje, uzrok i posljedica).
- analizira revolucionarne promjene od kraja 18. stoljeća na američkom i europskom kontinentu s posljedicama na hrvatske prostore te u tom kontekstu objašnjava proces hrvatske nacionalne integracije kroz Ilirski pokret (Hrvatski narodni preporod), narodnjačke i pravaške koncepcije ujedinjenja hrvatskih zemalja. (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- tumači uzroke i posljedice nacionalnih pokreta i ideologija u Europi i njihov odraz na prostore Osmanskoga Carstva (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- uspoređuje modele ujedinjenja nacija u Europi s američkim građanskim ratom i usponom SAD-a do velesile
(usporedba i sučeljavanje. uzrok i posljedica).
analizira različite zamisli o rješavanju hrvatskoga pitanja (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
- tumači imperijalističku politiku i međunarodne odnose, napose Prvi svjetski rat te Hrvatsku i Hrvate u njemu (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
Učenik uspoređuje modele ujedinjenja nacija u Europi s američkim građanskim ratom i usponom SAD-a do velesile.Učenik tumači imperijalističku politiku i međunarodne odnose, napose Prvi svjetski rat te Hrvatsku i Hrvate u njemu.
POV SŠ D.3.2. Učenik analizira pojavu i razvoj političkih stranaka u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik analizira revolucionarne promjene od kraja 18. stoljeća na američkom i europskom kontinentu s posljedicama na hrvatske prostore te u tom kontekstu objašnjava proces hrvatske nacionalne integracije kroz Ilirski pokret (Hrvatski narodni preporod), narodnjačke i pravaške koncepcije ujedinjenja hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kabinetski ratovi i nove ravnoteže: Velika Britanija, Francuska, uspon Pruske i Rusije i kriza Poljske
Američki rat za nezavisnost
Francuska revolucija
Napoleonovo doba
Hrvatske zemlje pod francuskom upravom
Europske revolucije 1848./49.
Hrvatski narodni preporod – Ilirski pokret
Habsburška Monarhija i hrvatski pokret 1848./49.
Istočno pitanje i oslobodilački pokreti u Osmanskom Carstvu
Modeli ujedinjenja nacije: Italija i Njemačka
Američki građanski rat i uspon SAD-a do velesile
Hrvatsko pitanje u kontekstu federalizma, pravaške ideje, trijalizma i jugoslavizma
Imperijalistička politika i međunarodni odnosi (kolonijalizam, vojno-politički savezi, svjetske krize i lokalni ratovi)
Prvi svjetski rat (1914.-1918.)
Hrvatska i Hrvati u Prvom svjetskom ratu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Dekolonizacija i nezavisnost Latinske Amerike
Velika Britanija i Francuska u drugoj polovici 19. stoljeća
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.3.1. Učenik uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik:
- objašnjava utjecaj filozofskih teorija (empirizam i racionalizam) na razvoj kulturnih gibanja i ljudskog stvaralaštva (etička prosudba, kontinuitet i promjena).
- identificira ideološke koncepte modernoga doba (konzervativizam, liberalizam, socijalizam) i njihove učinke na društvo (etička prosudba, povijesna perspektiva).
- uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba (etička prosudba, kontinuitet i promjena).
Učenik uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba.
POV SŠ E.3.2. Učenik analizira utjecaj idejnih koncepata na razvoj kulture i ljudskog stvaralaštva.
Učenik objašnjava utjecaj filozofskih teorija (empirizam i racionalizam) na razvoj kulturnih gibanja i ljudskog stvaralaštva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina
Konzervativizam, liberalizam i socijalizam
Kulturne epohe, pozitivistička misao, umjetnički stilovi i demokratski trendovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Društveni i misaoni utjecaji u kulturnom stvaralaštvu 19. stoljeća
Socijalni nauk Crkve
4.Srednja škola
Prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 4. razred – 70 sati
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.4.1. Učenik analizira međusobne odnose različitih društvenih skupina, te dinamiku i društvene promjene u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća
Učenik:
- opisuje život ljudi ikarakter demokratskog društva kao i totalitarnih društava (fašizam, komunizam) između dva rata, te učinak Velike gospodarske krize na život pojedinaca i društvenih skupina na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- identificira obilježja i učinke antisemitizama u Europi i svijetu, rasnu teoriju nacionalsocijalizma, stradanja Židova i drugih naroda i etničkih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća(etička prosudba, uzrok i posljedica).
- objašnjava učinke i posljedice ratova na stradanje i život civilnog stanovništva tijekom 20. stoljeća (uzroci i posljedice, etička prosudba).
- interpretira ideologije u Hrvatskoj i njezinom užem okruženju tijekom 20. stoljeća, te njihov utjecaj na život pojedinaca i skupina u NDH i dvije Jugoslavije, krizu jugoslavenskog društvenog poretka, uvođenje samoupravljanja, stvaranje pokreta nesvrstanih (uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, povijesni izvori).
- utvrđuje promjene u društvu i ideološke prijepore u Hrvatskoj 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, posljedice Domovinskog rata i stanje hrvatskog društva na početku 21. stoljeća (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
Učenik opisuje život ljudi ikarakter demokratskog društva kao i totalitarnih društava (fašizam, komunizam) između dva rata, te učinak Velike gospodarske krize na život pojedinaca i društvenih skupina na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta.
POV SŠ A.4.2. Učenik procjenjuje utjecaj idejnih koncepata na društveni razvoj i destrukciju tijekom 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik identificira obilježja i učinke antisemitizama u Europi i svijetu, rasnu teoriju nacionalsocijalizma, stradanja Židova i drugih naroda i etničkih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Demokracije u krizi – Velika gospodarska kriza.
Dva totalitarna koncepta uređenja svijeta između dva rata
Slom Kraljevine Jugoslavije i Nezavisna Država Hrvatska – sukob ideologija
Antifašistički i partizanski pokret na prostoru Hrvatske
Holokaust - sustavni progoni, iseljavanje i koncentracijski logori
Karakter i ciljevi partizanskog pokreta
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji - razdoblje revolucionarne diktature i velikih društvenih promjena
Uvođenje samoupravljanja i razvoj Pokreta nesvrstanih
Društvena previranja u drugoj polovici 20. stoljeća u svijetu
Hrvatski nacionalni pokret - Hrvatsko proljeće i položaj Hrvatske prema Ustavu iz 1974.
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Velikosrpski projekt i ostale republike druge Jugoslavije na putu prema osamostaljenju
Posljedice Domovinskog rata i Hrvatska na početku 21. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Demografske promjene u Europi i svijetu tijekom 20. stoljeća
Utjecaj Povelje UN-a na procese dekolonizacije
Globalizacija i problemi suvremenog svijeta
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.4.1. Učenik uspoređuje odnose i gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća u svijetu i bližem hrvatskom okruženju.
Učenik:
- analizira svjetsko gospodarstvo uoči i u vrijeme Velike ekonomske krize, refleksiju na prilike u prvoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, e različite načine izlaska iz gospodarske krize (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- identificira novu agrarnu politiku i njezine rezultate, odnos prema tržišnom gospodarstvu, uvođenje samoupravljanja i gospodarsku reformu 1965.
(povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava utjecaj ekonomske krize u socijalističkim zemljama i na prostoru hrvatske na slom komunizma u Europi i raspad druge Jugoslavije (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
Učenik identificira novu agrarnu politiku i njezine rezultate, odnos prema tržišnom gospodarstvu, uvođenje samoupravljanja i gospodarsku reformu 1965.
POV SŠ B.4.2. Učenik analizira različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća, poglavito na hrvatskim prostorima.
Učenik objašnjava utjecaj ekonomske krize u socijalističkim zemljama i na prostoru hrvatske na slom komunizma u Europi i raspad druge Jugoslavije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Demokracije u krizi – Velika gospodarska kriza
Uvođenje samoupravljanja i razvoj Pokreta nesvrstanih
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Američka „revolucija čelika i elektriciteta“
Marshallov plan – SAD pomaže Europu
Japanski i kineski ekonomski uzlet
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.4.1. Učenik objašnjava razvoj tehnologija i analizira nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- raščlanjuje izume i otkrića te (zlo)uporabu znanosti i tehnologije u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove tijekom 20. stoljeća (etička prosudba, uzroci i posljedice).
- uspoređuje materijalne gubitke i obnovu infrastrukture u europskim državama i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata (kontinuitet i promjena, etička prosudba).
- analizira promjene u svakodnevnom životu ljudi koje su nastale uporabom novih tehnologija i izuma na prostoru Hrvatske tijekom 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
Učenik uspoređuje materijalne gubitke i obnovu infrastrukture u europskim državama i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Analizira promjene u svakodnevnom životu ljudi koje su nastale uporabom novih tehnologija i izuma na prostoru Hrvatske tijekom 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izumi i otkrića u prvoj polovici 20. stoljeća
Drugi svjetski rat do kraja 1942. Bojišta, bitke; kolaboracije i pokreti otpora
Ključna ratišta u Europi, Africi i na Pacifiku od 1943. do 1945.
Kraj rata u Hrvatskoj, Europi i Aziji – materijalni gubici i obnova infrastrukture
Uvođenje samoupravljanja
Posljedice Domovinskog rata i Hrvatska na početku 21.stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Nikola Tesla – čovjek izvan vremena
Napredak mikrobiologije i farmakologije kao preduvjet poboljšanja kvalitete života
Utrka u istraživanju svemira
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.4.1. Učenik raščlanjuje proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta nakon dva svjetska rata.
Učenik:
- preispituje odluke mirovnih ugovora 1919. i 1920. i talijansku ekspanziju prema istočnom Jadranu od 1915. do 1924., te uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave, postupanje vlasti i političku aktivnost s posebnim naglaskom na hrvatskom pitanju i djelovanju Stjepana Radića i hrvatske opozicije do 1929. (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva, etička prosudba).
- analizira ulogu i važnost vojno-političkih sporazuma i agresija uoči Drugog svjetskog rata te položaj Hrvata u vrijeme monarhističke diktature i pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja stvaranjem Banovine Hrvatske
(etička prosudba, povijesna perspektiva).
- analizira okolnosti koje su dovele do stvaranjaNDH i pokrete otpora u Drugom svjetskom ratu na prostoru Jugoslavije, te političke programe vezane uz državnost i organizaciju društva (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
- analizira novu političku kartu Europe i svijeta nakon Drugog svjetskog rata, stvaranje druge Jugoslavije i njezinu unutarnju i vanjsku politiku (Pokret nesvrstanih) do njezina raspada
(vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, obranu i oslobađanje okupiranih područja RH 1991.-1995. (zapadna Slavonija, Južno bojište, deblokada Dubrovnika, Maslenica, Bljesak, Oluja), ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, Washingtonski sporazum, Splitski sporazum, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga i Daytonski sporazum
(povijesna perspektiva, uzroci i posljedice).
Učenik preispituje odluke mirovnih ugovora 1919. i 1920. te proces nastanka novih država i njihove međusobne odnose do 1939.
Učenik analizira novu političku kartu Europe i svijeta nakon Drugog svjetskog rata.
Učenik analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi i svijetu.
POV SŠ D.4.2. Učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Učenik objašnjava uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave, postupanje vlasti i političku aktivnost s posebnim naglaskom na hrvatskom pitanju i djelovanju Stjepana Radića i hrvatske opozicije do 1929
Učenik analizira okolnosti koje su dovele do stvaranjastvaranje NDH i pokrete otpora u Drugom svjetskom ratu na prostoru Jugoslavije, te stvaranje druge Jugoslavije i njezinu unutarnju i vanjsku politiku (Pokret nesvrstanih) do njezina raspada
Učenik objašnjava jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Europa i svijet u potrazi za trajnim mirom i političkom stabilnošću
Uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, Stjepan Radić i hrvatsko pitanje u Kraljevini SHS.
Europa i svijet na putu prema Drugom svjetskom ratu.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i stvaranje Banovine Hrvatske.
Drugi svjetski rat do kraja 1942. Bojišta, bitke; kolaboracije i pokreti otpora
Ključna ratišta u Europi, Africi i na Pacifiku od 1943. do 1945. godine
Kraj rata u Hrvatskoj, Europi i Aziji
Obnova Jugoslavije i posljedice Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj
Nova politička karta Europe i svijeta. Bipolarni svijet
Sukob Tito-Staljin
Položaj Hrvatske prema Ustavu iz 1974. godine
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Stvaranje samostalne demokratske Hrvatske (1989.-1991.)
Oružana pobuna dijela Srba u Hrvatskoj i velikosrpska oružana agresija na RH – Domovinski rat od 1991. do 1995. godine; RH i BiH – jedinstveno ratište (uporaba teritorija BiH za agresiju na RH)
Rat u Bosni i Hercegovini – Washingtonski, Splitski i Daytonski sporazum
Oslobodilačke operacije: zapadna Slavonija, Maslenica, Bljesak, Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez.
Erdutski sporazum i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Žablji skokovi: pacifičko ratište u Drugome svjetskom ratu
Pustinjska lisica: Drugi svjetski rat na afričkom kontinentu
Vukovar u Domovinskom ratu
Zavičajna povijest
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.4.1. Učenik analizira kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira europska strujanja i stilove u likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, kazalištu, književnosti i školstvu i njihov utjecaj na Hrvatsku u 20. stoljeću
(etička prosudba, usporedba i sučeljavanje).
- vrednuje obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i druge blagdane i spomendane u demokratskoj Hrvatskoj (etička dimenzija, povijesna perspektiva).
Učenik analizira europska strujanja i stilove u likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, kazalištu, književnosti i školstvu i njihov utjecaj na Hrvatsku u 20. stoljeću
POV SŠ E.4.2. Učenik vrednuje položaj vjerskih i nacionalnih zajednica i njihova stradanja u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik vrednuje obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i druge blagdane i spomendane u demokratskoj Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strujanja i stilovi u umjetnosti, kulturi i sportu.
Obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te drugih blagdana i spomendana u demokratskoj Hrvatskoj
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Katolička crkva u suvremenom svijetu
Utjecaj medija na svakodnevni život u 20. stoljeću
Egzistencijalizam kao odrednica slobode i odgovornosti pojedinca
Vjerske zajednice i nacionalne manjine u Hrvatskoj
5.Srednja škola
Opća gimnazija Povijest 4. razred – 96 sati
A.Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.4.1. Učenik analizira međusobne odnose različitih društvenih skupina i društava u svijetu, Europi i Hrvatskoj u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira društvene promjene kao i karakter demokratskih i totalitarnih društava u Europi i u prvoj Jugoslaviji, obilježja antifašističkih i komunističkih pokreta otpora u Europi kao i karakter partizanskog pokreta u Hrvatskoj i na prostoru raspadnute prve Jugoslavije (usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva, etička prosudba).
- objašnjava učinke i posljedice rata na stradanje i život civilnog stanovništva s posebnim osvrtom na Holokaust (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- interpretira stanje društva u drugoj Jugoslaviji neposredno nakon rata uključujući i poslijeratnu obnovu, te krizu jugoslavenskog društvenog poretka, uvođenje samoupravljanja, pokušaje gospodarskih i društvenih reformi i gospodarsko i političko iseljeništvo u drugoj polovici 20. stoljeća (uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, povijesni izvori).
- uspoređuje društveni razvoj Japana i Kine kao i društveni život u komunističkim zemljama u Istočnoj Europi i SSSR-u u drugoj polovici 20. stoljeća te pad komunizma u Europi (usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice).
- interpretira položaj i prava manjina u demokratskoj Hrvatskoj, mirnu reintegraciju po završetku Domovinskog rata i pristupanje Hrvatske euroatlantskim integracijama, te položaj Hrvata u susjednim zemljama (BiH, Srbija, Crna Gora …) (kontinuitet i promjena, etička prosudba).
Učenik identificira obilježja antifašističkih i komunističkih pokreta otpora u Europi kao i karakter partizanskog pokreta u Hrvatskoj i na prostoru raspadnute prve Jugoslavije.
Učenik uspoređuje društveni razvoj Japana i Kine kao i društveni život u komunističkim zemljama u Istočnoj Europi i SSSR-u u drugoj polovici 20. stoljeća te pad komunizma u Europi.
POV SŠ A.4.2. Učenik uspoređuje društvenu dinamiku i promjene u pojedinim državama tijekom 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik objašnjava učinke i posljedice ratova na stradanje i život civilnog stanovništva s posebnim osvrtom na Holokaust.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Europske zemlje između parlamentarne demokracije i totalitarizma
Hrvati u vrijeme monarhističke diktature. Ustaški i komunistički pokret
Antifašistički i komunistički pokreti otpora u Europi i na prostoru dotadašnje prve Jugoslavije
Karakter i ciljevi partizanskog pokreta na području dotadašnje prve Jugoslavije
Kraj rata u Europi i Aziji. Stvaranje druge Jugoslavije. Političke migracije i pitanje broja ratnih i poratnih žrtava
Progoni i istrebljenje europskih Židova. Holokaust – od Nürnberških zakona do završetka Drugog svjetskog rata. Geta i logori smrti
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji - razdoblje revolucionarne diktature i velikih društvenih promjena
Uvođenje samoupravljanja. Pokušaji gospodarskih i društvenih reformi
Hrvatsko iseljeništvo u drugoj polovici 20. stoljeća.
Uspon Japana i razvoj komunističke Kine u drugoj polovici 20. stoljeća
Slom komunizma u Europi i raspadanje druge jugoslavenske države (Kosovsko pitanje i politička kriza do stvaranja Republike Kosovo)
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, međunarodno
priznanje Republike Hrvatske
Erdutski sporazum i jedinstveni projekt mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Posljedice Domovinskog rata.
Hrvatska i euroatlantske integracije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Španjolska gripa i demografske promjene u Europi i svijetu
Rasno podređeni u 20.stoljeću: Mandela, King, Gandhi
Borba za prava žena u 20. stoljeću
Mirovne inicijative i humanitrarni konvoji tijekom Domovinskog rata
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B.Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.4.1. Učenik raščlanjuje gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća u svijetu i Europi.
Učenik:
- analizira uzroke, tijek i posljedice Velike gospodarske krize, refleksiju na globalnoj razini te različite načine izlaska iz krize (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- interpretira gospodarske učinke samoupravljanja i tijek gospodarskih reformi u Hrvatskoj i drugim jugoslavenskim republikama do Titove smrti e gospodarsku krizu 1980-ih godina u drugoj Jugoslaviji i njezin utjecaj na politička zbivanja (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje gospodarstvo SAD-a i SSSR-a u Hladnom ratu i suvremenom svijetu (usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice).
Učenik analizira uzroke, tijek i posljedice Velike gospodarske krize, refleksiju na globalnoj razini te različite načine izlaska iz krize
Učenik uspoređuje gospodarstvo SAD-a i SSSR-a u drugoj polovici 20. stoljeća.
POV SŠ B.4.2. Učenik uspoređuje različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća u svijetu i Europi s naglaskom na gospodarski razvoj Hrvatske.
Učenik interpretira gospodarske učinke samoupravljanja i tijek gospodarskih reformi u Hrvatskoj i drugim jugoslavenskim republikama do Titove smrti te gospodarsku krizu 1980-ih godina u drugoj Jugoslaviji i njezin utjecaj na politička zbivanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Velika ekonomska kriza u svijetu i prvoj Jugoslaviji
Uvođenje samoupravljanja. Pokušaji gospodarskih i društvenih reformi
Ustav iz 1974. Gospodarska i politička kriza nakon Titove smrti.
Odnos SAD-a i SSSR-a u drugoj polovici 20. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Potrošačko društvo – vrijednosti i socijalne norme
Lude dvadesete
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C.Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.4.1. Učenik analizira razvoj tehnologija nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- vrednuje znanstvena, tehnološka i kulturna dostignuća, a posebno masovne medije i njihovu ulogu u širenju informacija u drugoj polovici 20. stoljeća (etička prosudba, povijesna perspektiva).
- objašnjava kako se razvoj tehničkih dostignuća odrazio na ratovanje u Europi i Aziji s osobitim osvrtom na uporabu atomske bombe u ratu i posljedice
(povijesna perspektiva, etička prosudba).
