I.   USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Sve do 1947. godine meteorološka i hidrološka djelatnost na području današnje Republike Hrvatske nije bila objedinjena pod nadzorom jednog krovnog tijela, a koje djelatnosti su tada objedinjene pod nadzor Uprave za hidrometeorološku službu pri Vladi Narodne Republike Hrvatske. Kroz 70-godišnju povijest služba nekoliko puta mijenja naziv, a nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske, 1991. godine dobiva današnji naziv Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

Poslovi hidrometeorološke službe, status i ovlasti Zavoda normirani su Zakonom o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 14/78), koji je na snazi od 1978. godine. Pri tome, od stupanja na snagu odredbe tog Zakona su tri puta mijenjane, i to stupanjem na snagu Zakona o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“ broj 54/88) prestale su važiti odredbe članaka 7. i 8. Zakona o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj vezano za osnivanje zajednica za obranu od tuče, a odredbama Zakonom o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje („Narodne novine“ broj 26/93) i Zakonom o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje („Narodne novine“ broj 29/94) mijenjane su prekršajne odredbe Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj vezano za iznos i valutu isplate novčane kazne.

Praksa primjene važećeg Zakona pokazala je da neka od pitanja koje uređuje nisu više pravno cjelovita te u provedbenom smislu nisu učinkovito i koherentno riješena, pa je potrebno ostvariti prilagodbe suvremenim zakonodavnim institutima.

Meteorološka i hidrološka djelatnost kao jedinstvena grana od osnovnog je značaja za potrebe održivog razvoja društva, obrane zemlje, obrazovanja, upravljanja prometom, energetskim resursima te proizvodnjom hrane. Uz sve značajnije klimatske promjene i ekstreme, meteorološka i hidrološka služba zajednički je servis svim državnim i civilnim institucijama društva. Radi promjena u klimi, prirodne katastrofe svake godine imaju znatan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj zemlje. Poznavanje trenutnih i budućih meteoroloških i hidroloških prilika, te razumijevanje uzroka i posljedica ekstremnih vremenskih i klimatskih rizika pomaže u procesima njihovog ublažavanja, što je od iznimnog značaja za učinkovitost upravljanja s resursima kojima raspolaže Republika Hrvatska. U Republici Hrvatskoj u prosjeku 70 % svih šteta i ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u razdoblju 1980. – 2016. godine pripadaju meteorološkim i hidrološkim čimbenicima. Stoga je posve jasno da informacija o vremenu, klimi te stanju mora i voda i njihovim ekstremima (suše, poplave, olujni vjetrovi, toplinski valovi i sl.) mora biti sastavni dio svake nacionalne strategije upravljanja i smanjenja rizika od katastrofa.

Tako, aktivnosti DHMZ-a vezane su na uzorkovanje i prikupljanje podataka (mjerenja i opažanja), obradu podataka, pohrani, provedbi analiza, ocjena i prognoza, obavješćivanja javnosti, kontinuirani znanstveno-istraživački rad te suradnji s ustanovama odgovornim za obavljanje ostalih upravnih poslova kao i uključivanja u međunarodno okruženje. Svi ti poslovi obavljaju se na standardizirani način (prema relevantnim propisima, tehničkom regulativom Republike Hrvatske te smjernicama Svjetske meteorološke organizacije) u okviru razvijene međunarodne suradnje i razmjene iskustava među meteorološkim službama Europe i svijeta. DHMZ prati i primjenjuje strategiju razvoja struke, metodologija, osposobljavanja, uvođenja novih tehnologija itd., sukladno vlastitim iskustvima i znanju te smjernicama međunarodnog okruženja. DHMZ predstavlja Republiku Hrvatsku temeljem međunarodnih ugovora, sporazuma i članstava u nizu međunarodnih meteoroloških, hidroloških i srodnih organizacija (npr. WMO, EUMETSAT, ECMWF, EIG EUMETNET, ALADIN, EMEP, GEO, JCOMM itd.), osigurava povezivanje Republike Hrvatske s međunarodnim komunikacijskim i informacijskim sustavima za operativnu razmjenu meteoroloških, hidroloških i njima srodnih podataka, te sudjeluje u međunarodnim razvojno-istraživačkim projektima i programima.

