PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17,dalje u tekstu: Zakon) uređuje se, između ostalog, i pitanje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata putem obveznih zaliha nafte i naftnih derivata sukladno Direktivi 2009/119/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2009. o obvezi država članica da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (dalje u tekstu: Direktiva 2009/119/EZ).
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (dalje u tekstu: Uredba 1099/2008) referentni je dokument za definiranje naftnih zaliha, utvrđivanje različitih naftnih derivata koji su relevantni za izračunavanje obveze držanja zaliha, razina zaliha za hitne slučajeve kao i posebnih zaliha te za potrebe izvješćivanja. Uredba (EZ) br. 1099/2008 mijenjana je u više navrata, stoga su određena pozivanja na odredbe Uredbe (EZ) br. 1099/2008 navedena u Direktivi 2009/119/EZ bila zastarjela i potrebno ih je bilo prilagoditi radi upućivanja na odgovarajuće odredbe te uredbe. Sukladno tome Europska Unija donijela je novu Provedbenu direktivu Komisije (EU) 2018/1581 оd 19. listopada 2018. o izmjeni Direktive Vijeća 2009/119/EZ u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha (dalje u tekstu: Direktiva 2018/1581/EZ ).
Sukladno Direktivi 2009/119/EZ količinu i strukturu obveznih zaliha za tekuću godinu na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, ovisno koja je količina veća, određuje Agencija za ugljikovodike do 31. ožujka tekuće godine. Obveza formiranja obveznih zaliha za tekuću godinu u odnosu na prethodnu, usklađuje se najkasnije do 1. travnja tekuće godine i važi najdulje do 31. ožujka sljedeće godine. S obzirom na termin dostupnosti podataka Državnog zavoda za statistiku na kojima se temelji količina i struktura obveznih zaliha za tekuću godinu, praktički je nemoguće formirati obvezne zalihe za tekuću godinu u propisanom roku.
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha. Obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području Republike Hrvatske ili su u provozu preko državnog područja Republike Hrvatske ne mogu biti predmetom nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnog područja Republike Hrvatske. Sukladno Direktivi 2009/119/EZ države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje svih prepreka i terećenja koje bi mogli ometati dostupnost obveznih zaliha, te mogu postaviti ograničenja ili dodatne uvjete u vezi s mogućnošću držanja svojih obveznih zaliha izvan svog državnog područja. Međudržavni sporazumi, čije je sklapanje zahtjevan i dugotrajan proces, predstavljaju takvo ograničenje koje znatno otežava čuvanje obveznih zaliha unutar Europske unije.
Kvalitetu i količinu naftnih derivata koji se stavljaju na tržište i skladište u skladištima kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe. Važećim Zakonom je propušteno izrijekom utvrditi uvjete za obavljanje poslova kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta kao i prekršajne odredbe vezane uz nepoštivanje utvrđenih uvjeta.
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
U skladu s navedenim izmjenama zakonodavstva Europske Unije, ovim zakonom rješava se problem usklađivanja definicija „zaliha nafte” i „naftnih derivata”, kao i neadekvatnost rokova za formiranje i čuvanje obveznih zaliha.
Nadalje, ovim zakonom ublažavaju se ograničenja u vezi s mogućnosti čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članice, te bi se trebao pojednostaviti i ubrzati proces zadovoljavanja propisanih uvjeta te olakšati provedba obveze čuvanja obveznih zaliha.
Također, budući se proširenjem područja obavljanja kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata kako ga definira Hrvatska gospodarska komora obuhvaća cijelo tržište nafte i naftnih derivata, ovim zakonom propisuje se kako kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati isključivo pravne osobe akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste koja su neovisna inspekcijska tijela i imaju ravnopravan položaj na međunarodnom tržištu roba i usluga.
Zaključno, ovim zakonom usklađuje se odredba o inspekcijskom nadzoru s Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18) te se uređuju prekršajne odredbe.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem ovog zakona uskladit će se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te će se omogućiti lakša provedba obveze čuvanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao i bolja kontrola kvalitete i količina nafte i naftnih derivata koji se pojavljuju na državnom području Republike Hrvatske.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga zakona neće biti potrebno osigurati posebna, odnosno dodatna sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFNIH DERIVATA
Članak 1.
U Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17) u članku 2. briše se točka na kraju rečenice, te se dodaju riječi koje glase:
„i Provedbena direktiva Komisije (EU) 2018/1581 оd 19. listopada 2018. o izmjeni Direktive Vijeća 2009/119/EZ u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha (SL L 263/57 od 22. 10. 2018.).“.
Članak 2.
U članku 3. stavku 2. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. naftni derivati – proizvodi dobiveni iz nafte (rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini, avionski benzini, mlazno gorivo benzinskog tipa, mlazno gorivo kerozinskog tipa, drugi kerozini, plinska ulja/dizelska goriva, loživa ulja, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumeni, parafinski voskovi, naftni koks i drugi proizvodi)«.
U točki 26. riječi: „Prilogu C odjeljku 3.1.“ zamjenjuju se riječima: „Prilogu A odjeljku 3.4.“.
Članak 3.
U članku 8. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Kvalitetu i količinu nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva, tehničkoj praksi koja se primjenjuje za kvalitetu nafte i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe.“.
Stavak 4. briše se.
Članak 4.
U članku 14. stavku 3. riječi: „1. travnja“ zamjenjuju se riječima: „1. srpnja“, a riječi: „31. ožujka“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja“.
Članak 5.
U članku 15. stavku 3. riječi: „31. ožujka“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja“.
Članak 6.
U članku 16. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području druge države sukladno nacionalnom zakonodavstvu te države.“.
Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Obvezne zalihe drugih država mogu se čuvati na državnom području Republike Hrvatske na temelju prethodnog odobrenja Ministarstva. Ministarstvo je dužno prije davanja odobrenja zatražiti mišljenje Agencije.“
U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. riječi: „na temelju međudržavnih sporazuma“ brišu se.
Članak 7.
U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode energetski inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove, sukladno nadležnosti utvrđenoj posebnim propisom.“.
Članak 8.
