1 Temelji i opće odredbe

1.1. Svrha Poziva

U Republici Hrvatskoj strukovno obrazovanje provodi se u ustanovama za strukovno obrazovanje, a dijelom i kod poslodavaca. Učenje temeljeno na radu odnosi se na stjecanje znanja i vještina sudjelovanjem u aktivnostima u radnom okruženju, a sastavni je dio strukovnog obrazovanja. Prisutno je u tri oblika u strukovnim programima/kurikulumima: kombinirani programi ili naukovanje; u školi s razdobljima osposobljavanja kod poslodavaca; i integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Na taj način pokušalo se svim učenicima učiniti dostupnijim strukovno obrazovanje koje vodi ka zapošljavanju. No, posljednjih nekoliko godina prisutan je trend prelaska većeg broja škola na „klasičan model“ obrazovanja za obrtništvo i industriju, u kojima se veći broj sati praktične nastave i vježbi izvodi u školama .

Većina ustanova za strukovno obrazovanje (89,4%) ima uspostavljenu suradnju s poslodavcima, uglavnom kroz provedbu praktične nastave, vježbi i/ili stručne prakse. Uz to, suradnja se ostvaruje stipendiranjem učenika (22,6% škola izvješćuje o ovom obliku suradnje), a 95 poslodavaca stipendiraju u prosjeku po 8 učenika. Nešto više od trećine (36,5%) poslodavaca s kojima je uspostavljena suradnja zapošljava učenike po završetku škole (prosječno po 3 učenika) . Međutim, rezultati analize stavova poslodavaca pokazuju kako je samo jedna trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla.

Zbog toga postoji snažno izražena potreba za uspostavljanjem regionalnih centara kompetentnosti, odnosno mjesta u kojima će se moći osigurati kvaliteta praktične nastave i vježbi za svaki obrazovni program, posebice u prioritetnim (pod)sektorima.

Imajući u vidu važnost usklađivanja s lokalno-regionalnim razvojem te prethodna ulaganja u području uvođenja novih i inovativnih sadržaja u strukovne škole, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020 i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 određeni su kao prioritetni sljedeći (pod)sektori : poljoprivreda, strojarstvo, turizam i ugostiteljstvo , elektrotehnika i računalstvo te zdravstvo. Stoga, kroz ovu se operaciju predlaže uspostava regionalnih centara kompetentnosti upravo u tim (pod)sektorima, izuzev sektora turizma i ugostiteljstva koji će se financirati kroz zasebnu operaciju putem Poziva Ministarstva turizma, a kako bi se polaznicima omogućavanjem stjecanja relevantnih praktičnih vještina povećale mogućnosti za ulazak na tržište rada .

U Republici Hrvatskoj 68,3% redovnih učenika srednjih škola upisano je u neki od 249 strukovnih programa obrazovanja/strukovnih kurikuluma. Od toga je 72% učenika upisano u četverogodišnje programe i jedan petogodišnji program, 27,4% u trogodišnje programe, a 0,6% u dvogodišnje, jednogodišnje i programe obrazovanja za učenike s teškoćama (Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017). U cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu prisutan je pad broja učenika zbog negativnih demografskih kretanja, ali taj je trend najizraženiji kod upisa u trogodišnje programe . S druge strane, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Mjesečni bilten, broj 8), u kolovozu 2017. godine najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je upravo u skupini osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (za 21,8 %) , a najmanje u skupini osoba sa završenim fakultetom i akademijom (za 11,9 %). Zbog toga je jedna od zadaća regionalnih centara kompetentnosti promocija zanimanja za koja postoji izražena lokalna i/ili regionalna potreba .

Kako je u Strategiji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016. – 2020 . istaknuto, usmjeravanje u obrazovnim ustanovama pomaže učenicima ne samo odabrati svoje buduće zanimanje, nego ih i sprečava da prerano napuste obrazovanje te ih potiče na više razine obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja . Budući da su obrazovne ustanove mjesta na kojima se mlade osobe prvi put susreću s formalnim usmjeravanjem vezanim uz nastavak obrazovanja i/ili prelaska na tržište rada , regionalni centri kompetentnosti osnažit će aktivnosti i u ovom dijelu.