Učenik objašnjava kako se razvoj tehničkih dostignuća odrazio na ratovanje u Europi i Aziji s osobitim osvrtom na uporabu atomske bombe u ratu i posljedice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost i tehnologija, kultura i mediji u 20. stoljeću
Ključna ratišta u Europi i na Pacifiku
Kraj rata u Europi i Aziji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Usavršavanje vojne tehnologije i ugrožavanje svjetskog mira
Tehnologija i ekologija u suvremenom svijetu
D.Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.4.1. Učenik raščlanjuje proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta.
Učenik:
- preispituje odluke mirovnih ugovora po završetku Prvoga svjetskog rata, razvoj multilateralnih odnosa među državama, osnivanje Društva naroda i ulogu W. Wilsona (etička prosudba, povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena.)
- analizira talijansku ekspanziju prema istočnom Jadranu od 1915. do 1924., velikosrpske projekte i Londonski ugovor, te uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave i političku aktivnost i djelovanje Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića 1929. (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva, etička prosudba).
raščlanjuje hrvatsko pitanje od atentata u Marseillesu, sporazum Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske kao i istovremena zbivanja u užem i širem okruženju (vojno-politički savezi i prve agresije s osobitim naglaskom na Španjolski građanski rat) (etička prosudba, povijesna perspektiva, uzroci i posljedice).
- analizira početak i tijek Drugoga svjetskog rata u Europi i na Pacifiku kao i na prostoru prve Jugoslavije te okolnosti koje su dovele do njezina raspada, stvaranje NDH, utvrđivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena, etička prosudba).
- identificira političke promjene u Europi i svijetu nakon Drugoga svjetskog rate, nove granice država i interesnih sfera velikih sila, Hladni rat, Pokret nesvrstanih (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice, etička prosudba).
- analizira nacionalni pokret u Hrvatskoj (Hrvatsko proljeće), Ustav iz 1974., političku i gospodarsku krizu u Jugoslaviji nakon Titove smrti, prijelomne godine, uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratsku smjenu vlasti, ustavne promjene, proglašenje samostalnosti i raskid državno-pravnih veza sa SFRJ te borbu za međunarodno priznanje Hrvatske.
(kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, velikosrpsku agresiju i obranu Hrvatske (hrvatska bojišta), Domovinski rat 1991.-1995. , bitke prekretnice i ključne oslobodilačke operacije Hrvatske vojske i policije -zapadna Slavonija, Južno bojište, deblokada Dubrovnika, Maslenica, Ljeto 95, Maestral, Južni potez, Bljesak, Oluja (uzroci i posljedice, etička prosudbe, povijesna perspektiva).
- analizira ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, Washingtonski sporazum, Splitski sporazum, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga – operacije hrvatskih snaga Ljeto 95, Maestral, Južni potez, te posebno borbu Hrvata za opstojnost na području BiH (Bosanska Posavina, Središnja Bosna, Sjeverna i Zapadna Hercegovina, Jajce, Sarajevo, Banja Luka i druga područja) - i Daytonski sporazum (povijesna perspektiva, uzroci i posljedice).
Učenik preispituje odluke mirovnih ugovora po završetku Prvoga svjetskog rata, razvoj multilateralnih odnosa među državama, osnivanje Društva naroda i ulogu W. Wilsona
Analizira početak i tijek Drugoga svjetskog rata u Europi i na Pacifiku, kao i političku polarizaciju svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća.
POV SŠ D.4.2. Učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Učenik analizira uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave i političku aktivnost i djelovanje Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića 1929. i nastanak Banovine Hrvatske.
Učenik objašnjava događaje Drugoga svjetskog rata na prostoru prve Jugoslavije te okolnosti koje su dovele do njezina raspada, stvaranje NDH, utvrđivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti.
Analizira nacionalni pokret u Hrvatskoj (Hrvatsko proljeće), Ustav iz 1974., političku i gospodarsku krizu u Jugoslaviji nakon Titove smrti, prijelomne godine, uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratsku smjenu vlasti, ustavne promjene i raskid državno-pravnih veza sa SFRJ, tijek Domovinskog rata i mirnu reintegraciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mirovni ugovori i nova politička karta Europe. Wilson, europska diplomacija i Društvo naroda.
Talijanska ekspanzija prema istočnoj obali Jadrana i uspon fašizma – od Londonskog ugovora 1915. do Rimskog sporazuma 1924.
Slom Austro-ugarske. Okupljanje oko Hrvatske (Država SHS) i uključivanje u Kraljevstvo SHS.
Svetozar Pribićević i Stjepan Radić – od političkih protivnika do suradnika u koaliciji.
Europa i svijet na putu prema Drugom svjetskom ratu: Španjolski građanski rat. Vojno-politički savezi i agresije
Hrvatsko pitanje od atentata u Marseilleu do sporazuma Cvetković-Maček
Banovina Hrvatska – rješenje hrvatskog pitanja u prvoj Jugoslaviji
Njemački ekspanzionizam i početak Drugog svjetskog rata
Ključna ratišta u Europi i na Pacifiku
Ustaška emigracija i uspostava NDH. Granice NDH i unutarnja organizacija države i vojske
Nova politička karta Europe nakon sloma sila Osovina
Hladni rat. Pokret nesvrstanih i dekolonizacija.
Hrvatski nacionalni pokret - Hrvatsko proljeće: snovi i stvarnost (1965. do 1971.).
Ustav iz 1974. Gospodarska i politička kriza nakon Titove smrti.
Prijelomne godine - uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratska smjena vlasti. Od ustavnih promjena do Božićnog ustava Republike Hrvatske
Oružana pobuna dijela Srba u Hrvatskoj i velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku. Domovinski rat od 1991. do 1995. godine
Ključne oslobodilačke operacije hrvatske vojske i policije: Bljesak, Oluja
Rat u BiH (uloga Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije); Washingtonski, Splitski i Daytonski sporazum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Zavičajna povijest
Vukovar u Domovinskom ratu
Drugi svjetski rat na azijskom i afričkom kontinentu
E.Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.4.1. Učenik analizira kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo i vrednuje položaj vjerskih zajednica u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik:
- prosuđuje ulogu totalitarnih sustave (fašizam, nacizam i komunizam) kao i zločine protiv čovječnosti, Holokaust, genocid i etničko čišćenje (etička prosudba, uzroci i posljedice, povijesna perspektiva).
- vrednuje ulogu Crkve, Drugi Vatikanski koncil i djelovanje Ivana Pavla II. (etička prosudba, povijesna perspektiva).
Učenik prosuđuje ulogu totalitarnih sustava (fašizam, nacizam i komunizam) kao i zločine protiv čovječnosti, Holokaust, genocid i etničko čišćenje.
Učenik vrednuje ulogu Crkve, Drugi Vatikanski koncil i djelovanje Ivana Pavla II.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Totalitarni sustavi u Europi – fašizam, nacizam i komunizam
Korijeni antisemitizma u europskim državama. Nacionalsocijalizam i rasizam
Crkva na prekretnici: Drugi vatikanski koncil
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Revolucija u modi i odijevanju
Hippy pokret i Djeca cvijeća, glazba, sloboda, nenasilje
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Povijest dio je društveno-humanističkog područja i zajedno s drugim područjima, međupredmetnim temama i predmetima potiče razvoj temeljnih i specifičnih kompetencija učenika. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima.
Povijest je povezana s matematičkim područjem na primjerima računanja vremena, analizi demografskih podataka, tablica i dijagrama i drugim primjerima. Isprepliće se s jezično-komunikacijskim područjem u razvoju medijske kulture, povijesti književnosti i jezika, informacijske pismenosti (traženje i vrednovanje informacija i interpretacija), kritičkog čitanja (analize izvora) i pisanja, te jasnog, primjerenog i stručnog izražavanja. Predmet je povezan s tehničkim i informatičkim područjem u razvoju afirmativnog i odgovornog korištenja digitalne pismenosti (korištenje digitalnih nastavnih sadržaja i aplikacija). Učenik povezuje razvoj tehnologije i proizvodnje s promjenama u prošlosti te postaje svjestan posljedica i mogućih opasnosti tehnološkog razvoja. Povijest je povezana i s umjetničkim područjem kroz povijest glazbe, slikarstva, kiparstva i arhitekture.Nastavni predmet Povijest upotpunjuje odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja poučavanjem o razvoju i funkcioniranju demokracije i demokratskog društva općenito i na hrvatskom primjeru te u temama o ljudskim pravima. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest potiče aktivno učenje, vještinu analize i vrednovanja različitih vrsta izvora, perspektiva i interpretacija. Suradnjom s drugim učenicima i iskazivanjem osobne inicijative u tijeku procesa učenja i poučavanja učenik razvija vlastitu poduzetnost.
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Svrha je nastave povijesti, također, osposobiti učenike da u odrasloj dobi postanu promišljeni aktivni građani u demokratskoj zajednici. Riječ je o ulozi koja nam omogućuje da aktivno sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima koja se tiču naših života i života zajednice u kojoj živimo. Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti i kritičkom promišljanju.
Učenje i poučavanje Povijesti temelji se na aktivnom učenju koje je usmjereno na stjecanje temeljnih znanja (činjeničnih, konceptualnih, proceduralnih, metakognitivnih), razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja te komunikacijskih i socijalnih vještina. Ostvarenje navedenih ciljeva zahtijeva dobro osmišljen i strukturiran proces učenja koji vodi osobnom razvoju i samoostvarenju učenika. Da bi učenje bilo izazov, učeniku treba omogućiti samostalno formuliranje vlastitih ciljeva učenja i planiranje njihova ostvarivanja odabirom strategija koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Uloga učitelja
Učenje i poučavanje Povijesti usmjereno je na aktivno učenje kroz osmišljene aktivnosti za učenika te uzajamnu komunikaciju svih sudionika procesa učenja i poučavanja. U središtu procesa je učenik, a učitelj osmišljava i organizira načine rada koji omogućuju najprimjerenije uvjete za učenje i poučavanje. Učitelj potiče kreativno i efikasno stjecanje znanja, kritičko mišljenje te razvoj metakognitivnih sposobnosti učenika. Planira suradničko učenje i razvijanje komunikacijskih vještina, učenje o partnerstvu, vlastitu podršku učenicima, osmišljava nove metode te osigurava dovoljno mogućnosti za učenje. Učeniku pruža potporu u dosezanju visokih razina postignuća i razvijanju kompetencija.
Materijali i izvori za učenje
Izvori i materijali za učenje su alati koji omogućuju proces učenja i poučavanja. Oni su nositelji i posrednici podataka, sredstvo komunikacije te objekti i poticaj za učenje. Učitelj mora znati kako ih pravilno odabrati, prilagoditi i u kojem ih dijelu procesa učenja i poučavanja primijeniti. Najbolje je koristiti se kombinacijom izvora i materijala za učenje te različitih medija jer se time učenici angažiraju na interaktivniji način.
U procesu učenja i poučavanja Povijesti korištenje materijala za učenje potrebno je uskladiti s ciljevima i ishodima učenja. Izvori i materijali nisu sami po sebi cilj učenja, već sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda učenja. Trebaju biti primjereni dobi učenika, usklađeni s prethodnim iskustvom i stilovima učenja te prilagođeni njegovim kognitivnim sposobnostima (rad s učenicima s teškoćama i s nadarenima). U izvore i materijale ubrajaju se sva sredstva koja omogućuju da učenje i poučavanje Povijesti bude učinkovitije i poticajnije. To su primjerice udžbenici, radne bilježnice, zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, autentični materijali, časopisi, fotografije, filmovi, audiomaterijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.
Okružje
Proces učenja i poučavanja treba se odvijati u sigurnom i poticajnom okružju u kojem učenici i učitelj mogu ostvariti svoje mogućnosti te uspješno i motivirano učiti i poučavati. Učenje i poučavanje nastave Povijesti može se održavati u specijaliziranoj učionici, školskoj knjižnici, ili izvan škole u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim arheološkim i drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija. Učionice trebaju biti opremljene adekvatnom informatičkom tehnologijom i standardnim didaktičkim sredstvima poput povijesnih i geografskih karata, atlasa i dr. Potrebno je voditi računa o estetskom uređenju prostora te omogućiti učenicima sudjelovanje u osmišljavanju vlastitog okružja za učenje.
Ugodno i poticajno školsko ozračje omogućuje uspješan rad i učenje, međusobno poštovanje i potporu učenika i učitelja. Kako bi postignuća učenika kao i proces učenja i poučavanja bili što kvalitetniji i uspješniji, preporučuje se planirati suradnju škole i učenika s roditeljima, lokalnom i širom zajednicom te s različitim institucijama i stručnjacima.
Određeno vrijeme
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Nastava Povijest u srednjoj školi uči se i poučava prema vrsti škole te se realizira u, dva odnosno tri sata tjedno, ovisno o odgojno-obrazovnom programu.Prema interesima i sposobnostima učenici mogu pohađati izvannastavnu aktivnost koja se obično naziva povijesnom grupom. Ona je u pravilu heterogena, sastavljena je od učenika koji pokazuju veće zanimanje za Povijesti i spremni su na alternativne načine usvajanja znanja i razvijanja vještina što im omogućuje takav rad. Učenici kojima je potrebna potpora u učenju mogu biti uključeni u dopunsku nastavu. Te su skupine također heterogene po dobi i prethodnom znanju, a specifične su jer u njima učenici pomažu jedni drugima i tako razvijaju socijalno osviješteno ponašanje, što pozitivno utječe na njihovu motivaciju.
Učenici s teškoćama i daroviti učenici
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi e načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
◊◊Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)?◊
◊◊Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu?◊
◊◊Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu?◊
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
◊◊vrednovanja za učenje, ◊
◊◊vrednovanje kao učenje i ◊
◊◊vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja.◊
Učitelji vrednuju i ocjenjuju učenike u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, ali imaju i autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima),
U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Povijest služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika te kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba planirati kao dio procesa učenja i poučavanja te ga uskladiti s ciljevima, ishodima učenja i nastavnim strategijama.
Elementi vrednovanja su:
◊◊Činjenično znanje: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim fazama učenja i poučavanja Povijesti.◊
◊◊Konceptualno znanje: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Radi se o tehničkim konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, usporedbe i sučeljavanja, etičke prosudbe, povijesnih izvore te povijesne perspektive.
◊◊Istraživanje povijesne priče: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti kroz razumijevanje povijesne priče. Sadrži veći udio proceduralnog znanja i metakognitivnog znanja.
Dijagram 5: Shema elemenata vrednovanja
U procesu učenja i poučavanja Povijesti provode se tri vrste vrednovanja: vrednovanje za učenje (formativno), vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog (sumativno). Svrha vrednovanja za učenje jest poticanje i usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima). Vrednovanje kao učenje promatra se kao sastavni dio učenja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika. Vrednovanje naučenog odnosi se na onu vrstu vrednovanja koje se provodi radi mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom).
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika, ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima te pisanim kontrolnim i praktičnim vježbama poput korištenja slijepih karata, izrade jednostavnih povijesnih karata na zadanoj podlozi, lenti vremena, različitih grafičkih prikaza i mapa, popunjavanja slijepih karata, izrade osobne mape i drugo. Važnu ulogu u vrednovanju za učenje imaju pravovremene i jasne povratne informacije.
U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i primjenu koncepata, poznavanje različitih postupaka i metoda, vlastite radove i uspješnost njihova prezentiranja i drugo. Učenici mogu vrednovati učenje i rezultate ostalih učenika, posebno nakon prezentiranja različitih individualnih i skupnih radova.
Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje te primjenjivati raznovrsne tehnike i metode vrednovanja. Kognitivna složenost zadataka i aktivnosti koje se vrednuju trebaju se podudarati s kognitivnom složenosti očekivanih ishoda učenja. Mogu se koristiti pitanja i zadatci objektivnog tipa te zadatci sa slobodnim odgovorima (esejski zadatci). Kraćim i duljim esejskim odgovorima učenici mogu pokazati razumijevanje povijesnih sadržaja te sposobnost interpretacije i vrednovanja povijesnih događaja, pojava i procesa. Sličan tip zadataka su referati i istraživački radovi. U procesu učenja i poučavanja Povijesti to su: izrada plakata, dnevnika, letaka, crteža, scenarija, računalnih prezentacija, digitalnih/multimedijskih sadržaja i alata, postavljanje izložbe, igra uloga i mnogi drugi. Zadatke koji zahtijevaju određenu proceduru treba prethodno uvježbati. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena treba iskazati sveukupnu usvojenost ishoda učenja odnosno kako učenik iskazuje opseg i dubinu znanja i razumijevanja povijesnih događaja, pojava i procesa te primjenjuje pojedine vještine. Za zaključnu ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir dokazi prikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. osobne mape, razne pisane vježbe i drugi radovi). Pri određivanju zaključne ocjene, svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET POVIJEST ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Povijest.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Povijest objavljen u Narodnim novinama, broj: 102/06,
- Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Povijest, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, KLASA: 602-03/94-01-109, URBROJ: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),
- Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Povijest, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, KLASA: UP/I-602-03/03-01/0115, URBROJ: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., za učenike 8. osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog predm etnog kurikuluma povijesti
Veljača 2019.
Sadržaj
Prijedlog predmetnog kurikula povijesti
A. Svrha i opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA / DOMENE
D. Odgojno obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima
Osnovna škola Povijest 5. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Povijest 6. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Povijest 7. razred – 70 sati godišnje
Osnovna škola Povijest 8. razred – 70 sati godišnje
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 1. razred – 70 sati
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 2. razred – 70 sati
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 3. razred – 70 sati
Prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 4. razred – 70 sati
Opća gimnazija Povijest 4. razred – 96 sati
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Želimo li da nova generacija bude bolja, humanija i prije svega sretnija nego što je to naša generacija onda se nju mora odgajati i obrazovati bolje i humanije od naše. U okviru novog odgoja i obrazovanja čini mi se najvažnijim novi oblik i drugačije poimanje povijesti od onoga kako smo to mi učili u školi. Jer povijest o nastanku čovječanstva, te povijest vlastite nacije i svih drugih nacija stvara u mladom čovjeku njegovu buduću sliku svijeta. Ništa tako odlučujuće ne oblikuje politički, individualni i ćudoredni stav prema životu kao način na koji se povijest uči i razumijeva.
Stefan Zweig „Historiografija sutrašnjice“
Odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi i gimnaziji osigurava stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za svakodnevni život i obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi, te im otvara mogućnost daljnjeg školovanja. Nastava povijesti ima u tome značajno mjesto. Ona prije svega pridonosi izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, mladi čovjek treba postati građaninom Europe i svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, cijeniti i čuvati svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu. Treba naučiti cijeniti sebe i svoje kako bi znao poštivati druge i drugačije. Stoga nastava povijesti treba buditi, poticati i razvijati osobni identitet na način da ga istodobno povezuje s poštivanjem različitosti, osobito tradicija i vrijednosti drugih kultura, različitih etničkih zajednica i nacija. Opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim životnim područjima. Razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje za suživot s drugima i drugačijima, sastavni je dio poučavanja i učenja u nastavi povijesti. Stoga nastava povijesti sadrži i etičku dimenziju potrebnu za život dostojan čovjeka. Učenike valja kroz nastavu povijesti poučiti društveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od učitelja/nastavnika povijesti se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima, te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društvenim i kulturnim vrijednostima kao i odgojno-obrazovnim ciljevima.
Svrha je nastave povijesti, također, osposobiti učenike da u odrasloj dobi postanu promišljeni aktivni građani u demokratskoj zajednici. Riječ je o ulozi koja im omogućuje da kao odrasli aktivno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima koja se tiču njihova života i života drugih u zajednici u kojoj žive. Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti i kritičkom promišljanju . Aktivni građani prepoznaju svoju povezanost i međuovisnost s drugim članovima zajednice, utvrđuju i bore se za zajedničke potrebe i opće društveno dobro i usude se djelovati ka zajedničkoj promjeni na dobrobit sviju, pogotovo onih najranjivijih.
Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti kod učenika sposobnost povijesnog mišljenja e usvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas, kroz pet područja ljudske aktivnosti: društveno, ekonomsko, znanstveno-tehnološko, političko i filozofsko-religijsko-estetsko. Sposobnost povijesnog mišljenja omogućit će učenicima da razviju povijesnu perspektivu, vrednuju dokaze, razviju analitičke vještine, interpretiraju povijesne podatke i konstruiraju čvrste argumente. Pet područja ljudske aktivnosti ujedno su i organizacijska područja/domene kurikula. U nastavi je nemoguće iznijeti sva povijesna zbivanja pa se stoga pravi odabir bitnih povijesnih događaja, procesa i pojava po pojedinim područjima i u pojedinim povijesnim razdobljima. Sposobnost povijesnog mišljenja razvija se uvježbavanjem pet vještina koje su kumulativne i čvrsto povezane s temeljnim povijesnim znanjima. Tijekom poučavanja u razredu naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih vještina: vještine kronološkog mišljenja i vještine razumijevanja povijesne priče. Slijede ih, kroz preporučene teme, a u skladu s interesom i psihofizičkim uzrastom učenika, ostale vještine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja
Učenik:
1. P ozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese, pojave kao i značajna obilježja povijesnih razdoblja i društava koje proučava, što uključuje društveni, ekonomski, znanstveno-tehnološki, politički i kulturni razvoj ljudi u prošlosti. Pritom se koristi prikladnom terminologijom te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva.
2. Koristi se vještinom kronološkog razumijevanja prošlosti i vještinom razumijevanja povijesne priče. S agledava prošlost koristeći se tehničkim konceptima vremena, prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, povijesnih izvora, usporedbe i sučeljavanja, etičke prosudbe i povijesne perspektive.
3. Oblikuje istraživačko pitanje (o čemu postoje različita mišljenja i oko čega se vode rasprave) koje proizlazi iz sadržaja povijesne priče, te raspravlja otvoreno, argumentirano i konstruktivno o tome, uz uvažavanje različitih utemeljenih stavova.
4. R azumije profesionalno-etičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem povijesti temeljem kojih oblikuje osobni sustav vrijednosti, stavove i uvjerenja.
5. K oristi se znanjima i vještinama stečenima učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice.
6. R azumije važnost očuvanja nacionalne i svjetske kulturne, društvene, moralne i duhovne baštine. Razvija radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA / DOMENE
Predmetni kurikul povijesti organiziran je u pet organizacijskih područja/domena: društvo, politika, znanost i tehnologija, ekonomija te filozofsko-religijsko-estetsko područje. Pet domena čine gradivnu strukturu nastavnog predmeta Povijest. Izvorište za ovakav pristup nalazimo u povijesnoj znanosti koja svoje polje proučavanja ljudskog društva proteže na pet različitih područja ljudske djelatnosti: socijalno, političko, znanstveno, tehnološko, ekonomsko i kulturno. Na taj način poučavanje povijesti različitih društvenih zajednica – obitelji, etničkih skupina, nacija, kultura i civilizacija, istodobno uključuje učenike u živote, težnje, borbe, postignuća i neuspjehe stvarnih ljudi u svim tim aspektima njihovih života.
Opis organizacijskih područja/domena
A. Društvo
Proučavanjem različitih društava učenici dolaze do njegova dubljeg razumijevanja. Oni razumiju što znači biti čovjek, upoznaju se s različitim i promjenjivim pogledima na obiteljske strukture, muške i ženske uloge, djetinjstvo, ulogu djece u društvu, položaj različitih skupina u društvu (vjerskih zajednica, etničkih zajednica, naroda, nacija) te odnosa između pojedinaca i društvenih skupina. Ovo područje također razmatra kako su ekonomske, vjerske, kulturne i političke promjene utjecale na društveni život. Uključuje i razvoj koji oblikuje sudbine milijuna ljudi poput ropstva, društvenih sukoba, masovnih migracija i useljavanja, posljedice kuge, rata i gladi, dulji životni vijek ljudi i povećanje životnog standarda kao posljedicu medicinskih, tehnoloških i ekonomskih izuma.
B. Politika
Kroz političku povijest učenici razumiju političko djelovanje pojedinaca i skupina u lokalnoj zajednici, državi, naciji, kao i u različitim društvima Europe i svijeta. Napori na izgradnji vlasti i državnih institucija, nastojanje pojedinaca i skupina da preuzmu i zadrže moć nad drugima, borba za postizanje i očuvanje osnovnih ljudskih prava, pravde, jednakosti, zakona i reda u društvima, evolucija regionalnih i svjetskih mehanizama za promicanje međunarodnog prava dio su središnje ljudske drame koju treba istražiti i analizirati u ovom području ljudskog djelovanja.
C. Znanost i tehnologija
Učenici uče kako je znanstvena potraga za razumijevanjem prirode i svijeta u kojem živimo stara koliko i čovječanstvo. Uče kako je čovjek tragao za unaprjeđivanjem načina života i rada, od proizvodnje hrane, transporta robe, do unapređenja ekonomske sigurnosti, zdravlja i dobrobiti pojedinaca i različitih društvenih skupina. Razumijevanje znanstvenog i tehnološkog razvoja koji je pokrenuo promjenu, te kako su inovacije promijenile sve druge sfere ljudske aktivnosti ključne su za proučavanje prošlosti.
D. Ekonomija
Kroz ekonomsku povijest učenici razumiju ekonomske snage i postignuća koji su bili presudni u određivanju kvalitete života ljudi i strukturiranju društava te utjecaj ekonomije na tijek pojedinih događaja. Odnosi razmjene unutar i između pojedinih kultura i država imali su veliki utjecaj na društvo i politiku, stvarajući promjenjive obrasce regionalne, hemisferične i globalne ekonomske dominacije. Razmjena proizvoda i ideja u 21. stoljeću otvara put pojavi globalne međunarodne ekonomije, s dalekosežnim posljedicama za sva ostala područja ljudske aktivnosti.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Kroz filozofiju, religiju i umjetnost učenici uče kako su ideje, vjerovanja i vrijednosti duboko utjecale na ljudsko djelovanje kroz povijest. Religija, filozofija, umjetnost i popularna kultura bile su središte težnji i dostignuća svih društava te su izvor povijesnih promjena od najranijih vremena. U ovom području učenici upoznaju i uče povijest književnosti, kulturnu baštinu i usmene tradicije pojedinih društava, političke rasprave, dramu, vizualne umjetnosti, arhitekturu, glazbu i ples te tako produbljuju razumijevanje ljudskog iskustva u prošlosti.
Tehnički koncepti u nastavi povijesti
Postoje dvije vrste koncepata koji su važni povjesničarima i učiteljima/nastavnicima. Prvi se ponekad opisuju kao temeljni povijesni pojmovi, suštinski koncepti ili „koncepti prvog reda“ (npr. građanski rat, imperijalizam, kolonijalizam, nacionalizam itd.). Pojmovi/koncepti prvog reda su apstrakcije ili generalizacije pomoću kojih razumijevamo pojedine događaje i procese u prošlosti. Povjesničari i učitelji/nastavnici koriste u svome radu i tehničke koncepte ili „koncepte drugog reda“. Pomoću njih razumijemo kako povjesničar radi, što ga zanima te kako se konstruira povijesno znanje i razumijeva prošlost. Kao takvi tehnički koncepti u velikoj mjeri doprinose razvoju kritičkog i kreativnog mišljenja, povijesnih vještina i u konačnici sposobnosti povijesnog načina razmišljanja kod učenika. Glavni tehnički koncepti koje koristimo u nastavi povijesti su:
Vrijeme i prostor
Koncept vremena ključan je za razvijanje vještine kronološkog mišljenja. Tim se konceptom izgrađuje osjećaj za tijek, slijed i trajanje događaja. Bez vremenskog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima. Učenici će stoga tijekom učenja povijesti usvojiti opći vremenski okvir (povijesna razdoblja) te osnove datiranja i računanja vremena. Koristit će se rječnikom koji opisuje tijek vremena, smještati događaje, osobe i pojave u odgovarajuća razdoblja. U kasnijim godinama učenja razumjet će konstruktivnu prirodu različitih periodizacija te propitivati značenja pripisana događajima koji su označeni kao razdjelnice.
Fizički prostor koji okružuje čovjeka uvjetuje njegov način života, ekonomiju, društveni razvoj, politički ustroj kao i ratovanje. Širenje prometnih mreža i putem njih širenje ideja, proizvoda, zaraznih bolesti, migracije ljudi i sl. također su duboko povezani s geografskim prostorom i njegovim osobinama. Stoga kroz koncept prostora razumijevamo složene odnose čovjeka i prirodne sredine koja ga okružuje.
Uzroci i posljedice
U istraživanju i objašnjenju prošlih događaja nikada ne možemo opisati čitav skup uzročnih uvjeta za ono što se dogodilo. Naime, opis jednog povijesnog događaja odnosi se uvijek na njegove pojedine aspekte jer se mora, u traženju onoga što mu je prethodilo, negdje u uzročnom nizu zaustaviti. Povijesna je znanost stoga suočena s beskonačnošću svog predmeta, a povjesničar pritom odabire činjenice koje smatra relevantnima za objašnjenje određenog problema. Upravo taj selektivni karakter u istraživanju predstavlja glavnu razliku između istraživanja ljudske prošlosti i predmeta ostalih znanosti. Pored toga, prošlost je uvijek nedovršena i otvorena prema budućnosti, a u skladu s mijenjanjem povijesne stvarnosti, mijenja se i spoznaja povijesne znanosti.
Pitanja koja postavljamo u analizi prošlih događaja su: Koji su čimbenici pridonijeli događaju? Pri tome se razmatraju čimbenici kao što su pojedinci i skupine, njihove ideje, uvjerenja i institucije. Slijede pitanja: Koji su uzroci trenutni, a koji dugoročni? Koji su čimbenici bili najutjecajniji? Koje su posljedice tog događaja (očekivane i planirane/neočekivane i neplanirane)?
Kontinuitet i promjena
Tražeći izvore kontinuiteta tražimo znakove neprekinutog ili rastućeg evolucijskog razvoja. Nasuprot njemu, izvori promjena koje tražimo su znakovi prekida s prošlošću. Mnoge pojave u životu ljudi tijekom stoljeća odražavaju prije rastući, evolucijski proces, nego dramatične promjene. Stoga moramo biti pažljivi u tumačenju prošlih događaja i procesa i voditi računa da nam odabir događaja i tumačenja istih ne prevagnu na stranu dramatičnih promjena i da pri tome zanemarimo evolucijske rastuće povijesne procese. Nadalje, učenici moraju razumjeti da promjene ne znače uvijek i napredak. Pojam napretka nosi sa sobom određeno vrednovanje, vezano uz vrijednosti koje se od jednog do drugog društva ili kulture mogu razlikovati. Objašnjavanje ritma promjena također je važno. Stupnjevi promjena variraju ovisno o tome promatramo li političke, ekonomske, društvene ili kulturne sfere. Suprotno tome, promjene u običajima ljudi, pravilima ponašanja i vjerovanja traju mnogo duže, a rezultat jest taj da se određene tradicije zadržavaju dugo nakon što je razlog za njihovu pojavu nestao.
Povijesni izvori
Koraci u učenju tog koncepta za učenike podrazumijevaju upoznavanje različitih vrsta primarnih i sekundarnih izvora, razumijevanje značenja izvora u proučavanju prošlosti, te oblikovanje odgovora koji uključuju podatke iz izvora. Učeći o izvorima, učenik upoznaje važnost i ulogu kulturno-povijesne baštine te ustanove koje čuvaju takvu baštinu. Učenici analiziraju i vrednuju izvore koje za njih odabire i priprema učitelj i stručnjaci u obrazovanju. Razumiju da izvori nastaju u određenom kontekstu te da zbog toga treba postaviti pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka, te o autoru, njegovim gledištima i namjerama.
Povijesna perspektiva
Čitajući povijesnu priču učenik razvija povijesnu perspektivu i to na način da odgovara na slijedeća pitanja: Da li je autor koristio naša trenutna znanja o vrijednostima i naša trenutna uvjerenja za tumačenje ljudi, događaja i praksi u prošlosti? Jesu li tumačenja reprezentativna za uvjerenja, vrijednosti i prakse tog vremena ili su zanemarene važne razlike? Naime, mi se ne možemo vratiti u prošlost, stoga je teško razumjeti što je prošlost značila ljudima koji su živjeli prije nas. Iako je naš cilj razumjeti prohujala vremena, naši pokušaji su često zamagljeni našom zabrinutošću, sadašnjim uvjerenjima i vrijednostima koja skrivaju naše razumijevanje briga, uvjerenja i vrijednosti ljudi u prošlosti. Kako onda razumjeti prošlost koja se toliko razlikuje od naših sadašnjih pogleda i uvjerenja? Upravo povijesna perspektiva uključuje promatranje prošlosti kroz društvene, intelektualne i emocionalne leće tog vremena, kako bi razumjeti kakav je život bio za one koji su tada živjeli.
U trenutku kad učenik razvije povijesnu perspektivu on će moći identificirati povijesne vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim vremenima, razlikovati svjetonazore pojedinaca i skupina danas od svjetonazora u prošlosti. Na višoj razini školovanja, u gimnaziji, učenik će moći identificirati u povijesnoj priči utjecaj sadašnjosti na tumačenje događaja u prošlosti, odrediti je li povijesna priča reprezentativna za brojne pojedince i skupine u prošlosti, te prepoznati različite perspektive o bilo kojem događaju u prošlosti.
Etička prosudba
Nastava povijesti kroz ovaj koncept poziva učenike da postavljaju pitanja o etici ponašanja i odluka pojedinaca i skupina u prošlosti. Da li je ono što se dogodilo ispravno i pošteno? Naime kad povjesničari rekonstruiraju i opisuju prošlost, oni ne opisuju samo ono što se dogodilo, oni također razmatraju jesu li radnje i odluke pojedinaca i skupina bile pravedne ili nepravedne, da li su trebale ili nisu trebale biti poduzete. Oni donose etičku presudu o učincima postupaka ili odluka na pojedince i skupine ljudi. Učenici će uporabom ovog koncepta naučiti da etičke prosudbe mogu biti pozitivne ili negativne, da trebaju uzeti u obzir interese i perspektive svih ključnih skupina, da etičke prosudbe moraju biti osjetljive na povijesni kontekst i da kvaliteta etičkih prosudbi ovisi o uključenosti relevantnih povijesnih dokaza te da bi se utvrdilo da li je etička prosudba opravdana, zahtijeva se dokaz u svjetlu kriterija.
Usporedba i sučeljavanje
Koncept usporedbe i sučeljavanja je jedan od važnijih koncepata u proučavanju povijesnih događaja, procesa, institucija, književnih i umjetničkih djela. Koncept usporedbe i sučeljavanja omogućuje da se povijesni događaji, pojave i procesi, te djela ljudskog stvaralaštva bolje razumiju i objasne i to na način da se stave u kontekst u kojem se mogu ocijeniti i interpretirati. Usporedbom se uočavaju njihove sličnosti, zajednička obilježja ili međusobne različitosti i utjecaji. Usporedba nam također omogućava svrstavanje događaja, pojava i procesa, te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) i formuliranje općih zaključaka.
Dijagram 2. Temeljne povijesne vještine i tehnički koncepti
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima
U tablicama su odgojno-obrazovni ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta - POV. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama.
Kratice POV OŠ A.5.1. ili POV OŠ B.8.2. i sl. označavaju redom: povijest, osnovna škola, domena kojoj ishod pripada (A – Društvo, B – Politika, C – Znanost i tehnologija, D - Ekonomija, F - Filozofsko-religijsko-estetsko područje), razred osnovne škole te redni broj odgojno-obrazovnog ishoda koji se poučava unutar navedene domene.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Detaljan opis svih četiriju razina – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna – nalazi se u metodičkom priručniku predmetnoga kurikuluma.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Učitelj putem odabranih sadržaja na pet područja ljudskog djelovanja: društvo, politika, znanost i tehnologija, ekonomija te filozofsko-religijsko-estetsko područje poučava nacionalnu, europsku i svjetsku povijest. Pet područja ljudskog djelovanja čine ujedno i strukturu za iskazivanje sadržaja i odgojno-obrazovnih ishoda.
U kurikulu za osnovnu školu daje se pregled obveznih tema (sadržaja) i njima pripadajućih odgojno-obrazovnih ishoda iz nacionalne povijesti u europskom kontekstu i svjetskoj perspektivi te iz povijesti zakonodavstva, ljudskih prava i razvoja građanskog demokratskog društva. Sadržaji i pripadajući ishodi svrstani su u kronološkom nizu od prapovijesti do danas, te oni čine temelj za dublje učenje povijesti u srednjoj školi.
Sadržaji iz nacionalne, europske i svjetske povijesti poučavaju se kronološkim redoslijedom: u petom razredu uči se prapovijest i stari vijek, u šestom razredu srednji i rani novi vijek, u sedmom razredu razdoblje od početka 18. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata i u osmom razredu razdoblje nakon 1918. godine. U svakom razredu predviđeno je 28 obaveznih tema iz nacionalne povijesti te razvoja zakonodavstva, ljudskih prava i građanskog društva s pripadajućim odgojno-obrazovnim ishodima. Njima se pridružuju preporučene izborne teme iz europske i svjetske povijesti uz pomoć kojih će učitelji i učenici dodatno iskazati metodičku kreativnost i osobni interes. Učitelji mogu kreirati samostalno i druge teme, ovisno o interesu i sposobnostima učenika. U preporukama za metodičku kreativnost kroz preporučene teme u pojedinim organizacijskim područjima, treba pojačano razvijati uz konceptualno i proceduralno i metakognitivno znanje. Preporučene teme trebaju pojačati interakciju nastavnik-učenik-nastavni sadržaj i aktivno učenje kao i rješavanje problema. Aktivno učenje najbolje se razvija vođenim i slobodnim istraživanjem određenih povijesnih problema. Istraživanje započinje postavljanjem istraživačkog pitanja koje proizlazi iz prirode sadržaja odabrane povijesne priče koja se proučava. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode i način istraživanja. Također biraju način predstavljanja istraživačkog rada kroz esej, kolaž, plakat, primjenu IKT-a (npr. Power Point prezentacija), učešće u raspravi i sl.
Tijekom poučavanja u redovnoj nastavi u koju su uključeni učenici različitih sposobnosti, naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vještina: vještine kronološkog mišljenja i vještine razumijevanja povijesne priče i to kroz uporabu tehničkih koncepata: vrijeme, prostor, usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena, etička prosudba i povijesni izvori. Tehničke koncepte valja tijekom cjelokupnog procesa poučavanja i učenja neprestano kombinirati i mijenjati jer se na taj način razvija konvergentno i divergentno mišljenje.
Dijagram 3: Struktura učenja predmeta Povijest u osnovnoj školi prema domenama
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tablice za osnovne škole
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola Povijest 5. razred – 70 sati godišnje
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.5.1. Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u pretpovijesti i starom vijeku.
Učenik:
- uspoređuje život ljudi u starije i mlađe kameno doba na prostoru današnje Hrvatske i svijetu ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- objašnjava društvene promjene: pojavu privatnog vlasništva, raslojavanje društva i teritorijalne zajednice od Vučedolske kulture preko Ilira do pojave Kelta na prostoru Hrvatske i širem okruženju ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
- opisuje društveni život u državama na prostoru plodnih rijeka Tigris, Eufrat i Nil s posebnim osvrtom na Hamurabijev zakonik
( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
- analizira društveni život u grčkim gradovima-državama i razloge njihove kolonizacije na Sredozemlju i Jadranu
( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
- opisuje život pojedinaca i skupina u rimskoj državi uzevši u obzir rimske zakone i njihovo širenje na prostor hrvatskih zemalja ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
Učenik uspoređuje život ljudi u starije i mlađe kameno doba na prostoru današnje Hrvatske i svijetu.
Učenik opisuje društveni život u državama na prostoru plodnih rijeka Tigris, Eufrat i Nil s posebnim osvrtom na Hamurabijev zakonik
POV OŠ A.5. 2. Učenik objašnjava dinamiku i promjene u pojedinim društvima u najstarijim kulturama i civilizacijama
Učenik objašnjava život pojedinaca i skupina u rimskoj državi uzevši u obzir rimske zakone i njihovo širenje na prostor hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Starije kameno doba – krapinski pračovjek lovac i skupljač plodova
Mlađe kameno doba: život u prvim selima
Društvene promjene u metalno doba: život u utvrđenim naseljima-gradinama. Kelti prvi poznati doseljenici na prostoru današnje Hrvatske.