Članak 27. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je energetski subjekt, ako:
1. pravnoj ili fizičkoj osobi koja podnese zahtjev za pristup transportnom sustavu, uz ispunjavanje tehničkih uvjeta pristupa i priključenja, ne omogući pristup na nepristran i razvidan način prema načelu pregovornog pristupa treće strane (članak 5. stavak 1.)
2. ne postupa u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se uvodi radna obveza u slučaju izvanrednog poremećaja u opskrbi tržišta nafte i naftnih derivata ili radi sprečavanja nastanka izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata (članak 10. stavak 7.)
3. ne formira i ne obnavlja operativne zalihe kada proizvodi, opskrbljuje, unosi ili uvozi naftne derivate, isključujući tranzit (članak 13. stavak 4.)
4. na zahtjev Agencije ne izda skladišnicu za obvezne zalihe koje je primio na skladištenje (članak 16. stavak 4.)
5. ovlaštenom predstavniku Agencije ne osigura slobodan pristup skladištu i stavljanje na uvid cjelokupne dokumentacije iz koje je nedvojbeno vidljivo dnevno stanje skladišta i stanje obveznih zaliha (članak 16. stavak 5.)
6. ne omogući ovlaštenim predstavnicima Europske komisije pregled obveznih zaliha, kada za Agenciju skladišti zalihe (članak 16. stavak 6.)
7. ne čuva sve dokumente, podatke i statističke sažetke koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitetu i razmještaj obveznih zaliha, najmanje pet godina od dana njihova nastanka, kada za Agenciju skladišti zalihe (članak 16. stavak 7.)
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt ako započne obavljati ili obavlja djelatnost kontrole kvalitete i količinu nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta, a nije akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste (članak 8. stavak 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka fizička osoba koja je energetski subjekt, odnosno fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je energetski subjekt, odnosno u pravnoj osobi.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 1. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(6) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 3. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi energetskom subjektu u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Članak 9.
Članak 28. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je energetski subjekt, ako:
1. ne dostavlja Ministarstvu podatke o uvozu, odnosno unosu nafte i naftnih derivata koji se odnose na količinu, porijeklo, cijenu i kvalitetu nafte i naftnih derivata, podatke o cijenama naftnih derivata bez naknada, trošarina i poreza, kao i o cijenama naftnih derivata sa svim uključenim naknadama, trošarinama i porezima (članak 12. stavak 1.)
2. ne dostavlja Ministarstvu podatke o planiranim, započetim i završenim investicijskim projektima, podatke o energetskom postrojenju ili dijelovima energetskog postrojenja u slučaju privremenog ili trajnog prestanka rada, podatke o planiranim remontima energetskih postrojenja te podatke o svim ostalim događajima koji mogu utjecati na opskrbu tržišta nafte i naftnih derivata (članak 12. stavak 2.)
3. ne dostavlja Ministarstvu podatke o stanju operativnih zaliha na teritoriju Republike Hrvatske (članak 13. stavak 5.)
4. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o proizvedenim, uvezenim, odnosno unesenim, prerađenim i isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u prethodnoj godini, te izvješće o ostvarenom proizvodnom programu rafinerija u prethodnoj godini te planiranom uvozu odnosno unosu nafte i proizvodnom programu za tekuću godinu (članak 17. stavak 1.)
5. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine preliminarno izvješće o uvezenim, odnosno unesenim i isporučenim količinama naftnih derivata u prethodnoj godini i planiranom uvozu, odnosno unosu naftnih derivata za tekuću godinu (članak 17. stavak 2.)
6. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o isporučenim količinama naftnih derivata u prethodnoj godini (članak 17. stavak 3.)
7. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o prevezenim količinama sirove nafte i naftnih derivata te o prometu sirove nafte i naftnih derivata kroz skladišta u prethodnoj godini (članak 17. stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je energetski subjekt.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 1. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
(6) Uz novčanu kaznu za prekršaj zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi energetskom subjektu u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 10.
Ministar će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona Pravilnik o izračunu prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje i količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 43/16).
Članak 11.
Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 10. ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o izračunu prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje i količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 43/16), ako pojedine njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 12.
(1) Međudržavni sporazumi koji su sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do njihovog prestanka važenja sukladno odredbama iz tih sporazuma.
(2) Na obvezne zalihe nafte i naftnih derivata za koje su sklopljeni međudržavni sporazumi o čuvanju obveznih zaliha, a koji su važeći na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe tih međudržavnih sporazuma i odredbe Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17).
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba članka 2., članka 4. i članka 5. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom se pojašnjava prijenos Direktive 2018/1581/EZu zakonodavstvo Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovim člankom se usklađuju definicije pojedinih pojmova sukladno Direktivi 2018/1581/EZ.
Uz članak 3.
Ovim člankom se proširuje područje i obim obavljanja kontrola kvalitete i količine nafte i naftnih derivata.
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuju novi rokovi za formiranje i čuvanje obveznih zaliha za tekuću godinu sukladno Direktivi 2018/1581/EZ.
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuju novi rokovi za donošenje odluke o količini i strukturi obveznih zaliha za tekuću godinu.
Uz članak 6.
Ovim člankom se uređuje postupak koji prethodi odluci o čuvanju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata izvan državnog područja Republike Hrvatske, odnosno čuvanju obveznih zaliha drugih država na državnom području Republike Hrvatske.
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se nadležnost za provođenje inspekcijskog nadzora.
Uz članke 8. i 9.
Ovim člancima uređuju se prekršajne odredbe.
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje rok za donošenje provedbenih propisa.
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se primjena propisa.
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se primjena propisa na važeće međudržavne sporazume.
Uz članak 13.
Ovim člankom se uređuje pitanje stupanja na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Primjena pravne stečevine Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/119/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2009. kojom se države članice obvezuju održavati minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (SL L 265/9 od 9. 10. 2009.).
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji.
(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. aditivi – spojevi koji nisu ugljikovodici, a koji se dodaju ili miješaju s derivatom kako bi se izmijenila njegova svojstva
2. biogorivo – tekuće ili plinovito gorivo koje se koristi u prijevozu, proizvedeno iz biomase, odnosno biorazgradive frakcije proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske tvari), šumarstva i povezanih industrija, kao i biorazgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada
3. domaća potrošnja – ukupne količine, izračunate u skladu s Prilogom II. Direktive iz stavka 1. ovoga članka, isporučene unutar zemlje za upotrebu u energiji i za neenergetsku upotrebu, a obuhvaća i isporuke sektoru energetske transformacije i isporuke sektoru industrije, prometa, kućanstvima i ostalim sektorima za krajnju potrošnju te obuhvaća vlastitu potrošnju energetskog sektora (osim goriva za rafinerije)
4. fizička dostupnost – organiziranje mjesta i prijevoza obveznih, odnosno operativnih zaliha kako bi se osiguralo njihovo puštanje u promet ili učinkovitu dostavu krajnjim korisnicima i tržištu, u onom vremenskom okviru i pod uvjetima koji pridonose ublažavanju mogućih problema u opskrbi tržišta nafte i naftnih derivata
5. Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: Agencija) – središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, koja je jedinstveno tijelo ovlašteno formirati, održavati i prodavati obvezne zalihe
6. komercijalne zalihe nafte i naftnih derivata – zalihe nafte i naftnih derivata namijenjene za daljnju prodaju krajnjim kupcima koje uključuju obvezni dio koji se odnosi na operativne zalihe
7. Međunarodna agencija za energiju – samostalna organizacija koja djeluje na osiguranju pouzdane, pristupačne i čiste energije za države članice Europske unije i druge države članice te agencije
8. međunarodni pomorski spremnici – imaju značenje kao u Prilogu A odjeljku 2.1. Uredbe (EZ) broj 1099/2008
9. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za poslove energetike
12. naftni derivati – proizvodi dobiveni iz nafte (motorni benzini, benzini za zrakoplove, dizelska goriva, plinska ulja, loživa ulja, brodska goriva, gorivo za mlazne motore, petroleji, bitumeni, naftni koks i ukapljeni naftni plin)
13. operator sustava za transport nafte naftovodima – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost transporta nafte naftovodima i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transport nafte
14. operator sustava za transport naftnih derivata produktovodima – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost transporta naftnih derivata produktovodima i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transportom naftnih derivata
15. pregovorni pristup treće strane – način pristupa sustavu u kojem vlasnik sustava ili operator i treća strana pregovaraju oko komercijalnih uvjeta pristupa sustavu
16. Platt's Crude Oil Marketwire – službena kotacija raspona cijena raznih tipova sirove nafte na globalnom tržištu vezana uz cijenu referentne sirove nafte
17. Platt's European Marketscan – službena kotacija raspona cijena naftnih derivata koji odgovaraju europskim standardima kvalitete na europskom tržištu
18. posebne zalihe – oblik obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, čije formiranje i održavanje nije obvezno nego ovisi o odluci pojedine države članice
19. referentna godina – kalendarska godina podataka o potrošnji ili neto uvozu koji se koriste za izračunavanje zaliha koje treba držati ili zaliha koje se stvarno drže u zadanom vremenu
20. skladištenje nafte i naftnih derivata – skladištenje nafte i naftnih derivata na propisani način u posebnim prostorima sa svrhom prodaje skladišnih kapaciteta i/ili za vlastite potrebe
22. stvarna međunarodna odluka o puštanju zaliha u promet – svaka važeća odluka Upravljačkog odbora Međunarodne agencije za energiju o stavljanju sirove nafte ili naftnih derivata na tržište kroz puštanje u promet zaliha njezinih članica i/ili dodatne mjere
23. unos nafte i naftnih derivata – dovoz nafte i naftnih derivata na područje Republike Hrvatske iz država članica Europske unije
24. uvoz nafte i naftnih derivata – dovoz nafte i naftnih derivata na područje Republike Hrvatske iz zemalja, koje nisu države članice Europske unije
25. veliki poremećaj u opskrbi – značajan i iznenadan pad u opskrbi na području Europske unije ili pojedine države članice sirovom naftom ili naftnim derivatima, bez obzira na to je li zbog toga donesena stvarna međunarodna odluka o puštanju zaliha u promet
26. zalihe nafte – zalihe energetskih proizvoda navedenih u Prilogu C odjeljku 3.1. prvom stavku Uredbe (EZ) broj 1099/2008
27. zalihe za slučaj nužde – zalihe nafte koje svaka država članica mora održavati, odnosno obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.
Članak 8.
(1) Naftni derivati koji se stavljaju na tržište moraju zadovoljavati uvjete utvrđene propisima o kvaliteti tekućih naftnih goriva i drugim propisima.
(2) Radi ostvarivanja nacionalnog cilja stavljanja na tržište biogoriva na tržište naftnih derivata stavljaju se biogoriva ako zadovoljavaju propisane tehničke zahtjeve za kvalitetom goriva utvrđene izdavanjem potvrde (certifikata) o sukladnosti u skladu s posebnim propisom te ako su označena u skladu s propisima o kvaliteti goriva.
(3) Kvalitetu i količinu naftnih derivata koji se stavljaju na tržište i skladište u skladištima kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe.
(4) Radi ispunjenja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva uredbom propisati uvjete za uvoz, odnosno unos naftnih derivata.
Članak 14.
(1) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se za osiguranje opskrbe naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, zbog izvanrednih poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
(2) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koriste se u slučaju poremećaja opskrbe na tržištu nafte i naftnih derivata u Republici Hrvatskoj te radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske na temelju odluka Međunarodne agencije za energiju i Europske komisije o puštanju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište.
(3) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Obveza formiranja obveznih zaliha za tekuću godinu, u odnosu na prethodnu, usklađuje se najkasnije do 1. travnja tekuće godine i važi najdulje do 31. ožujka sljedeće godine.
(4) Prosječni dnevni neto uvoz, odnosno unos i prosječna dnevna domaća potrošnja iz stavka 3. ovoga članka izračunavaju se na temelju ekvivalenta sirove nafte u uvozu, odnosno unosu i domaćoj potrošnji, tijekom prethodne kalendarske godine.
(5) Količine obveznih zaliha koje se čuvaju izračunavaju se na temelju ekvivalenta sirove nafte. O količini, strukturi, razmještaju i raspoloživosti obveznih zaliha nafte i naftnih derivata Agencija vodi registar i statističke sažetke koje dostavlja Ministarstvu.
(6) Statističke sažetke i cjelovitu kopiju registra zaliha iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji.
(7) Ministar će pravilnikom propisati način i postupak izračuna prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa, prosječne dnevne potrošnje i količina zaliha koje se čuvaju te sadržaj, oblik i način vođenja registra i statističkih sažetaka o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata, kao i rokove i način njihove dostave Europskoj komisiji.
(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata ne uključuju strateške robne zalihe, uređene zakonom kojim se uređuju strateške robne zalihe te operativne zalihe određene odredbama ovoga Zakona i zakonom kojim se uređuje energetski sektor, količine goriva sadržane u spremnicima vozila i ostalim prometnim sredstvima, a koje služe isključivo za njihov pogon, količine goriva koje se nalaze u spremnicima brodova, cjevovodima, željezničkim cisternama, autocisternama, spremnicima benzinskih stanica, količine goriva uskladištene kod krajnjih potrošača, kao ni zalihe goriva u vlasništvu Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno količine goriva koje su rezervirane za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Članak 15.
(1) Obvezne zalihe naftnih derivata čuvaju se u gotovim proizvodima, sirovoj nafti i u nematerijalnom obliku u obliku ugovora o opcijskoj kupnji robe po unaprijed utvrđenim kriterijima u određenom vremenskom razdoblju.
(2) Najmanje jedna trećina obveze držanja obveznih zaliha treba biti u gotovim proizvodima i to onih pojedinih naftnih derivata čija je zajednička zastupljenost, izražena u ekvivalentu sirove nafte, jednaka najmanje 75% ukupne domaće potrošnje iz prethodne godine.
(3) Količinu i strukturu obveznih zaliha za tekuću godinu na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, ovisno koja je količina veća, određuje Agencija do 31. ožujka tekuće godine.
(4) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
(5) Agencija pušta obvezne zalihe na tržište po tržišnim cijenama. Tržišna cijena je cijena koja se postigne tržišnim natjecanjem temeljeno na srednjim kotacijama, objavljenim tijekom isporuke u Platt's Crude Oil Marketwireu i Platt's European Marketscanu, za naftu i naftne derivate koji su predmet prodaje.
(6) U slučaju da Vlada Republike Hrvatske donese odluku iz stavka 4. ovoga članka, a Agencija ne uspije tržišnim natjecanjem pustiti na tržište obvezne zalihe, obvezu kupnje i prodaje prema uvjetima iz tržišnog natjecanja i dopreme naftnih derivata krajnjim potrošačima ima energetski subjekt koji posjeduje najveći broj benzinskih postaja na državnom području Republike Hrvatske.
(7) Vlada Republike Hrvatske određuje odlukom način osiguranja, dinamiku formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizaciju skladištenja i regionalni raspored obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Članak 16.
(1) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata skladište se u skladištima koja mogu koristiti trgovci na veliko naftnim derivatima, kao i pravne i fizičke osobe koje unose, odnosno uvoze naftu i naftne derivate. Sa zalihama Agencije ne smije se postupati bez prethodne pisane suglasnosti Agencije.
(2) Nafta i naftni derivati u vlasništvu Agencije ne mogu biti predmetom ovrhe.
(3) Energetski subjekt koji obavlja djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata i koji je preuzeo na skladištenje zalihe u vlasništvu Agencije nema pravo pridržaja, ni založno pravo nad naftom i naftnim derivatima koje skladišti kao obvezne zalihe.
(4) Energetski subjekt iz stavka 3. ovoga članka dužan je na zahtjev Agencije izdati skladišnicu za obvezne zalihe koje je primio na skladištenje.
(5) Energetski subjekt iz stavka 3. ovoga članka dužan je ovlaštenom predstavniku Agencije osigurati slobodan pristup skladištu te stavljanje na uvid cjelokupne dokumentacije iz koje je nedvojbeno vidljivo dnevno stanje skladišta i stanje obveznih zaliha. Ovlašteni predstavnik Agencije nije dužan najaviti svoj dolazak skladištaru.
(6) Ministarstvo, Agencija i energetski subjekti koji za Agenciju skladište zalihe dužni su omogućiti ovlaštenim predstavnicima Europske komisije pregled obveznih zaliha. Pregled uključuje uvid u dokumente vezane za obvezne zalihe i pravo pristupa mjestima na kojima se zalihe drže.
(7) Ministarstvo, Agencija i energetski subjekti koji za Agenciju skladište zalihe dužni su čuvati sve dokumente, podatke i statističke sažetke koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitetu i razmještaj obveznih zaliha, najmanje pet godina od dana njihova nastanka.
(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha.
(9) Obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području Republike Hrvatske ili su u provozu preko državnog područja Republike Hrvatske, ne mogu biti predmetom nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnog područja Republike Hrvatske.
Članak 26.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Ministarstvo.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada Agencije obavlja Ministarstvo.
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode osobe nadležne za obavljanje inspekcijskih poslova sukladno posebnim propisima.
Članak 27.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba koja je energetski subjekt ako:
– ne dopusti pristup transportnim sustavima (članak 5.)
– ne postupa sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske u slučaju poremećaja opskrbe (članak 10. stavak 7.)
– ne osigura operativne zalihe naftnih derivata (članak 13.)
– ne dopusti pristup obveznim zalihama ili ne čuva dokumentaciju o obveznim zalihama (članak 16. stavci 5., 6. i 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u fizičkoj, odnosno pravnoj osobi te u energetskom subjektu.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu koji u slučaju poremećaja opskrbe ne postupa sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do godine dana.
Članak 28.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba koja je energetski subjekt ako:
– ne dostavlja podatke (članak 12., članak 13. stavak 5., članak 14. stavak 5. i članak 17.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u fizičkoj, odnosno pravnoj osobi te u energetskom subjektu.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Ocjena stanja
Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17 , dalje u tekstu: Zakon) uređuje se, između ostalog, i pitanje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata putem obveznih zaliha nafte i naftnih derivata sukladno Direktivi 2009/119/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2009. o obvezi država članica da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (dalje u tekstu: Direktiva 2009/119/EZ).
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (dalje u tekstu: Uredba 1099/2008) referentni je dokument za definiranje naftnih zaliha, utvrđivanje različitih naftnih derivata koji su relevantni za izračunavanje obveze držanja zaliha, razina zaliha za hitne slučajeve kao i posebnih zaliha te za potrebe izvješćivanja. Uredba (EZ) br. 1099/2008 mijenjana je u više navrata, stoga su određena pozivanja na odredbe Uredbe (EZ) br. 1099/2008 navedena u Direktivi 2009/119/EZ bila zastarjela i potrebno ih je bilo prilagoditi radi upućivanja na odgovarajuće odredbe te uredbe. Sukladno tome Europska Unija donijela je novu Provedbenu direktivu Komisije (EU) 2018/1581 оd 19. listopada 2018. o izmjeni Direktive Vijeća 2009/119/EZ u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha (dalje u tekstu: Direktiva 2018/1581/EZ ).
Sukladno Direktivi 2009/119/EZ količinu i strukturu obveznih zaliha za tekuću godinu na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, ovisno koja je količina veća, određuje Agencija za ugljikovodike do 31. ožujka tekuće godine. Obveza formiranja obveznih zaliha za tekuću godinu u odnosu na prethodnu, usklađuje se najkasnije do 1. travnja tekuće godine i važi najdulje do 31. ožujka sljedeće godine. S obzirom na termin dostupnosti podataka Državnog zavoda za statistiku na kojima se temelji količina i struktura obveznih zaliha za tekuću godinu, praktički je nemoguće formirati obvezne zalihe za tekuću godinu u propisanom roku.
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha. Obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području Republike Hrvatske ili su u provozu preko državnog područja Republike Hrvatske ne mogu biti predmetom nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnog područja Republike Hrvatske. Sukladno Direktivi 2009/119/EZ države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje svih prepreka i terećenja koje bi mogli ometati dostupnost obveznih zaliha, te mogu postaviti ograničenja ili dodatne uvjete u vezi s mogućnošću držanja svojih obveznih zaliha izvan svog državnog područja. Međudržavni sporazumi, čije je sklapanje zahtjevan i dugotrajan proces, predstavljaju takvo ograničenje koje znatno otežava čuvanje obveznih zaliha unutar Europske unije.
Kvalitetu i količinu naftnih derivata koji se stavljaju na tržište i skladište u skladištima kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe. Važećim Zakonom je propušteno izrijekom utvrditi uvjete za obavljanje poslova kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta kao i prekršajne odredbe vezane uz nepoštivanje utvrđenih uvjeta .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
U skladu s navedenim izmjenama zakonodavstva Europske Unije, ovim zakonom rješava se problem usklađivanja definicija „zaliha nafte” i „naftnih derivata”, kao i neadekvatnost rokova za formiranje i čuvanje obveznih zaliha.
Nadalje, ovim zakonom ublažavaju se ograničenja u vezi s mogućnosti čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članice, te bi se trebao pojednostaviti i ubrzati proces zadovoljavanja propisanih uvjeta te olakšati provedba obveze čuvanja obveznih zaliha.
Također, budući se proširenjem područja obavljanja kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata kako ga definira Hrvatska gospodarska komora obuhvaća cijelo tržište nafte i naftnih derivata, ovim zakonom propisuje se kako kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati isključivo pravne osobe akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste koja su neovisna inspekcijska tijela i imaju ravnopravan položaj na međunarodnom tržištu roba i usluga .
Zaključno, ovim zakonom usklađuje se odredba o inspekcijskom nadzoru s Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18) te se uređuju prekršajne odredbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem ovog zakona uskladit će se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te će se omogućiti lakša provedba obveze čuvanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao i bolja kontrola kvalitete i količina nafte i naftnih derivata koji se pojavljuju na državnom području Republike Hrvatske .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga zakona neće biti potrebno osigurati posebna, odnosno dodatna sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFNIH DERIVATA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 1.
U Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17) u članku 2. briše se točka na kraju rečenice, te se dodaju riječi koje glase:
„i Provedbena direktiva Komisije (EU) 2018/1581 оd 19. listopada 2018. o izmjeni Direktive Vijeća 2009/119/EZ u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha (SL L 263/57 od 22. 10. 2018.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 2.
U članku 3. stavku 2. točka 12. mijenja se i glasi:
„12. naftni derivati – proizvodi dobiveni iz nafte (rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini, avionski benzini, mlazno gorivo benzinskog tipa, mlazno gorivo kerozinskog tipa, drugi kerozini, plinska ulja/dizelska goriva, loživa ulja, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumeni, parafinski voskovi, naftni koks i drugi proizvodi)«.
U točki 26. riječi: „Prilogu C odjeljku 3.1.“ zamjenjuju se riječima: „Prilogu A odjeljku 3.4.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.
U članku 8. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Kvalitetu i količinu nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva, tehničkoj praksi koja se primjenjuje za kvalitetu nafte i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe.“.
Stavak 4. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 4.
U članku 14. stavku 3. riječi: „1. travnja“ zamjenjuju se riječima: „1. srpnja“, a riječi: „31. ožujka“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 5.
U članku 15. stavku 3. riječi: „31. ožujka“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 6.
U članku 16. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području druge države sukladno nacionalnom zakonodavstvu te države.“.
Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:
„(9) Obvezne zalihe drugih država mogu se čuvati na državnom području Republike Hrvatske na temelju prethodnog odobrenja Ministarstva. Ministarstvo je dužno prije davanja odobrenja zatražiti mišljenje Agencije.“
U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. riječi: „na temelju međudržavnih sporazuma“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 7.
U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode energetski inspektori središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove, sukladno nadležnosti utvrđenoj posebnim propisom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
Članak 27. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je energetski subjekt, ako:
1. pravnoj ili fizičkoj osobi koja podnese zahtjev za pristup transportnom sustavu, uz ispunjavanje tehničkih uvjeta pristupa i priključenja, ne omogući pristup na nepristran i razvidan način prema načelu pregovornog pristupa treće strane (članak 5. stavak 1.)
2. ne postupa u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se uvodi radna obveza u slučaju izvanrednog poremećaja u opskrbi tržišta nafte i naftnih derivata ili radi sprečavanja nastanka izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata (članak 10. stavak 7.)
3. ne formira i ne obnavlja operativne zalihe kada proizvodi, opskrbljuje, unosi ili uvozi naftne derivate, isključujući tranzit (članak 13. stavak 4.)
4. na zahtjev Agencije ne izda skladišnicu za obvezne zalihe koje je primio na skladištenje (članak 16. stavak 4.)
5. ovlaštenom predstavniku Agencije ne osigura slobodan pristup skladištu i stavljanje na uvid cjelokupne dokumentacije iz koje je nedvojbeno vidljivo dnevno stanje skladišta i stanje obveznih zaliha (članak 16. stavak 5.)
6. ne omogući ovlaštenim predstavnicima Europske komisije pregled obveznih zaliha, kada za Agenciju skladišti zalihe (članak 16. stavak 6.)
7. ne čuva sve dokumente, podatke i statističke sažetke koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitetu i razmještaj obveznih zaliha, najmanje pet godina od dana njihova nastanka, kada za Agenciju skladišti zalihe (članak 16. stavak 7.)
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt ako započne obavljati ili obavlja djelatnost kontrole kvalitete i količinu nafte i naftnih derivata u procesima proizvodnje, prerade, manipulacije, skladištenja i transporta, a nije akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste (članak 8. stavak 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka fizička osoba koja je energetski subjekt, odnosno fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je energetski subjekt, odnosno u pravnoj osobi.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 1. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(6) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 3. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
(7) Uz novčanu kaznu za prekršaj zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi energetskom subjektu u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 9.
Članak 28. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je energetski subjekt, ako:
1. ne dostavlja Ministarstvu podatke o uvozu, odnosno unosu nafte i naftnih derivata koji se odnose na količinu, porijeklo, cijenu i kvalitetu nafte i naftnih derivata, podatke o cijenama naftnih derivata bez naknada, trošarina i poreza, kao i o cijenama naftnih derivata sa svim uključenim naknadama, trošarinama i porezima (članak 12. stavak 1.)
2. ne dostavlja Ministarstvu podatke o planiranim, započetim i završenim investicijskim projektima, podatke o energetskom postrojenju ili dijelovima energetskog postrojenja u slučaju privremenog ili trajnog prestanka rada, podatke o planiranim remontima energetskih postrojenja te podatke o svim ostalim događajima koji mogu utjecati na opskrbu tržišta nafte i naftnih derivata (članak 12. stavak 2.)
3. ne dostavlja Ministarstvu podatke o stanju operativnih zaliha na teritoriju Republike Hrvatske (članak 13. stavak 5.)
4. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o proizvedenim, uvezenim, odnosno unesenim, prerađenim i isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u prethodnoj godini, te izvješće o ostvarenom proizvodnom programu rafinerija u prethodnoj godini te planiranom uvozu odnosno unosu nafte i proizvodnom programu za tekuću godinu (članak 17. stavak 1.)
5. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine preliminarno izvješće o uvezenim, odnosno unesenim i isporučenim količinama naftnih derivata u prethodnoj godini i planiranom uvozu, odnosno unosu naftnih derivata za tekuću godinu (članak 17. stavak 2.)
6. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o isporučenim količinama naftnih derivata u prethodnoj godini (članak 17. stavak 3.)
7. ne dostavlja Ministarstvu do 31. siječnja svake godine izvješće o prevezenim količinama sirove nafte i naftnih derivata te o prometu sirove nafte i naftnih derivata kroz skladišta u prethodnoj godini (članak 17. stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je energetski subjekt.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 1. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavka 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
(6) Uz novčanu kaznu za prekršaj zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi energetskom subjektu u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 10.
Ministar će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona Pravilnik o izračunu prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje i količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 43/16).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 11.
Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 10. ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o izračunu prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje i količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (Narodne novine, broj 43/16), ako pojedine njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 12.
(1) Međudržavni sporazumi koji su sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do njihovog prestanka važenja sukladno odredbama iz tih sporazuma.
(2) Na obvezne zalihe nafte i naftnih derivata za koje su sklopljeni međudržavni sporazumi o čuvanju obveznih zaliha, a koji su važeći na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe tih međudržavnih sporazuma i odredbe Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Narodne novine, br. 19/14 i 73/17).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba članka 2., članka 4. i članka 5. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 1.
Ovim člankom se pojašnjava prijenos Direktive 2018/1581/EZ u zakonodavstvo Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 2.
Ovim člankom se usklađuju definicije pojedinih pojmova sukladno Direktivi 2018/1581/EZ .
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 3.
Ovim člankom se proširuje područje i obim obavljanja kontrola kvalitete i količine nafte i naftnih derivata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 4.
Ovim člankom se propisuju novi rokovi za formiranje i čuvanje obveznih zaliha za tekuću godinu sukladno Direktivi 2018/1581/EZ.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuju novi rokovi za donošenje odluke o količini i strukturi obveznih zaliha za tekuću godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 6.
Ovim člankom se uređuje postupak koji prethodi odluci o čuvanju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata izvan državnog područja Republike Hrvatske, odnosno čuvanju obveznih zaliha drugih država na državnom području Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 7.
Ovim člankom propisuje se nadležnost za provođenje inspekcijskog nadzora.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članke 8. i 9.
Ovim člancima uređuju se prekršajne odredbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 10.
Ovim člankom se propisuje rok za donošenje provedbenih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se primjena propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se primjena propisa na važeće međudržavne sporazume.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 13.
Ovim člankom se uređuje pitanje stupanja na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Primjena pravne stečevine Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 2.
Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/119/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2009. kojom se države članice obvezuju održavati minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (SL L 265/9 od 9. 10. 2009.).
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji.
(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. aditivi – spojevi koji nisu ugljikovodici, a koji se dodaju ili miješaju s derivatom kako bi se izmijenila njegova svojstva
2. biogorivo – tekuće ili plinovito gorivo koje se koristi u prijevozu, proizvedeno iz biomase, odnosno biorazgradive frakcije proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske tvari), šumarstva i povezanih industrija, kao i biorazgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada
3. domaća potrošnja – ukupne količine, izračunate u skladu s Prilogom II. Direktive iz stavka 1. ovoga članka, isporučene unutar zemlje za upotrebu u energiji i za neenergetsku upotrebu, a obuhvaća i isporuke sektoru energetske transformacije i isporuke sektoru industrije, prometa, kućanstvima i ostalim sektorima za krajnju potrošnju te obuhvaća vlastitu potrošnju energetskog sektora (osim goriva za rafinerije)
4. fizička dostupnost – organiziranje mjesta i prijevoza obveznih, odnosno operativnih zaliha kako bi se osiguralo njihovo puštanje u promet ili učinkovitu dostavu krajnjim korisnicima i tržištu, u onom vremenskom okviru i pod uvjetima koji pridonose ublažavanju mogućih problema u opskrbi tržišta nafte i naftnih derivata
5. Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: Agencija) – središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, koja je jedinstveno tijelo ovlašteno formirati, održavati i prodavati obvezne zalihe
6. komercijalne zalihe nafte i naftnih derivata – zalihe nafte i naftnih derivata namijenjene za daljnju prodaju krajnjim kupcima koje uključuju obvezni dio koji se odnosi na operativne zalihe
7. Međunarodna agencija za energiju – samostalna organizacija koja djeluje na osiguranju pouzdane, pristupačne i čiste energije za države članice Europske unije i druge države članice te agencije
8. međunarodni pomorski spremnici – imaju značenje kao u Prilogu A odjeljku 2.1. Uredbe (EZ) broj 1099/2008
9. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za poslove energetike
10. ministar – ministar nadležan za energetiku
11. nafta – smjesa ugljikovodika prirodnog podrijetla
12. naftni derivati – proizvodi dobiveni iz nafte (motorni benzini, benzini za zrakoplove, dizelska goriva, plinska ulja, loživa ulja, brodska goriva, gorivo za mlazne motore, petroleji, bitumeni, naftni koks i ukapljeni naftni plin)
13. operator sustava za transport nafte naftovodima – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost transporta nafte naftovodima i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transport nafte
14. operator sustava za transport naftnih derivata produktovodima – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost transporta naftnih derivata produktovodima i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava na određenom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transportom naftnih derivata
15. pregovorni pristup treće strane – način pristupa sustavu u kojem vlasnik sustava ili operator i treća strana pregovaraju oko komercijalnih uvjeta pristupa sustavu
16. Platt's Crude Oil Marketwire – službena kotacija raspona cijena raznih tipova sirove nafte na globalnom tržištu vezana uz cijenu referentne sirove nafte
17. Platt's European Marketscan – službena kotacija raspona cijena naftnih derivata koji odgovaraju europskim standardima kvalitete na europskom tržištu
18. posebne zalihe – oblik obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, čije formiranje i održavanje nije obvezno nego ovisi o odluci pojedine države članice
19. referentna godina – kalendarska godina podataka o potrošnji ili neto uvozu koji se koriste za izračunavanje zaliha koje treba držati ili zaliha koje se stvarno drže u zadanom vremenu
20. skladištenje nafte i naftnih derivata – skladištenje nafte i naftnih derivata na propisani način u posebnim prostorima sa svrhom prodaje skladišnih kapaciteta i/ili za vlastite potrebe
21. standardi kvalitete tekućih naftnih goriva – važeće norme određene posebnim propisima
22. stvarna međunarodna odluka o puštanju zaliha u promet – svaka važeća odluka Upravljačkog odbora Međunarodne agencije za energiju o stavljanju sirove nafte ili naftnih derivata na tržište kroz puštanje u promet zaliha njezinih članica i/ili dodatne mjere
23. unos nafte i naftnih derivata – dovoz nafte i naftnih derivata na područje Republike Hrvatske iz država članica Europske unije
24. uvoz nafte i naftnih derivata – dovoz nafte i naftnih derivata na područje Republike Hrvatske iz zemalja, koje nisu države članice Europske unije
25. veliki poremećaj u opskrbi – značajan i iznenadan pad u opskrbi na području Europske unije ili pojedine države članice sirovom naftom ili naftnim derivatima, bez obzira na to je li zbog toga donesena stvarna međunarodna odluka o puštanju zaliha u promet
26. zalihe nafte – zalihe energetskih proizvoda navedenih u Prilogu C odjeljku 3.1. prvom stavku Uredbe (EZ) broj 1099/2008
27. zalihe za slučaj nužde – zalihe nafte koje svaka država članica mora održavati, odnosno obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
(1) Naftni derivati koji se stavljaju na tržište moraju zadovoljavati uvjete utvrđene propisima o kvaliteti tekućih naftnih goriva i drugim propisima.
(2) Radi ostvarivanja nacionalnog cilja stavljanja na tržište biogoriva na tržište naftnih derivata stavljaju se biogoriva ako zadovoljavaju propisane tehničke zahtjeve za kvalitetom goriva utvrđene izdavanjem potvrde (certifikata) o sukladnosti u skladu s posebnim propisom te ako su označena u skladu s propisima o kvaliteti goriva.
(3) Kvalitetu i količinu naftnih derivata koji se stavljaju na tržište i skladište u skladištima kontrolira pravna osoba akreditirana prema zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17020, A vrste, sukladno uredbi kojom se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva i normama koje propisuju način mjerenja i obračuna količina robe.
(4) Radi ispunjenja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva uredbom propisati uvjete za uvoz, odnosno unos naftnih derivata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 14.
(1) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se za osiguranje opskrbe naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, zbog izvanrednih poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
(2) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koriste se u slučaju poremećaja opskrbe na tržištu nafte i naftnih derivata u Republici Hrvatskoj te radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske na temelju odluka Međunarodne agencije za energiju i Europske komisije o puštanju obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište.
(3) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Obveza formiranja obveznih zaliha za tekuću godinu, u odnosu na prethodnu, usklađuje se najkasnije do 1. travnja tekuće godine i važi najdulje do 31. ožujka sljedeće godine.
(4) Prosječni dnevni neto uvoz, odnosno unos i prosječna dnevna domaća potrošnja iz stavka 3. ovoga članka izračunavaju se na temelju ekvivalenta sirove nafte u uvozu, odnosno unosu i domaćoj potrošnji, tijekom prethodne kalendarske godine.
(5) Količine obveznih zaliha koje se čuvaju izračunavaju se na temelju ekvivalenta sirove nafte. O količini, strukturi, razmještaju i raspoloživosti obveznih zaliha nafte i naftnih derivata Agencija vodi registar i statističke sažetke koje dostavlja Ministarstvu.
(6) Statističke sažetke i cjelovitu kopiju registra zaliha iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji.
(7) Ministar će pravilnikom propisati način i postupak izračuna prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa, prosječne dnevne potrošnje i količina zaliha koje se čuvaju te sadržaj, oblik i način vođenja registra i statističkih sažetaka o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata, kao i rokove i način njihove dostave Europskoj komisiji.
(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata ne uključuju strateške robne zalihe, uređene zakonom kojim se uređuju strateške robne zalihe te operativne zalihe određene odredbama ovoga Zakona i zakonom kojim se uređuje energetski sektor, količine goriva sadržane u spremnicima vozila i ostalim prometnim sredstvima, a koje služe isključivo za njihov pogon, količine goriva koje se nalaze u spremnicima brodova, cjevovodima, željezničkim cisternama, autocisternama, spremnicima benzinskih stanica, količine goriva uskladištene kod krajnjih potrošača, kao ni zalihe goriva u vlasništvu Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno količine goriva koje su rezervirane za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 15.
(1) Obvezne zalihe naftnih derivata čuvaju se u gotovim proizvodima, sirovoj nafti i u nematerijalnom obliku u obliku ugovora o opcijskoj kupnji robe po unaprijed utvrđenim kriterijima u određenom vremenskom razdoblju.
(2) Najmanje jedna trećina obveze držanja obveznih zaliha treba biti u gotovim proizvodima i to onih pojedinih naftnih derivata čija je zajednička zastupljenost, izražena u ekvivalentu sirove nafte, jednaka najmanje 75% ukupne domaće potrošnje iz prethodne godine.
(3) Količinu i strukturu obveznih zaliha za tekuću godinu na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, ovisno koja je količina veća, određuje Agencija do 31. ožujka tekuće godine.
(4) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
(5) Agencija pušta obvezne zalihe na tržište po tržišnim cijenama. Tržišna cijena je cijena koja se postigne tržišnim natjecanjem temeljeno na srednjim kotacijama, objavljenim tijekom isporuke u Platt's Crude Oil Marketwireu i Platt's European Marketscanu, za naftu i naftne derivate koji su predmet prodaje.
(6) U slučaju da Vlada Republike Hrvatske donese odluku iz stavka 4. ovoga članka, a Agencija ne uspije tržišnim natjecanjem pustiti na tržište obvezne zalihe, obvezu kupnje i prodaje prema uvjetima iz tržišnog natjecanja i dopreme naftnih derivata krajnjim potrošačima ima energetski subjekt koji posjeduje najveći broj benzinskih postaja na državnom području Republike Hrvatske.
(7) Vlada Republike Hrvatske određuje odlukom način osiguranja, dinamiku formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizaciju skladištenja i regionalni raspored obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 16.
(1) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata skladište se u skladištima koja mogu koristiti trgovci na veliko naftnim derivatima, kao i pravne i fizičke osobe koje unose, odnosno uvoze naftu i naftne derivate. Sa zalihama Agencije ne smije se postupati bez prethodne pisane suglasnosti Agencije.
(2) Nafta i naftni derivati u vlasništvu Agencije ne mogu biti predmetom ovrhe.
(3) Energetski subjekt koji obavlja djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata i koji je preuzeo na skladištenje zalihe u vlasništvu Agencije nema pravo pridržaja, ni založno pravo nad naftom i naftnim derivatima koje skladišti kao obvezne zalihe.
(4) Energetski subjekt iz stavka 3. ovoga članka dužan je na zahtjev Agencije izdati skladišnicu za obvezne zalihe koje je primio na skladištenje.
(5) Energetski subjekt iz stavka 3. ovoga članka dužan je ovlaštenom predstavniku Agencije osigurati slobodan pristup skladištu te stavljanje na uvid cjelokupne dokumentacije iz koje je nedvojbeno vidljivo dnevno stanje skladišta i stanje obveznih zaliha. Ovlašteni predstavnik Agencije nije dužan najaviti svoj dolazak skladištaru.
(6) Ministarstvo, Agencija i energetski subjekti koji za Agenciju skladište zalihe dužni su omogućiti ovlaštenim predstavnicima Europske komisije pregled obveznih zaliha. Pregled uključuje uvid u dokumente vezane za obvezne zalihe i pravo pristupa mjestima na kojima se zalihe drže.
(7) Ministarstvo, Agencija i energetski subjekti koji za Agenciju skladište zalihe dužni su čuvati sve dokumente, podatke i statističke sažetke koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitetu i razmještaj obveznih zaliha, najmanje pet godina od dana njihova nastanka.
(8) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu se čuvati na državnom području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha.
(9) Obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području Republike Hrvatske ili su u provozu preko državnog područja Republike Hrvatske, ne mogu biti predmetom nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnog područja Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 26.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Ministarstvo.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada Agencije obavlja Ministarstvo.
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode osobe nadležne za obavljanje inspekcijskih poslova sukladno posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 27.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba koja je energetski subjekt ako:
– ne dopusti pristup transportnim sustavima (članak 5.)
– ne postupa sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske u slučaju poremećaja opskrbe (članak 10. stavak 7.)
– ne osigura operativne zalihe naftnih derivata (članak 13.)
– ne dopusti pristup obveznim zalihama ili ne čuva dokumentaciju o obveznim zalihama (članak 16. stavci 5., 6. i 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u fizičkoj, odnosno pravnoj osobi te u energetskom subjektu.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana.
(5) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu koji u slučaju poremećaja opskrbe ne postupa sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do godine dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 28.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba koja je energetski subjekt ako:
– ne dostavlja podatke (članak 12., članak 13. stavak 5., članak 14. stavak 5. i članak 17.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je energetski subjekt.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u fizičkoj, odnosno pravnoj osobi te u energetskom subjektu.
(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se energetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana ponavlja prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana, a odgovornoj osobi energetskog subjekta izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti u trajanju do godine dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike