A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

- razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila primjerima različitih vrsta tekstova

- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom

- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

- uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima opisnoga, pripovjednog i izlagačkog diskursa: izvješće, intervju.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)

- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

- izdvaja informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja

- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih,  pripovjednih i upućivačkih tekstova te
izdvaja informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, uputa.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)

- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

- izdvaja informacije prema svrsi čitanja

- razlikuje informacije po važnosti

- razlikuje činjenice od mišljenja

- određuje glavne ideje u tekstu

- objašnjava osnovna i prenesena značenja

- prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova te
opisuje informacije i ideje

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, stručni/objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, tekst s poveznicama (hipertekst), uputa.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- oblikuje plan pisanja vezanoga teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim)

- oblikuje koncept pisanja upućivačkog teksta u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim)

- istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa

- oprimjeruje obilježja administrativnog i publicističkog stila
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga, opisnog i upućivačkog diskursa

- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku

- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

- prema modelu piše vezani tekst pripovjednoga i opisnoga diskursa i prema modelu piše tekst upućivačkoga diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- pripovijedanje, opisivanje, upućivanje; jezična i strukturna obilježja opisa, pripovijedanja i upute; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednoga diskursa; obilježja administrativnog i publicističkog stila

- pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice, pisanje oblika riječi u rečenici

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa, životopis; jedan tekst upućivačkog diskursa.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa; upute.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.5.

Učenik primjenjuje morfosintaktička i sintaktička znanja pri oblikovanju teksta.

- prepoznaje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

- prepoznaje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu

- izdvaja sintagme i određuje gramatičke veze među sastavnicama sintagme

- raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove

- opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici

- razlikuje nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice

- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi pri oblikovanju rečenice

- primjenjuje vezna sredstava pri oblikovanju teksta (modifikatore, konektore) linearne i paralelne tekstne veze

- pomoću smjernica primjenjuje riječi u pravilnoj sintaktičkoj službi u jednostavnoj i složenoj rečenici

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.6.

Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

- prepoznaje strukturu jezičnoga znaka

- razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima

- opisuje uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka

- razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron

- opisuje značenjske odnose među riječima u zadanom kontekstu

- opisuje strukturu rječničkoga članka

- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

- imenuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- jezični rječnici općega i ograničenog leksičkog sloja

- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.1.7.

Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

- opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja

- prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

- navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku

- prepoznaje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma prema standardnome hrvatskom jeziku

- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta

- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta

- primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta

- prepoznaje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

- izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta

- objašnjava u čemu uživa dok čita

- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

- izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva

-

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.1.2.

Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

- prepoznaje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

- služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj i izraznoj razini: prozne vrste, poetske vrste, dramske vrste

- prepoznaje tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje osnovne pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: lirska poezija, jednostavni oblici (izbor), novela, pripovijetka, roman, komedija, tragedija, pastorala

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Marin Držić, Novela od Stanca , Ivan Gundulić, Dubravka , August Šenoa, Prijan Lovro .

Učenik analizira prema temi i žanru četiri obvezna književna teksta hrvatske književnosti i šest književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

- prozne vrste: proza, novela, pripovijetka, roman, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje

- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, tradicionalni hrvatski stihovi

- dramske vrste: drama i kazalište, komedija, tragedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja smiješnoga

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.  

- imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

- prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u ljubavnoj i misaonoj poeziji, tragediji, komediji i pastorali

- potkrepljuje primjerima iz teksta obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

- opisuje književni tekst u društvenom i kulturnom kontekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, renesansa, barok, klasicizam, predromantizam.

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za književnopovijesna razdoblja od klasične književnosti do romantizma. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodima predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

- oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

- predstavlja svoj rad individualno ili timski

-

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom ili u korelaciji s drugim predmetima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ C.1.1.

Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

- uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim na svakodnevni život primatelja

- opisuje svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta

- uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

- objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena

- prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst

- tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

- opisuje svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ C.1.2.

Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

- prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

- uočava različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

- prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i/ili kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

- opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

- uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, intervju, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.1.

Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

- određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, uvjeravanje

- oprimjeruje jezično-strukturna obilježja izlagačkih i raspravljačkih tekstova

- svojim riječima objašnjava obilježja znanstvenoga stila

- istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenta i protuargumenata

- uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta

- istražuje i izdvaja informacije važne za pripremu i izvođenje govorenog teksta točno ih navodeći i poštujući autorstvo

- prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju

- govori ili razgovara radi informiranja slušatelja/sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke

- primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

- uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za izlaganje ili raspravu i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- jezična i strukturna obilježja izlagačkih tekstova; jezična i strukturna obilježja  javnog govora; jezična i strukturna obilježja raspravljačkog diskursa; znanstveni stil, administrativni stil, publicistički stil

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst s obilježjima izlagačkoga diskursa: javni govor.

Učenik sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima raspravljačkog diskursa: debata.

Preporučeni su tekstovi: prikaz, priopćenje, javni govor, predavanje, sastanak, debata.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom izlagačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika .

- razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom

- sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore

- tumači utjecaj okružja na primanje informacija

- analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

- objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja

- razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu

- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

- analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja i prepoznaje obilježja, oblik i svrhu teksta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: priopćenje, prikaz, javni govor, predavanje, sastanak, debata.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom izlagačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

- razlikuje izlagačke od raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom i namjenom čitanja

- objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima

- razlikuje pouzdane i nepouzdane izvore informacija

- istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora

- povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu

- odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta

- povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima

- opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama povezuje i sažima podatke iz teksta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: prikaz, sažetak, javni govor, stručni članak, intervju, pismo, esej, kolumna.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.4.

Učenik piše izlagačke i raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

- oblikuje plan za pisanje izlagačkih/ raspravljačkih tekstova u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom: administrativnim, publicističkim, znanstveno-popularnim

- istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem

- odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta

- navodi bibliografske jedinice i citira prema pravilima

- oblikuje izlagačke i raspravljačke tekstove prema modelu i u skladu s jezično-strukturnim i stilskim obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa

- prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama

- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

- prema primjeru piše izlagačke i raspravljačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- jezična i strukturna obilježja izlagačkih tekstova; jezična i strukturna obilježja prikaza i motivacijskog pisma, stilska obilježja stručnoga članka

- jezična i strukturna obilježja raspravljačkog teksta: teza, argument, protuargument, zaključak; jezična obilježja znanstvenog stila

- pravopisni sadržaji: pravila citiranja, pisanje glasova u dodiru.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst: motivacijsko pismo, interpretativni i/ili raspravljački školski esej.

Preporučeni tekstovi: sažetak, prikaz stručnog članka, motivacijsko pismo, interpretativni i raspravljački školski esej, kritika, polemika.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.5.

Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.

- rastavlja ogledne primjere riječi na manje odsječke: glasove, slogove, morfeme i razlikuje ih prema funkciji

- opisuje stvaranje i diobu glasova hrvatskoga standardnog jezika

- određuje naglasak oglednim riječima  prema pravilima o mjestu naglaska u hrvatskome standardnom jeziku

- opisuje glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice

-zamjećuje promjene glasova na granicama morfema

- opisuje razlike koje zapaža između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina u riječi i rečenici, naglašene i nenaglašene riječi)

- uočava obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.6.

Učenik opisuje leksičke slojeve općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanom kontekstu.

- prepoznaje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski, područni i funkcionalni

- razlikuje općeuporabni leksik i leksik ograničene uporabe

- izdvaja primjere iz obavijesnih i književnih tekstova leksik određenog sloja

- opisuje proces leksičkoga posuđivanja

- prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku

- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara i jezične kulture

- primjenjuje lekseme iz različitih leksičkih slojeva u zadanom kontekstu i funkcionalnom stilu

- prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučeni rječnici: jednojezični rječnici hrvatskoga jezika, rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik, rječnik vlastitih imena i prezimena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ A.2.7.

Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.

- opisuje početke hrvatske pismenosti

- navodi osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika

- opisuje povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa

- navodi i opisuje osnovna obilježja povijesnog razvoja hrvatskoga jezika i pisma

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučeni sadržaji: Bašćanska ploča, trojezičnost i tropismenost, prva gramatika, prvi rječnici, prvi pravopis, hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.2.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.

- izražava svoj literarni doživljaj teksta

- objašnjava u čemu uživa dok čita

- povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva

- obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima

- izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

- uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja

-

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.2.2.

Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru.

- uspoređuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

- uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj i izraznoj i razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i

dramske vrste

- prema smjernicama analizira tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: lirska poezija, poema, epski spjev, roman, drama u užem smislu.

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića , Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići ; Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.

Učenik analizira prema temi i žanru četiri obvezna književna teksta hrvatske književnosti šest književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

- prozne vrste: realistični i moderni roman, moderna pripovijetka, kratka priča; diskurzivni postupci moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor

- poetske vrste: epske vrste u stihu; lirske vrste i oblici, obilježja lirsko-epskih vrsta, poema; epska tehnika

- dramske vrste: drama u užem smislu

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.2.3.

Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.

- uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst

- prepoznaje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

- prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u epskom spjevu, realističkome i modernom romanu i u modernoj poeziji ii drami

- prepoznaje povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst

- uočava stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka

- prema smjernicama opisuje povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- književnopovijesna razdoblja: romantizam (hrvatski narodni preporod), realizam, modernizam, postmodernizam.

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje .

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za romantizam (hrvatski narodni preporod), realizam, modernizam, suvremenu književnost. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ B.2.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

- oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

- predstavlja svoj rad individualno ili timski

-

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom ili u korelaciji s drugim predmetima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ C.2.1.

Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.

- prepoznaje predrasude i stereotipe u trivijalnim medijskim porukama

- uočava prikrivenu svrhu medijske poruke

- opisuje zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, javnoj)

- uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst

- uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikaz informacija, ideja, stavova i mišljenja utječu na oblikovanje stavova primatelja s obzirom na dob spol i kulturni kontekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda

SŠ HJ C.2.2.

Učenik opisuje tekstove iz hrvatske kulturne baštine i europskog kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

- opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatsku kulturnu baštinu i europski kulturni krug

- komentira utjecaj jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odlomku odabranoga teksta

- promišlja o europskoj kulturnoj baštini kao dijelu vlastitoga kulturnog identiteta

- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju

- prepoznaje opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta hrvatsku kulturnu baštinu i europski kulturni krug

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

- preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, esej, polemika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu i europski kulturni krug. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.