Na području RH je 306 ustanova za strukovno obrazovanje koje u prosjeku imaju po 340 učenika, u prosječno sedam različitih programa obrazovanja, što je iznimno zahtjevno u financijskom, kadrovskom i organizacijskom smislu. Zbog kadrovskih zahtjeva i zahtjeva za određenim standardom opremljenosti, strukovni su programi skupi, a ustanove za strukovno obrazovanje trebaju značajnu podršku u prilagodbi i promjeni ponude programa . Većina nastavnih planova i programa razvijeni su prije više od 20 godina , JMO programi početkom 2003., a tek 30-ak strukovnih kurikuluma u zadnjih 5 godina. Postojeći programi nisu razvijani sustavno pa postoje velika preklapanja među njima, a izuzev novih strukovnih kurikuluma, nastavni planovi i programi ne temelje se na ishodima učenja i nisu odraz potreba tržišta rada te ne omogućavaju fleksibilnost u provedbi . Također, zamjetna je nedovoljna prisutnost učenja temeljenog na radu - iako u svim strukovnim programima postoje različiti oblici učenja temeljenog na radu, taj udio nije dostatan. Izrada i razvoj novih programa je i financijski i stručno zahtjevan proces i ustanovama je potrebna podrška poslodavaca (vezano uz usklađivanje s potrebama tržišta rada) i stručnjaka s visokih učilišta (posebno u pedagoško-didaktičkim segmentima razvoja novih programa). Kroz projekt regionalnih centara kompetentnosti, kao odgovor na navedene zahtjeve, predviđeno je ulaganje u infrastrukturu, odnosno poboljšanje materijalnih uvjeta (prvenstveno sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj - EFRR), te ulaganje u osuvremenjivanje programa za polaznike, nastavnike i mentore (sredstvima Europskog socijalnog fonda - ESF). Pojačana suradnja s poslodavcima i visokim učilištima, koja se planira uspostaviti kroz regionalne centre kompetentnosti, omogućit će i povećanje relevantnosti kurikuluma te djelotvorniju provedbu , a učenicima povećati mogućnosti pristupa kvalitetnom učenju temeljenom na radu.

U ustanovama za strukovno obrazovanje u RH predaju nastavnici koji imaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja – u promatranim (pod)sektorima više je od 98% stručnih nastavnika općeobrazovnih i strukovnih predmeta . Međutim, kako je strukovno obrazovanje u funkciji razvoja profesionalnih kompetencija koje moraju zadovoljiti potrebe modernog, konkurentnog i fleksibilnog tržišta rada koje je spremno na brze promjene, nameće se i potreba drugačijeg/fleksibilnog pristupa učenju i poučavanju, primjene inovativnih metoda i postupka rada u nastavnom procesu, kao i novim kompetencijama nastavnika . Podaci Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pokazuju kako oko 30% nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih radnika sudjeluje u trajnom stručnom usavršavanju, a u pravilu bi svi djelatnici u obrazovanju trebali sudjelovati u nekom obliku stručnog usavršavanja i pratiti aktualne promjene i zahtjeve obrazovnog sustava. To je posebno izraženo kod nastavnika strukovnih predmeta, koji moraju biti dobro osposobljeni kako bi mogli usvojiti sav potencijal novih tehnologija u načinu na koji podučavaju te kako bi time dodatno potaknuli i motivirali učenike. Međutim, samo je 11% nastavnika općeobrazovnih predmeta koji se redovito usavršavaju te iskazuju iznimnu uspješnost u radu s učenicima i izvannastavnom stručnom radu (nastavnika u zvanju mentora ili savjetnika), dok za nastavnike strukovnih predmeta promatranih (prioritetnih) (pod)sektora taj udio još niži (iznosi 7%) . Stoga, regionalni centri kompetentnosti bit će usmjereni na poticanje izvrsnosti nastavnika te su ovim projektom predviđene aktivnosti jačanja kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i mentora zaposlenih kod poslodavaca kroz organizaciju kontinuiranih stručnih usavršavanja.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u RH priprema učenike i polaznike za uključivanje na tržište rada, ali i za nastavak obrazovanja na visokim učilištima (četverogodišnji i petogodišnji strukovni programi). Analiza upisa na studijske programe visokih učilišta u RH na osnovi rezultata ispita državne mature u razdoblju od školske/akademske godine 2013./2014. do 2016./2017. pokazala je da 76,8% učenika četverogodišnjih strukovnih škola uspješno polaže ispite državne mature i da 67,9% učenika strukovnih škola upisuje studijske programe visokih učilišta . U tom smislu važno je voditi računa o povezanosti ustanove za strukovno obrazovanje s ustanovama za visoko obrazovanje, a podaci pokazuju kako taj vid suradnje često izostaje (samo je u 38% slučajeva ostvarena suradnja i to većinom samo s jednom ustanovom za visoko obrazovanje) ⁵ . Upravo se konstruktivna i kreativna suradnja s visokim učilištima smatra jednim od temeljnih obilježja regionalnih centara kompetentnosti.

Prema Education and Training Monitor 2017 , obrazovanje odraslih je najslabija točka hrvatskog obrazovnog sustava . Prosječno mjesečno sudjelovanje odraslih polaznika u obrazovanju je 2,7%, što je daleko ispod EU prosjeka od 10,8%. Analiza odgovora ustanova za strukovno obrazovanje promatranih (prioritetnih) (pod)sektora pokazala je kako 61,3% ustanova ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih, no neke od njih nisu imale polaznike u posljednje četiri godine. U ustanovama koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih u prosjeku je 16 polaznika programa ⁵ . Jedna od temeljnih djelatnosti regionalnih centara kompetentnosti je obrazovanje odraslih , stoga će Centar nuditi stručno osposobljavanje i usavršavanje te cjeloživotno učenje za potrebe gospodarskih subjekata, nezaposlenih i drugih polaznika, kao i stručno osposobljavanje nastavnika, mentora i drugih stručnjaka u obrazovanju.

Što se tiče učenika s teškoćama, u školskoj godini 2016./2017. u srednjim strukovnim školama bilo upisano ukupno 3.198 učenika s teškoćama, a školske godine 2017./2018. njihov ukupan broj iznosio je 5.858. S obzirom na tako velik broj učenika s teškoćama upisanih u strukovne škole , ponuda programa treba uključiti i one koji će omogućiti stjecanje praktičnih vještina u odgovarajućim uvjetima koji odgovaraju funkcionalnim sposobnostima te skupine polaznika. Iako u 53,8% ustanova za strukovno obrazovanje (koje provode prioritetne programe) postoji neki oblik prostornih prilagodba za olakšavanje pristupa učenicima s teškoćama , samo u 19,2% ustanova se provode posebni programi za učenike s teškoćama (četiri iz (pod)sektora Strojarstva, tri iz Poljoprivrede, dva iz Turizma i ugostiteljstva te jedan iz Zdravstva) . Stoga je dodana vrijednost radu regionalnih centara kompetentnosti provedba specifičnih, posebno prilagođenih programa („po mjeri“) za učenike s teškoćama, odnosno osobe s invaliditetom .

2.2. Ciljevi poziva

Opći cilj : Uspostava regionalnih centara kompetentnosti s ciljem pružanja relevantnih praktičnih vještina učenicima i odraslih polaznicima u strukovnom obrazovanju kako bi se povećale njihove mogućnosti za ulazak na tržište rada.

Specifični cilj operacije :

Uspostava programskih i kadrovskih uvjeta u regionalnim centrima kompetentnosti koje će unaprijediti mogućnosti za učenje temeljeno na radu učenicima i odraslim polaznicima strukovnog obrazovanja u (pod)sektorima strojarstva, elektrotehnike i računalstva, poljoprivrede te zdravstva.

3.3. Ciljne skupine

Ciljne skupine u okviru ovog Poziva su: odgojno-obrazovni radnici u ustanovama za strukovno obrazovanje, učenici i odrasli polaznici.

Korisnici moraju osigurati da su sudionici u projektnima aktivnostima pripadnici ciljne skupine te osigurati dokaze prilaganjem sljedećih dokumenata:

4.4. Pokazatelji

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

5.5. Trajanje projekta

Predviđeno trajanje projekata je 48 mjeseci.

2 Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava

1.1. Ukupna raspoloživa sredstva

Ukupni iznos operacije : 400.000.000,00 KN

ESF sufinanciranje (85%): 340.000.000,00 KN

Nacionalno sufinanciranje (15%): 60.000.000,00 KN

2.2. Raspoloživa sredstva po prijavitelju

Minimalni iznos: 3.000.000,00 KN

Maksimalni iznos: 50.000.000,00 KN

Iznimka - U slučaju da prijavitelj prijavljuje više od jednog projektnog prijedloga, maksimalan iznos potraživanih bespovratnih sredstava po prijavitelju iznosi 60.000.000,00 KN.

Za prihvatljivog prijavitelja koji može prijaviti dva projektna prijedloga (Tehnička škola Karlovac koja je imenovana regionalnim centrom kompetentnosti u dva (pod)sektora) propisan je maksimalni iznos potraživanih sredstava u visini od ukupno 60.000.000,00 HRK za oba projektna prijedloga.

3.3. Predviđeni intenzitet potpore

Projekti se mogu financirati u iznosu do 100% prihvatljivih troškova. Sufinanciranje projekta u sklopu ovog Poziva nije obvezno.

U ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao PT 1 osigurava korisnicima isplatu predujma u iznosu do 15% ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava.

3 Prihvatljivi prijavitelji i partneri

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su:

- Regionalni centi kompetentnosti sukladno Odluci o imenovanju regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju (KLASA: 602-03/18-03/00117; URBROJ: 533-05-18-0047; od 20. srpnja 2018.) , koji djeluju u (pod)sektorima strojarstva, elektrotehnike i računalstva, poljoprivrede i zdravstva.

Prihvatljivi partneri u okviru ovog Poziva su:

- Javne ustanove za strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09, 24/10, 22/13 i 25/18);

- Osnivači javnih srednjih škola sukladno članku 90. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08; 86/09; 92/10; 105/10; 90/11; 16/12; 86/12; 94/13; 152/14; 07/17 i 68/18);

- regionalne i lokalne razvojne agencije;

- javna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17);

- znanstvene organizacije upisane u Upisnik znanstvenih organizacija u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske;

- gospodarski subjekti: trgovačka društva sukladno čl. 2 Zakona o trgovačkim društvima (NN br. 111/93, 34/99) i obrtnici;

- komore;

- ustanove za obrazovanje odraslih sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih (NN br. 17/07).

Obavezno je partnerstvo s osnivačem ustanove prijavitelja, barem dvije ustanove za strukovno obrazovanje, barem jednim gospodarskim subjektom te barem jednim visokim učilištem ili znanstvenom organizacijom .  

Prijavitelj može dostaviti jednu prijavu na ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga.  

Prijavitelj ne može istovremeno biti partner u drugim prijavama.

Partner može sudjelovati u više od jedne prijave u ovom Pozivu.

4 Prihvatljive aktivnosti

Element 1. Uspostava organizacije rada i razvoja regionalnog centra kompetentnosti (Centra)

1.1. Strukturiranje suradnje s partnerima i ključnim dionicima oko organizacijskih, administrativno-upravnih, stručno pedagoških, logističkih i drugih aspekata važnih za rad Centra i provedbu različitih djelatnosti

1.2. postavljanje okvira djelatnosti Centra

1.2.1. izrada dokumenata ključnih za organizaciju i razvoj Centra, npr.:

- višegodišnjih strateških planova razvoja

- godišnjih planova rada

- analiza lokalnih/regionalnih potreba tržišta rada

1.2.2. stručno usavršavanje u području vođenja i upravljanja regionalnim centrom kompetentnosti

1.3. suradnja i razmjena iskustva s drugim ustanovama za strukovno obrazovanje u RH i izvan RH te međunarodnim centrima sličnog profila koji djeluju u području strukovnog obrazovanja

1.4. priprema i razvoj mehanizama osiguravanja kvalitete razvoja i rada Centra (priprema i provedba vrednovanja programa iz Elemenata 2. i 3., kao i  izvođača programa od strane polaznika, praćenje zapošljavanja polaznika programa, priprema i rad na provedbi ostalih oblika vrednovanja rada Centra)

Element 2. Razvoj i/ili unaprjeđenje te provedba programa redovitoga strukovnog obrazovanja, programa za obrazovanje odraslih i programa cjeloživotnog učenja u regionalnim centrima kompetentnosti

2.1. razvoj standarda zanimanja, standarda kvalifikacija kao stručne podloge za razvoj i/ili unapređenje programa redovitoga strukovnog obrazovanja i programa cjeloživotnog učenja , kada je isto primjenjivo

2.2. razvoj i/ili modernizacija strukovnog kurikuluma/kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje s naglaskom na inovativne metode poučavanja i inovativne modele učenja

2.3. razvoj i/ili modernizacija individualiziranih programa („po mjeri“) za učenike s teškoćama

2.4. razvoj i/ili modernizacija programa obrazovanja odraslih, programa cjeloživotnog učenja

2.5. razvoj i/ili modernizacija individualiziranih programa za osobe s invaliditetom

2. 6. izrada i nabava nastavnih i didaktičkih, audio-vizualnih i interaktivnih materijala, pomoćnih nastavnih sredstava, priručnika i udžbenika u digitalnom obliku

2.7. provedba programa redovitog strukovnog obrazovanja i programa cjeloživotnog učenja koji su dio djelatnosti rada Centra

2.8. razvoj i provedba aktivnosti/programa profesionalnog usmjeravanja za različite korisnike Centra vezano uz uključivanje u programe Centra, učenje temeljeno na radu, nastavak obrazovanja, pronalazak posla i druge aktivnosti vezane uz uključivanje na tržište rada/zadržavanje na tržištu rada

Element 3. Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i  mentora zaposlenih kod poslodavaca

3.1. razvoj i/ili modernizacija programa stručnog usavršavanja za obrazovanje nastavnika i mentora za provođenje programa razvijenih i/ili moderniziranih kroz aktivnosti Elementa 2.

3.2. organizacija stručnih usavršavanja za nastavnike i mentore u Centrima i/ili upućivanje nastavnika na stručno usavršavanje kod poslodavaca prema programima razvijenim kroz aktivnost 3.1.  

3.3. studijski posjeti ustanovama za strukovno obrazovanje, poslodavcima i sličnim centrima u zemlji i inozemstvu (npr. centrima kompetencija, znanstvenim centrima izvrsnosti, sličnim međunarodnim centrima koji djeluju u području strukovnog obrazovanja) koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse u provedbi aktivnosti obuhvaćenih Elementima 2. i 3.

Element 4. Promocija strukovnih zanimanja i rada Centra

4.1. organizacija kampanja za promociju Centra i obrazovanja odraslih (npr. ciljane radionice za potencijalne polaznike o mogućnostima koje Centar pruža, strukovnim zanimanjima i zapošljivosti nakon stjecanja kvalifikacije)

4.2. organizacija radionica za roditelje učenika osnovnih škola u svrhu informiranja o mogućnostima koje Centar pruža, strukovnim zanimanjima i zapošljivosti nakon završetka školovanja

4.3. organizacija specijaliziranih sajmova koji povezuju poslodavce i polaznike regionalnih centara kompetentnosti

4.4. priprema učenika za natjecanja u vještinama na nacionalnoj/međunarodnoj razini i organizacija natjecanja u sklopu Centara

Element 5. Suradnja s visokim učilištima i znanstvenim organizacijama, strukovnim komorama i udruženjima te relevantnim gospodarskim subjektima

5.1. razmjena znanja i usluga s visokim učilištima i/ili znanstvenim organizacijama u provedbi aktivnosti iz elemenata 1., 2., 3. i 4. te u području istraživanja i razvoju/uvođenju inovacija

5.2. razmjena znanja i usluga sa strukovnim komorama i udruženjima i/ili gospodarskim subjektima (koji djeluju u sektorima relevantnim za rad Centra) u provedbi aktivnosti iz Elemenata 1., 2., 3. i 4. te u području istraživanja i razvoju/uvođenju inovacija

Element 6. Promidžba i vidljivost

6.1. Izrada promotivnih materijala (brošure, letci, priručnici i sl.)

6.2. Organizacija informativnih događaja

6.3. Izrada internetske stranice projekta i diseminacija informacija o projektu putem drugih medijskih kanala (tisak, radio, televizija)

Element 7. Upravljanje projektom i administracija

7.1. Upravljanje projektom

7.2. Praćenje provedbe

7.3. Izvještavanje o provedbi

Prijavitelj mora provesti sve aktivnosti iz Elemenata 2. (izuzev aktivnosti 2.1 i 2.2), 3., 5., 6. i 7. te barem jednu aktivnosti iz Elemenata 1. i 4.

Napomena: U slučaju da prijavitelj prijavljuje aktivnost 2.2, obvezna je i aktivnost 2.1 ako za taj strukovni kurikulum/kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje nije izrađen standard zanimanja i standard kvalifikacija. Svi do sada izrađeni standardi zanimanja i kvalifikacija objavljeni su na www.kvalifikacije.hr .

Pored gore navedenih aktivnosti, prijavitelj može predložiti i dodatne aktivnosti koje su u skladu s navedenim Elementima i ciljevima Poziva, osim onih navedenih u odjeljku 6. Neprihvatljive aktivnosti.

Troškovi vezani uz provedbu Elemenata 1. - 5. ne iznose manje od 70% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Troškovi nabave opreme ne iznose više od 35% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Napomena: U okviru ovog Poziva nije prihvatljiva nabava iste opreme koja je predmet nabave u Pozivu Uspostava infrastrukture regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja financiranom u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. -2020.

Također, nije prihvatljivo opremanje kabineta fizike, kemije i biologije u onim ustanovama strukovnog obrazovanja koje su sredstva za tu namjenu dobila iz Državnog proračuna za 2018. godinu.

Kupovima opreme nije prihvatljiva za gospodarske subjekte, trgovačka društva i obrtnike koji su partneri na projektu.

Troškovi studijskih putovanja ne iznose više od 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

5 Financijski zahtjevi

Poziv će se provesti korištenjem pojednostavljenih mogućnosti financiranja sukladno odredbama članaka 14.1 i 14.2 Uredbe EU br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. za troškove plaća osoblja zaposlenog u ustanovama za strukovno obrazovanje.

Troškovi plaća postojećeg i novozaposlenog osoblja zaposlenog kod partnera (izuzev partnera koji su ustanove za strukovno obrazovanje) koji će izravno sudjelovati u provedbi projekta izračunavaju se primjenom standardne veličine jediničnih troškova iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 sukladno članku 68. stavku 2, odnosno izmjene iste ( Uredba (EU) br. 2018/1046 čl. 272, točka 30) na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 iznos troškova plaća podijeli s 1720 sati za osoblje koji radi u punom ili nepunom radnom vremenu.

Ukupni broj sati prijavljen po osobi za određenu godinu ne smije prelaziti broj sati upotrijebljen pri izračunu te satnice. Iznos jediničnog troška ne može se neosnovano mijenjati tijekom provedbe projekta.

Kategorije troškova koje su primjenjive za identificirani Poziv grupirane su u: izravne troškove osoblja i ostale izravne troškove (financiranje ostalih prihvatljivih aktivnosti); te neizravne troškove (15% izravnih troškova osoblja).

IZRAVNI TROŠKOVI OSOBLJA

Izravni troškovi osoblja su svi troškovi osoblja koji proizlaze iz ugovora o radu (na određeno ili na neodređeno vrijeme) između poslodavca i zaposlenika. Naknade i plaće koje se isplaćuju u korist sudionika u projektu ne smatraju se izravnim troškovima osoblja.

Svi zaposleni na projektu kod Korisnika/Partnera obvezni su voditi evidenciju radnih sati tijekom provedbe kako bi se izračunali stvarni sati rada na projektu.

1. Izravni troškovi plaća osoblja zaposlenog u ustanovi za strukovno obrazovanje

Troškovi za plaće planiraju se primjenom standardne veličine jediničnog troška unutar stavki troškova ‘Plaća zaposlenika – Naziv institucije - ’’ koji se dodaje u Prijavni obrazac A pod Elemente gdje je predviđen rad na projektu na način da se planira broj sati rada na pojedinom elementu te cijena sata rada prema utvrđenom iznosu u nastavku.

Napomena - po finaliziranju metodologije izračuna troška sati rada uključit će se tablica s izračunom

Napomena: Troškovi pomoćno-tehničkih radnika smatraju se neizravnim troškovima te za njih nije predviđen izračun kao za trošak rada osoblja koje izravno radi na projektnim aktivnostima.

U vrijednost jediničnog troška uključena je i ne može se zasebno planirati ili potraživati: mjesečna naknada za rad (trošak plaće) sa svim pripadajućim porezima i davanjima na plaću i iz plaće.

2. Izravni troškovi plaće osoblja koje ne čine zaposlenici ustanove za strukovno obrazovanje

Troškovi za plaće planiraju se primjenom standardne veličine jediničnog troška unutar stavki troškova ‘Plaća zaposlenika – Naziv institucije - ’’ koji se dodaje u Prijavni obrazac A pod Elemente gdje je predviđen rad na projektu na način da se planira broj sati rada na pojedinom elementu te cijena sata rada prema izračunu u nastavku.

Troškovi rada osoblja zaposlenog na određeno i/ili neodređeno puno ili nepuno radno vrijeme ugovorom o radu mogu se izračunati korištenjem pojednostavljenih troškovnih opcija metodom jediničnih troškova po satu sukladno članku 68., stavak 2. Uredbe EU br. 1303/2013 na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 iznos troškova plaća osoblja podijeli s 1720 sati.

U slučajevima kada je djelatnik radio tijekom cijelog referentnog razdoblja u punom radnom vremenu , u izračun godišnjeg bruto 2 iznosa troškova plaće uključuju se mjeseci u kojima je osoba radila u punom radnom vremenu kod Partnera, a izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće koju je djelatnik primio.

U slučajevima kada djelatnik nije radio tijekom cijelog referentnog razdoblja u punom radnom vremenu , u izračun godišnjeg bruto 2 iznosa troškova plaće uključuju se samo oni mjeseci u kojima je osoba radila u punom radnom vremenu kod Partnera, a izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće koju je djelatnik primio. Pri tome će se prosječni iznos bruto 2 troškova plaće tijekom mjeseci referentnog razdoblja u kojem je osoba radila u punom radnom vremenu čitav mjesec koristiti kao osnovica za izračun godišnjeg bruto 2 iznosa troškova plaće (prosječni bruto 2 iznos plaće pomnožen s 12 mjeseci).

Planirati se može i rad osoblja koje je zaposleno u nepunom radnom vremenu. U slučajevima kada je djelatnik radio tijekom cijelog referentnog razdoblja u nepunom radnom vremenu , u izračun godišnjeg bruto 2 iznosa troškova plaće uključuju se mjeseci u kojima je osoba radila u nepunom radnom vremenu kod Partnera, na način da se godišnji bruto 2 iznos troškova plaća za 12 mjeseci podijeli sa stvarnim brojem radnih sati osobe zaposlene u nepunom radnom vremenu. Dobiveni rezultat pomnoži se s godišnjim fondom sati za puno radno vrijeme za referentno razdoblje od 12 mjeseci.

U slučajevima kada djelatnik radi u nepunom radnom vremenu, ali nije radio tijekom cijelog referentnog razdoblja , u izračun godišnjeg bruto 2 iznosa troškova plaće uključuju se samo oni mjeseci u kojima je osoba radila u nepunom radnom vremenu kod Partnera, a izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće koju je zaposlenik primio. Zbroj bruto 2 za mjesece u kojima je osoba radila podijele se sa stvarno odrađenim satima te se dobiveni rezultat pomnoži s godišnjim fondom sati za puno radno vrijeme za referentno razdoblje od 12 mjeseci.

Za novozaposlene djelatnike iznos troškova za plaće izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće za radno mjesto drugog zaposlenog osoblja raspoređenog na isto ili slično radno mjesto, a čiji su troškovi dostupni za referentno razdoblje odnosno za 12 uzastopnih mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu, uz uvjet da postoji dokaz o sistematizaciji radnog mjesta budućeg novog djelatnika.

Točnost metodologije i izračuna sata rada mora biti dokazana dokumentacijom koja se dostavlja na zahtjev Posredničkog tijela razine 2 – Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u postupku provjere prihvatljivosti izdataka. U postupku provjere, PT2 ima pravo traženja dokumenta i dodatnih pojašnjenja.

Utvrđene okolnosti postaju sastavnim dijelom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

NAPOMENE:

Zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 iznos troškova plaća podrazumijeva referentno razdoblje od jedne godine (12 uzastopnih mjeseci) koje prethodi roku za podnošenje prijave na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava. Godišnji bruto 2 iznos troškova plaće osoblja uključuje plaće, poreze, obavezne doprinose.

Satnica utvrđena ugovorom je fiksna za projekte kod kojih je provedba manja ili jednaka 24 mjeseca. U slučaju kada se projekt provodi duže od 24 mjeseca, trošak osoblja po satu mora se revidirati po isteku razdoblja provedbe od 24 mjeseca na temelju novijih stvarnih podataka o troškovima plaća. Za izračun izmijenjene satnice primjenjive od 25.-og mjeseca do završetka provedbe, koristit će se satnica za koju se u ugovoru određuje trajanje referentnog razdoblja od 12 mjeseci važećeg za izračun nove satnice ili se ista utvrđuje izračunom za razdoblje od posljednjih 12 mjeseci provedbe, odnosno od 13.-og do 24.-og mjeseca provedbe. Sukladno tome potpisuje se dodatak ugovoru.

OSTALI IZRAVNI TROŠKOVI:

1. Trošak putovanja u zemlji i inozemstvu za provedbu aktivnosti − za zaposlene na projektu i pripadnike ciljnih skupina (dnevnice, troškovi smještaja, prijevoza, terenski dodatak , kotizacija)

Troškovi studijskih putovanja ne iznose više od 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

2. Troškovi vanjskih usluga za provedbu aktivnosti - usluge izobrazbe i osposobljavanja, usluge s područja informacijsko-komunikacijske tehnologije, medijske usluge i usluge organizacije promotivnih aktivnosti i slične savjetodavne usluge za pomoć u provedbi aktivnosti projekta te usluge vezane za pomoć pri pripremi i provođenju postupka javne nabave i sl.

3. Nabava opreme za provedbu aktivnosti neposredno povezanih s provedbom projektnih aktivnosti i to do 35% ukupnih prihvatljivih troškova projekta

4. Nabava potrošnog materijala za provedbu aktivnosti.

5. Troškovi vezani uz upravljanje i praćenje provedbe te promotivne aktivnosti s ciljem povećanja vidljivosti projektnih aktivnosti i financiranja iz EU izvora (unutar Elemenata 6. i 7.)

NEIZRAVNI TROŠKOVI

Neizravni troškovi odnose se na troškove uredskog prostora (najam prostora), režijske troškove: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, i sl., troškove održavanja uredskih prostora te troškovi nastali izravno kao posljedica provedbe projekta (trošak potrošnog materijala poput tonera, papira za ispis i sl.) kod prijavitelja/partnera i računaju se po fiksnoj stopi od 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja zaposlenih kod prijavitelja/partnera sukladno članku 68 (1b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 (neizravni troškovi).

Neće biti dozvoljena nadoknada pojedinačnog neizravnog troška.

6 Neprihvatljive aktivnosti

 Sponzoriranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima koji nisu u skladu s Elementima 1. - 5.  

 Školarine za studij ili isključivo poticajna sredstva učenicima poput stipendija, nagrada ili tečajeva

 Izrada studijskih programa

 Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija koji će se izrađivati u okviru projekata Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (ESF),  projekta Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (Švicarsko-hrvatski program suradnje) te projekta Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada (ESF)

 Razvoj sektorskih kurikuluma i kurikuluma ustanova za strukovno obrazovanje koji će se izrađivati u okviru projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (ESF)

 Izrada priručnika za nastavnike te pripadajućih nastavnih sredstava za strukovne kurikulume odnosno kurikulume ustanova za strukovno obrazovanje koji se razvijaju u okviru projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (ESF)

 Projekti koji predlažu intervencije isključivo u općeobrazovnom dijelu kurikuluma

 Projekti koji su povezani s političkim ili vjerskim aktivnostima

7 Geografska ograničenja

Projektne aktivnosti moraju se provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. Studijski posjeti) moguće je organizirati izvan teritorija Republike Hrvatske ako je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta.

8 Administrativni podaci (rok , oblik i mjesto podnošenja projektnih prijedloga )

Poziv se vodi kao ograničeni postupak dodjele bespovratnih sredstava, a krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je:_____ 2019. Svi projektni prijedlozi moraju biti na hrvatskom jeziku i ispunjeni elektronički na Prijavnom obrascu A koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://esif-wf.mrrfeu.hr .

Prijava je potpuna i formalno usklađena ukoliko sadrži sljedeće elemente:

1. Prijavni obrazac A

FORMAT U KOJEM SE DOSTAVLJA: elektronička verzija izvezenog .pdf formata Prijavnog obrasca A iz ESIF MIS sustava.

Prijavni obrazac A mora biti spremljen za službeno podnošenje sa zabilježenim datumom i vremenom kad je izvezen iz sustava te ne smije biti spremljen kao skica (draft).

2. Izjavu prijavitelja o istinitosti podataka, izbjegavanju dvostrukog financiranja i ispunjavanju preduvjeta za sudjelovanje u postupku dodjele bespovratnih sredstava ( Obrazac 1.) – potpisanu i ovjerenu

3. Izjavu partnera o istinitosti podataka, izbjegavanju dvostrukog financiranja i ispunjavanju preduvjeta za sudjelovanje u postupku dodjele bespovratnih sredstava i Izjavu o partnerstvu ( Obrazac 2 .) – potpisanu i ovjerenu

4. Preslike popratnih dokumenata za dokazivanje prihvatljivosti prijavitelja/partnera.

a. Potvrda Porezne uprave, o stanju javnog dugovanja iz koje je vidljivo nepostojanje javnog dugovanja , ne starija od datuma objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Potvrdu Porezne uprave potrebno je dostaviti za prijavitelja i svakog projektnog partnera. Projektne prijave koje neće zadovoljavati ovaj uvjet bit će isključene iz daljnjeg postupka, stoga je potrebno pravovremeno osigurati pribavljanje Potvrde Porezne uprave o nepostojanju duga.

FORMAT U KOJEM SE DOSTAVLJA: elektronička preslika dokumenata

Za prijavitelja i svakog partnera provjeru će izvršiti PT2 i to uvidom u elektroničke baze podataka i to u:

◊ Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za visoka učilišta

◊ Upisnik znanstvenih organizacija u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za znanstvene organizacije

◊ Upisnik srednjoškolskih ustanova u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za srednjoškolske ustanove

◊ Sudski registar Ministarstva pravosuđa za trgovačka društva, regionalne i lokalne razvojne agencije, te komore

◊ Andragoški zajednički upisnik podataka (AZUP) ASOO-a za ustanove za obrazovanje odraslih sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih (NN, 17/07)

◊ popis županija, gradova i općina koji se vodi pri Ministarstvu uprave za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprava.

Projektni prijedlozi podnose se u jednom zatvorenom paketu/omotnici isključivo preporučenom poštanskom pošiljkom ili osobnom dostavom na sljedeću adresu:

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

Organizacijska jedinica za upravljanje strukturnim instrumentima

Amruševa 4

10 000 Zagreb.

Datum i vrijeme na paketu/omotnici smatra se trenutkom predaje projektne prijave na Poziv. Projektni prijedlog koji nije dostavljen u roku automatski se eliminira iz postupka.