Kao dio europske i svjetske mreže nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, DHMZ je odgovoran za praćenje stanja atmosfere i voda, te analizu i prognozu njihovog budućeg stanja. Temeljem tih aktivnosti upozorava se na moguća vremenska i hidrološka stanja i pojave koje ugrožavaju živote, materijalna dobra, gospodarstvo i okoliš. Koordinacija i suradnja te uspostava operativnih procedura pri sustavu pravodobne najave i upozorenja nužna je s ostalim institucijama uključenim u upravljanje rizicima.

b)  Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Novim Zakonom se uređuju sljedeća osnovna pitanja:

- pružanje pouzdane i pravovremene informacije;

- pružanje informacija za potrebe temeljnih interesa države (obrana i zaštita i spašavanje) te osiguranje sigurnosti kopnenog i pomorskog prometa;

- pružanje informacija za potrebe upravljanja (na razini politika) na širim područjima upravnog djelovanja (poljoprivreda i šumarstvo, promet, urbanizam, građevinarstvo, zaštita od poplava, opskrba energijom, elektroničke komunikacije , zdravstvo, osiguranje kulturnog nasljeđa, druge gospodarske i negospodarske djelatnosti), za potrebe politika zaštite okoliša i

upravljanja morem i vodama te za potrebe konkretnog odlučivanja pri upravnim poslovima zaštite okoliša i upravljanja morem i vodama;

- jasna svrha djelovanja izvođača;

- jasnu raspodjelu dužnosti, zadataka i područja odgovornosti izvođača djelatnosti, što predstavlja također čvrsti temelj za osiguranje sredstava za ispunjavanje tih zadataka;

- nedvojbenu ulogu izvođača kao službenog centra za upozorenja na vremenske i atmosferske pojave te događanja na moru i vodama – sa ciljem, sprečavanja zbunjenosti i nejasnoće u javnosti;

- zakonsko osiguranje državne mreže meteoroloških i hidroloških postaja;

- neposredna međunarodna komunikacija;

- namjena prihoda od aktivnosti isključivo u razvoj i poboljšanje njenog djelovanja

c) Posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona

Zamjenom postojećeg Zakona ostvarit će se prilagodba tog zakona suvremenom zakonodavnom okruženju uključujući:

 neprekidno održavanje jedinstvenog državnog sustava motrenja stanja atmosfere i hidrosfere od interesa za Republiku Hrvatsku te drugih dodatnih motrenja;

 uspostavu jedinstvenog sustava upozorenja na vremenske i hidrološke nepogode (tzv. jedinstveni službeni glas);

 reguliranje i obavljanje međunarodnih obveza iz područja meteorološke, hidrološke i njima srodne djelatnosti;

 reguliranje nadležnosti DHMZ-a kao izvršitelja državne meteorološke i hidrološke djelatnosti,

 reguliranje načina financiranja hidrometeorološke djelatnosti na razini Republike Hrvatske te politike dostupa meteoroloških i hidroloških podataka;

 jačanje uloge meteorologije i hidrologije u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa, proizvodnje energije i hrane te planiranja djelatnosti;

 podrška prilagodbi klimatskim promjenama.

III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Zakon će imati minimalne učinke na državni proračun. Za provođenje Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti osigurana su sredstva iz Državnog proračuna za obavljanje meteoroloških i hidroloških poslova od interesa za Republiku Hrvatsku i to na razini postojećih sredstava, koja se izdvajaju za tu namjenu.

Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju poslovi meteorološke i hidrološke djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, uređuje se supsidijarna primjena propisa, nadležnost, odgovornost, opseg i sadržaj obavljanja poslova meteorološke i hidrološke djelatnosti, te propisuju uvjeti za njihovo obavljanje.

Primjena propisa

Članak 2.

(1) Na pitanja praćenja kvalitete zraka primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita zraka.

(2) Na pitanja pružanja usluga zrakoplovne meteorologije primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zračni promet.

(3) Na pitanja upravljanja stanjem voda i rizicima od poplava primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju vode.

(4)  Na pitanja pružanja usluga pomorske meteorologije primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,

Definicije pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. ALADIN konzorcij(Aire Limitée Adaptation dynamique Développement InterNational-ALADIN) – projekt suradnje zemalja članica na području numeričke prognoze vremena s osnovnom zadaćom razvoja prognostičkog sustava za atmosferske procese fine rezolucije i njegove primjena na ograničenom geografskom području

2. Atmosferski i hidrološki element, pojava i proces - predstavlja fizikalno, kemijsko i/ili biološko svojstvo dobiveno mjerenjem i/ili motrenjem na određenom mjestu u određenom vremenskom trenutku ili razdoblju (npr. temperatura zraka, tlak zraka, poledica, sumaglica, inje, turbulentni tok, vodostaj, vodni nanos itd.)

3. Europska organizacija za iskorištavanja meteoroloških satelita (European Organization for the Exploitation of Meteorological Satellites- EUMETSAT) - međuvladina europska organizacija za održavanje i iskorištavanje meteoroloških satelita s ciljem praćenja vremenskih procesa iznad šireg područja Europe i Afrike i operativno praćenje klime i njezinih promjena

4. Europski centar za srednjoročne prognoze vremena (European Centre for Medium-range Weather Forecasts - ECMWF) – specijalizirana međuvladina europska stručna agencija s ciljem izrade srednjoročnih prognoza vremena i održavanje baza podataka, kao i pomoć u naprednom školovanju kadrova, te trajno unapređivanje determinističkog i probabilističkih atmosferskih modela globalnih razmjera, te razvoj novih metoda i modela za izradu dinamičkih sezonskih prognoza vremena

5. Europsko udruženje meteoroloških i hidroloških službi (European Meteorological Services Network – EIG EUMETNET) – grupacija 31 nacionalne meteorološke i hidrološke službe u Europi s ciljem organizacije zajedničkih programa i projekata u različitim područjima meteorološke aktivnosti

6. Grupa za motrenje Zemlje (Group on Earth Observations – GEO) – globalna mreža vladinih ustanova, akademske zajednice i znanstvenih instituta s ciljem harmonizacije i objedinjavanja svih okolišnih mjerenja i motrenja

7. Hidrološka prognoza – prognoza o očekivanim hidrološkim elementima za određeni vodotok, za određeni vremenski period i određenu lokaciju

8. Katalog - popis svih podataka, produkata i proizvoda s kojima raspolaže nadležno državno tijelo

9. Klima – srednje stanje komponenata klimatskog sustava (atmosfera, hidrosfera, kriosfera, litosfera i biosfera) i njihovog međudjelovanja

10. Meteorološka i hidrološka djelatnost - temelji se na grani primijenjene znanosti koja obuhvaća kontinuirano praćenje, obradu, kontrolu i analizu podataka motrenja, te istraživanje stanja i pojava u atmosferi, moru, vodama i tlu od značaja za obavljanje i planiranje ljudskih aktivnosti ovisnih o atmosferskim i hidrološkim uvjetima i pojavama.

11. Meteorološki i hidrološki podaci - grupni pojam koji se odnosi na skupove podataka o stanju vremena, klime, mora, voda i tla. Ovi podaci obuhvaćaju nizove elemenata dobivenih motrenjem a neophodni su za razumijevanje fizikalnih i kemijskih procesa, atmosfere, mora, voda i tla.

12. Meteorološki i hidrološki produkti - grupni pojam koji se odnosi na rezultat stručno utemeljene obrade atmosferskih, klimatskih, hidroloških procesa i procesa u površinskom sloju mora korištenjem podataka motrenja, rezultata numeričkih modela i drugih dostupnih informacija (daljinska mjerenja i sl.)

13. Meteorološka ili hidrološka informacija – meteorološki ili hidrološki podatak/podaci u kontekstu i/ili s dodanim značenjem

14. Meteorološko ili hidrološko upozoravanje – postupak pripremanja, izdavanja, objavljivanja i distribucije upozorenja na opasnu meteorološku ili hidrološku pojavu

15. Ministar znači ministar nadležan za zaštitu okoliša

16. Mjerna spremnost – kontinuirano osiguranje tehničke ispravnosti, mjerne sljedivosti te kvalitete mjerenja meteoroloških i hidroloških instrumenata

17. Motriteljski sustav - jedinstveni Meteorološki i hidrološki motriteljski sustav Republike Hrvatske kao integralni dio europskih i globalnih motriteljskih sustava u skladu s važećim standardima Svjetske meteorološke organizacije koji se uspostavlja radi sustavnog praćenja i istraživanja stanja i promjena vremena, klime, voda i mora, otkrivanja, prognoziranja i rane najave opasnih meteoroloških i hidroloških pojava i nepogoda kao i praćenja klimatskih promjena na području Republike Hrvatske