Egipat i Mezopotamija – pismo i zakoni mijenjaju i određuju život ljudi
Život u grčkom gradu državi: Sparta i Atena
Demokracija u grčkom polisu - baština čovječanstva
Svakodnevica rimskog čovjeka - rimsko pravo i njegov utjecaj na društvo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Društvo u Indiji bilo je podijeljeno u kaste
Ropstvo u starome vijeku
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.5.1. Učenik objašnjava gospodarsku aktivnost pojedinih zajednica i njihovu važnost za razvoj društva u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik:
- objašnjava kako, kada i zašto su se proizvodnja hrane, obrti, trgovina i novac pojavili u pojedinim ljudskim zajednicama na hrvatskom prostoru i svijetu te njihovu važnost za razvoj društva ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- opisuje zašto i kako su Feničani i Grci postali trgovački posrednici, razvoj gospodarskih djelatnosti, pojavu i ulogu novca te tko se od njih i kada pojavio na prostoru Hrvatske i što su nam ostavili u nasljeđe ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik opisuje zašto i kako su Feničani i Grci postali trgovački posrednici, razvoj gospodarskih djelatnosti, pojavu i ulogu novca e tko se od njih i kada pojavio na prostoru Hrvatske i što su nam ostavili u nasljeđe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mlađe kameno doba: čovjek počinje proizvoditi hranu, baviti se obrtima i trgovati
Metalno doba: Vučedolska kultura
Stari Istok: grad postaje gospodarsko središte države
Feničani i Grci – pomorci, trgovci i kolonizatori na Sredozemlju i Jadranu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Svjetski kopneni i vodeni putovi - prijenos robe, ideja i ljudi u starome vijeku
Obrti i trgovina u Rimskom Carstvu
Preporučene teme trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaji mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.5.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologije, u prapovijesno doba i starome vijeku, koji proces s vremenom postaje sve brži.
Učenik:
- objašnjava najznačajnije izume prapovijesnog čovjeka na prostoru današnje Hrvatske i ljudi ranih civilizacija te njihovu uporabu i nasljeđe ( kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme ).
- objašnjava kako su pismo i znanost u starome vijeku promijenili život ljudi te kako su oružja i transport postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi pokoravali druge i širili granice države ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena ).
- opisuje seoske i gradske kuće te javne građevine koje su služile kao mjesta okupljanja u prvim selima i najstarijim gradovima, te gradnju cesta na prostorima današnje Hrvatske i njezinom širem okruženju ( usporedba i sučeljavanje , kontinuitet i promjena ).
Učenik objašnjava kako su pismo i znanost u starome vijeku promijenili život ljudi te kako su oružja i transport postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi pokoravali druge i širili granice države.
Učenik opisuje seoske i gradske kuće te javne građevine koje su služile kao mjesta okupljanja u prvim selima i najstarijim gradovima, te gradnju cesta na prostorima današnje Hrvatske i njezinom širem okruženju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Starije kameno doba: izumi mijenjaju život ljudi
Mlađe kameno doba: čovjek počinje proizvoditi hranu, baviti se obrtima i trgovati
Stari Istok: pismo i znanost mijenjaju život ljudi
Etruščani veliki izumitelji i graditelji
Rimske provincije na europskom tlu – ceste i gradovi
Grčki i rimski gradovi na prostoru današnje Hrvatske
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Gradovi na Starom istoku – tehnologija i dostignuća drevnih graditelja
Aleksandrija – središte helenističke znanosti
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.5.1. Učenik analizira proces stvaranja i širenja države, što je državno uređenje i kako se upravlja državom u starome vijeku.
Učenik:
- analizira postanak grčkih gradova država (Sparta i Atena) i usvajanje novih oblika vladavine ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- opisuje dva rata koja su obilježila povijest starih Grka: pobjedu nad Perzijom, moćnom silom u susjedstvu, te građanski rat među Grcima kao i osvajanja Aleksandra Velikog od Grčke do Indije ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena ).
- analizira put Rima od stvaranja grada preko aristokratske republike i širenja u Sredozemlju i Europi do propasti carstva ( kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor ).
- analizira kako i zašto su se Rimljani pojavili na tlu današnje Hrvatske i koje su bile posljedice za život starosjedilaca ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena ).
Učenik analizira postanak grčkih gradova država (Sparta i Atena) i usvajanje novih oblika vladavine.
Učenik analizira kako i zašto su se Rimljani pojavili na tlu današnje Hrvatske i koje su bile posljedice za život starosjedilaca.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Život u grčkom gradu državi – Sparta i Atena
Demokracija u grčkom polisu - baština čovječanstva
Grčko-perzijski ratovi i Peloponeski rat
Aleksandar Veliki i njegov imperij od Grčke do Indije
Rim – od grada i republike do carstva
Rimska osvajanja i otpor starosjedilaca
Rimske provincije na prostoru današnje Hrvatske
Provale barbara, podjela i pad Rimskog Carstva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kineska država – prostor, organizacija i osobitosti
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.5.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetnost, oblik i način ukrašavanja predmeta svakodnevne uporabe te pojavu pismenosti u prapovijesti i starome vijeku.
Učenik:
- opisuje zašto je važno učiti povijest što su povijesni izvori, arheološka iskapanja, te kako i zašto računamo vrijeme i stvaramo povijesna razdoblja ( povijesni izvori, vrijeme i prostor ).
- objašnjava najstarije oblike vjerovanja, te prve poznate kalendare na prostoru današnje Hrvatske i u užem i širem okruženju ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- opisuje umjetnost oblikovanja predmeta svakodnevne uporabe – ukrašavanje oruđa, oružja, nakit i odjeću u prapovijesno doba i prvim civilizacijama ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- uspoređuje najstarija pisma: klinasto, hijeroglife i glasovna pisma, na čemu se pisalo, pojavu škole te što je od toga i kada stiglo na prostor hrvatskih zemalja i koje je promjene donijelo ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- opisuje razvoj religije od prapovijesnih vjerovanja do kršćanstva, stvaranje crkve, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
Učenik opisuje zašto je važno učiti povijest što su povijesni izvori, arheološka iskapanja, te kako i zašto računamo vrijeme i stvaramo povijesna razdoblja.
Uspoređuje najstarija pisma: klinasto, hijeroglife i glasovna pisma, na čemu se pisalo, pojavu škole te što je od toga i kada stiglo na prostor hrvatskih zemalja i koje je promjene donijelo.
POV OŠ E.5.2. Učenik opisuje karakter i sukobe velikih religija u civilizacijama i kulturama staroga svijeta.
Učenik opisuje razvoj religije od prapovijesnih vjerovanja do kršćanstva, stvaranje crkve, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Povijest i njezino značenje, povijesni izvori
Računanje vremena i podjela povijesti
Prapovijest – počeci religije i umjetnosti
Stari Istok. pismo, umjetnost, religije i filozofska učenja
Helenistička kultura: prožimanja Zapada i Istoka
Grčka i rimska religija – bogovi na sliku i priliku čovjeka
Rimske provincije: širenje različitih religija, romanizacija starosjedilaca – prihvaćanje tekovina rimske kulture.
Pojava kršćanstva, progoni kršćana i osnivanje kršćanske Crkve u Rimskom Carstvu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Grci i Rimljani umjetnici pripovijedanja – mitovi i legende, kazalište i igre
Matematika, astronomija i geometrija u civilizacijama Starog istoka
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola Povijest 6. razred – 70 sati godišnje
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.6.1. Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
Učenik:
- o pisuje tijek seobe Germana i Slavena na europska područja u ranom srednjem vijeku ( vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena ).
- u spoređuje društvene odnose antike i srednjeg vijeka – kolonat i kmetstvo ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
- objašnjava uzroke i utjecaj vjerskih gibanja i ratova na srednjovjekovno društvo ( usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice ).
- u spoređuje sličnosti i razlike društvenih odnosa u gradskim i seoskim sredinama u srednjem i ranom novom vijeku ( povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik u spoređuje društvene odnose antike i srednjeg vijeka – kolonat i kmetstvo. Objašnjava uzroke i utjecaj vjerskih gibanja i ratova na srednjovjekovno društvo.
POV OŠ A.6.2. Učenik uspoređuje dinamiku i promjene u pojedinim društvima tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik u spoređuje sličnosti i razlike društvenih odnosa u gradskim i seoskim sredinama u srednjem i ranom novom vijeku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preobrazba zapadne Europe – seobe naroda
Razvoj društva na zapadu Europe
Od Istočnog Rimskog Carstva do Bizantskog Carstva
Seoba Slavena i pokrštavanje iz različitih središta
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Doseljenje Hrvata i stvaranje prvih kneževina
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Posljednji valovi seobe naroda – Mađari i Normani
Stvaranje i rast europskih monarhija
Uzlet trgovine i gradova. Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik, gradovi Hanze
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Vinodolski zakon, statuti jadranskih komuna i slobodni kraljevski gradovi
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska
Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji i otpor bečkom centralizmu
Širenje protestantizma i katolička obnova na hrvatskim prostorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Vojna krajina: učinak osmanskih osvajanja na hrvatske i europske prostore
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.6.1. Učenik objašnjava gospodarsku dinamiku i važnost za opći društveni razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- o bjašnjava uzroke gospodarskog zastoja u ranom srednjem vijeku ( uzroci i posljedice, povijesna perspektiva ).
- o pisuje povezanost trgovine s razvojem talijanskih gradova (Venecija, Genova, Firenza) i gradova na europskom sjeveru (Hanza) ( usporedba i sučeljavanje, vrijeme i prostor ).
- r azlikuje načine obrade zemlje i prelazak s dvopoljnog na tropoljni sustav što je omogućilo kvalitetniji život ( povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje ).
- o pisuje posljedice otkrivanja novih prostora i njihov utjecaj na gospodarstvo ( uzroci i posljedice, vrijeme i prostor ).
Učenik o pisuje povezanost trgovine s razvojem talijanskih gradova (Venecija, Genova, Firenza) i gradova na europskom sjeveru (Hanza).
Učenik razlikuje načine obrade zemlje i prelazak s dvopoljnog na tropoljni sustav što je omogućilo kvalitetniji život.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Gospodarski zastoj ranog srednjeg vijeka
Uzlet trgovine i gradova. Venecija, Genova, Firenca, Dubrovnik, gradovi Hanze
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Vrhunac Hrvatskog Kraljevstva – dinastija Anžuvinaca
Počeci osmanske ugroze europskog i hrvatskog prostora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Putovanja Marka Pola
Gospodarski učinci Zadarskog mira 1358 . godine
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga, ili pak produbiti poznavanje pojedinih tema iz hrvatske povijesti. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.6.1. Učenik analizira utjecaj znanosti, izuma i tehnologije na razvoj društva u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- o bjašnjava povratak antičkih znanja u Europu pod utjecajem arapskog kulturnog kruga ( vrijeme i prostor, povijesna perspektiva )
- o bjašnjava važnost uporabe novih alata za napredak gospodarstva i društvenog rasta ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- o pisuje važnost razvoja znanstvene misli i izuma koji su utjecali na promjene u svakodnevnom životu ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
Učenik objašnjava važnost uporabe novih alata za napredak gospodarstva i društvenog rasta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Inovacije u poljoprivredi i demografski rast
„Otkriće“ antike – ideali renesansnog čovjeka i razvoj znanstvene misli
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Učinak izuma tiskarstva na pisanu riječ
Velika zemljopisna otkrića
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.6.1. Učenik analizira proces stvaranja i širenja država u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- o bjašnjava utjecaj politike i ratova na teritorijalne promjene - bizantsko-franački ratovi, arapska osvajanja, križarski ratovi, osmanska osvajanja ( vrijeme i prostor, uzroci i posljedice ).
- o pisuje nastanak i razvoj hrvatske i bosanske države od ranog srednjeg vijeka do ranog novog vijeka, prateći političke i teritorijalne promjene ( kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor ).
- o bjašnjava procese nastanka europskih monarhija, dinastičke promjene i međusobne sukobe ( kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor ).
- analizira odnose i povezanost hrvatskog plemstva s centrima moći tijekom srednjeg i ranog novog vijeka ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik o pisuje nastanak i razvoj hrvatske države od ranog srednjeg vijeka do ranog novog vijeka, prateći političke i teritorijalne promjene.
POV OŠ D.6.2. Učenik opisuje kako se upravlja državom u srednjem i ranom novom vijeku.
Objašnjava procese nastanka europskih monarhija, dinastičke promjene i međusobne sukobe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Postanak i razvoj Franačkog Carstva
Od Istočnog Rimskog Carstva do Bizantskog Carstva
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Doseljenje Hrvata i stvaranje prvih kneževina
Od kneževine do kraljevstva
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Posljednji valovi seobe naroda – Mađari i Normani
Stvaranje i rast europskih monarhija
Ekspanzija kršćanske Europe – križarski ratovi
Pojava i uspon Mongolskog Carstva i utjecaj na europske narode
Hrvatsko Kraljevstvo pod dinastijom Arpadovića
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska
Počeci osmanske ugroze europskog i hrvatskog prostora
Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji i otpor bečkom centralizmu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kralj-ban-sabor. Razvoj državnih institucija u srednjem i ranom novom vijeku
Mletačka Dalmacija i Dubrovačka Republika
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.6.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetničke pravce, književna djela u srednjem i ranom novom vijeku.
Učenik:
- o pisuje načine i ulogu primanja kršćanstva između različitih naroda srednjovjekovne Europe ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- o bjašnjava umjetničke pravce i kulturne dosege srednjega i ranoga novoga vijeka ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- o pisuje razlike i sličnosti između kršćanstva i Islama u pogledu razmjene kulture ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- o bjašnjava razloge diobe kršćanstva tijekom srednjega i ranog novog vijeka ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ) .
Učenik o bjašnjava umjetničke pravce i kulturne dosege srednjega i ranoga novoga vijeka.
POV OŠ E.6.2. Učenik opisuje karakter i sukobe velikih religija u civilizacijama, društvima i kulturama srednjega i ranog novog vijeka.
Učenik opisuje razlike i sličnosti između kršćanstva i Islama u pogledu razmjene kulture.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Seoba Slavena i pokrštavanje iz različitih središta
Arapska Država – doprinosi Islama znanstvenoj misli i razvoju Europe
Crkvena reforma 11. stoljeća i hrvatski prostori
Romanička i gotička umjetnost u graditeljstvu
Razvoj sveučilišta, pučke i viteške kulture
Renesansna umjetnost na hrvatskim prostorima
Širenje protestantizma i katolička obnova na hrvatskim prostorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Duhovna i svjetovna tropismena kultura srednjovjekovne Hrvatske
Književnost i umjetnost baroka na hrvatskim prostorima
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola Povijest 7. razred – 70 sati godišnje
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.7.1. Učenik opisuje međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u 18. i 19. stoljeću.
Učenik:
- uspoređuje reforme Marije Terezije i Josipa II. i njihov utjecaj na hrvatske zemlje s pragmatičkom sankcijom i obnovom hrvatskih zemalja usmjerenom na pojedinca i razvoj društva u vrijeme dvorskog apsolutizma ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
- objašnjava posljedice industrijskih i građanskih revolucija s naglaskom na društvene promjene u Europi, svijetu i na prostoru hrvatskih zemalja ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- analizira utjecaj građanskog zakonika na rušenje feudalnog društva i razvijanje građanskih prava s posebnim osvrtom na Ilirske pokrajine
( kontinuitet i promjena, etička prosudba ).
- opisuje promjene nastale pod utjecajem nacionalnih strujanja u okviru država srednje Europe s državama koje su bile pod vlašću Osmanskog Carstva
( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
- uspoređuje razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja s temeljima moderne Hrvatske u vrijeme novog apsolutizma i građanskim reformama u doba bana Ivana Mažuranića ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
Učenik objašnjava posljedice industrijskih i građanskih revolucija s naglaskom na društvene promjene u Europi, svijetu i na prostoru hrvatskih zemalja.
POV OŠ A.7.2. Učenik analizira dinamiku društvenih promjena u 18. i 19. stoljeću.
Uspoređuje razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja s temeljima moderne Hrvatske u vrijeme novog apsolutizma i građanskim reformama u doba bana Ivana Mažuranića.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Hrvatske zemlje u vrijeme dvorskog apsolutizma
Hrvatske zemlje u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije – razvoj gradova i radnički pokreti
Industrijalizacija Hrvatske
Napoleonove reforme u Ilirskim pokrajinama
Proljeće naroda – revolucije 1848./1849.
Oslobodilački pokreti i razvoj nacija u Osmanskom Carstvu
Novi apsolutizam – temelji moderne Hrvatske
Građanske reforme u doba bana Ivana Mažuranića
Razvoj Hrvatske u doba bana Khuena-Héderváryja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Nova ideja države i društva: trodioba vlasti, društveni ugovor, deklaracija nezavisnosti, deklaracija o pravima čovjeka i građanina, povelja slobode i prava pojedinaca
Razvoj građanskih i ljudskih prava (ukidanje ropstva)
Prvi svjetski rat – položaj vojnika i život civila (Božićna utakmica)
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.7.1. Učenik objašnjava prosvijećeni apsolutizam i industrijalizaciju u smislu modernizacije i općeg blagostanja, posebice s ciljem jačanja gospodarstva.
Učenik:
- objašnjava kako su se ideje prosvijećenog apsolutizma manifestirale na području reformi koje su se odnosile na gospodarstvo (urbarijalne regulacije Marije Terezije)
( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- analizira gospodarske promjene koje su posljedica industrijskih revolucija i utjecaj ranog kapitalizma ( uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje ).
- opisuje kako je tehnološki napredak utjecao na svakodnevni život po pitanju bržeg razvoja novih tehnologija (tvornice, željeznica, promet, komunikacije, elektrifikacija i sl.) u doba strojeva s posebnim osvrtom na Hrvatsku ( kontinuitet i promjene, povijesna perspektiva ).
Učenik objašnjava kako su se ideje prosvijećenog apsolutizma manifestirale na području reformi koje su se odnosile na gospodarstvo (urbarijalne regulacije Marije Terezije).
Učenik analizira gospodarske promjene koje su posljedica industrijskih revolucija i utjecaj ranog kapitalizma.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Hrvatske zemlje u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije – razvoj gradova i radnički pokreti
Trijumf znanosti i tehnologije i njihova primjena u kapitalizmu
Industrijalizacija Hrvatske
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:.
Preporučene teme
Gospodarstva južnih američkih kolonija (plantaže duhana, pamuka, indiga)
Prometne komunikacije i spajanje svijeta
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.7.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologija, napredak koji postaje s vremenom sve brži.
Učenik:
- objašnjava utjecaj razvoja prirodnih znanosti koje su potaknute s prosvjetiteljskim idejama (npr. darvinizam) ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- opisuje napredak medicine, zbrinjavanje ranjenika (Crveni križ) ( povijesna perspektiva, etička prosudba )
- analizira razvoj i utjecaj pojave militarizma na utrku u naoružanju (vojno-politički savezi)
( povijesna perspektiva, etička prosudba )
- istražuje pojavu novih tehnologija i razvoja znanosti koje su se koristile za proizvodnju novih vrsta oružja ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
Učenik objašnjava utjecaj razvoja prirodnih znanosti koje su potaknute s prosvjetiteljskim idejama (npr. darvinizam).
Učenik istražuje pojavu novih tehnologija i razvoja znanosti koje su se koristile za proizvodnju novih vrsta oružja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Trijumf znanosti i tehnologije i njihova primjena u kapitalizmu
Vojno-politički savezi i odnosi među državama
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Kolonijalizam i imperijalizam
Građanska i ljudska prava; utjecaj ideja na kulturu i stvaralaštvo
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.7.1. Učenik analizira različitost državnih uređenja i politika koje se isprepleću kroz sklapanje saveza i interesnih perspektiva od 18. do 20. stoljeća.
Učenik:
- uspoređuje promjene državnog uređenja u Europi i svijetu kao i političku preobrazbu na primjeru događaja u Sjevernoj Americi i Francuskoj
( prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena ).
- analizira revolucije 1848./1849., nacionalne pokrete u Europi i problem Istočnog pitanja
( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- analizira političke planove i posljedice smjera državne politike proizišle iz djelatnosti iliraca i zbivanja u kojima se našla središnja vlast u Beču (izgubljeni rat s Pijemontom i Pruskom)
( uzroci i posljedice, vrijeme i prostor ).
- objašnjava uzroke nastanka vojno-političkih saveza koji su doveli do polarizacije svijeta i izazvali Prvi svjetski rat s osvrtom na promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća ( vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena ).
Učenik uspoređuje promjene državnog uređenja u Europi i svijetu kao i političku preobrazbu na primjeru događaja u Sjevernoj Americi i Francuskoj.
Učenik objašnjava uzroke nastanka vojno-političkih saveza koji su doveli do polarizacije svijeta i izazvali Prvi svjetski rat s osvrtom na promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usporedba apsolutističkih i srednjovjekovnih monarhija
Američki rat za nezavisnost
Francuska revolucija
Napoleonovo doba
Proljeće naroda – revolucije 1848./1849.
Primjeri nastanka nacionalnih država: Italija i Njemačka
Berlinski kongres i problem Istočnog pitanja
Politički planovi; djelatnost iliraca i njihova postignuća
Počeci parlamentarnog života u Habsburškoj Monarhiji i hrvatskim zemljama
Austro-ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba
Imperijalizam i podjela svijeta
Vojno-politički savezi i odnosi među državama
Promjene u hrvatskoj politici i rješavanje hrvatskog pitanja na početku 20. stoljeća
Prvi svjetski rat – izmjena granica u Europi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Međunarodne krize i lokalni ratovi na početku 20. stoljeća
Vrhunac imperijalizma
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.7.1. Učenik opisuje različite ideje, njihova dostignuća i vrijednosti te važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva.
Učenik:
- razlikuje dvorski apsolutizam od važnosti prosvjetiteljskih ideja o slobodi, koje su se manifestirale i odrazile na području filozofije, religije i ukupnog života i stvaralaštva
( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- prepoznaje dostignuća i vrijednosti konzervativizma, liberalizma, socijalizma, radničkihi nacionalnih pokreta ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- uočava važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva hrvatskih preporoditelja koje se odrazilo na hrvatsku književnost i cjelokupno stvaralaštvo
( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
Učenik prepoznaje dostignuća i vrijednosti konzervativizma, liberalizma, socijalizma, radničkih i nacionalnih pokreta.
Učenik uočava važnost i doprinos intelektualnog i kulturnog stvaralaštva hrvatskih preporoditelja koje se odrazilo na hrvatsku književnost i cjelokupno stvaralaštvo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Dvorski apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji
Prosvjetiteljstvo i prosvijećeni apsolutisti (Habsburška Monarhija, Pruska i Rusija)
Konzervativizam, liberalizam i nacionalni pokreti (1815.-1848.)
Nastanak i razvoj hrvatske nacije u dopreporodno i preporodno doba
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Francuski enciklopedisti i prosvjetiteljstvo
Romantizam i ideja slobode u znanosti i umjetnosti
Umjetnost na prijelazu stoljeća - slikarstvo, glazba i književnost
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola Povijest 8. razred – 70 sati godišnje
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ A.8.1. Učenik opisuje međusobne odnose različitih društvenih skupina tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- opisuje glavna obilježja demokratskih i totalitarnih društava između dva svjetska rata, sličnosti i razlike fašizma, nacizma (nacionalsocijalizma) i komunizma te političke saveze i prve agresije uoči Drugoga svjetskog rata
( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- uspoređuje „lude dvadesete“ na Zapadu i društvene promjene u SSSR-u ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- uspoređuje društvena previranja i težnje za boljim društvom: borbu za ljudska i građanska prava, dekolonizaciju i studentske pokrete u polariziranom svijetu ( uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje ).
- opisuje stradanja i progone stanovništva u 20. stoljeću, Holokaust, žrtve rata i poraća u Europi i svijetu, te društvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem
( uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik opisuje glavna obilježja demokratskih i totalitarnih društava između dva svjetska rata, sličnosti i razlike fašizma, nacizma i komunizma te političke saveze i prve agresije uoči Drugoga svjetskog rata.
POV OŠ A.8.2. uspoređuje dinamiku i promjene u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća
Učenik opisuje stradanja i progone stanovništva na području Jugoslavije te društvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Versajski poredak i novonastalo stanje u Europi
Fašizam, nacizam i komunizam
Stradanja i zločini protiv čovječnosti. Holokaust
Hrvatska i Hrvati u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Društvena previranja u drugoj polovici 20.stoljeću
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Španjolska gripa i demografske promjene
Indija-otpor kolonijalnoj vlasti
Borba žena za ostvarivanje prava
Za preporučene teme učitelji sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ B.8.1. Učenik objašnjava gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- objašnjava uzroke, tijek i posljedice velike gospodarske krize i refleksiju na globalnoj razini ( uzroci i posljedice, povijesna perspektiva ).
- uspoređuje specifičnosti gospodarskog razvoja Europe, svijeta i Kraljevine Jugoslavije 1930-ih godina
( usporedba i sučeljavanje, usporedba i sučeljavanje, povijesni izvori ).
- analizira povezanost i utjecaj političkih doktrina s gospodarskim oporavkom Europe (Marshalov plan i Trumanova doktrina) nakon Drugoga svjetskog rata
( povijesni izvori, usporedba i sučeljavanje ).
- uspoređuje razlike između kapitalističkog (tržišnog) i socijalističkog (planskog) gospodarskog sustava od 1945. do 1990.
( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- objašnjava glavna gospodarska obilježja i nejednakost gospodarskog razvoja druge Jugoslavije i Hrvatske te razlike u odnosu na ostale komunističke države u Europi ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
Učenik analizira povezanost i utjecaj političkih doktrina s gospodarskim oporavkom Europe (Marshalov plan i Trumanova doktrina) nakon Drugoga svjetskog rata.
POV OŠ B.8.2. Učenik uspoređuje različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća.
Učenik objašnjava glavna gospodarska obilježja i nejednakost gospodarskog razvoja druge Jugoslavije i Hrvatske te razlike u odnosu na ostale komunističke države u Europi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Svijet 1929-1939. Velika ekonomska kriza
Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji
Hladni rat i blokovska podjela svijeta
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Potrošačko društvo i konzumerizam
Lude dvadesete
Keynesov model i New Deal
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Učitelj može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ C.8.1. Učenik analizira razvoj tehnologija i objašnjava nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- uspoređuje razvoj tehničkih dostignuća koja su promijenila i olakšala svakodnevni život čovjeka na hrvatskim prostorima i širem okruženju između dva svjetska rata ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
- opisuje na koji način znanost (npr. atomska energija) može biti zlouporabljena u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove ( uzroci i posljedice, etička prosudba ).
- analizira promjene u svakodnevnom životu koje su nastale uporabom televizije i računala i drugih tehnoloških izuma na prostoru Hrvatske i u širem okruženju od Drugoga svjetskog rata do danas ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik u spoređuje razvoj tehničkih dostignuća koja su promijenila i olakšala svakodnevni život čovjeka na hrvatskim prostorima i širem okruženju.
Učenik opisuje na koji način znanost (npr. atomska energija) može biti zlouporabljena u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost, umjetnost, kultura i sport između dva svjetska rata
Drugi svjetski rat 1939.-1942. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Drugi svjetski rat 1943.-1945. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Znanost, umjetnost, kultura i sport u drugoj polovici 20. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Drugi svjetski rat –globalna slika sukobljenih snaga, vojske, industrije i tehnologije
Proizvodnja kućanskih aparata i svakodnevni život
Istraživanja svemira
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ D.8.1. Učenik analizira proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta tijekom 20. stoljeća.
Učenik:
- analizira političku kartu Europe i odredbe Versajske konferencije, ulazak Hrvatske u prvu Jugoslaviju i hrvatsko pitanje unutar prve Jugoslavije uključujući i stvaranje Banovine Hrvatske
( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- opisuje tijek Drugoga svjetskog rata, savezničku koaliciju i velike bitke na području od Podunavlja do Sredozemlja s posebnim osvrtom na zbivanja u Hrvatskoj – NDH i partizanski antifašistički pokret (uzroci i posljedice, prostor i vrijeme).
- opisuje i Hladni rat, dekolonizaciju i Pokret nesvrstanih.
( vrijeme i prostor, uzroci i posljedice ).
- analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, velikosrpski ekspanzionizam, odluke o samostalnosti RH 25. lipnja 1991 te o raskidu državno-pravnih veza sa SFRJ od 8. listopada 1991. i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, obranu i oslobađanje okupiranih područja RH 1991.-1995., ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga i Daytonski sporazum
( povijesna perspektiva, uzroci i posljedice ).
Učenik analizira političku kartu Europe i odredbe Versajske konferencije, ulazak Hrvatske u prvu Jugoslaviju, hrvatsko pitanje unutar prve Jugoslavije uključujući i stvaranje Banovine Hrvatske
POV OŠ D.8.2. Učenik opisuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Versajski poredak i novonastalo stanje u Europi
Raspad Austro-Ugarske i stvaranje Države SHS
Hrvatska i Hrvati u prvoj Jugoslaviji
Hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji do sporazuma Cvetković-Maček
Banovina Hrvatska
Drugi svjetski rat 1939. do 1942. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Drugi svjetski rat 1943. do 1945. Europa i svijet s posebnim osvrtom na područje od Podunavlja do Sredozemlja
Hrvatska i Hrvati u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji
Slom komunizma u Europi i pad Berlinskog zida
Proces raspada druge Jugoslavije i stvaranje samostalne Republike Hrvatske
Oružana pobuna i prvi oružani sukobi u Hrvatskoj
Velikosrpska oružana agresija na RH. Područje RH i BiH kao jedinstveno ratište
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske
Haška mirovna konferencija i dolazak snaga UN-a na okupirana područja RH
Oslobodilačke operacije Hrvatske vojske i policije: Maslenica, Bljesak, Oluja
Rat u BiH, Daytonski sporazum
Mirna reintegracija i posljedice Domovinskog rata
Hrvatska u 21. stoljeću
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Zbog obimnosti političke povijesti u 20. stoljeću, koju nije moguće izbjeći, nije potrebno kreirati nove teme već učitelj i učenici trebaju svoju pojačanu kreativnost iskazati u što većoj mjeri na obveznim sadržajima.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV OŠ E.8.1. Učenik opisuje kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo i vrednuje položaj vjerskih zajednica u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira podređenost znanosti, umjetnosti, kulture i sporta politici totalitarnih režima te položaj vjerskih zajednica u njima, poglavito ulogu nacionalnih manjina i vjerskih zajednica u Hrvatskoj
( etička prosudba ).
- opisuje utjecaj športa na život ljudi i povezivanje svijeta u 20. stoljeću ( etička prosudba, usporedba i sučeljavanje ).
- definira umjetničke izričaje ljudskog stvaralaštva kroz razdoblje modernizma i postmodernizma
( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva ).
Učenik analizira podređenost znanosti, umjetnosti, kulture i sporta politici totalitarnih režima te položaj vjerskih zajednica u njima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost, umjetnost, kultura i sport između dva svjetska rata
Znanost, umjetnost, kultura i sport u drugoj polovici 20. stoljeća
Hrvatska u suvremenom svijetu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Razvoj filmske umjetnosti i filmske industrije
Popularna glazba 20. stoljeća
Zbog zasićenosti političkom i vojnom poviješću koja je u ovom razdoblju neizbježna preporučuje se više tema unutar filozofsko-religijsko-estetskog područja. Učitelj može sam kreirati nove teme koje mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednje škole
Nastava Povijest u srednjoj školi, prati istu strukturu učenja prema kronološkom slijedu i prema organizacijskim područjima – domenama, uči se i poučava prema vrsti škole te se realizira u dva odnosno tri sata tjedno, ovisno o odgojno-obrazovnom programu i godini učenja ( opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija).
Nastavni sadržaji se poučavaju kronološkim redoslijedom kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole s pretpostavkom usložnjavanja ishoda koji odgovaraju višoj obrazovnoj razini i psihofizičkim sposobnostima učenika. Ishodi na višim razinama postavljeni su tako da vode širem i dubljem razumijevanju povijesti uz dubinsko razumijevanje povijesne priče.
Tijekom poučavanja naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vještina: vještinu kronološkog mišljenja i vještinu razumijevanja povijesne priče uz korištenje, kombiniranje i mijenjanje više tehničkih koncepata. Poticanjem aktivnog učenja i kreativnog mišljenja u preporukama za metodičku kreativnost nastavnika i učenika ponuđene teme raspoređene su po organizacijskim područjima, razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenih povijesnih problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici usmjereni od strane nastavnika u srednjoj školi istražuju na način da slobodno biraju metode i načine predstavljanja rada kroz esej, kolaž, plakat, primjenu IKT-a (npr. Power Point prezentaciju), sudjelovanje u raspravi i sl.
Dijagram 4: Struktura učenja predmeta Povijest u srednjim školama prema domenama
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tablice za srednje škole
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i klasična gimnazija Povijest 1. razred – 70 sati
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.1.1. Učenik analizira međusobne odnose pojedinaca i različitih društvenih skupina u Europi, svijetu i na prostoru današnje Hrvatske.
Učenik:
- analizira biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske koji su doveli do nastanka najranijih ljudskih zajednica i organizacije društvenog života idući tragom približne kronologije, redoslijeda i teritorija pojedinih čovjekovih predaka (prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje).
- utvrđuje nastanak prvih poznatih naroda na prostoru današnje Hrvatske, prostor obitavanja i društvenu organizaciju i način života (vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje promjene u organizaciji društva i položaj pojedinih društvenih slojeva u državama staroga svijeta (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- uspoređuje organizaciju i život u rimskoj državi te širenje tradicija Rimskog Carstva na prostor današnje Hrvatske (kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva)
Učenik utvrđuje nastanak prvih poznatih naroda na prostoru današnje Hrvatske, prostor obitavanja i društvenu organizaciju i način života.
POV SŠ A.1.2. Učenik opisuje društvenu dinamiku i promjene u najstarijim kulturama na prostoru današnje Hrvatske, užem i širem okruženju
Učenik uspoređuje organizaciju i život u rimskoj državi te širenje tradicija Rimskog Carstva na prostor današnje Hrvatske.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Praljudi - od pračovjeka do homo sapiensa
Prapovijesno doba – nagli napredak čovječanstva u neolitiku
Prvi narodi na tlu Hrvatske – Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti
Stari Istok – društvene strukture, zakonici i pravo
Kolonizacija i romanizacija Ilirika
Život u rimskom gradu na istočnoj obali Jadrana
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Helenizam mijenja strukturu društva
Germani na tlu Rimskog Carstva
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.1.1. Učenik analizira gospodarsku aktivnost pojedinih zajednica u prapovijesno doba i u starom vijeku.
Učenik:
- identificira procese i promjene koji su doveli do pojave poljoprivrednih zajednica, obrta, trgovine i sjedilačkog načina života kao i promjene koje je donijela uporaba metala diljem svijeta i na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba (kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
- analizira gospodarske djelatnosti i način proizvodnje na prostoru država starog Istoka ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- analizira utjecaj Grka, Etruščana i Rimljana na stanovnike današnjeg hrvatskog prostora – trgovina, obrti, poljoprivreda (kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje).
Učenik identificira procese i promjene koji su doveli do pojave poljoprivrednih zajednica, obrta, trgovine i sjedilačkog načina života kao i promjene koje je donijela uporaba metala diljem svijeta i na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba.
POV SŠ B.1.2. Učenik identificira važnost gospodarskih aktivnosti za razvoj društva u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik analizira utjecaj Grka, Etruščana i Rimljana na stanovnike današnjeg hrvatskog prostora – trgovina, obrti, poljoprivreda.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prapovijesno doba - nagli napredak čovječanstva u neolitiku
Metalno doba – jantarski put i megalitski krug
Prvi narodi na tlu Hrvatske – Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti
Grčka kolonizacija na prostoru Sredozemlja i Hrvatske
Rimsko gospodarstvo
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Gospodarstvo na prostoru Mezopotamije i Egipta – utjecaj vrste zemljišta i okoliša na razvoj obrta i trgovine
Kriza Rimskog Carstva – kolonat novi oblik poljoprivredne proizvodnje
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.1.1. Učenik analizira važnost širenja izuma i tehnologije, u prapovijesno doba i starome vijeku.
Učenik:
- o bjašnjava kako je i zašto čovjek počeo izrađivati oruđa i oružja, najznačajnije izume, njihovo širenje diljem svijeta kao i pojavu i širenje na prostoru današnje Hrvatske (kontinuitet i promjena, vrijeme i prostor).
- objašnjava kako su konji, metalna oružja i transportna sredstva u prapovijesti i ranim civilizacijama postali izravna sredstva uz pomoć kojih su neki narodi proširili svoja područja i pokorili druge narode (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- uspoređuje megalitske građevine, veličanstvenu pojavu prapovijesne kulture i ranih civilizacija, materijale, tehniku i širenje diljem svijeta (povijesni izvori, usporedba i sučeljavanje).
- uspoređuje znanstvene discipline i znanstvena dostignuća pojedinih naroda starog svijeta
( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena).
Učenik o bjašnjava kako je i zašto čovjek počeo izrađivati oruđa i oružja, najznačajnije izume, njihovo širenje diljem svijeta kao i pojavu i širenje na prostoru današnje Hrvatske.
.
POV SŠ C.1.2. Učenik uspoređuje znanstvene izume i razvoj tehnologije u prapovijesno doba i u starome vijeku.
Učenik uspoređuje znanstvene discipline i znanstvena dostignuća pojedinih naroda starog svijeta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prapovijesno doba – izumi i tehnologije u paleolitiku i neolitiku
Metalno doba – jantarski put i megalitski krug
Rat i tehnologije – od luka i strijele do željeznog oružja
Stari Istok – izumi , znanosti i tehnologija
Grčke znanosti i kulturna baština
Znanosti, umjetnost i kultura Rimljana
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Sustav navodnjavanja i „urbana revolucija“
Postignuća rimske tehnologije
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.1.1. Učenik uspoređuje proces stvaranja i širenja države na starom istoku i u Europi u starome vijeku.
Učenik:
- preispituje razvoj država i način vladanja na Starom Istoku te zašto je u drevnoj Grčkoj nastalo mnogo država te zašto i kako se mijenjala njihova organizacija kroz stoljeća - od doseljavanja grčkih plemena do aristokratskih republika i atenskog demokratskog polisa ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva).
- uspoređuje upravljanje atenskom državom od kasnog 7. st. pr. Kr. do helenističkog razdoblja (Drakont, Solon, Pizistrat, Klistenovo, Temistoklo, Aristid, Periklo) te položaj žena, robova i stranaca (povijesna perspektiva, etička prosudba).
- opisuje ratove koji su obilježili povijest starih Grka: od Trojanskog rata do osvajanja Aleksandra Makedonskog (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- a nalizira organizaciju rimske vojske i širenje rimske države te organizaciju vlasti na Sredozemlju, istočnoj obali Jadrana, srednjoj i zapadnoj Europi te na Balkanskom poluotoku (kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme) .
- u spoređuje razdoblja rimske države u doba Carstva te obrazlaže zašto je rimska država napredovala do 3. stoljeća, a kasnije propadala te kako su se napredak i nazadovanje odrazili na današnji hrvatski prostor ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
Učenik preispituje razvoj država i način vladanja na Starom Istoku te zašto je u drevnoj Grčkoj nastalo mnogo država te zašto i kako se mijenjala njihova organizacija kroz stoljeća - od doseljavanja grčkih plemena do aristokratskih republika i atenskog demokratskog polisa
POV SŠ D.1.2. Učenik analizira što je državno uređenje, upravljanje državom te prava i status pojedinca u upravljanju.
Učenik a nalizira organizaciju rimske vojske i širenje rimske države te organizaciju vlasti na Sredozemlju, istočnoj obali Jadrana, srednjoj i zapadnoj Europi te na Balkanskom poluotoku
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stari Istok – postanak i razvoj država te način vladanja
Rano doba grčke povijesti - doseljavanje grčkih plemena
Nastanak i razvoj grčkih polisa – Atena i Sparta: državno uređenje i velike reforme
Ratovi koji su obilježili povijest drevnih Grka – od Trojanskog rata do osvajanja Aleksandra Velikog
Rim - doba kraljeva, od republike do carstva – vlast u rimskoj državi
Rimska osvajanja
Rimsko Carstvo od Augusta do Konstantina
Provale barbara, podjela Rimskog Carstva i propast Zapadnog Rimskog CarstvaPodjela Rimskog Carstva
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Egipat u starome vijeku – organizacija države, prostor, ratovi
Političke borbe i ratovi u Rimskoj Republici u 1. stoljeću pr. Kr.
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.1.1. Učenik opisuje različite ideje, umjetnost, oblik i način ukrašavanja predmeta svakodnevne uporabe u pretpovijesno doba i u starome vijeku.
Učenik:
- preispituje odnos povijesne znanosti i drugih njoj srodnih znanosti ili znanstvenih disciplina te vrste povijesnih izvora i njihovu ulogu u stvaranju povijesnog djela ( povijesna perspektiva, usporedbe i sučeljavanja ).
- objašnjava početke religije u prapovijesno doba (animizam, totemizam, kult mrtvih i sahranjivanje) te njihovu povezanost s umjetnošću, oblikovanje predmeta svakodnevne uporabe – ukrašavanje oruđa, oružja, nakit i odjeću u prapovijesno doba koristeći se primjerima kulturnih grupa na prostoru današnje Hrvatske i svijeta ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- analizira novu duhovnost - pojavu proroka na Bliskom istoku i istočnom Iranu te starokineske filozofe, indijsku duhovnost i grčku filozofiju ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- analizira rano kršćanstvo, središta kršćanske kulture i učenosti, ranokršćansku umjetnost, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva) .
Učenik preispituje odnos povijesne znanosti i drugih njoj srodnih znanosti ili znanstvenih disciplina te vrste povijesnih izvora i njihovu ulogu u stvaranju povijesnog djela.
POV SŠ E.1.2. Učenik objašnjava karakter i sukobe velikih religija na prostoru Hrvatske kao i u civilizacijama staroga svijeta
Učenik a nalizira rano kršćanstvo, središta kršćanske kulture i učenosti, ranokršćansku umjetnost, progone i uspon kršćanstva do državne religije u Rimskom carstvu te pojavu kršćanstva na prostoru hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Počeci i razvoj povijesnih znanosti, metodologija i interdisciplinarnost
Povijesni izvori, arheologija i pomoćne povijesne znanosti
Umjetnost i religija prapovijesnih ljudi
Prapovijesno doba na prostoru današnje Hrvatske – predmeti svakodnevne uporabe, umjetnost i religija
Metalno doba – bakreno, brončano i željezno doba. Jantarski put i megalitski krug
Vjerska i filozofska učenja na Starom Istoku
Vjerska i filozofska učenja u drevnoj Indiji i Kini
Najstarije kulture na prostoru Egejskog mora
Helenska i helenistička umjetnost i kultura
Grčka i rimska religija – bogovi, kultovi i rituali
Etruščani šire umjetnost i kulturu Apeninskim poluotokom
Romanizacija starosjedilaca – prihvaćanje tekovina rimske kulture
Kršćanstvo od prvih kršćana do državne vjere u Rimskom Carstvu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Homerski svijet ljudi i bogova
Antička filozofija – filozofija čovječanstva
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 2. razred – 70 sati
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.2.1. Učenik analizira društvene odnose tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka u Europi i na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- interpretira razvoj i karakter doseljenja i procesa stvaranja ranosrednjovjekovnih društava i države u zapadnoj Europi i na hrvatskom prostoru ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
- objašnjava utjecaj velikaških rodova na društveni razvoj srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih država s posebnim naglaskom na društveni razvoj Hrvatske ( uzrok i posljedica, kontinuitet i promjena ).
- uspoređuje društvene strukture gradova-država i aristokratskih republike: Mletačke i Dubrovačke Republike u kasnom srednjem i ranom novom vijeku ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- analizira društvenu dinamiku u srednjem i ranom novom vijeku: uzroke religiozno-socijalnih pokreta i inkviziciju kao institucionalnu reakciju na njih, društvene preduvjete i posljedice križarskih pohoda, društveni razvoj seoskih i gradskih zajednica, utjecaj Crkve na društveni razvoj i podjele društva ( uzroci i posljedice, etička prosudba ).
- opisuje teritorijalne i demografske posljedice osmanskih prodora na hrvatska područja ( povijesna perspektiva , uzroci i posljedice ).
Učenik interpretira razvoj i karakter doseljenja i procesa stvaranja ranosrednjovjekovnih društava i države u zapadnoj Europi i na hrvatskom prostoru.
POV SŠ A.2.2. Učenik objašnjava dinamiku društvenih promjena tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
Analizira društvenu dinamiku u srednjem i ranom novom vijeku: uzroke religiozno-socijalnih pokreta i inkviziciju kao institucionalnu reakciju na njih, društvene preduvjete i posljedice križarskih pohoda, društveni razvoj seoskih i gradskih zajednica, utjecaj Crkve na društveni razvoj i podjele društva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaranje Europe i karolinški svijet
Ranosrednjovjekovne promjene društvenih odnosa (seniori i vazali)
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Teorije o doseljenju Hrvata i procesi stvaranja ranosrednjovjekovne države
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Zapadna Europa nakon Franačkog Carstva – oblikovanje i razvoj srednjovjekovnih monarhija
Doba gradova i gradskih društava – obnova transkontinentalne i prekomorske trgovina
Širenje europskog obzora prema Istoku – križarski pohodi u Svetu zemlju i na europski sjeveroistok
Uloga hrvatskih velikaških rodova u društvenom i političkom razvoju srednjovjekovne Hrvatske
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska u kontekstu europskih društveno-socijalnih pokreta
Osmanski prodor u Europu i utjecaji na društveno-politički razvoj hrvatskih prostora
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Gradovi-države i aristokratske republike. Jadranski rivali Mletačka i Dubrovačka Republika u kasnom srednjem i ranom ovom vijeku
Protestantska reforma i katolička obnova u Europi i Hrvatskoj
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Mongolsko Carstvo – utjecaji dalekog Istoka na europski razvoj
Kodifikacija običajnog prava na hrvatskim prostorima: statuti istočnojadranskih komuna, Vinodolski zakon, slobodni kraljevski gradovi i Poljički statut
Utjecaj crkvenih redova na svakodnevni život i kulturu srednjega vijeka
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.2.1. Učenik analizira gospodarsku dinamiku srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- objašnjava gospodarski zastoj ranoga srednjega vijeka i temeljne osobine gospodarskog razvoja zapadne Europe i hrvatskih prostora u razvijenom i kasnom srednjem vijeku te u ranom novom vijeku ( kontinuitet i promjena, prostor i vrijeme ).
- uspoređuje gospodarske učinke širenja europskog obzora prema istoku i zapadu: npr. križarske pohode i velika zemljopisna otkrića ( vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena ).
- analizira gospodarski razvoj gradova, obnovu transkontinentalne i prekomorske trgovine i stvaranje prvih kolonija ( vrijeme i prostor, kontinuitet i promjena ).
Učenik uspoređuje gospodarske učinke širenja europskog obzora prema istoku i zapadu: npr. križarske pohode i velika zemljopisna otkrića.
POV SŠ B.2.2. Učenik identificira utjecaj gospodarskih gibanja na društveni razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik analizira gospodarski razvoj gradova, obnovu transkontinentalne i prekomorske trgovine i stvaranje prvih kolonija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ranosrednjovjekovne promjene društvenih odnosa (seniori i vazali)
Osnove gospodarstva ranoga srednjega vijeka
Preduvjeti gospodarskog rasta Europe u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Doba gradova i gradskih društava – obnova transkontinentalne i prekomorske trgovina
Dinastija Anžuvinaca – vrhunac i pad Hrvatskog Kraljevstva
Renesansa u Hrvatskoj i Europi – nesklad znanstvenog, društvenog i kulturnog razvoja
Velika zemljopisna otkrića kao rezultat rasta znanstvenog i duhovnog obzora
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Gradovi-države i aristokratske republike. Jadranski rivali Mletačka i Dubrovačka Republika u kasnom srednjem i ranom novom vijeku
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Uloga talijanskih gradova i Venecije u razvoju hrvatskih prostora
Izmještanje središta vlasti i gospodarskih tokova uslijed osmanskih osvajanja (od Krbavske bitke do bitke kod Siska) – rast Europe i stagnacija hrvatskih prostora
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga, ili pak produbiti znanja o pojedinim temama hrvatske povijesti. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.2.1. Učenik tumači utjecaje razvoja znanosti i tehnologije na društveni i gospodarski razvoj tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- opisuje „zlatno doba“ razvoja tehnologije u srednjovjekovnom islamskom svijetu (8. do 13. stoljeće) ( prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena ).
- povezuje napredak znanosti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku s gospodarskom dinamikom na Jadranu i Sredozemlju ( uzroci i posljedice, usporedba i sučeljavanje ).
- objašnjava nesklad znanstvenog i tehnološkog razvoja u Hrvatskoj i Europi u kasnom srednjem i ranom novom vijeku ( kontinuitet i promjena, usporedba i sučeljavanje ).
- analizira kako se rast znanstvenog i duhovnog obzora odrazio na velika geografska otkrića ( uzroci i posljedice, vrijeme i prostor ).
Učenik povezuje napredak znanosti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku te u ranom novom vijeku s gospodarskom dinamikom na Jadranu, Sredozemlju, Europi i svijetu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Islam i arapski svijet na Sredozemlju – sučeljavanje i razmjena ideja Istoka i Zapada
Preduvjeti gospodarskog rasta Europe u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Renesansa u Hrvatskoj i Europi – nesklad znanstvenog, društvenog i kulturnog razvoja
Velika zemljopisna otkrića kao rezultat rasta znanstvenog i duhovnog obzora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
„Svit se konča“ – utjecaj bolesti, klimatskih promjena i prirodnih katastrofa na gospodarstvo, društveni razvoj i znanstveno tehničke inovacije u Hrvatskoj i svijetu u srednjem i ranom novom vijeku
Transfer znanja civilizacija dalekog Istoka: Indija, Kina i Japan u dodirima sa starim svijetom
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.2.1. Učenik analizira državno-politički razvoj u srednjem i ranom novom vijeku u svijetu, Europi i na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- objašnjava prodor Franačke države u Italiju, bizantsku Istru i dijelove Dalmacije te franački utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države primjerice kroz Trpimirovu darovnicu ili pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru ( prostor i vrijeme, kontinuitet i promjena ).
- identificira kontinuitet bizantske uprave na Jadranu i utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države i jadranskih gradova, uključivo Veneciju i Ravenu ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena ).
- uspoređuje oblikovanje i razvoj zapadnoeuropskih i srednjoeuropskih monarhija u srednjem i ranom novom vijeku, te položaj Hrvatskog Kraljevstva u širem kontekstu ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- objašnjava osmanski prodor u Europu i na hrvatska područja te utjecaj na politički razvoj hrvatske države ( prostor i vrijeme, uzroci i posljedice ).
Učenik objašnjava prodor Franačke države u Italiju, bizantsku Istru i dijelove Dalmacije te franački utjecaj na život i organizaciju ranosrednjovjekovne hrvatske države.
POV SŠ D.2.2. Učenik uspoređuje politički razvoj s gospodarskim posljedicama na europskom i hrvatskom prostoru.
Uspoređuje oblikovanje i razvoj zapadnoeuropskih i srednjoeuropskih monarhija u srednjem i ranom novom vijeku, te položaj Hrvatskog Kraljevstva u širem kontekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Stvaranje Europe i karolinški svijet
Bizant na Jadranu – pokušaji očuvanja jedinstvenog Carstva
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Islam i arapski svijet na Sredozemlju – sučeljavanje i razmjena ideja Istoka i Zapada
Teorije o doseljenju Hrvata i procesi stvaranja ranosrednjovjekovne države
Od kneza do kralja – razvoj i opseg vlasti hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Zapadna Europa nakon Franačkog Carstva – oblikovanje i razvoj srednjovjekovnih monarhija
Dinastija Arpadovića na čelu Hrvatskog Kraljevstva
Usponi i padovi bizantske moći u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Širenje europskog obzora prema Istoku – križarski pohodi u Svetu zemlju i na europski sjeveroistok
Uloga hrvatskih velikaških rodova u društvenom i političkom razvoju srednjovjekovne Hrvatske
Dinastija Anžuvinaca – vrhunac i pad Hrvatskog Kraljevstva
Srednjovjekovna Bosna i Crkva bosanska u kontekstu europskih društveno-socijalnih pokreta
Osmanski prodor u Europu i utjecaji na društveno-politički razvoj hrvatskih prostora
Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam
Na granici triju carstava: Hrvatska u Habsburškoj Monarhiji; političke, teritorijalne i društvene mijene do mira u Srijemskim Karlovcima 1699.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Odnos Crkve i države u ranome srednjem vijeku
Kraljevska politika prema gradovima na Jadranu i u unutrašnjosti
Uloga Vojne krajine u europskim ratovima do kraja 17. stoljeća
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.2.1. Učenik objašnjava karakter sukoba i prožimanja velikih religija u društvima i kulturama srednjega i ranoga novoga vijeka.
Učenik:
- objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka ( etička prosudba, kontinuitet i promjena ).
- izdvaja doprinose i utjecaje osmanske kulture na razvoj europske i hrvatske kulture ( etička prosudba, kontinuiteti i promjene ).
- analizira srednjovjekovnu Crkvu bosansku, protestantsku reformu i katoličku obnovu u Europi i Hrvatskoj ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- utvrđuje utjecaje srednjovjekovnih umjetničkih stilova – romanika, gotika i renesansa – te baroka na hrvatskim prostorima ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
Učenik objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka.
POV SŠ E.2.2. Učenik interpretira različite ideje, umjetničke stilove i književna dostignuća srednjega vijeka.
Učenik objašnjava misiju solunske braće, širenje glagoljskog pisma te tropismenost Hrvata, kao i crkvene reforme 11. stoljeća te utjecaj kršćanstva na duhovni život srednjovjekovnog čovjeka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Slavenski narodi između Istoka i Zapada i misija solunske braće
Podjele kršćanstva u ranom srednjem vijeku i vjerski utjecaji na srednjovjekovna društva
Kultura i umjetnost srednjega vijeka
Civilizacije predkolumbovske Amerike
Protestantska reforma i katolička obnova u Europi i Hrvatskoj
Barokna umjetnost na tlu Hrvatske i u Europi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Hrvatska predromanika između Istoka i Zapada
Kultura glagoljske pismenosti
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. Srednja škola
Opća, prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 3. razred – 70 sati
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.3.1. Učenik uspoređuje društvene promjene od 18. stoljeća s društvenim promjenama i migracijama početkom 20. stoljeća u svijetu i Hrvatskoj.
Učenik:
- analizira društvene promjene u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću, napose u doba prosvjećenih apsolutističkih vladara ( usporedba i sučeljavanje, etička prosudba ).
- uspoređuje društvo Vojne krajine s društvom banske Hrvatske u 18. stoljeću ( vrijeme i prostor, kontinuitet i promjene ).
- uspoređuje društveni razvoj prema građanskom društvu na europskom i hrvatskom prostoru ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjene ).
- objašnjava društvene promjene i migracije početkom 20. stoljeća u svijetu i Hrvatskoj ( povijesna perspektiva, vrijeme i prostor ).
Učenik analizira društvene promjene u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću, napose u doba prosvjećenih apsolutističkih vladara.
POV SŠ A.3.2. Učenik analizira povezanost političkih zbivanja na promjene u društvu.
Uspoređuje društveni razvoj prema građanskom društvu na europskom i hrvatskom prostoru.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Apsolutizam i staleži u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću
Obnova i razvoj hrvatskih zemalja u 18. stoljeću; Vojna krajina i europski ratovi
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Porast stanovništva, agrarna revolucija, modernizacija gradova i stvaranje građanskog društva
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Ivana Mažuranića i Khuena Héderváryja
Hrvatsko društvo i gospodarstvo na početku 20. stoljeća u kontekstu globalne ekonomije i migracija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Jezično pitanje u 19. i 20. stoljeću
Položaj radničke obitelji i socijalna obespravljenost
Trgovina robljem i problem emancipacije robova
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.3.1. Učenik analizira različitost gospodarskih promjena u doba prosvjećenog apsolutizma i industrijskih revolucija, napose refleksiju na hrvatskim prostorima.
Učenik:
- uspoređuje povezanost Europe, obiju Amerika i Afrike kroz trgovinu manufakturnim proizvodima, kolonijalnom robom i robovima ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- analizira gospodarske promjene u doba prosvjećenog apsolutizma na prostorima Habsburške Monarhije, napose na hrvatskim prostorima ( kontinuiteti i promjene, vrijeme i prostor ).
- utvrđuje učinke industrijske i agrarne revolucije na gospodarstvo svijeta i Hrvatske ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva ).
- prepoznaje učinke globalne ekonomije na razvoj gospodarstva u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća ( povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena ).
Učenik uspoređuje povezanost Europe, obiju Amerika i Afrike; kroz trgovinu manufakturnim proizvodima, kolonijalnom robom i robovima.
POV SŠ B.3.2. Učenik identificira dinamiku gospodarskih promjena na globalnoj razini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Učenik utvrđuje učinke industrijske i agrarne revolucije na gospodarstvo svijeta i Hrvatske.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina
Obnova i razvoj hrvatskih zemalja u 18. stoljeću; Vojna krajina i europski ratovi
Modernizacija Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Industrijske revolucije i tehnološke promjene
Porast stanovništva, agrarna revolucija, modernizacija gradova i stvaranje građanskog društva
Hrvatsko društvo i gospodarstvo na početku 20. stoljeća u kontekstu globalne ekonomije i migracija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Migracije; vinska klauzula i njezine posljedice
Početci prometne integracije; ceste i željeznice
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.3.1. Učenik analizira važnost i povezanost industrijskih revolucija, znanosti, obrazovanja i medija s razvojem nacija i nacionalizama.
Učenik:
- prepoznaje znanstvena i tehnologijska dostignuća industrijskih revolucija kao pokretačke sile gospodarskih gibanja ( uzrok i posljedica; kontinuitet i promjena )
- analizira utjecaj nacionalnih ideologija na granulaciju znanstvenih ideja u sustav obrazovanja ( etička prosudba, povijesna perspektiva ).
- strukturira važnost i povezanost znanosti, obrazovanja i medija u doba nacija ( kontinuitet i promjene, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik prepoznaje znanstvena i tehnologijska dostignuća industrijskih revolucija kao pokretačke sile gospodarskih gibanja.
POV SŠ C.3.2. Učenik objašnjava povezanost razvoja obrazovanja s razvojem znanosti.
Učenik strukturira važnost i povezanost znanosti, obrazovanja i medija u doba nacija.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Industrijske revolucije i tehnološke promjene
Nacije i nacionalizmi u Europi i svijetu
Znanost, obrazovanje i mediji u doba nacija
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Utjecaj prosvjetiteljstva i liberalizma na razvoj demokracije
Razvoj medicine i zdravstvena zaštita
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.3.1. Učenik tumači uzroke i posljedice nacionalnih pokreta, ideologija i ratova u Europi, svijetu i na hrvatskom prostorima.
Učenik:
- uspoređuje političke odnose zapadnoeuropskih država s istočnom Europom, te uzroke i posljedice ratnih sukoba u 18. stoljeću ( usporedba i sučeljavanje, uzrok i posljedica ).
- analizira revolucionarne promjene od kraja 18. stoljeća na američkom i europskom kontinentu s posljedicama na hrvatske prostore te u tom kontekstu objašnjava proces hrvatske nacionalne integracije kroz Ilirski pokret (Hrvatski narodni preporod), narodnjačke i pravaške koncepcije ujedinjenja hrvatskih zemalja. ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- tumači uzroke i posljedice nacionalnih pokreta i ideologija u Europi i njihov odraz na prostore Osmanskoga Carstva ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
- uspoređuje modele ujedinjenja nacija u Europi s američkim građanskim ratom i usponom SAD-a do velesile
( usporedba i sučeljavanje. uzrok i posljedica ).
analizira različite zamisli o rješavanju hrvatskoga pitanja ( usporedba i sučeljavanje, etička prosudba ).
- tumači imperijalističku politiku i međunarodne odnose, napose Prvi svjetski rat te Hrvatsku i Hrvate u njemu ( prostor i vrijeme, usporedba i sučeljavanje ).
Učenik u spoređuje modele ujedinjenja nacija u Europi s američkim građanskim ratom i usponom SAD-a do velesile. Učenik tumači imperijalističku politiku i međunarodne odnose, napose Prvi svjetski rat te Hrvatsku i Hrvate u njemu.
POV SŠ D.3.2. Učenik analizira pojavu i razvoj političkih stranaka u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik analizira revolucionarne promjene od kraja 18. stoljeća na američkom i europskom kontinentu s posljedicama na hrvatske prostore te u tom kontekstu objašnjava proces hrvatske nacionalne integracije kroz Ilirski pokret (Hrvatski narodni preporod), narodnjačke i pravaške koncepcije ujedinjenja hrvatskih zemalja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kabinetski ratovi i nove ravnoteže: Velika Britanija, Francuska, uspon Pruske i Rusije i kriza Poljske
Američki rat za nezavisnost
Francuska revolucija
Napoleonovo doba
Hrvatske zemlje pod francuskom upravom
Europske revolucije 1848./49.
Hrvatski narodni preporod – Ilirski pokret
Habsburška Monarhija i hrvatski pokret 1848./49.
Istočno pitanje i oslobodilački pokreti u Osmanskom Carstvu
Modeli ujedinjenja nacije: Italija i Njemačka
Američki građanski rat i uspon SAD-a do velesile
Hrvatsko pitanje u kontekstu federalizma, pravaške ideje, trijalizma i jugoslavizma
Imperijalistička politika i međunarodni odnosi (kolonijalizam, vojno-politički savezi, svjetske krize i lokalni ratovi)
Prvi svjetski rat (1914.-1918.)
Hrvatska i Hrvati u Prvom svjetskom ratu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Dekolonizacija i nezavisnost Latinske Amerike
Velika Britanija i Francuska u drugoj polovici 19. stoljeća
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.3.1. Učenik uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik:
- objašnjava utjecaj filozofskih teorija (empirizam i racionalizam) na razvoj kulturnih gibanja i ljudskog stvaralaštva ( etička prosudba, kontinuitet i promjena ).
- identificira ideološke koncepte modernoga doba (konzervativizam, liberalizam, socijalizam) i njihove učinke na društvo ( etička prosudba, povijesna perspektiva ).
- uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba ( etička prosudba, kontinuitet i promjena ).
Učenik uspoređuje kulturne epohe, filozofsku misao i umjetničke stilove u moderno doba.
POV SŠ E.3.2. Učenik analizira utjecaj idejnih koncepata na razvoj kulture i ljudskog stvaralaštva.
Učenik objašnjava utjecaj filozofskih teorija (empirizam i racionalizam) na razvoj kulturnih gibanja i ljudskog stvaralaštva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina
Konzervativizam, liberalizam i socijalizam
Kulturne epohe, pozitivistička misao, umjetnički stilovi i demokratski trendovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Društveni i misaoni utjecaji u kulturnom stvaralaštvu 19. stoljeća
Socijalni nauk Crkve
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. Srednja škola
Prirodoslovno-matematička, jezična, prirodoslovna i
klasična gimnazija Povijest 4. razred – 70 sati
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.4.1. Učenik analizira međusobne odnose različitih društvenih skupina, te dinamiku i društvene promjene u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća
Učenik:
- opisuje život ljudi i karakter demokratskog društva kao i totalitarnih društava (fašizam, komunizam) između dva rata, te učinak Velike gospodarske krize na život pojedinaca i društvenih skupina na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta ( uzroci i posljedice , kontinuitet i promjena , povijesna perspektiva ).
- identificira obilježja i učinke antisemitizama u Europi i svijetu, rasnu teoriju nacionalsocijalizma, stradanja Židova i drugih naroda i etničkih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća (etička prosudba, uzrok i posljedica) .
- objašnjava učinke i posljedice ratova na stradanje i život civilnog stanovništva tijekom 20. stoljeća (uzroci i posljedice, etička prosudba) .
- interpretira ideologije u Hrvatskoj i njezinom užem okruženju tijekom 20. stoljeća, te njihov utjecaj na život pojedinaca i skupina u NDH i dvije Jugoslavije, krizu jugoslavenskog društvenog poretka, uvođenje samoupravljanja, stvaranje pokreta nesvrstanih (uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, povijesni izvori).
- utvrđuje promjene u društvu i ideološke prijepore u Hrvatskoj 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, posljedice Domovinskog rata i stanje hrvatskog društva na početku 21. stoljeća (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
Učenik opisuje život ljudi i karakter demokratskog društva kao i totalitarnih društava (fašizam, komunizam) između dva rata, te učinak Velike gospodarske krize na život pojedinaca i društvenih skupina na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta.
POV SŠ A.4.2. Učenik procjenjuje utjecaj idejnih koncepata na društveni razvoj i destrukciju tijekom 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik identificira obilježja i učinke antisemitizama u Europi i svijetu, rasnu teoriju nacionalsocijalizma, stradanja Židova i drugih naroda i etničkih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Demokracije u krizi – Velika gospodarska kriza.
Dva totalitarna koncepta uređenja svijeta između dva rata
Slom Kraljevine Jugoslavije i Nezavisna Država Hrvatska – sukob ideologija
Antifašistički i partizanski pokret na prostoru Hrvatske
Holokaust - sustavni progoni, iseljavanje i koncentracijski logori
Karakter i ciljevi partizanskog pokreta
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji - razdoblje revolucionarne diktature i velikih društvenih promjena
Uvođenje samoupravljanja i razvoj Pokreta nesvrstanih
Društvena previranja u drugoj polovici 20. stoljeća u svijetu
Hrvatski nacionalni pokret - Hrvatsko proljeće i položaj Hrvatske prema Ustavu iz 1974.
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Velikosrpski projekt i ostale republike druge Jugoslavije na putu prema osamostaljenju
Posljedice Domovinskog rata i Hrvatska na početku 21. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Demografske promjene u Europi i svijetu tijekom 20. stoljeća
Utjecaj Povelje UN-a na procese dekolonizacije
Globalizacija i problemi suvremenog svijeta
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.4.1. Učenik uspoređuje odnose i gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća u svijetu i bližem hrvatskom okruženju.
Učenik:
- analizira svjetsko gospodarstvo uoči i u vrijeme Velike ekonomske krize, refleksiju na prilike u prvoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, e različite načine izlaska iz gospodarske krize (uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena).
- identificira novu agrarnu politiku i njezine rezultate, odnos prema tržišnom gospodarstvu, uvođenje samoupravljanja i gospodarsku reformu 1965.
(povijesna perspektiva, usporedba i sučeljavanje).
- objašnjava utjecaj ekonomske krize u socijalističkim zemljama i na prostoru hrvatske na slom komunizma u Europi i raspad druge Jugoslavije (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice) .
Učenik identificira novu agrarnu politiku i njezine rezultate, odnos prema tržišnom gospodarstvu, uvođenje samoupravljanja i gospodarsku reformu 1965.
POV SŠ B.4.2. Učenik analizira različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća, poglavito na hrvatskim prostorima.
Učenik objašnjava utjecaj ekonomske krize u socijalističkim zemljama i na prostoru hrvatske na slom komunizma u Europi i raspad druge Jugoslavije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Demokracije u krizi – Velika gospodarska kriza
Uvođenje samoupravljanja i razvoj Pokreta nesvrstanih
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Američka „revolucija čelika i elektriciteta“
Marshallov plan – SAD pomaže Europu
Japanski i kineski ekonomski uzlet
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.4.1. Učenik objašnjava razvoj tehnologija i analizira nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- raščlanjuje izume i otkrića te (zlo)uporabu znanosti i tehnologije u političke svrhe te u kojoj mjeri industrija oružja utječe na politiku i ratove tijekom 20. stoljeća ( etička prosudba, uzroci i posljedice).
- uspoređuje materijalne gubitke i obnovu infrastrukture u europskim državama i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata (kontinuitet i promjena, etička prosudba).
- analizira promjene u svakodnevnom životu ljudi koje su nastale uporabom novih tehnologija i izuma na prostoru Hrvatske tijekom 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice).
Učenik uspoređuje materijalne gubitke i obnovu infrastrukture u europskim državama i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Analizira promjene u svakodnevnom životu ljudi koje su nastale uporabom novih tehnologija i izuma na prostoru Hrvatske tijekom 20. stoljeća i na početku 21. stoljeća.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Izumi i otkrića u prvoj polovici 20. stoljeća
Drugi svjetski rat do kraja 1942. Bojišta, bitke; kolaboracije i pokreti otpora
Ključna ratišta u Europi, Africi i na Pacifiku od 1943. do 1945.
Kraj rata u Hrvatskoj, Europi i Aziji – materijalni gubici i obnova infrastrukture
Uvođenje samoupravljanja
Posljedice Domovinskog rata i Hrvatska na početku 21.stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Nikola Tesla – čovjek izvan vremena
Napredak mikrobiologije i farmakologije kao preduvjet poboljšanja kvalitete života
Utrka u istraživanju svemira
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.4.1. Učenik raščlanjuje proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta nakon dva svjetska rata.
Učenik:
- preispituje odluke mirovnih ugovora 1919. i 1920. i talijansku ekspanziju prema istočnom Jadranu od 1915. do 1924., te uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave, postupanje vlasti i političku aktivnost s posebnim naglaskom na hrvatskom pitanju i djelovanju Stjepana Radića i hrvatske opozicije do 1929. ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- analizira ulogu i važnost vojno-političkih sporazuma i agresija uoči Drugog svjetskog rata te položaj Hrvata u vrijeme monarhističke diktature i pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja stvaranjem Banovine Hrvatske
(etička prosudba, povijesna perspektiva) .
- analizira okolnosti koje su dovele do stvaranja NDH i pokrete otpora u Drugom svjetskom ratu na prostoru Jugoslavije, te političke programe vezane uz državnost i organizaciju društva (usporedba i sučeljavanje, etička prosudba).
- analizira novu političku kartu Europe i svijeta nakon Drugog svjetskog rata, stvaranje druge Jugoslavije i njezinu unutarnju i vanjsku politiku (Pokret nesvrstanih) do njezina raspada
( vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena) .
- analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi na događaje u Hrvatskoj, jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, obranu i oslobađanje okupiranih područja RH 1991.-1995. (zapadna Slavonija, Južno bojište, deblokada Dubrovnika, Maslenica, Bljesak, Oluja), ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, Washingtonski sporazum, Splitski sporazum, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga i Daytonski sporazum
( povijesna perspektiva, uzroci i posljedice ).
Učenik preispituje odluke mirovnih ugovora 1919. i 1920. te proces nastanka novih država i njihove međusobne odnose do 1939.
Učenik analizira novu političku kartu Europe i svijeta nakon Drugog svjetskog rata.
Učenik analizira utjecaj političkih promjena nastalih slomom komunističkih režima u Europi i svijetu.
POV SŠ D.4.2. Učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Učenik objašnjava uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave, postupanje vlasti i političku aktivnost s posebnim naglaskom na hrvatskom pitanju i djelovanju Stjepana Radića i hrvatske opozicije do 1929
Učenik analizira okolnosti koje su dovele do stvaranja stvaranje NDH i pokrete otpora u Drugom svjetskom ratu na prostoru Jugoslavije, te stvaranje druge Jugoslavije i njezinu unutarnju i vanjsku politiku (Pokret nesvrstanih) do njezina raspada
Učenik objašnjava jačanje nacionalnih pokreta u jugoslavenskim republikama, velikosrpski ekspanzionizam, uvođenje višestranačja, „božićni“ Ustav, raskid državno-pravnih veza sa SFRJ i borbu za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i mirnu reintegraciju i proces izgradnje mira po završetku Domovinskog rata.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Europa i svijet u potrazi za trajnim mirom i političkom stabilnošću
Uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, Stjepan Radić i hrvatsko pitanje u Kraljevini SHS.
Europa i svijet na putu prema Drugom svjetskom ratu.
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji i stvaranje Banovine Hrvatske.
Drugi svjetski rat do kraja 1942. Bojišta, bitke; kolaboracije i pokreti otpora
Ključna ratišta u Europi, Africi i na Pacifiku od 1943. do 1945. godine
Kraj rata u Hrvatskoj, Europi i Aziji
Obnova Jugoslavije i posljedice Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj
Nova politička karta Europe i svijeta. Bipolarni svijet
Sukob Tito-Staljin
Položaj Hrvatske prema Ustavu iz 1974. godine
Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti i slom komunizma u Europi (1980.-1990.)
Stvaranje samostalne demokratske Hrvatske (1989.-1991.)
Oružana pobuna dijela Srba u Hrvatskoj i velikosrpska oružana agresija na RH – Domovinski rat od 1991. do 1995. godine; RH i BiH – jedinstveno ratište (uporaba teritorija BiH za agresiju na RH)
Rat u Bosni i Hercegovini – Washingtonski, Splitski i Daytonski sporazum
Oslobodilačke operacije: zapadna Slavonija, Maslenica, Bljesak, Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez.
Erdutski sporazum i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Žablji skokovi: pacifičko ratište u Drugome svjetskom ratu
Pustinjska lisica: Drugi svjetski rat na afričkom kontinentu
Vukovar u Domovinskom ratu
Zavičajna povijest
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.4.1. Učenik analizira kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira europska strujanja i stilove u likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, kazalištu, književnosti i školstvu i njihov utjecaj na Hrvatsku u 20. stoljeću
( etička prosudba, usporedba i sučeljavanje ).
- vrednuje obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i druge blagdane i spomendane u demokratskoj Hrvatskoj ( etička dimenzija, povijesna perspektiva ).
Učenik analizira europska strujanja i stilove u likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, kazalištu, književnosti i školstvu i njihov utjecaj na Hrvatsku u 20. stoljeću
POV SŠ E.4.2. Učenik vrednuje položaj vjerskih i nacionalnih zajednica i njihova stradanja u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik vrednuje obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i druge blagdane i spomendane u demokratskoj Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Strujanja i stilovi u umjetnosti, kulturi i sportu.
Obilježavanje Jom hašoa i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te drugih blagdana i spomendana u demokratskoj Hrvatskoj
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Katolička crkva u suvremenom svijetu
Utjecaj medija na svakodnevni život u 20. stoljeću
Egzistencijalizam kao odrednica slobode i odgovornosti pojedinca
Vjerske zajednice i nacionalne manjine u Hrvatskoj
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. Srednja škola
Opća gimnazija Povijest 4. razred – 96 sati
A. Društvo
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ A.4.1. Učenik analizira međusobne odnose različitih društvenih skupina i društava u svijetu, Europi i Hrvatskoj u 20. stoljeću.
Učenik:
- analizira društvene promjene kao i karakter demokratskih i totalitarnih društava u Europi i u prvoj Jugoslaviji, obilježja antifašističkih i komunističkih pokreta otpora u Europi kao i karakter partizanskog pokreta u Hrvatskoj i na prostoru raspadnute prve Jugoslavije ( usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- objašnjava u činke i posljedice rata na stradanje i život civilnog stanovništva s posebnim osvrtom na Holokaust ( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
- interpretira stanje društva u drugoj Jugoslaviji neposredno nakon rata uključujući i poslijeratnu obnovu, te krizu jugoslavenskog društvenog poretka, uvođenje samoupravljanja, pokušaje gospodarskih i društvenih reformi i gospodarsko i političko iseljeništvo u drugoj polovici 20. stoljeća ( uzroci i posljedice, povijesna perspektiva, povijesni izvori ).
- uspoređuje društveni razvoj Japana i Kine kao i društveni život u komunističkim zemljama u Istočnoj Europi i SSSR-u u drugoj polovici 20. stoljeća te pad komunizma u Europi ( usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice ).
- interpretira položaj i prava manjina u demokratskoj Hrvatskoj, mirnu reintegraciju po završetku Domovinskog rata i pristupanje Hrvatske euroatlantskim integracijama, te položaj Hrvata u susjednim zemljama (BiH, Srbija, Crna Gora …) ( kontinuitet i promjena, etička prosudba ).
Učenik identificira obilježja antifašističkih i komunističkih pokreta otpora u Europi kao i karakter partizanskog pokreta u Hrvatskoj i na prostoru raspadnute prve Jugoslavije.
Učenik u spoređuje društveni razvoj Japana i Kine kao i društveni život u komunističkim zemljama u Istočnoj Europi i SSSR-u u drugoj polovici 20. stoljeća te pad komunizma u Europi.
POV SŠ A.4.2. Učenik uspoređuje društvenu dinamiku i promjene u pojedinim državama tijekom 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Učenik objašnjava učinke i posljedice ratova na stradanje i život civilnog stanovništva s posebnim osvrtom na Holokaust.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Europske zemlje između parlamentarne demokracije i totalitarizma
Hrvati u vrijeme monarhističke diktature. Ustaški i komunistički pokret
Antifašistički i komunistički pokreti otpora u Europi i na prostoru dotadašnje prve Jugoslavije
Karakter i ciljevi partizanskog pokreta na području dotadašnje prve Jugoslavije
Kraj rata u Europi i Aziji. Stvaranje druge Jugoslavije. Političke migracije i pitanje broja ratnih i poratnih žrtava
Progoni i istrebljenje europskih Židova. Holokaust – od Nürnberških zakona do završetka Drugog svjetskog rata. Geta i logori smrti
Hrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji - razdoblje revolucionarne diktature i velikih društvenih promjena
Uvođenje samoupravljanja. Pokušaji gospodarskih i društvenih reformi
Hrvatsko iseljeništvo u drugoj polovici 20. stoljeća.
Uspon Japana i razvoj komunističke Kine u drugoj polovici 20. stoljeća
Slom komunizma u Europi i raspadanje druge jugoslavenske države (Kosovsko pitanje i politička kriza do stvaranja Republike Kosovo)
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, međunarodno
priznanje Republike Hrvatske
Erdutski sporazum i jedinstveni projekt mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Posljedice Domovinskog rata.
Hrvatska i euroatlantske integracije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Španjolska gripa i demografske promjene u Europi i svijetu
Rasno podređeni u 20.stoljeću: Mandela, King, Gandhi
Borba za prava žena u 20. stoljeću
Mirovne inicijative i humanitrarni konvoji tijekom Domovinskog rata
Za preporučene teme nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode koji su vezani uz pojačani razvoj konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog znanja te rješavanje problema, a razvijaju se vođenim i slobodnim istraživanjem određenog povijesnog problema kroz istraživačko pitanje koje proizlazi iz prirode sadržaja povijesne priče. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode rada i načine prezentiranja istraživačkog rada.
B. Ekonomija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ B.4.1. Učenik raščlanjuje gospodarsku aktivnost pojedinih država tijekom 20. stoljeća u svijetu i Europi.
Učenik:
- analizira uzroke, tijek i posljedice Velike gospodarske krize, refleksiju na globalnoj razini te različite načine izlaska iz krize ( uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena ).
- interpretira gospodarske učinke samoupravljanja i tijek gospodarskih reformi u Hrvatskoj i drugim jugoslavenskim republikama do Titove smrti e gospodarsku krizu 1980-ih godina u drugoj Jugoslaviji i njezin utjecaj na politička zbivanja ( usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena ).
- uspoređuje gospodarstvo SAD-a i SSSR-a u Hladnom ratu i suvremenom svijetu ( usporedba i sučeljavanje, uzroci i posljedice ).
Učenik analizira uzroke, tijek i posljedice Velike gospodarske krize, refleksiju na globalnoj razini te različite načine izlaska iz krize
Učenik uspoređuje gospodarstvo SAD-a i SSSR-a u drugoj polovici 20. stoljeća.
POV SŠ B.4.2. Učenik uspoređuje različite gospodarske sustave tijekom 20. stoljeća u svijetu i Europi s naglaskom na gospodarski razvoj Hrvatske.
Učenik interpretira gospodarske učinke samoupravljanja i tijek gospodarskih reformi u Hrvatskoj i drugim jugoslavenskim republikama do Titove smrti te gospodarsku krizu 1980-ih godina u drugoj Jugoslaviji i njezin utjecaj na politička zbivanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Velika ekonomska kriza u svijetu i prvoj Jugoslaviji
Uvođenje samoupravljanja. Pokušaji gospodarskih i društvenih reformi
Ustav iz 1974. Gospodarska i politička kriza nakon Titove smrti.
Odnos SAD-a i SSSR-a u drugoj polovici 20. stoljeća
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Potrošačko društvo – vrijednosti i socijalne norme
Lude dvadesete
Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga. Nastavnik može, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.
C. Znanost i tehnologija
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ C.4.1. Učenik analizira razvoj tehnologija nove izume koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.
Učenik:
- v rednuje znanstvena, tehnološka i kulturna dostignuća, a posebno masovne medije i njihovu ulogu u širenju informacija u drugoj polovici 20. stoljeća (etička prosudba, povijesna perspektiva).
- objašnjava kako se razvoj tehničkih dostignuća odrazio na ratovanje u Europi i Aziji s osobitim osvrtom na uporabu atomske bombe u ratu i posljedice
( povijesna perspektiva, etička prosudba ).
Učenik objašnjava kako se razvoj tehničkih dostignuća odrazio na ratovanje u Europi i Aziji s osobitim osvrtom na uporabu atomske bombe u ratu i posljedice.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Znanost i tehnologija, kultura i mediji u 20. stoljeću
Ključna ratišta u Europi i na Pacifiku
Kraj rata u Europi i Aziji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Usavršavanje vojne tehnologije i ugrožavanje svjetskog mira
Tehnologija i ekologija u suvremenom svijetu
D. Politika
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ D.4.1. Učenik raščlanjuje proces razvoja država na prostoru Europe i svijeta.
Učenik:
- preispituje odluke mirovnih ugovora po završetku Prvoga svjetskog rata, razvoj multilateralnih odnosa među državama, osnivanje Društva naroda i ulogu W. Wilsona (etička prosudba, povijesna perspektiva, kontinuitet i promjena.)
- analizira talijansku ekspanziju prema istočnom Jadranu od 1915. do 1924., velikosrpske projekte i Londonski ugovor, te uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave i političku aktivnost i djelovanje Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića 1929. ( kontinuitet i promjena, povijesna perspektiva, etička prosudba ).
raščlanjuje hrvatsko pitanje od atentata u Marseillesu, sporazum Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske kao i istovremena zbivanja u užem i širem okruženju (vojno-politički savezi i prve agresije s osobitim naglaskom na Španjolski građanski rat) ( etička prosudba, povijesna perspektiva, uzroci i posljedice ).
- analizira početak i tijek Drugoga svjetskog rata u Europi i na Pacifiku kao i na prostoru prve Jugoslavije te okolnosti koje su dovele do njezina raspada, stvaranje NDH, utvrđivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti (usporedba i sučeljavanje, kontinuitet i promjena, etička prosudba).
- identificira političke promjene u Europi i svijetu nakon Drugoga svjetskog rate, nove granice država i interesnih sfera velikih sila, Hladni rat, Pokret nesvrstanih ( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice, etička prosudba ).
- analizira nacionalni pokret u Hrvatskoj (Hrvatsko proljeće), Ustav iz 1974., političku i gospodarsku krizu u Jugoslaviji nakon Titove smrti, prijelomne godine, uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratsku smjenu vlasti, ustavne promjene, proglašenje samostalnosti i raskid državno-pravnih veza sa SFRJ te borbu za međunarodno priznanje Hrvatske.
( kontinuitet i promjena, uzroci i posljedice ).
- opisuje oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, velikosrpsku agresiju i obranu Hrvatske (hrvatska bojišta), Domovinski rat 1991.-1995. , bitke prekretnice i ključne oslobodilačke operacije Hrvatske vojske i policije -zapadna Slavonija, Južno bojište, deblokada Dubrovnika, Maslenica, Ljeto 95, Maestral, Južni potez, Bljesak, Oluja ( uzroci i posljedice, etička prosudbe, povijesna perspektiva ).
- analizira ulogu Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije, sukob Bošnjaka i Hrvata, Washingtonski sporazum, Splitski sporazum, savezničko djelovanje Armije BiH i hrvatskih snaga u oslobađanju dijelova BiH od okupacije srpskih snaga – operacije hrvatskih snaga Ljeto 95, Maestral, Južni potez, te posebno borbu Hrvata za opstojnost na području BiH (Bosanska Posavina, Središnja Bosna, Sjeverna i Zapadna Hercegovina, Jajce, Sarajevo, Banja Luka i druga područja) - i Daytonski sporazum ( povijesna perspektiva, uzroci i posljedice ).
Učenik preispituje odluke mirovnih ugovora po završetku Prvoga svjetskog rata, razvoj multilateralnih odnosa među državama, osnivanje Društva naroda i ulogu W. Wilsona
Analizira početak i tijek Drugoga svjetskog rata u Europi i na Pacifiku, kao i političku polarizaciju svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća.
POV SŠ D.4.2. Učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.
Učenik analizira uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS, organizaciju teritorijalne uprave i političku aktivnost i djelovanje Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića 1929. i nastanak Banovine Hrvatske.
Učenik objašnjava događaje Drugoga svjetskog rata na prostoru prve Jugoslavije te okolnosti koje su dovele do njezina raspada, stvaranje NDH, utvrđivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti.
Analizira nacionalni pokret u Hrvatskoj (Hrvatsko proljeće), Ustav iz 1974., političku i gospodarsku krizu u Jugoslaviji nakon Titove smrti, prijelomne godine, uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratsku smjenu vlasti, ustavne promjene i raskid državno-pravnih veza sa SFRJ, tijek Domovinskog rata i mirnu reintegraciju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Mirovni ugovori i nova politička karta Europe. Wilson, europska diplomacija i Društvo naroda.
Talijanska ekspanzija prema istočnoj obali Jadrana i uspon fašizma – od Londonskog ugovora 1915. do Rimskog sporazuma 1924.
Slom Austro-ugarske. Okupljanje oko Hrvatske (Država SHS) i uključivanje u Kraljevstvo SHS.
Svetozar Pribićević i Stjepan Radić – od političkih protivnika do suradnika u koaliciji.
Europa i svijet na putu prema Drugom svjetskom ratu: Španjolski građanski rat. Vojno-politički savezi i agresije
Hrvatsko pitanje od atentata u Marseilleu do sporazuma Cvetković-Maček
Banovina Hrvatska – rješenje hrvatskog pitanja u prvoj Jugoslaviji
Njemački ekspanzionizam i početak Drugog svjetskog rata
Ključna ratišta u Europi i na Pacifiku
Ustaška emigracija i uspostava NDH. Granice NDH i unutarnja organizacija države i vojske
Nova politička karta Europe nakon sloma sila Osovina
Hladni rat. Pokret nesvrstanih i dekolonizacija.
Hrvatski nacionalni pokret - Hrvatsko proljeće: snovi i stvarnost (1965. do 1971.).
Ustav iz 1974. Gospodarska i politička kriza nakon Titove smrti.
Prijelomne godine - uvođenje višestranačja u Hrvatskoj, demokratska smjena vlasti. Od ustavnih promjena do Božićnog ustava Republike Hrvatske
Oružana pobuna dijela Srba u Hrvatskoj i velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku. Domovinski rat od 1991. do 1995. godine
Ključne oslobodilačke operacije hrvatske vojske i policije: Bljesak, Oluja
Rat u BiH (uloga Hrvatske i Hrvata u obrani BiH od velikosrpske agresije); Washingtonski, Splitski i Daytonski sporazum
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Zavičajna povijest
Vukovar u Domovinskom ratu
Drugi svjetski rat na azijskom i afričkom kontinentu
E. Filozofsko-religijsko-estetsko područje
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
POV SŠ E.4.1. Učenik analizira kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo i vrednuje položaj vjerskih zajednica u pojedinim društvima u 20. stoljeću.
Učenik:
- prosuđuje ulogu totalitarnih sustave (fašizam, nacizam i komunizam) kao i zločine protiv čovječnosti, Holokaust, genocid i etničko čišćenje ( etička prosudba, uzroci i posljedice, povijesna perspektiva ).
- vrednuje ulogu Crkve, Drugi Vatikanski koncil i djelovanje Ivana Pavla II. ( etička prosudba, povijesna perspektiva ).
Učenik prosuđuje ulogu totalitarnih sustava (fašizam, nacizam i komunizam) kao i zločine protiv čovječnosti, Holokaust, genocid i etničko čišćenje.
Učenik vrednuje ulogu Crkve, Drugi Vatikanski koncil i djelovanje Ivana Pavla II.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Totalitarni sustavi u Europi – fašizam, nacizam i komunizam
Korijeni antisemitizma u europskim državama. Nacionalsocijalizam i rasizam
Crkva na prekretnici: Drugi vatikanski koncil
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučene teme
Revolucija u modi i odijevanju
Hippy pokret i Djeca cvijeća, glazba, sloboda, nenasilje
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Povijest dio je društveno-humanističkog područja i zajedno s drugim područjima, međupredmetnim temama i predmetima potiče razvoj temeljnih i specifičnih kompetencija učenika. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima.
Povijest je povezana s matematičkim područjem na primjerima računanja vremena, analizi demografskih podataka, tablica i dijagrama i drugim primjerima. Isprepliće se s jezično-komunikacijskim područjem u razvoju medijske kulture, povijesti književnosti i jezika, informacijske pismenosti (traženje i vrednovanje informacija i interpretacija), kritičkog čitanja (analize izvora) i pisanja, te jasnog, primjerenog i stručnog izražavanja. Predmet je povezan s tehničkim i informatičkim područjem u razvoju afirmativnog i odgovornog korištenja digitalne pismenosti (korištenje digitalnih nastavnih sadržaja i aplikacija). Učenik povezuje razvoj tehnologije i proizvodnje s promjenama u prošlosti te postaje svjestan posljedica i mogućih opasnosti tehnološkog razvoja. Povijest je povezana i s umjetničkim područjem kroz povijest glazbe, slikarstva, kiparstva i arhitekture. Nastavni predmet Povijest upotpunjuje odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja poučavanjem o razvoju i funkcioniranju demokracije i demokratskog društva općenito i na hrvatskom primjeru te u temama o ljudskim pravima. Kurikulum nastavnog predmeta Povijest potiče aktivno učenje, vještinu analize i vrednovanja različitih vrsta izvora, perspektiva i interpretacija. Suradnjom s drugim učenicima i iskazivanjem osobne inicijative u tijeku procesa učenja i poučavanja učenik razvija vlastitu poduzetnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje predmeta
Iskustva učenja
Svrha je nastave povijesti, također, osposobiti učenike da u odrasloj dobi postanu promišljeni aktivni građani u demokratskoj zajednici. Riječ je o ulozi koja nam omogućuje da aktivno sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima koja se tiču naših života i života zajednice u kojoj živimo. Najveća snaga građanskog aktivizma leži u prepoznavanju vrijednosti solidarnosti i kritičkom promišljanju .
Učenje i poučavanje Povijesti temelji se na aktivnom učenju koje je usmjereno na stjecanje temeljnih znanja (činjeničnih, konceptualnih, proceduralnih, metakognitivnih), razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja te komunikacijskih i socijalnih vještina. Ostvarenje navedenih ciljeva zahtijeva dobro osmišljen i strukturiran proces učenja koji vodi osobnom razvoju i samoostvarenju učenika. Da bi učenje bilo izazov, učeniku treba omogućiti samostalno formuliranje vlastitih ciljeva učenja i planiranje njihova ostvarivanja odabirom strategija koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.
Uloga učitelja
Učenje i poučavanje Povijesti usmjereno je na aktivno učenje kroz osmišljene aktivnosti za učenika te uzajamnu komunikaciju svih sudionika procesa učenja i poučavanja. U središtu procesa je učenik, a učitelj osmišljava i organizira načine rada koji omogućuju najprimjerenije uvjete za učenje i poučavanje. Učitelj potiče kreativno i efikasno stjecanje znanja, kritičko mišljenje te razvoj metakognitivnih sposobnosti učenika. Planira suradničko učenje i razvijanje komunikacijskih vještina, učenje o partnerstvu, vlastitu podršku učenicima, osmišljava nove metode te osigurava dovoljno mogućnosti za učenje. Učeniku pruža potporu u dosezanju visokih razina postignuća i razvijanju kompetencija.
Materijali i izvori za učenje
Izvori i materijali za učenje su alati koji omogućuju proces učenja i poučavanja. Oni su nositelji i posrednici podataka, sredstvo komunikacije te objekti i poticaj za učenje. Učitelj mora znati kako ih pravilno odabrati, prilagoditi i u kojem ih dijelu procesa učenja i poučavanja primijeniti. Najbolje je koristiti se kombinacijom izvora i materijala za učenje te različitih medija jer se time učenici angažiraju na interaktivniji način.
U procesu učenja i poučavanja Povijesti korištenje materijala za učenje potrebno je uskladiti s ciljevima i ishodima učenja. Izvori i materijali nisu sami po sebi cilj učenja, već sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda učenja. Trebaju biti primjereni dobi učenika, usklađeni s prethodnim iskustvom i stilovima učenja te prilagođeni njegovim kognitivnim sposobnostima (rad s učenicima s teškoćama i s nadarenima). U izvore i materijale ubrajaju se sva sredstva koja omogućuju da učenje i poučavanje Povijesti bude učinkovitije i poticajnije. To su primjerice udžbenici, radne bilježnice, zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, autentični materijali, časopisi, fotografije, filmovi, audiomaterijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.
Okružje
Proces učenja i poučavanja treba se odvijati u sigurnom i poticajnom okružju u kojem učenici i učitelj mogu ostvariti svoje mogućnosti te uspješno i motivirano učiti i poučavati. Učenje i poučavanje nastave Povijesti može se održavati u specijaliziranoj učionici, školskoj knjižnici, ili izvan škole u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim arheološkim i drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija. Učionice trebaju biti opremljene adekvatnom informatičkom tehnologijom i standardnim didaktičkim sredstvima poput povijesnih i geografskih karata, atlasa i dr. Potrebno je voditi računa o estetskom uređenju prostora te omogućiti učenicima sudjelovanje u osmišljavanju vlastitog okružja za učenje.
Ugodno i poticajno školsko ozračje omogućuje uspješan rad i učenje, međusobno poštovanje i potporu učenika i učitelja. Kako bi postignuća učenika kao i proces učenja i poučavanja bili što kvalitetniji i uspješniji, preporučuje se planirati suradnju škole i učenika s roditeljima, lokalnom i širom zajednicom te s različitim institucijama i stručnjacima.
Određeno vrijeme
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Nastava Povijest u srednjoj školi uči se i poučava prema vrsti škole te se realizira u, dva odnosno tri sata tjedno, ovisno o odgojno-obrazovnom programu. Prema interesima i sposobnostima učenici mogu pohađati izvannastavnu aktivnost koja se obično naziva povijesnom grupom. Ona je u pravilu heterogena, sastavljena je od učenika koji pokazuju veće zanimanje za Povijesti i spremni su na alternativne načine usvajanja znanja i razvijanja vještina što im omogućuje takav rad. Učenici kojima je potrebna potpora u učenju mogu biti uključeni u dopunsku nastavu. Te su skupine također heterogene po dobi i prethodnom znanju, a specifične su jer u njima učenici pomažu jedni drugima i tako razvijaju socijalno osviješteno ponašanje, što pozitivno utječe na njihovu motivaciju.
Učenici s teškoćama i daroviti učenici
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi e načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda
Vrednovanje kao učenje, za učenje i naučenog
Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu sadržava informacije:
◊ ◊ Što se vrednuje u predmetnome kurikulumu (koji su elementi vrednovanja)? ◊
◊ ◊ Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu? ◊
◊ ◊ Kako se određuje zaključna ocjena u predmetnome kurikulumu? ◊
Potrebno je naznačiti osobitosti pojedinih pristupa vrednovanju:
◊ ◊ vrednovanja za učenje, ◊
◊ ◊ vrednovanje kao učenje i ◊
◊ ◊ vrednovanja naučenoga u kontekstu predmeta, odnosno njegovih pojedinih elemenata vrednovanja. ◊
Učitelji vrednuju i ocjenjuju učenike u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, ali imaju i autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju (ovisno o obilježjima učenika i škole te određenim situacijskim čimbenicima),
U ovom poglavlju daju se okvirne smjernice i preporuke o metodama i tehnikama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulumu. Preporučene metode i tehnike trebaju omogućiti dokumentiranje i procjenjivanje odgojno-obrazovnih ishoda i omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Potrebno je odrediti jesu li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri određivanju zaključne ocjene.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja).
U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu.
Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Povijest služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika te kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba planirati kao dio procesa učenja i poučavanja te ga uskladiti s ciljevima, ishodima učenja i nastavnim strategijama.
Elementi vrednovanja su:
◊ ◊ Činjenično znanje: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim fazama učenja i poučavanja Povijesti. ◊
◊ ◊ Konceptualno znanje: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Radi se o tehničkim konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, usporedbe i sučeljavanja, etičke prosudbe, povijesnih izvore te povijesne perspektive.
◊ ◊ Istraživanje povijesne priče: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti kroz razumijevanje povijesne priče. Sadrži veći udio proceduralnog znanja i metakognitivnog znanja.
U procesu učenja i poučavanja Povijesti provode se tri vrste vrednovanja: vrednovanje za učenje (formativno), vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog (sumativno). Svrha vrednovanja za učenje jest poticanje i usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima). Vrednovanje kao učenje promatra se kao sastavni dio učenja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika. Vrednovanje naučenog odnosi se na onu vrstu vrednovanja koje se provodi radi mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom).
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika, ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima te pisanim kontrolnim i praktičnim vježbama poput korištenja slijepih karata, izrade jednostavnih povijesnih karata na zadanoj podlozi, lenti vremena, različitih grafičkih prikaza i mapa, popunjavanja slijepih karata, izrade osobne mape i drugo. Važnu ulogu u vrednovanju za učenje imaju pravovremene i jasne povratne informacije.
U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i primjenu koncepata, poznavanje različitih postupaka i metoda, vlastite radove i uspješnost njihova prezentiranja i drugo. Učenici mogu vrednovati učenje i rezultate ostalih učenika, posebno nakon prezentiranja različitih individualnih i skupnih radova.
Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje te primjenjivati raznovrsne tehnike i metode vrednovanja. Kognitivna složenost zadataka i aktivnosti koje se vrednuju trebaju se podudarati s kognitivnom složenosti očekivanih ishoda učenja. Mogu se koristiti pitanja i zadatci objektivnog tipa te zadatci sa slobodnim odgovorima (esejski zadatci). Kraćim i duljim esejskim odgovorima učenici mogu pokazati razumijevanje povijesnih sadržaja te sposobnost interpretacije i vrednovanja povijesnih događaja, pojava i procesa. Sličan tip zadataka su referati i istraživački radovi. U procesu učenja i poučavanja Povijesti to su: izrada plakata, dnevnika, letaka, crteža, scenarija, računalnih prezentacija, digitalnih/multimedijskih sadržaja i alata, postavljanje izložbe, igra uloga i mnogi drugi. Zadatke koji zahtijevaju određenu proceduru treba prethodno uvježbati. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi zadovoljavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba.
Na kraju nastavne godine zaključna ocjena treba iskazati sveukupnu usvojenost ishoda učenja odnosno kako učenik iskazuje opseg i dubinu znanja i razumijevanja povijesnih događaja, pojava i procesa te primjenjuje pojedine vještine. Za zaključnu ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir dokazi prikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. osobne mape, razne pisane vježbe i drugi radovi). Pri određivanju zaključne ocjene, svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljno – 1, dovoljno – 2, dobro – 3, vrlo dobro – 4, odlično – 5).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja