DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti, te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psiholog, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima

2. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa

3. korisnik psiholoških usluga je osoba ili skupina osoba prema kojoj se provode stručni postupci psihološke djelatnosti

4.  naručitelj psiholoških usluga je fizička ili pravna osoba koja naručuje psihološku uslugu zbog procjene osobe ili skupine osoba u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana, a koja za taj zahtjev ima valjanu pravnu osnovu ili privolu korisnika psiholoških usluga

5. primijenjena psihologija je sustav psiholoških disciplina koje se bave primjenom psihologijskih spoznaja i postupaka s ciljem unaprjeđenja zdravlja, kvalitete života i učinkovitosti u različitim područjima ljudske djelatnosti

6. privatna psihološka praksa je obavljanje psihološke djelatnosti kao samostalne profesionalne djelatnosti.

Članak 4.

Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse, koji obuhvaća:

- prevenciju, kao psihološke postupke provedene s ciljem zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema

- psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana

- psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga s ciljem optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika

- psihološko i psihoterapijsko savjetovanje, kao postupke namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga, te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti

- obrazovne i odgojne aktivnosti u primijenjenoj psihologiji, koje uključuju izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama

- stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja

- psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice

- psihološka vještačenja.

Članak 5.

Svrha obavljanja psihološke djelatnosti je unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga i društva u cjelini, razvoja i unaprjeđenja organizacija i institucija te društva u cjelini.

Članak 6.

Psihološka djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima koja utječu na zdravlje, kvalitetu života i učinkovitost korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija, kao i društvo u cjelini.

DIO DRUGI

POGLAVLJE I.

STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 7.

Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Članak 8.

(1) Psihologu će se priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako:

1. je član Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora)

2. je poslovno sposoban

3. ima završen dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili kojem je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima

4. ima položen psihološki stručni ispit

5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

1. kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00 – Odluka USRH, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – Odluka USRH, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11)

2. protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17)

6. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji

7. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihološke djelatnosti, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.

(3) Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje psihologa u Imenik psihologa.

Članak 9.

(1) Ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje:

- smrću

- ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti

- ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za upis u Imenik psihologa

- ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona

- na njegov zahtjev

- ako teško povrijedi etički kodeks psihološke djelatnosti

- ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili disciplinskom mjerom oduzeto pravo na obavljanje psihološke djelatnosti.

(2) O prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 10.

(1) Ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost:

- u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti

- u slučaju izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

- u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

- u slučaju zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja psihološke djelatnosti

- u slučaju oduzimanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o oduzimanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

POGLAVLJE II.

NAČIN OBAVLJANJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 11.

(1) Psihološka djelatnost obavlja se po osnovi ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijemu i kao privatna psihološka praksa.

(2) Privatnu psihološku praksu može obavljati ovlašteni psiholog ili više ovlaštenih psihologa zajednički.

(3) Osobe koje obavljaju privatnu psihološku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskog gospodarskog prostora, mogu trajno obavljati psihološku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u odgovarajući upisnik.

(4) Osobe koje obavljaju privatnu psihološku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskog gospodarskog prostora, mogu obavljati psihološku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihološke djelatnosti u odgovarajući upisnik.

Članak 12.

(1) Ovlašteni psiholog dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u privatnoj psihološkoj praksi o tome obavijestiti Komoru.

(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog psihologa iz odgovarajućeg upisnika privatne psihološke prakse.

Članak 13 .

(1) Ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem privatne psihološke prakse.

(2) Ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(3) Ako ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom psihologu.

POGLAVLJE III.

PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 14.

(1) Ovlašteni psiholog ima pravo i obavezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.

Članak 15.

(1) Ovlašteni psiholog može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije za obavljanje psihološke djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtjeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad u različitim područjima primijenjene psihologije (u daljnjem tekstu: specijalnost).

(2) Područja primijenjene psihologije u kojima se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost određuje Komora Statutom.

(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti rješenjem odlučuje Komora.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik psihologa.

Članak 16.

(1) Psihološke testove i mjerne instrumente koje je propisala Komora (u nastavku: psihodijagnostička sredstva) može samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholog, sukladno standardima koje određuje Komora.

(2) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava  utvrđuje Komora općim aktom.

(3) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.

(4) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.

(5) Neovlaštenim osobama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava.

Članak 17.

Pri obavljanju psihološke djelatnosti ovlašteni psiholog je obvezan djelovati sukladno etičkom kodeksu psihološke djelatnosti i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom psihologa.

Članak 18.

(1) Korisnik psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima obavljenih psiholoških usluga u skladu s etičkim kodeksom psihološke djelatnosti.

(2) Naručitelj psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima naručenih psiholoških usluga u skladu s etičkim kodeksom psihološke djelatnosti.

(3) Podatke o osobnom ili obiteljskom životu korisnika psiholoških usluga ovlašteni psiholog dužan je čuvati kao profesionalnu tajnu.

(4) Čuvanje profesionalne tajne obveza je i nakon prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

POGLAVLJE IV.

HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA

Članak 19.

(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija psihologa u Republici Hrvatskoj koja brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 20.

(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 21.

(1) Na temelju javne ovlasti Komora:

- donosi rješenje o upisu psihologa u Komoru

- donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti

- odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije temeljem ovog Zakona

- donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti

- donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

- obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa

- propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima primijenjene psihologije i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti

- vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije

- izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 22.

Osim poslova iz članka 21. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

- prati i unapređuje rad ovlaštenih psihologa i uvjete za njihov rad

- utvrđuje popise psihodijagnostičkih sredstava za njihovu primjenu, te poduzima mjere zaštite od njihove neovlaštene primjene

- prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa psihološke djelatnosti, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članova Komore

- zastupa članove Komore u zaštiti njegovih profesionalnih interesa

- potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore

- surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim  i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

- surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne uprave i regionalne (područne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća psihološke djelatnosti

- obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 23.

(1) Komora vodi imenik psihologa, imenik psihologa vježbenika, upisnik članova Komore, upisnik samostalne privatne psihološke prakse, upisnik zajedničke privatne psihološke prakse i druge upisnike i evidencije.

(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(3) Postupak upisa u imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredaba propisanim općim aktom Komore.

(4) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom Komora.

Članak 24.

(1) Članom Komore može biti psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(4) Član Komore je dužan uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Članak 25.

(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, sud časti, predsjednik, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom.

(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 26.

(1) Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Članak 27.

Skupština Komore donosi:

- statut Komore

- godišnji program rada Komore

- financijski plan

- odluku o visini članarine

- etički kodeks psihološke djelatnosti

- opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

- druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 28.

(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 29.

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.

(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine a mogu biti ponovno izabrani.

Članak 30.

(1) Skupština Komore će razriješiti predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

- to osobno zatraži

- krši propise i opće akte Komore

- ne provodi odluke tijela Komore

- nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

- više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovoga Zakona

- Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više nije u mogućnosti izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 31.

(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) je izvršno tijelo Komore, koje:

- vodi poslovanje Komore

- brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine

- obavlja i druge poslove određene statutom Komore.

(2) Upravni odbor čine:

- predsjednik Komore

- šest članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva i predsjeda sjednicama, te potpisuje akte Upravnog odbora.

(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici prisutna većina članova.

Članak 32.

(1) Statut Komore je temeljni opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministra.

(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i psihološku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o: nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore, te odredbe kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.

(4) Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih psihologa i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni psiholozi prilikom obavljanja psihološke djelatnosti.

Članak 33.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

Članak 34.

(1) Komora podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 35.

(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz

- članarine

- drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima koji uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

POGLAVLJE V.

VJEŽBENIČKI STAŽ

Članak 36.

(1) Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u Imenik psihologa vježbenika.

(2) Pravo na upis u Imenik psihologa vježbenika ima psiholog koja ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

Članak 37.

(1) Rad psihologa vježbenika tijekom vježbeničkog staža prati i nadzire psiholog mentor.

(2) Psiholog mentor odgovoran je za propisano provođenje plana i programa vježbeničkog staža.

(3) Psiholog mentor dužan je brinuti se za stručnu i praktičnu poduku psihologa vježbenika, stjecanje specifičnih znanja i vještina svojstvenih pojedinim područjima primijenjene psihologije, kao i za poštivanje pravila propisanih etičkim kodeksom psihološke djelatnosti.

(4) Psiholog mentor obvezan je redovito provjeravati stečena znanja i vještine psihologa vježbenika.

Članak 38.

(1) Nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom vježbeničkog staža, psiholog vježbenik može polagati psihološki stručni ispit.

(2) Psihološki stručni ispit provodi ispitno povjerenstvo Komore.

(3) Sadržaj i način provođenja psihološkog stručnog ispita uređuje se općim aktom Komore.

(4) Psihologa vježbenika briše se iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit.

Članak 39.

Na psihologe vježbenike na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o čuvanju profesionalne tajne te druge odredbe kojima se uređuje položaj ovlaštenog psihologa, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

POGLAVLJE VI.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 40.

(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede dužnosti psihologa pred disciplinskim tijelima Komore, određenim statutom.

(2) Teške povrede dužnosti psihologa su:

- povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

- teška povreda etičkog kodeksa psihološke djelatnosti kojom se osobito narušava ugled psihološke djelatnosti koje ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena

- nestručno obavljanje psihološke djelatnosti

- preslikavanje ili davanje na uvid neovlaštenim osobama u cjelini ili dijelovima posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva

- povreda obveze osiguranja od odgovornosti

- počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora

- tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti psihologa.

(3) Lakše povrede dužnosti psihologa su:

- narušavanje ugleda psihologa i etičkog kodeksa psihološke djelatnosti koje je lakšeg značenja

- povreda dužnosti psihologa ponašanjem prema korisniku psiholoških usluga, drugom psihologu, trećim osobama ili društvenoj zajednici

- onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora

- neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori

- neuredno vođenje psihološke dokumentacije.