18. Primijenjena meteorologija - primjena rezultata meteoroloških istraživanja za potrebe svakodnevnih ljudskih i gospodarskih aktivnosti. U primijenjenu meteorologiju ubrajaju se: agrometeorologija, biometeorologija, hidrometeorologija, cestovna meteorologija, pomorska meteorologija, zrakoplovna meteorologija, radarska i satelitska meteorogija, modifikacija vremena, tehnička meteorologija, specijalna meteorološka mjerenja i motrenja, specijalne vremenske prognoze i upozorenja, meteorologija primijenjena u energetici, graditeljstvu i urbanizmu, i drugim gospodarskim djelatnostima

19. Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization – WMO) – međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za područje meteorologije i hidrologije

20. Vrijeme – stanje atmosfere na nekom mjestu ili području u određenom trenutku ili kraćem vremenskom razdoblju

21. Zajednička tehnička komisija za oceanografiju i pomorsku meteorologiju (Joint Tehnical Commision for Oceanography and Marine Meteorology - JCOMM) Svjetske meteorološke organizacije i Međunarodne komisije za Ocenografiju pri organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO)

II. INTERES REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 4.

(1) Meteorološka i hidrološka djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku, a obavlja se s ciljem osiguranja pouzdanih i pravodobnih meteoroloških i hidroloških podataka i informacija o vremenu, vodama i zraku za potrebe državnih ustanova, javnosti, sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara, prostornog planiranja, zdravlja, zaštite okoliša, te upravljanja vodama, te ostalih gospodarskih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Ciljevi meteorološke i hidrološke djelatnosti su osiguravanje:

- pouzdanih i pravodobnih podataka i informacija o vremenu, klimi, klimatskim varijacijama i promjenama, vodama i zraku

- trajnog obavljanja motrenja i sustavnog prikupljanja podataka o atmosferskim i hidrološkim pojavama

- pravodobnih meteoroloških i hidroloških podataka, produkata i informacija neophodnih za zaštitu života, prirode i materijalnih dobara od posljedica djelovanja opasnih meteoroloških i hidroloških pojava i klimatskih ekstrema te ekoloških nesreća i katastrofa

- meteoroloških i hidroloških podataka, produkata i informacija neophodnih za prilagodbu života i gospodarstva klimatskim promjenama

- jedinstvenog meteorološkog i hidrološkog informacijskog sustava uključenog u međunarodne meteorološke, hidrološke i njima srodne informacijske sustave

- razvoja meteorološke i hidrološke struke u skladu sa svjetskim znanstvenim i tehnološkim dostignućima

- ispunjavanja međunarodnih obveza i drugi oblici međunarodne suradnje.

(3) Lokacije, objekti, infrastruktura i njihovo održavanje i korištenje te oprema koja je potrebna za obavljanje poslova iz članka 6. ovoga Zakona od interesa su za Republiku Hrvatsku.

III. POSLOVI METEOROLOŠKE I HIDROLOŠKE DJELATNOSTI

Načela

Članak 5.

Organizacija i način obavljanja poslova meteorološke i hidrološke djelatnosti temelje se na načelima:

- stručnosti i međunarodnih standarda i pravila, te kontinuirane edukacije službenika

- trajnosti motrenja i sistematičnosti prikupljanja podataka

- globalne integriranosti i kontinuiteta praćenja i prognoze stanja atmosfere, voda i mora

- osiguranja stalne podrške općoj sigurnosti ljudskih života i materijalnih dobara

- korisnosti za izvođenje svih gospodarskih djelatnosti

- učinkovitosti izvođenja upravnih i drugih poslova države

- javnosti i dostupnosti meteoroloških i hidroloških podataka, produkata i informacija od interesa za Republiku Hrvatsku

- ispunjavanju međunarodnih obveza.

Poslovi meteorološke i hidrološke djelatnosti

Članak 6.

(1) Poslovi meteorološke i hidrološke djelatnosti su:

- sustavna redovna i po potrebi izvanredna meteorološka i hidrološka mjerenja i opažanja (u daljnjem tekstu: motrenja) u državnoj mreži meteoroloških, hidroloških i meteorološko-oceanografskih postaja

- planiranje, uspostava, održavanje, razvoj i upravljanje državnim motriteljskim sustavom meteoroloških, hidroloških i meteorološko-oceanografskih postaja

- planiranje, uspostava, održavanje, razvoj i upravljanje državnim meteorološkim i hidrološkim računalnim i komunikacijskim sustavom za prikupljanje i razmjenu informacija o stvarnom i prognoziranom stanju vremena, klime, voda, površinskom sloju mora i površine zemlje te sustavom za arhiviranje i održavanje meteorološke, hidrološke i ostale dokumentacije

- planiranje, uspostava, održavanje i razvoj meteorološkog i hidrološkog analitičko-prognostičkog sustava za izradu i izdavanje vremenskih, klimatskih, agrometeoroloških, biometeoroloških i hidroloških analiza, prognoza, ranih najava i upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave

- provjera točnosti, pohrana i objavljivanje podataka te održavanje državnog arhiva meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih, fenoloških i njima srodnih podataka

- uspostava međunarodne suradnje te provedba međunarodnih konvencija i standarda u području meteorologije, uključujući praćenje i istraživanje klimatskih kolebanja i promjena, hidrologije, fenologije i njima srodnih djelatnosti

- osiguranje mjerne spremnosti meteoroloških i hidroloških mjernih sustava

- meteorološka i hidrološka podrška osiguranju opće, državne sigurnosti i obrane

- meteorološka i hidrološka podrška u zaštiti od posljedica opasnih meteoroloških i hidroloških pojava i klimatskih ekstrema, prekomjernog onečišćenja zraka te ekoloških nesreća i katastrofa,

- poslovi rane najave opasnih meteoroloških i hidroloških pojava i nepogoda te sudjelovanje u procjenama prijetnje u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za civilnu zaštitu i spašavanje kao i drugim nadležnim tijelima državne uprave, pravnom osobom za upravljanje vodama i tijelima jedinica lokalne samouprave,

- poslovi u međuvladinim i međunarodnim meteorološkim, hidrološkim i njima srodnim organizacijama i tijelima, uključujući i zastupanje Republike Hrvatske u tim organizacijama i tijelima,

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: Državni zavod).

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se trajno i neprekidno te čine temelj za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 4. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Poslovi iz stavka 1. ovog članka financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, po osnovi domaćih i međunarodnih projekata i projekata Europske unije, i vlastitih prihoda iz izvora korisnika usluga.

Meteorološki i hidrološki motriteljski sustav Republike Hrvatske

Članak 7.

(1) U svrhu obavljanja motrenja meteoroloških i hidroloških elemenata, pojava i procesa od interesa za Republike Hrvatske uspostavlja se meteorološki i hidrološki motriteljski sustav.

(2) Motriteljski sustav iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od državne mreže meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

(3) Motriteljski sustav iz stavka 1. ovoga članka financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(4) Za potrebe motriteljskog sustava iz stavka 1. ovoga članka dodatno se koriste podaci kvalitete zraka (podaci o kemijskom sastavu atmosfere) s postaja državne mreže za praćenje kvalitete zraka, sukladno propisu kojim se utvrđuje popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka te hidrološki podaci s postaja Hrvatskih voda za praćenje stanja voda, sukladno propisu kojim se uređuju vode.

(5) Državnu mrežu, način rada, način prikupljanja, obradu, kontrolu, kontrolu točnosti, zapisivanje, šifriranje i arhiviranje podataka, način izvješćivanja, te opseg i dinamiku međunarodne razmjene podataka motriteljskog sustava iz stavka 2. ovoga članka propisuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda.

(6) Odnos državne mreže i drugih meteoroloških i hidroloških mreža, način prikupljanja, obradu, kontrolu, kontrolu točnosti, zapisivanje, šifriranje i arhiviranje podataka, način izvješćivanja, te opseg i dinamiku razmjene podataka motriteljskog sustava iz stavka 2. ovoga članka sa drugim motriteljskim sustavima propisuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda.

Meteorološke, hidrološke i fenološke mjerne postaje državne mreže

Članak 8.

(1) Meteorološke, hidrološke, meteorološko-oceanografske i fenološke mjerne postaje državne mreže su cjelovite tehnološke, metodološke i organizacijske jedinice, koje se sastoje od opreme za obavljanje motrenja, procesiranja i prijenosa podataka, s motrilištima i građevinama, u ili na kojima je takva oprema postavljena.

(2) Meteorološke, hidrološke, meteorološko-oceanografske i fenološke mjerne postaje iz stavka 1. ovog članka su javno dobro.

(3) Gradnja i lokacija mjernih postaja iz stavka 1. ovoga članka moguća je, u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, na zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske ili na zemljištima u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih ili fizičkih osoba.

(4) Mjerne postaje iz stavka 1. ovoga članka evidentirat će se u katastru na cijeloj ili dijelu katastarske čestice sukladno propisima kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina kao način uporabe zemljišta meteorološki krug.

(5) U zaštitnim zonama u okolini postaja mogu se, u skladu sa standardima Svjetske meteorološke organizacije, utvrditi ograničenja koja se odnose na gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina kao i na izvođenje drugih radova koji mogu narušiti prirodne atmosferske, odnosno hidrološke procese.

(6) Za potrebe prolaska i prijevoza do mjernih postaja iz stavka 1. ovoga članka osniva se pravo služnosti prolaska preko nekretnina.

(7) Pravne i fizičke osobe u postupku pribavljanja dozvole za obavljanje gospodarske ili druge djelatnosti odnosno izvođenja radova u zonama zaštite oko mjernih postaja iz stavka 1. ovoga članka, dužne su pribaviti prethodnu suglasnost Državnog zavoda o ispunjavanju uvjeta utvrđenih odlukom iz stavka 13. ovoga članka.

(8) Postupak izdavanja suglasnosti iz stavka 7. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke.

(9) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 7. ovog članka rješava Državni zavod rješenjem u roku od mjesec dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, a u slučaju da rješenje nije doneseno u propisanom roku, smatra se da je suglasnost dana.

(10) Protiv rješenja kojim se rješava o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 7. ovog članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Odredbe stavaka 3., 5., 7. i 13. ovoga članka ne odnose se na vojne lokacije i građevine.

(12) Ako se radi gradnje građevine ili izvođenja drugih radova utvrdi potreba promjene lokacije mjernih postaja iz stavka 1. ovoga članka, troškovi premještaja padaju na teret pravne ili fizičke osoba na čiji se zahtjev gradi građevina ili izvode drugi radovi.

(13) Radi dobivanja pouzdanih informacija o stanju vremena, klime, voda i mora Vlada Republike Hrvatske, odlukom utvrđuje položaj meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih  i fenoloških postaja državne mreže, zone zaštite u okolini postaja kao i vrste ograničenja koja se mogu uvesti u zonama zaštite i uvjete za uvođenje ograničenja.

Članak 9.

(1) Meteorološka, hidrološka, meteorološko-oceanografska i fenološka motrenja na mjernim postajama iz članka 8. ovoga Zakona obavljaju se prema Programu rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Program rada iz stavka 1. ovoga članka, gustoću motrenja i motriteljsko razdoblje donosi ravnatelj Državnog zavoda uz suglasnost ministra.

Članak 10.

(1) Državni zavod dužan je voditi Registar meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja kojega čine postaje iz članka 8. ovoga Zakona, u skladu s pravilnikom iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Registar se vodi u obliku evidencijske knjige u elektronskom obliku te se čuva trajno.

Članak 11.

Državni zavod održava mjernu spremnost meteoroloških i hidroloških instrumenata na mjernim postajama iz članka 8. ovoga Zakona u skladu sa propisom kojim se uređuje područje mjeriteljstva, pravilnikom iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona i programom rada iz članka 9. ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima, te tehničkom regulativom i smjernicama Svjetske meteorološke organizacije.

Provjera točnosti meteoroloških i hidroloških podataka

Članak 12.

Provjera točnosti meteoroloških i hidroloških podataka sastoji se od dokumentiranih postupaka provjere interne, vremenske i prostorne usporedivosti meteoroloških i hidroloških podataka, prema stručnoj metodologiji i smjernicama Svjetske meteorološke organizacije.

Službeni podatak i službeno objavljiv podatak

Članak 13.

(1) Službeni podatak je svaki podatak koji se proizvede i objavi potpuno u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s propisima, metodologiji ili smjernicama iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona.

(2) Službeni podatak je svaki podatak i druge meteorološke i hidrološke mreže koji se proizvede i objavi potpuno u skladu s propisima iz članka 2. ovoga Zakona.

(3) Službeno objavljivi podaci su podaci pripremljeni za objavljivanje u javnim glasilima, elektroničkim medijima, mrežnim stranicama i drugdje, a čije priopćavanje neće narušiti Ustavom i zakonima propisana prava i slobode fizičkih i pravnih osoba te neće štetno utjecati na uspješnost obavljanja poslova službenika nadležnog tijela.

(4) Podaci koje, u obavljanju djelatnosti iz članka 6. ovoga Zakona, prikupi i obradi Državni zavod jesu službeni podaci koji se javno objavljuju.

(5) Podaci navedeni u ovom članku obrađuju se i objavljuju u strojno čitljivom obliku.

Održavanje arhive podataka, produkata i informacija

Članak 14.

(1) Državni zavod obavlja pohranu i čuvanje gradiva, službenih meteoroloških, hidroloških i vezanih zapisa, podataka, produkata i drugih informacija te održava njihovu arhivu.

(2) Sadržaj, način vođenja i održavanja arhive zapisa, podataka, produkata i informacija iz stavka 1. ovoga članka, kao i načine njihovog objavljivanja i korištenja, uređuje se pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda.

(3) Državni zavod pohranjuje gradivo u strojno čitljivom obliku, a čuvanje gradiva vodi u elektroničkom obliku.

Izrada i objava meteoroloških, hidroloških i njima srodnih informacija

Članak 15.

(1) Državni zavod izrađuje analize, procjene i prognoze stanja vremena, klime, voda i površinskog sloja mora na temelju stručnog znanja i podataka iz članka 16. ovoga Zakona te drugih izvora podataka.

(2) Državni zavod izrađuje sljedeće analize, procjene i prognoze koje su potrebne za obavješćivanje javnosti, državnih institucija i drugih korisnika:

- analize i prognoze vremena

- biometeorološke, agrometeorološke i fenološke analize i prognoze

- klimatske analize i projekcije buduće klime

- analize i prognoze ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava

- analize i prognoze vremena u slučaju ekoloških i radioloških nuklearnih nesreća/katastrofa te izvanrednih događaja s tim posljedicama

- analize i prognoze stanja mora

- hidrološke analize i prognoze.

(3) Analize, procjene i prognoze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su službene informacije koje se javno objavljuju ili razmjenjuju putem povezanih komunikacijsko-informacijskih sustava .

Članak 16.

(1) Državni zavod izrađuje i objavljuje informacije o stanju i prognozi vremena, klime i stanja voda te ih u slučaju izvanrednog stanja, kao i drugih situacija od strateške važnosti i sigurnosti za Republiku Hrvatsku, dostavlja tijelima nadležnima za sigurnost, poslove civilne zaštite i spašavanja te drugim nadležnim tijelima državne uprave, pravnoj osobi za upravljanje vodama i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka su službene informacije koje se javno objavljuju.

Obavješćivanje javnosti

Članak 17.

(1) Podaci i informacije iz članka 15. i 16. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnoj stranici Državnog zavoda te se osigurava njihova dostupnost u javnim glasilima, elektroničkim medijima, internetskim stranicama, službenom portalu otvorenih podataka i drugdje.

(2) Objava ili daljnje korištenje podataka iz članka 15. i 16. ovoga Zakona od strane pravnih i fizičkih osoba mora sadržavati informaciju o izvoru podataka.

Sustav rane najave i upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave

Članak 18.

(1) Državni zavod izrađuje i objavljuje meteorološke i hidrološke informacije za tijela državne uprave, pravnu osobu za upravljanje vodama i javnost, uključujući ranu najavu i upozorenja, u razdoblju prije, za vrijeme i neposredno nakon nastanka meteoroloških i hidroloških prirodnih nepogoda i katastrofa te nuklearnih, radioloških, bioloških, kemijskih i tehnoloških nesreća.

(2) Državni zavod dužan je prikupljati informacije o izvanrednim meteorološkim i hidrološkim prilikama u susjednim zemljama ukoliko iste mogu utjecati na teritorij Republike Hrvatske.

(3) Upozorenja iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se nadležnom tijelu za civilnu zaštitu i spašavanje, tijelima državne uprave, pravnoj osobi za upravljanje vodama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te sredstvima javnog priopćavanja.

(4) Ukoliko je "Upozorenje" preuzeto i objavljeno od strane drugih pravnih i fizičkih osoba, ono mora biti preneseno u izvornom obliku i obavezno sadržava informaciju o izvoru podataka.

Javnost i uvjeti za korištenje meteoroloških i hidroloških podataka

Članak 19.

(1) Podaci i informacije o stanju vremena, klime, voda i fizičkim karakteristikama površinskog sloja mora, koje posjeduje Državni zavod, javni su te se mora omogućiti njihova dostupnost, sukladno propisima o pravu na pristup informacijama.

(2) Prilikom objave ili korištenja meteoroloških, hidroloških i njima srodnih podataka, produkata i informacija, obvezno je navođenje njihovog izvora.

(3) Podaci i informacije navedeni u ovom članku objavljuju se u strojno čitljivom obliku.

Međunarodni poslovi

Članak 20.

(1) Državni zavod predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnim meteorološkim i hidrološkim i drugim srodnim organizacijama:

- Svjetska meteorološka organizacija

- Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita

- Europski centar za srednjoročne prognoze vremena

- Europsko udruženje meteroloških i hidroloških službi

- Zajednička tehnička komisija za oceanografiju i pomorsku meteorologiju

- ALADIN konzorcij

- Grupa za motrenje Zemlje.

(2) U skladu s međunarodnim obvezama Državni zavod:

- osigurava povezivanje Republike Hrvatske s međunarodnim komunikacijskim i informacijskim sustavima i obavlja operativnu razmjenu meteoroloških, hidroloških i njima srodnih podataka i proizvoda kroz funkciju nacionalnog meteorološkog, klimatskog i hidrološkog centra u Svjetskom informacijskom sustavu i Svjetskom integriranom motriteljskom sustavu Svjetske meteorološke organizacije kao i u drugim međunarodnim sustavima

- sudjeluje u međunarodnim meteorološkim, hidrološkim i njima srodnim razvojno-istraživačkim programima

- obavlja međunarodnu razmjenu podataka i informacija o meteorološkim i hidrološkim nepogodama u suradnji s pravnom osobom za upravljanje vodama.

Istraživanje i razvoj

Članak 21.

(1) Državni zavod provodi istraživanja na području meteorologije i hidrologije te razvija mjerne, analitičke i prognostičke tehnike i metode za potrebe unapređenja meteorološke i hidrološke djelatnosti.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka Državni zavod po potrebi surađuje s domaćim i stranim istraživačkim ustanovama i obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama, drugim istovrsnim službama u drugim državama i gospodarskim subjektima.

IV. NADZOR

Članak 22.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja tijela državne uprave koja prema odredbama ovog Zakona i propisa donesenim na temelju ovoga Zakona obavljaju upravne i stručne poslove u području meteorološke i hidrološke djelatnosti obavlja ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša.

Članak 23.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode inspektori Državnog inspektorata sukladno svojoj nadležnosti.

(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na uklanjanje prepreka, emisijskih uređaja, građevinskih objekata,  dalekovoda ili drugih objekata ili uređaja koje su postavljene ili je započeto njihovo postavljanje u zaštitnom pojasu postaje državne ili dopunske mreže iz Kataloga provode građevinski inspektori.

(3) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor provodi izravni uvid u opće i pojedinačne akte, nadzire uvjete i način rada tijela nadležnog za obavljanje poslova iz članka 6. ovoga Zakona.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

- obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost u zonama zaštite oko meteoroloških, hidroloških ili fenoloških mjernih postaja državne mreže bez prethodne suglasnosti Državnog zavoda, što je protivno članku 8. stavku 7. ovoga Zakona

- izdaje rane najave i upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave i nepogode protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona

- objavljuje ili koristi meteorološke, hidrološke i njima srodne podatke, produkte i informacije koje posjeduje Državni zavod protivno članku 19. stavku 2. ovoga Zakona

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

(1) Ravnatelj Državnog zavoda će, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti pravilnik iz članka 7. stavka 5. i 6., članka 14. stavka 2., i Program rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih  i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Odluku iz članka 8. stavka 13. ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, ostaje na snazi Pravilnik o utvrđivanju mreža i programa rada meteoroloških postaja od interesa za cijelu zemlju objavljen u Službenom listu SFRJ br. 50, od 31. kolovoza 1990. stranice 1636 – 1709.

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 14/78, 54/88 i 26/93).

Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Obrazac Iskaza o procjeni učinaka propisa