SADRŽAJ

1. SUSTAVNI PRISTUP INTEGRACIJI PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

1.1. Revizija Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2013.-2020. i pripadajućeg Akcijskog plana

Tablica 1. : Rezultati vanjske evaluacije strateškog područja „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ (Friedman, E., Horvat, M., 2015.)

Tablica 2.: Prikaz promjena/revizije Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2019.-2020. godine u odnosu na Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine

Tablica 3.: Prikaz ukupnih iznosa planiranih sredstava prethodnog Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine u odnosu na Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2019.-2020. godine

Tablica 4.: Broj mjera unutar strateškog područja u Akcijskom planu, za razdoblje 2019.-2020. koje je moguće povezati s posebnim ciljevima strateškog područja definiranim Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma, za razdoblje 2013.-2020 .

2. OBRAZOVANJE

2.1. Posebni ciljevi u strateškom području Obrazovanje

2.2. Prikaz stanja u strateškom području Obrazovanje

2.3. Mjere

3. ZAPOŠLJAVANJE I UKLJUČIVANJE U GOSPODARSKI ŽIVOT

3.1. Posebni ciljevi u strateškom području Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život

3.2. Prikaz stanja u strateškom području Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život

3.3. Mjere

4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4.1. Posebni ciljevi u strateškom području Zdravstvena zaštita

4.2. Prikaz stanja u strateškom području Zdravstvena zaštita

4.3. Mjere

5. SOCIJALNA SKRB

5.1. Posebni ciljevi u strateškom području Socijalna skrb

5.2. Prikaz stanja u strateškom području Socijalna skrb

5.3. Mjere

6. PROSTORNO UREĐENJE, STANOVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA

6.1. Posebni ciljevi u strateškom području Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša

6.2. Prikaz stanja u strateškom području Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša

6.3. Mjere

7. UKLJUČIVANJE U DRUŠTVENI I KULTURNI ŽIVOT

7.1. Posebni ciljevi u strateškom području Uključivanje u društveni i kulturni život

7.2. Prikaz stanja u strateškom području Uključivanje u društveni i kulturni život

7.3. Mjere

8. STATUSNA RJEŠENJA, SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE I POMOĆ U OSTVARIVANJU PRAVA ZA ROMSKU NACIONALNU MANJINU

8.1. Posebni ciljevi u strateškom području Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu

8.2. Prikaz stanja u strateškom području Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu

8.3. Mjere

9. UNAPREĐENJE PROVEDBE I PRAĆENJA TE JAČANJE KOORDINATIVNIH AKTIVNOSTI

9.1. Posebni ciljevi u strateškom području Unapređenje provedbe i praćenja te koordinativnih aktivnosti

9.2. Prikaz stanja u strateškom području Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti

9.3. Mjere

10. USKLAĐENOST PROGRAMA S MEĐUNARODNIM STANDARDIMA TE PRIHVAĆENIM UGOVORIMA NA PODRUČJU LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA

10.1. Mjere

11. FINANCIJSKI POKAZATELJI PREMA STRATEŠKIM PODRUČJIMA I IZVORIMA FINANCIRANJA

1. SUSTAVNI PRISTUP INTEGRACIJI PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Potreba kreiranja europskih nacionalnih politika usmjerenih uključivanju Roma proizlazi iz činjenice da Romi, inače vrlo heterogena skupina čak i unutar granica pojedine države članice ¹ , na cijelom europskom kontinentu dijele obilježja poput niskog ekonomskog i socijalnog statusa zbog čega ih se često naziva transnacionalno marginaliziranom skupinom ² .

Također, siromaštvo i marginaliziranost Roma, iako nije riječ o novom fenomenu, na razini Europske unije postaju vidljiviji proširenjem Unije na zemlje sa značajnijim udjelom marginaliziranog romskog stanovništva ³ . Kumulativni učinak navedenog rezultirao je potrebom oživotvorenja zajamčenih ljudskih i građanskih prava kao i promišljanjem o ekonomskim implikacijama marginalizacije najveće etničke manjine (koju prema nekim procjenama čini od 10 do12 milijuna ljudi u Uniji).

1 Heterogenost Roma uključuje i obilježja poput jezika (tako npr. najveći dio hrvatskih Roma govori bajaškim rumunjskim jezikom – idiomom starorumunjskog, a ne službenim romskim jezikom Romani Chibom)

2 Popova, Z.(2014): Roma Inclusion: A Feasible EU Project?“ ECMI

3 Riječ  je o članicama poput Bugarske, Mađarske, Češke, Rumunjske i Slovačke u kojima romsko stanovništvo doseže i 10 % ukupne populacije.

Prvi dokument koji se na sveobuhvatan način bavio pitanjima uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj „ Nacionalni program za Rome“, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela 16. listopada 2003. godine, temeljio se na odredbama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina kojih je Republika Hrvatska bila stranka (UN-a, VE i OESS-a ⁴ ). U izradi Nacionalnog programa za Rome sudjelovala su nadležna državna tijela, vijeća romske nacionalne manjine, predstavnici romskih udruga, zastupnici nacionalnih manjina, predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave te organizacije civilnog društva, kao i međunarodne organizacije i institucije. Na sadržajnoj razini, područja pokrivena Nacionalnim programom bila su: „Uključivanje Roma u društveni i politički život“; „Očuvanje tradicijske kulture Roma“; „Statusna pitanja“; „Suzbijanje diskriminacije i pravna pomoć“; „Odgoj i obrazovanje“; „Zdravstvena zaštita“; „Zapošljavanje“; „Socijalna skrb“; „Zaštita obitelji, materinstva i mladeži“ te „Prostorno uređenje“. Dodatna poglavlja bila su posvećena usklađivanju programa s međunarodnim ugovorima i praćenju provedbe.

4 Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ( Organization for Security and Cooperation in Europe)

Republika Hrvatska je bila i jedna od utemeljitelja Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine što je dalo dodatni obol i nacionalnim aktivnostima, ali i prenošenju glavnog plana javnih politika usmjerenih prema Romima na razinu Europske unije. Vlada Republike Hrvatske uključila se u Desetljeće za uključivanje Roma 02. veljače 2005. godine, a 31. ožujka 2005. godine donijet je i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine koji se koncentrirao na četiri područja: odgoj i obrazovanje, stanovanje, zdravstvenu zaštitu i zapošljavanje.

Donošenjem Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija ), 29. studenog 2012. godine, prestali su vrijediti prethodni dokumenti. Nacionalna strategija utemeljena je na odredbama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina i usklađena s uočenim potrebama i izazovima povezanim sa socijalnim uključivanjem Roma na svim razinama: lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i europskoj.

U razradi novog strateškog dokumenta uzeti su u obzir i Okvir Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine i Nacionalni program za Rome iz 2003. godine na koji se Nacionalna strategija nadograđuje. Pored „četiri ključna područja“ Okvira Europske unije (i Desetljeća za uključivanje Roma ) – obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja – obrađena u posebnim poglavljima, Nacionalna strategija u „prioritetne politike“ uključuje i: socijalnu skrb, uključivanje u društveni i kulturni život, kao i statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu. Osim navedenih sedam područja ili prioritetnih politika, Nacionalna strategija uključuje i poglavlje posvećeno unaprjeđenju prikupljanja statističkih podataka, što se izdvaja kao pozitivna specifičnost hrvatskog strateškog okvira u odnosu na strategije relevantnih europskih zemalja.

Opći cilj Nacionalne strategije jest „poboljšati položaj romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem višedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza između romskog i ostalog stanovništva te na usklađen, otvoren i transparentan način postići potpuno uključivanje Roma u sve segmente društva i zajednice“ (Vlada Republike Hrvatske, 2012: 36). Nacionalna strategija po svakom strateškom području uključuje razradu općeg cilja strateškog područja kao i specifične ciljeve unutar istog.

U svrhu provedbe nacionalnog strateškog okvira, izrađen je Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine ( u daljnjem tekstu: Akcijski plan, za razdoblje od 2013. do 2015. godine) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela n a sjednici održanoj 11. travnja 2013. godine. Struktura Akcijskog plana, za razdoblje od 2013. do 2015. godine u načelu je slijedila strukturu Nacionalne strategije , pri čemu su sva ključna strateška područja bila pokrivena posebnim poglavljima, a dodano je i poglavlje koje se ne nalazi u Nacionalnoj strategiji : „Usklađenost programa s međunarodnim standardima te prihvaćenim ugovorima na području ljudskih i manjinskih prava“.

U svrhu praćenja provedbe Nacionalne strategije , Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine ⁵ , a sveukupna koordinacija i praćenje politika i aktivnosti usmjerenih prema pripadnicima romske nacionalne manjine, na nacionalnoj razini, povjerena je Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured ).

5 Povjerenstvo za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine nastavlja se na rad Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Povjerenstvo za praćenje Nacionalnog programa za Rome VRH je osnovala na sjednici održanoj 21. studenog 2003. godine.

1.1. Revizija Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2013.-2020. i pripadajućeg Akcijskog plana

K oncem 2014. i početkom 2015. godine Ured je proveo vanjsku evaluaciju Nacionalne strategije i Akcijskog plana, za razdoblje od 2013. do 2015. godine . Evaluacija je imala za cilj ukazati na izglednost postizanja ciljeva zapisanih u Nacionalnoj strategiji s obzirom na mjere/aktivnosti koje su se u okviru Akcijskog plana, za razdoblje od 2013. do 2015. godine poduzimale kao i dati preporuke za unapređenje provedbe i praćenja provedbe dokumenata (Friedman, E., Horvat M. 2015. ⁶ ).

6 Friedman, E., Horvat, M. (2015.) Evaluacijsko izvješće: Evaluacija Nacionalne strategije RH za uključivanje Roma. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, UNDP-Ured Hrvatska. Zagreb.

Naime, Nacionalnom strategijom prepoznata je potreba vanjske evaluacije te periodične revizije strateškog i operativnog dokumenta „kako bi se osigurala usklađenost ciljeva i mjera Nacionalne strategije s kretanjima vezanim uz uključivanje i promjenu socio-ekonomskog položaja Roma“ ( Vlada Republike Hrvatske, 2012: 133). Redovna revizija dokumenata planirana je kao rezultat evaluacijskog izvješća i to u slučajevima kada se istim utvrdi kako predviđeni ciljevi ili mjere ne donose rezultate ili su neprovedivi.

Novi provedbeni dokument je zadržao postojeći okvir s obzirom da su rezultati evaluacije pokazali da strateški okvir Republike Hrvatske u pravilu pokriva više strateških područja u odnosu na strateške okvire većine država s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine, tadašnjih članica Desetljeća za uključivanje Roma , da nitko od dionika evaluacije ni u jednom trenutku nije osporio relevantnost osam strateških područja, a povrh toga da dokument predstavlja primjer dobre prakse kako zbog pristupa temi rodnih pitanja ⁷ tako i u kontekstu uključivanja područja s ciljem unapređenja prikupljanja statističkih podataka .

7 European Roma and Travellers Forum. 2015. National Roma Integration Strategies: Evaluating Gender . Strasbourg:   European Roma and Travellers Forum.

Izmjene kojima se revidira ⁸ strateški dokument učinjene su u jednom poglavlju, i to upravo u onom koji i jest raritet hrvatskog nacionalnog okvira u odnosu na strateške okvire drugih država članica Europske unije. Riječ je o strateškom području „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ ⁹ , a povod njegove revizije nalazi se u rezultatima vanjske evaluacije (tablica 1.).

8 Revizija strateškog dokumenta podrazumijeva unos novih i/ili brisanje postojećih ciljeva Nacionalne strategije , kao i unos novih i/ili brisanje postojećih nositelja aktivnosti (Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske, 2012: 133) .

9 Strateško područje „Unapređenja prikupljanja statističkih podataka“ uključivalo je četiri (4) posebna cilja:

Posebni cilj 1 - Osigurati prikupljanje statističkih podataka o romskoj nacionalnoj manjini u RH (uz poštivanje zaštite osobnih podataka) razvrstanih po spolu i dobi;

Posebni cilj 2 - Unaprijediti metodologiju prikupljanja podataka o stopama siromaštva, materijalnoj i socijalnoj deprivaciji, obrazovanju i zapošljavanju te kvaliteti življenja romske populacije;

Posebni cilj 3 - Unaprijediti metodologiju prikupljanja podataka o zdravlju, zdravstvenim navikama i drugim zdravstvenim pokazateljima romske populacije;

Posebni cilj 4 - Unaprijediti metode praćenja uključivanja, zastupljenosti i sudjelovanja romske nacionalne manjine u društvenom, političkom i kulturnom životu zajednice.

Naime, analiza podataka o pokazateljima ishoda posebnih ciljeva, a koje su u ovom strateškom području trebala osigurati tijela državne uprave, pokazala je da isti nisu dostupni te da stoga nije moguće ocijeniti napredak po postavljenim ciljevima.

Tablica 1. : Rezultati vanjske evaluacije strateškog područja „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ (Friedman, E., Horvat, M., 2015.)

Pored navedenog, analizom nositelja mjera utvrđeno je da je u Akcijskom planu, za razdoblje od 2013. do 2015. godine, Ured definiran kao nositelj u 50% mjera koje su se u okviru strateškog područja „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ trebale provoditi, premda takva raspodjela nositelja nije bila planirana strateškim dokumentom. Utvrđeno je i da se četiri navedena posebna cilja mogu svesti na zajednički nazivnik koji bi uključivao prikupljanje i praćenje statističkih podataka vezanih uz strateška područja Nacionalne strategije .

Dodatno, podaci vanjske evaluacije o provedbi akcijskih planova usvojenih na regionalnoj i lokalnoj razini (uključujući i one o proračunskim troškovima (utrošenima i planiranim) u tu svrhu), ukazali su na oskudnost i fragmentiranost. Među dionicima s kojima su tijekom vanjske evaluacije provedeni razgovori dominirao je stav da usvajanje provedbenih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini dosad nije značajnije utjecalo na položaj Roma u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pokrivenim tim dokumentima. Upravo stoga, jedna je od preporuka vanjske evaluacije bila i upućivanje tijela sa središnje razine na preuzimanje veće odgovornosti za aktivnosti na lokalnoj i regionalnoj (područnoj) razini, uz prijedlog da se pojedini aspekti planiranih mjera prepuste lokalnim i regionalnim tijelima za daljnju razradu i adaptaciju specifičnostima pojedine sredine.

Slijedom navedenog, pristupilo se redefiniranju posebnih ciljeva strateškog područja „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ na način da isti zadrže zajednički nazivnik koji uključuje prikupljanje i praćenje statističkih podataka vezanih uz strateška područja Nacionalne strategije (revidirani posebni cilj 2 ) , ali da obuhvate i aspekte povezane s unapređenjem provedbe, uključujući i dio vezan uz preuzimanje veće odgovornosti tijela sa središnje razine (revidirani posebni cilj 1) te  osiguravanje koordiniranog djelovanja relevantnih dionika (revidirani posebni cilj 3). Stoga su posebni ciljevi strateškog područja redefinirani kako slijedi:

Posebni cilj 1 – Osnažiti provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine na lokalnoj i regionalnoj razini;

Posebni cilj 2 - Unaprijediti sustav praćenja provedbe Akcijskog plana, za razdoblje 2019.-2020. godine te praćenje učinka nacionalnih intervencija u kontekstu integracije pripadnika romske nacionalne manjine;

Posebni cilj 3 - Unaprijediti i osnažiti koordinativnu ulogu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Redefiniranje posebnih ciljeva strateškog područja nužno je zahtijevalo i proširenje njegova naziva obzirom da je naziv „Unapređenje prikupljanja statističkih podataka“ daleko nižeg sadržajnog dosega u odnosu na novopostavljene ciljeve. Stoga je stari naziv zamijenjen s novim: „Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“.

Prethodno spomenuti rezultati vanjske evaluacije ukazali su na kontinuitet u provedbi politika i mjera usmjerenih na poboljšanje položaja romske nacionalne manjine i konstatirali očit napredak u strateškim područjima: „Obrazovanje“, „Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život“, „Socijalna skrb“, te „Uključivanje u društveni i kulturni život“. Pri tome su posebno istaknuti kontinuirani trendovi povećanja broja djece u predškolskom odgoju i obrazovanju i u programu predškole te povećanje broja učenika u srednjoškolskom sustavu koje je moguće dovesti u vezu s aktivnostima podržanim Akcijskim planom , za razdoblje od 2013. do 2015. godine ; kao i aktivnosti pripreme za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te uključivanje nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u mjere aktivne politike zapošljavanja.

No, p ored potvrde uspješnica provedbe Nacionalne strategije vanjska je evaluacija ukazala i na ozbiljne probleme kako u praćenju učinka provedbe tako i u provedbi. Tako je npr. analiza nositelja mjera provedbenog dokumenta pokazala da je za 64 % ukupnih mjera u Akcijskom planu , za razdoblje od 2013. do 2015. godine ;  bio odgovoran ili Ured ili pak jedinice lokalne (regionalne) samouprave. Točnije, Ured je kao nositelj bio naznačen za 44 od ukupno 128 mjera, a jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave kao nositelji u 38 mjera. Ništa manje važna nije činjenica da su vijeća i predstavnici romske nacionalne manjine ¹⁰ navedeni kao ključni akteri u 38 mjera.

10 O kapacitetima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina vidjeti u: Karajić, N., Japec, L.,Krivokuća (2017.): Rezultati GAP analize. WYG Savjetovanje, Zagreb.

Nadalje, analiza je ¹¹ , između ostalog pokazala da je prilikom izrade novog Akcijskog plana potrebno u dokument ugraditi:

1. prioritete između i unutar strateškog područja pri čemu je istaknuto da novi Akcijski plan ne mora nužno uključiti sva strateška područja niti odgovoriti na sve posebne ciljeve definirane Nacionalnom strategijom; ¹²

2. realne i dosezive ciljeve kao i jasne poveznice između planiranih mjera i dostupnosti financijske potpore Europske unije;

3. ravnomjerniju raspodjelu nositelja i sunositelja provedbe mjera definiranih Akcijskim planom ; te

4. polazne podatke i unaprijeđeni odabir pokazatelja – tj. uključiti pokazatelje koji bi omogućavali zaključivanje o postignutom napretku u kontekstu provedbe kao i o konačnom učinku provednih mjera na život tj. uključivanje romske zajednice.

11 Friedman, E., Horvat, M. (2015.) Evaluacijsko izvješće: Evaluacija Nacionalne strategije RH za uključivanje Roma. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, UNDP-Ured Hrvatska, Zagreb, str. 33

12 Ključni argument evaluatora za ovu preporuku nalazio se u generalnoj ocjeni oba dokumenta. Naime, prema istoj,  riječ je o iznimno zahtjevnim, ambicioznim dokumentima visoke međusobne usklađenosti budući je Akcijski plan za razdoblje 2013.-2015. uključivao sve posebne ciljeve svih osam strateških područja Nacionalne strategije. Zaključak evaluatora bio je da je tako opsežno postavljene ciljeve provedbenog dokumenta nemoguće ostvariti u vremenu njegove provedbe pa otuda i preporuka o prioritetima između i unutar strateškog područja Nacionalne strategije (prema, Friedman, E., Horvat, M. (2015.) Evaluacijsko izvješće: Evaluacija Nacionalne strategije RH za uključivanje Roma. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, UNDP-Ured Hrvatska, Zagreb).

Na razini mjera vanjska je evaluacija preporučila kreiranje mjera:

1. koje će poboljšati pristup Roma financijskoj potpori Europske unije tj. poticanje aktivnosti izgradnje institucionalnih kapaciteta i kompetencija za vođenje projekata među romskim organizacijama, u čemu važnu ulogu trebaju imati i organizacije civilnog društva koje provode projektne aktivnosti usmjerene na Rome;

2. koje će poticati izgradnju kapaciteta svih dionika uključujući pripadnika romske nacionalne manjine za praćenje provedbe Akcijskog plana i strateškog dokumenta;

3. koje će osigurati redovite kontakte među institucijama središnje razine, ali i regionalne i lokalne razine (tj. svim relevantnim dionicima).

S ciljem izrade novog operativnog dokumenta tj. novog Akcijskog plana koji će uključivati odgovore na prethodno navedene nalaze vanjske evaluacije, a za koje je procijenjeno da ih je moguće ostvariti u preostalom periodu provedbe strateškog dokumenta, Ured je proveo niz konzultativnih i drugih aktivnosti, uključujući i projekte sufinancirane sredstvima programa EU i drugih donatora, poput Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj ili Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

U aktivnostima koje je u tom smislu provodio Ured sudjelovali su predstavnici tijela državne uprave, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i predstavnici organizacija civilnog društva i romske nacionalne manjine, uključujući i predstavnike Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, a temeljem istih izrađeno je pet Nacrtnih verzija novog Akcijskog plana s preporukama za unapređenje postojećeg dokumenta koje anticipiraju prethodno spomenute nalaze vanjske evaluacije i donose smjernice za reviziju postojećeg dokumenta ¹³ .

13 Aktivnosti koje su prethodile izradi Nacrtne verzije dokumenta s preporukama za unapređenje i reviziju su sljedeće:  

a) vanjska evaluacija Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020.. i pripadajućeg Akcijskog plana za razdoblje 2013.-2015.uz financijsku pomoć UNDP-ovog Ureda u RH (rezultati prezentirani na: verifikacijskoj radionici u organizaciji Ureda i UNDP-a 2015. godine, na 7. sjednici Radne skupine Povjerenstva za uključivanje Roma i 7. sjednici Povjerenstva za Rome u 2015. godine)

b) izrada prve revidirane verzije AP NSUR za razdoblje 2016.-2018. (30. lipnja 2016.) u okviru projekta sufinanciranog od strane UNICEF-ovog Ureda u RH, održano je 5 fokus grupa s predstavnicima tijela državne uprave i predstavnicima Roma kao i predstavnicima organizacija civilnog društva, kao i  dvije fokusirane grupe sa ženama pripadnicima romske nacionalne manjine (21. rujna 2016. godine u Sisku i 5. listopada 2016. godine u Kuršancu)

c) u okviru projekta Nacionalna platforma za uključivanje Roma (financiranog iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu, za razdoblje 2014.-2020. (tzv.  REC program Europske komisije) provedene su:

- dvije javne rasprave na nacionalnoj razini u Zagrebu – ( 12. srpnja 2016. i 04. travnja 2017.godine) o prioritetima i ciljevima unutar svakog strateškog područja iz perspektive pripadnika romske nacionalne manjine. Na prvoj javnoj raspravi je sudjelovalo ukupno 96, a na drugoj 84 sudionika (iz redova tijela državne uprave, vladinih stručnih službi, organizacija civilnog društva, predstavnika lokalne i regionalne samouprave, predstavnika znanstvene zajednice i profesionalnih udruga, međunarodnih organizacija, te gosti Opće uprave za pravosuđe i potrošače EK i Agencije EU za temeljna prava), od toga dvadeset pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući i predstavnike Saveza Roma u RH „Kali Sara“;

- četiri regionalne rasprave s ciljem dobivanja slike o regionalnim/lokalnim prioritetima (Sisak 22.-23. rujna 2016.; Međimurska županija 6.-7. listopada 2016.; Crikvenica 26.-27. listopada 2016.; Beli Manastir 03.-04. studeni 2016.; ukupno 144 sudionika);

- zasebne nacionalne rasprave na temu prioriteta iz perspektive žena i mladih pripadnika romske nacionalne manjine (23.-24. studenog 2016. u Zagrebu, 07.-08. prosinca u Mariji Bistrici, ukupno 39 sudionika);

- dvodnevna rasprava za žene i mlade iz romske i većinske populacije s ciljem definiranja prioriteta u zajedničkim aktivnostima, a koje bi, između ostalog trebale doprinijeti smanjivanju diskriminacije, jačanju socijalne kohezije i unapređenju integracije Roma (02.-03. veljače 2017. – 32 sudionika);

d) na temelju rezultata navedenih rasprava izrađene su I, II i III nacrtna verzija AP-a s ugrađenim preporukama za tijela državne uprave koje anticipiraju kako nalaze vanjske evaluacije tako i nalaze provedenih nacionalnih, regionalnih i lokalnih rasprava.

Ovaj je dokument rezultat provedenih konzultativnih procesa vođenih od lipnja 2016. godine do ožujka 2018. godine. Isti je usuglašen sa širokim krugom dionika, uključujući predstavnike romske nacionalne manjine, uz anticipaciju krajnjeg roka u kojem je planirane mjere potrebno provesti i raspoložive financijske resurse.

Kako prema Nacionalnoj strategiji revizija Akcijskog plana podrazumijeva unos novih i/ili brisanje postojećih mjera u Akcijski plan , izmjenu rokova, financijskih pokazatelja, glavnih nositelja i indikatora provedbe ¹⁴ , u tablici 2. prikazan je razmjer revizije novog provedbenog dokumenta. Akcijski plan, za razdoblje 2019.-2020. godine sadrži 46 mjera. Isti broj mjera kao u prethodnom dokumentu zadržan je samo u području „Obrazovanje“ te u poglavlju koje je i u Akcijskom planu, za razdoblje 2013.-2015. godine dodano strateškim područjima definiranim Nacionalnom strategijom (riječ je o području „Usklađenost programa s međunarodnim standardima te prihvaćenim ugovorima na području ljudskih prava“).

14 Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske, 2012: 133) .

Smanjivanje broja mjera rezultat je, prije svega pokušaja ujednačavanja broja mjera po nositelju pa posljedično i uklanjanja iz dokumenta dijela mjera u kojima su kao nositelji bile navedene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (riječ je o onim mjerama za koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu imale osigurana sredstva) ili Ured (u slučaju kada je bila riječ o mjeri za koju isti nije bio nadležan). Pored navedenog, do smanjivanja broja mjera unutar pojedinog strateškog područja dovelo je i njihovo okrupnjivanje u okvire projekata planiranih iz fondova Europske unije što je pak na sadržajnoj i financijskoj razini dovelo do njihovog značajnog unapređenja.

Sadržajni pomaci vidljivi su u strateškim područjima: „Obrazovanje“, „Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša“ i „Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“. U ovom su dokumentu, u odnosu na prethodni, u području „Obrazovanje“ predložene mjere koje imaju za cilj osiguravanje prijevoza djeci koja žive u prostorno izoliranim naseljima, od kuće do vrtića/predškole te osiguravanje izvaninstitucionalnih oblika podrške učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine putem projekata organizacija civilnog društva. U području „Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša“, sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, planirana je izgradnja obiteljskih kuća u legaliziranom romskom naselju u Dardi, a u području „Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“ planirane su aktivnosti koje će omogućiti znanstveno utemeljeno praćenje učinka kojeg mjere poduzimane u okviru Akcijskih planova imaju na živote krajnjih korisnika, tj. pripadnike romske nacionalne manjine.

Tablica 2. : Prikaz promjena/revizije Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2019.-2020. godine u odnosu na Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine

15 U stupcu je prikazan broj mjera čiji je rok provedbe kontinuiran spram broja mjera koje su planirane jednokratno    

Značajna financijska osnaživanja provedbe vidljiva su u gotovo svim strateškim područjima, osim u području „Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu“. Potonjem u prilog ide i činjenica da je u Državnom proračunu za provedbu Akcijskog plana, za razdoblje od 2019.-2020. godine osigurano tri puta više sredstava no prethodnim Akcijskim planom, za razdoblje od 2013. do 2015. godine (vidi tablicu 3.).

Konačno, jedan od važnih i ranije istaknutih nalaza vanjske evaluacije odnosio se na potrebu definiranja prioriteta kako među strateškim područjima tako i unutar istih, a posljedično i na uključivanje jasnih i realnih obveza u novi dokument, tj. onih koje je u planiranom provedbenom periodu zaista moguće i ostvariti.

Tablica 3. : Prikaz ukupnih iznosa planiranih sredstava prethodnog Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine u odnosu na Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje 2019.-2020. godine

Konačno, jedan od važnih i ranije istaknutih nalaza vanjske evaluacije odnosio se na potrebu definiranja prioriteta kako među strateškim područjima tako i unutar istih, a posljedično i na uključivanje jasnih i realnih obveza u novi dokument, tj. onih koje je u planiranom provedbenom periodu zaista moguće i ostvariti.

Ukoliko se promotri broj planiranih mjera i iznos planiranih sredstava (vidi tablicu 2., treći i četvrti stupac, str. 11), tada je vidljivo da je strateško područje „Obrazovanje“ apsolutni prioritet ovog provedbenog perioda (14 mjera, 45.916.530,00 kn). Potom slijede područje „Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život“ (5 mjera, 27.453.000,00 kn), „Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša (3 mjere, 19.958.823,00 kn) te „Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“ (strateško područje koje uključuje i mjere financijskog osnaživanja tj. otvorene pozive Ureda upućene jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacijama civilnog društva kao i tzv. izravne dodjele/projekte i aktivnosti Ureda kojima se planiraju regionalne i lokalne aktivnosti u području obrazovanja; 8 mjera, 17.081.607,00 kn). Zatim slijede područje „Uključivanje romske nacionalne manjine u društveni i kulturni život“ (6 mjera, 10.233.000,00 kn) te „Socijalna skrb“ (2 mjere, 4.040.000,00 kn) i „Zdravstvena zaštita“ (2 mjere, 405.019,00 kn).

Posljednje mjesto prema broju mjera i osiguranih financijskih sredstava zauzima strateško područje „Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu“ te „Usklađenost programa s međunarodnim standardima te prihvaćenim ugovorima na području ljudskih prava“.  

Pridruživanjem posebnih ciljeva pojedinog strateškog područja planiranim mjerama u novom dokumentu dobiva se uvid i u prioritete unutar svakog strateškog područja (Tablica 4.). Tako je vidljivo da u četiri strateška područja („Obrazovanje“, „Socijalna skrb“, „Uključivanje u društveni i kulturni život“ i „Unapređenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“) niti jedan posebni cilj nije ostao prikraćen.

Tablica 4. : Broj mjera unutar strateškog područja u Akcijskom planu, za razdoblje 2019.-2020. koje je moguće povezati s posebnim ciljevima strateškog područja definiranim Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma, za razdoblje 2013.-2020 .

Drugim riječima, minimalno jednu od ukupnog broja planiranih mjera moguće je dovesti u vezu minimalno s jednim od postavljenih posebnih ciljeva strateškog područja. Mjere planirane u području „Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život“ moguće je povezati s pet od ukupno šest postavljenih posebnih ciljeva, dok je mjere planirane mjere u području „Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša“ moguće je dovesti u vezu s četiri od ukupno sedam postavljenih posebnih ciljeva. Konačno, mjere planirane u području „Zdravstvene zaštite“ moguće je dovesti u vezu s tri od ukupno sedam posebnih ciljeva, a mjere planirane u području „Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu“ s tri od ukupno deset postavljenih posebnih ciljeva.

Analiza prioriteta unutar pojedinog strateškog područja dodatno osnažuje prethodnu konstataciju o području „Obrazovanje“ kao apsolutnom prioritetu ovog provedbenog perioda obzirom da je prema svim kriterijima (broju planiranih mjera, iznosu planiranih sredstava, omjeru ukupnog broja posebnih ciljeva strateškog područja i broja posebnih ciljeva strateškog područja koje je moguće dovesti u vezu s minimalno jednom planiranom mjerom) područje s najvećim vrijednostima.

2. OBRAZOVANJE

1.1. Posebni ciljevi u strateškom području Obrazovanj e

 Podići kvalitetu i učinkovitost obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine te osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina koje će omogućiti osobni razvoj učenika, kao i završavanje osnovnog obrazovanja s ciljem nastavka školovanja te smanjenja razlike između obrazovnih postignuća djece pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosječnu razinu obrazovnih postignuća svih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

 Povećati obuhvat romske djece oba spola predškolskim odgojem i obrazovanjem te podići razinu kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine kao dio cjeline ranog obrazovanja djeteta, koji pomaže smanjenju razlika u društvenom podrijetlu i sposobnostima učenja i nastoji što je moguće bolje zadovoljiti djetetove razvojne potrebe te ga uvesti u svijet svjesnog učenja.

 Izjednačiti obuhvaćenost osnovnoškolskim obrazovanjem pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjek upisa osnovnoškolskog obrazovanja na razini Republike Hrvatske (dosegnuti postotak obuhvaćenosti od 98 %) te izjednačiti završnost osnovnoškolskog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosjek završnosti osnovnoškolskog obrazovanja na razini Republike Hrvatske (dosegnuti postotak završnosti od 95 %).

 Do 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine.

 Smanjiti razliku između prosječnog obuhvata i završnosti srednjeg i visokog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosječni obuhvat i završnost srednjeg i visokog obrazovanja na razini Republike Hrvatske u cilju izjednačavanja mogućnosti za stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. - Povećati broj pripadnika romske nacionalne manjine koji upisuju srednje obrazovanje i visoko obrazovanje do 2020. godine. Povećati broj pripadnika romske nacionalne manjine koji završavaju srednje obrazovanje do 2020. godine.

 Smanjiti razliku između prosječnog obuhvata i završnosti visokog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na prosječni obuhvat i završnost visokog obrazovanja na razini Republike Hrvatske u cilju izjednačavanja mogućnosti za stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja – Do 2020. godine povećati broj pripadnika romske nacionalne manjine koji završavaju visoko obrazovanje te onih koji nastavljaju poslijediplomski studij.

 Povećati obuhvat odraslih pripadnika romske nacionalne manjine programima opismenjavanja, obrazovanja i osposobljavanja kroz cijelo opće, strukovno i visoko obrazovanje, s ciljem razvijanja individualnih potencijala i jačanja njihovih kapaciteta i kompetencija za postizanje veće konkurentnosti na tržištu rada i trajne zapošljivosti te povećanje njihove društvene uključenosti i aktivnog sudjelovanja u svim područjima suvremenog života.

2.2. Prikaz stanja u strateškom području Obrazovanj e

Provedbom mjera ranijih javno-političkih dokumenata usmjerenih uključivanju romske nacionalne manjine kao i posljednjeg operativnog dokumenta (Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015. godine) postignut je značajan napredak u području odgoja i obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine njihovim uključivanjem na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava.

Prema podacima iz godišnjih izvješća vidljivo je značajno povećanje broja djece kojoj se osigurava uključivanje u programe predškolskog odgoja i predškole kako bi se premostio jaz između njihove socio-ekonomske situacije i mogućnosti za uspješnu integraciju tijekom daljnjeg obrazovanja. Tako je 2013./2014. pedagoške godine bilo uključeno 769 (364m, 405ž) djece u predškolske programe, u 2015./2016. pedagoškoj godini bilo je uključeno njih 1026 (513m, 513ž) dok ih je početkom 2016./2017. pedagoške godine uključeno 1118 (600m, 518ž), a početkom 2017./2018. godine 1020 (488m, 532ž) učenika. U osnovnoškolskom sustavu i dalje se osigurava produženi boravak te posebna pomoć u učenju hrvatskoga jezika za učenike koji ne poznaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. To je iznimno važno, budući da navedene aktivnosti predstavljaju preduvjet uspješnog završetka osnovnog obrazovanja te su i dalje potrebni dodatni napori za postizanje adekvatne pripreme učenika za ulazak u obrazovni sustav, ali i uspješno završavanje osnovnog školovanja.

Također, uključivanjem učenika u sustav srednjoškolskog obrazovanja vidljiv je pozitivan pomak. Tako je 2013./2014. školske godine srednju školu pohađalo 588 (327m, 258ž) učenika, u školskoj godini 2015./2016. bilo ih je upisano 746 (406m, 340ž) dok je početkom 2016./2017. školske godine u srednje škole upisano 820 (429m, 390ž) učenika, a početkom 2017./2018. godine 805 (446m, 359ž) učenika.

Tome je svakako pridonijelo osiguravanje uvjeta za uspješno školovanje - osiguravanje srednjoškolski stipendija i smještaja u učenički dom. Sve mjere i aktivnosti koje su se provodile u prethodnom razdoblju imale su za cilj poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju uključujući obrazovanje i skrb pruženu u ranom djetinjstvu, ali i tijekom osnovnog, srednjeg i sveučilišnog obrazovanja s posebnim naglaskom na uklanjanje moguće segregacije u školama, sprječavanje preuranjenog prekida školovanja i osiguravanja laganog prijelaza iz škole do zaposlenja.

To upućuje na zaključak kako su mjere održive te je provedba planiranih daljnjih aktivnosti iznimno važna u sprečavanju preuranjenog napuštanja školovanja učenika pripadnika romske nacionalne manjine, ali i podizanja razine svijesti o važnosti obrazovanja. Osim srednjoškolskih stipendija te osiguravanja smještaja u učeničke domove, osiguravaju se stipendije za studente, dok za odrasle pripadnike romske nacionalne manjine Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava sredstva za provođenje opismenjavanja i osposobljavanja za prvo zanimanje.

Unatoč zamijećenim iskoracima te napretku osnaživanja sustava podrške te uspostavljanja mehanizama koji omogućavaju dostupnost kako predškolskim programima tako i osnovnoškolskim programima i dalje najveći izazov predstavlja osiguravanje uvjeta za istinsku socijalnu integraciju djece te pripremljenost za školu, stjecanje potrebnih znanja i vještina za završetak i nastavak obrazovanja te uspostavljanje ravnoteže broja učenika Roma u odnosu na ostale učenike.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i nadalje će provedbom posebnih mjera i aktivnosti ulagati napore za osiguravanjem kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine, a imajući u vidu kompleksnost i sveobuhvatnost svih resursa, ali i angažman svih dionika koji je nužno potreban za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

3.3. Mjere

3.1.1. Stručno usavršavanje učitelja, stručnih suradnika i suradnika pomagača u osnovnim školama

Opis mjere : Učitelji, stručni suradnici pedagozi i suradnici pomagači u osnovnim školama putem stručnih usavršavanja biti će opremljeni znanjem i metodama kojima će uspješnije upravljati različitostima u razredu, upoznati se s različitom anti-diskriminacijskim pristupima poučavanja, moći će u okviru školskog kurikuluma planirati mjere za pružanje podrške učenicima koji su u riziku od ranog napuštanja školovanja, ovladat će strategijama upotrebe inkluzivnih metoda radi prevencije ranog napuštanja školovanja, prepoznavati će i analizirati funkcioniranje dinamike odnosa u različitim tipovima obitelji s naglaskom specifičnosti suradnje stručnog suradnika pedagoga s disfunkcionalnim obiteljima, razvijati partnerstvo roditelja i škole te definirati oblike suradnje s djelatnicima Centra za socijalnu skrb.

Nositelj provedbe : Agencija za odgoj i obrazovanje

Partneri : Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ravnatelji osnovnih škola

Pokazatelj provedbe : Broj održanih stručnih usavršavanja te broj učitelja, stručnih suradnika i suradnika pomagača koji su sudjelovali na stručnim usavršavanjima

Kontakt točka : Odjel za opće poslove – viši savjetnici za nacionalne programe

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A733003 - Nacionalni programi

Planirani iznos sredstava : 3.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.2.2. Sufinanciranje roditeljskog udjela za pripadnike romske nacionalne manjine u integriranim programima predškolskog odgoja

Opis mjere : Za djecu pripadnike romske nacionalne manjine osigurava se uključivanje u programe predškolskog odgoja kako bi se premostio jaz između socio-ekonomske situacije u kojoj djeca pripadnici romske nacionalne manjine žive i povećale mogućnosti za njihovu uspješnu integraciju tijekom obveznog osnovnog obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinancira roditeljski udio u ekonomskoj cijeni predškolskog odgoja za djecu koja su integrirana tj. polaznici su redovitog programa dječjih vrtića.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, predškolske ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pokazatelj provedbe : Broj djece romske nacionalne manjine za koje je sufinanciran roditeljski udio

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A767015 – Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020.

Planirani iznos sredstava : 5.419.775,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.3.3. Sufinanciranje programa predškole za djecu pripadnike romske nacionalne manjine

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinancira program predškole za djecu pripadnike romske nacionalne manjine te se osiguravaju sredstva za rad odgajatelja, didaktike te prehranu djece. U slučaju da ne postoje prostorni uvjeti u predškolskoj ustanovi, program predškole organizira se u osnovnim školama te se praćenje i vrednovanje ostvarivanja ciljeva i zadataka uključivanja romske djece prati suradnjom sa školama i vrtićima.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, predškolske ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pokazatelj provedbe : Broj djece romske nacionalne manjine za koje je sufinanciran program predškole

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A767015 - Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020.

Planirani iznos sredstava : 4.400.000,00 kn (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.4.4. Sufinanciranje namjenskog prijevoza od kuće do vrtića/predškole za djecu pripadnike romske nacionalne manjine koja žive u izoliranim, segregiranim naseljima

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je prijedlog projekta Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece pripadnika romske nacionalne manjine s ciljem osiguravanja uvjeta za poboljšanje obrazovnih postignuća, socijalizacije te uključivanje u društvo djece pripadnika romske nacionalne manjine. Jedna od aktivnosti koja se pokazala nužnom jest osiguravanje prijevoza od kuće do vrtića/predškole za djecu pripadnike romske nacionalne manjine koja žive u udaljenim, izoliranim naseljima.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, predškolske ustanove

Pokazatelj provedbe : Broj djece kojoj je osiguran namjenski prijevoz

Kontakt točka : Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Služba za programe i projekte Europske unije

Izvor financiranja : Europski socijalni fond, K 818050 OP učinkoviti ljudski potencijali

Planirani iznos sredstava : 4.000.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.5.5. Praćenje upisa i školovanja učenika romske nacionalne manjine oba spola u osnovnim školama

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja vodi bazu o osnovnoškolskom obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine. Podaci dobiveni od Ureda državne uprave u županiji te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sporta Grada Zagreba, upotpunjuju se tj. obrađuju jednom godišnje, uzimajući u obzir podatke na kraju prethodne školske godine i na početku tekuće školske godine. Temeljem podataka prati se upis učenika, uključivanje u produženi boravak, osiguravanje dodatnog učenja hrvatskoga jezika, prekidanje te napuštanje školovanja, kao i broj učenika pripadnika romske nacionalne manjine u razrednim odjelima.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, osnovne škole, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pokazatelj provedbe : Baza podataka o školovanju pripadnika romske nacionalne manjine u osnovnim školama

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A577000 – Administracija i upravljanje

Planirani iznos sredstava : 10.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.6.6. Uključivanje učenika romske nacionalne manjine u produženi boravak, pružanje dodatne pomoći u učenju hrvatskog jezika te uključivanje učenika u dodatne aktivnosti usmjerene ka obrazovnoj i socijalnoj integraciji

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno čl. 43 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pripadnicima romske nacionalne manjine osigurava posebnu pomoć u učenju hrvatskoga jezika učenicima koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Učiteljima razredne nastave i hrvatskoga jezika osiguravaju se sredstva za prekovremeni rad za pružanje posebne pomoći u učenju hrvatskoga jezika. Osim navedenog osigurava se produženi boravak za pripadnike romske nacionalne manjine te putem projekta Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece pripadnika romske nacionalne manjine planirano je financiranje aktivnosti kojima je cilj veće uključivanje romske djece u osnovnoškolsko obrazovanje te promicanje razvoja i upotreba nastavnih metoda i materijala za multikulturalno okruženje u učionici.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnovne škole, organizacije civilnog društva

Pokazatelj provedbe : Broj učenika romske nacionalne manjine uključenih u produženi boravak i dodatne aktivnosti usmjerene ka obrazovnoj i socijalnoj integraciji

Kontakt točka : Uprava za unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Služba za programe i projekte Europske unije i Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja: A767015- Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020 .; K 818050 - Europski socijalni fond

Planirani iznos sredstava : 21.100.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.7.7. Osiguravanje izvaninstitucionalnih oblika podrške učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine putem projekata organizacija civilnog društva

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja godišnje objavljuje natječaj kojem je jedan od glavnih ciljeva, u suradnji s udrugama kao ravnopravnim partnerima, provedbom različitih projekata, zadovoljiti interese i potrebe djece i mladih. S obzirom na to da u redovitom odgojno-obrazovnom procesu, kao i u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, postoji potreba za dodatnim razvijanjem interesa i potencijala djece i mladih te stjecanjem novog znanja, vještina i kompetencija, to se nastoji omogućiti izvaninstitucionalnom provedbom projekata organizacija udruga.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacije civilnog društva, osnovne škole, srednje škole

Pokazatelj provedbe : Broj prihvaćenih projekata organizacija civilnog društva usmjerenih na pružanje podrške djeci romske nacionalne manjine

Kontakt točka : Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Služba za posebne programe i strategije

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A577130 - Poticaji udrugama za izvannastavne aktivnosti

Planirani iznos sredstava : 400.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.8.8. Provedba stručne procjene stanja i potreba u područjima s većim brojem stanovnika pripadnika romske nacionalne manjine s preporukama za modalitete smanjenja broja razrednih odjela u koje su uključeni samo pripadnici romske nacionalne manjine

Opis mjere : Smanjenje broja razrednih odjela u koje su uključeni samo pripadnici romske nacionalne manjine ovisi o mreži škola i upisnih područja gdje postoje razredni odjeli u kojima su samo Romi, i to kako bi se uspostavio optimalan omjer učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na ostale učenike potreban je prostor, osiguran prijevoz i premještaj kadra, kao i učenika u druge škole što zahtjeva napore u osiguravanju osiguravajuće infrastrukture. Planiranom procjenom stanja dobit će se uvid u područja te će se moći predložiti modaliteti za smanjenje broja razrednih odjela u koje su uključeni samo pripadnici romske nacionalne manjine.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport Grada Zagreba

Pokazatelj provedbe : Provedena stručna procjena stanja s izrađenim preporukama

Kontakt točka : Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Sektor za potporu sustavu i programe Europske unije i Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Europski socijalni fond, K 818050 OP učinkoviti ljudski potencijali

Planirani iznos sredstava : 500.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.9.9. Praćenje upisa i školovanja učenika romske nacionalne manjine oba spola u srednjim školama

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja vodi bazu o srednjoškolskom obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine. Podaci dobiveni od Ureda državne uprave u županijama te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sporta Grada Zagreba, upotpunjuju se tj. obrađuju jednom godišnje, uzimajući u obzir podatke na kraju prethodne školske godine i na početku tekuće školske godine. Temeljem podataka prati se upis učenika u trogodišnje i četverogodišnje te petogodišnje srednjoškolske programe. Također, prati se prekid školovanja te napuštanje srednjoškolskog obrazovanje.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Uredi državne uprave u županijama, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, srednje škole

Pokazatelj provedbe : Baza podataka o školovanju pripadnika romske nacionalne manjine u srednjim školama

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A577000 – Administracija i upravljanje

Planirani iznos sredstava : 10.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.10.10. Osiguravanje mjesečnih stipendija redovitim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava stipendije za redovite učenike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine kako bi se omogućilo uspješno školovanje većeg broja učenika te i nastavak daljnjeg školovanja.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : srednje škole

Pokazatelj provedbe : Osigurane mjesečne stipendije za redovite učenike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A767003– Srednjoškolske stipendije za učenike Rome

Planirani iznos sredstava : 7.412.950,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.11.11. Sufinanciranje smještaja u učeničke domove učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine

Opis mjere : Kako bi se osigurali uvjeti za uspješnije školovanje, učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine Ministarstvo znanosti i obrazovanja učenicima sufinancira smještaj u učenički dom.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : srednje škole, učenički domovi

Pokazatelj provedbe : Broj učenika romske nacionalne manjine kojima je osiguran smještaj u učeničkim domovima

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A767015 – Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020.

Planirani iznos sredstava : 200.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.12.12. Osiguravanje stipendija studentima romske nacionalne manjine

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava stipendije svim studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Visoka učilišta

Pokazatelj provedbe : Broj studenata pripadnika romske nacionalne manjine kojima su osigurane studentske stipendije

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A769066 – Potpore romskim studijima i studentima Romima

Planirani iznos sredstava : 460.805,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.13.13. Sufinanciranje smještaja u učeničkim i studentskim domovima redovitim studentima pripadnicima romske nacionalne manjine

Opis mjere : Kako bi se osigurali uvjeti te potaknulo na daljnje školovanje studentima pripadnicima romske nacionalne manjine osigurava se smještaj u učenički/studentski dom.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Visoka učilišta, učenički/studentski domovi

Pokazatelj provedbe : Broj studenata kojima je osiguran smještaj u studentskom domu

Kontakt točka : Samostalni sektor za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A767015 – Provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020.

Planirani iznos sredstava : 200.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.14.14. Uključivanje odraslih pripadnika romske nacionalne manjine u program opismenjavanja i osposobljavanja za prvo zanimanje

Opis mjere : Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinancira programe opismenjivanja i osposobljavanja za prvo zanimanje za odrasle pripadnike romske nacionalne manjine kako bi se osigurali uvjeti za razvijanje kompetencija te postizanje konkurentnosti na tržištu rada.

Nositelj provedbe : Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Partneri : Učilišta za obrazovanje odraslih

Pokazatelj provedbe : Broj odraslih Roma uključenih u programe opismenjavanja i osposobljavanja za prvo zanimanje

Kontakt točka : Uprava za odgoj i obrazovanje, Sektor za srednjoškolki odgoj i obrazovanje

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, A580014 - Razvoj sustava obrazovanja odraslih

Planirani iznos sredstava : 1.800.000,00 kuna (za dvogodišnje razdoblje)

Rok provedbe : 2020. g.

3.
ZAPOŠLJAVANJE I UKLJUČIVANJE U GOSPODARSKI ŽIVOT

1.1. Posebni ciljevi u strateškom području Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život

 Podići razinu socijalne uključenosti romske populacije kroz osnaživanje za uključivanje na tržište rada.

 Povećati konkurentnost i stopu zapošljivosti mladih pripadnika romske nacionalne manjine.

 Povećati konkurentnost i stopu zapošljivosti Romkinja.

 Povećati stopu formalnog samozapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine.

 Podići razinu motivacije pripadnika romske nacionalne manjine za uključivanje na tržište rada.

2.2. Prikaz stanja u strateškom području Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život

Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi nezaposlene osobe po nacionalnosti, ali se procjenjuje da je krajem prosinca 2017. godine bilo evidentirano ukupno 4.206 nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine što je činilo 2,24 % od ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj. U 2017. godini ukupno su 6.708 (2.967 ž) osoba uključeno u proces osnaživanja za uključivanje u tržište rada aktivnostima kao što su informiranje/tribine, individualna savjetovanja ili grupna savjetovanja za stjecanje vještina traženja posla. Aktivnostima grupnih informiranja o samozapošljavanju te savjetovanju o pokretanju posla bilo je obuhvaćeno 20 (8 ž) osoba. U okviru mjera za poticanje zapošljavanja u 2017. godini ukupno je zaposleno 681 (262 ž) osoba.

Ukupan broj oglašenih slobodnih radnih mjesta iz evidencije Zavoda se povećao, što je omogućilo nove prilike za zapošljavanje nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. U 2016. godini na otvorenom tržištu rada (bez uključivanja u poticajne mjere zapošljavanja) ukupno je zaposleno 566 (180 ž) pripadnika romske nacionalne manjine, a u 2017. godini 788 (234 ž) osoba.

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi aktivnosti koje su usmjerene na stvaranje pozitivne klime kod poslodavaca, a u cilju boljeg zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine, što je dovelo do povećanja broj zaposlenih Roma na otvorenom tržištu rada (bez uključivanja u poticajne mjere zapošljavanja). Ukupan broj posjeta poslodavcima s ciljem utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine u 2017. godini iznosio je 158.

Vodeći računa o specifičnim potrebama svojih korisnika, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja usmjerenih nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Istaknimo i da Hrvatski zavod za zapošljavanje značajno i gotovo kontinuirano povećava financijska sredstva za provedbu mjera za poticanje zapošljavanja nezaposlenih osoba pripadnika romske nacionalne manjine, te su u tu svrhu značajno povećana financijska sredstva za provedbu mjera za poticanje zapošljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u okviru Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Izazov su i dalje poteškoće u prikupljanju točnih statističkih podataka, obzirom da Hrvatski zavod za zapošljavanje ne prati nezaposlene osobe prema nacionalnosti, već broj nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine procjenjuje posredno, prema prebivalištu iz kojih se osobe prijavljuju u evidenciju nezaposlenih osoba, prema uvjerenjima koje traže za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi te prema poznavanju romskog ili bajaškog rumunjskog jezika. Otežavajuća okolnost pri stvaranju baze nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine je i činjenica da se osobe romske nacionalne manjine često deklariraju različito. Stoga za pojedine mjere nije bilo moguće utvrditi točan broj korisnika mjere, već samo procjene.

Mogućnosti društvenog poduzetništva u prethodnom su periodu nedovoljno iskorištene iako već postoje važna iskustva u Međimurju i Koprivnici. I pored nedvojbenih uspjeha nekih mjera kao što su javni radovi ¹⁶ , i nedavno istraživanje EUMIDIS II (2016.) pokazuje dimenzije problema na području zapošljavanja. Primjerice , stopa plaćenog posla za Rome između 20. i 64. godine, uključujući samozapošljavanje, povremeni rad i rad u prethodna četiri tjedna u Republici Hrvatskoj je 10% dok je prosjek drugih država članica Europske unije 30%, što je zasigurno povezano i s velikim udjelom Roma bez ikakva formalnog obrazovanja (ISCED 0) u sve tri dobne skupine u Republici Hrvatskoj: 16.-24. godine 5% (EU 6%), 25.-44. godina 28% (EU 11%) i više od 45 godina 46% (EU 23%).

16 Predrag Bejaković (2015), Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada 2010.-2013. http://www.hzz.hr/default.aspx?ID=30483 .

Uz to što se i u ovim podatcima uočavaju izvjesni napreci na području obrazovanja, izjednačavanju mogućnosti pripadnika romske nacionalne manjine bitno će doprinijeti i planirane aktivnosti u borbi protiv diskriminacije na ovom području, čiji značaj potvrđuju i istraživanja. Tako EUMIDIS II (2016)  navodi kako je čak 50% ispitanih Roma u Republici Hrvatskoj potvrdilo diskriminaciju prilikom traženja posla u posljednjih 5 godina (prosjek EU prema istom izvoru iznosi  40%), no zamjećuje se i relativan uspjeh dosadašnjih aktivnosti s obzirom da je stopa onih koji su potvrdili diskriminaciju prilikom traženja posla u posljednjih 12 mjeseci u Republici Hrvatskoj smanjena na 29% (prosjek EU prema istom izvoru iznosi 16%).

Dodatne napore zahtijeva i visoka stopa mladih osoba koje „nisu zaposlene niti su na školovanju ili osposobljavanju“ (tzv. NEET skupina). Sličan pokazatelj izračunat za Rome u dobi između 16 i 24 godine na temelju stopa „plaćenog rada“ iz istraživanja EUMIDIS II pokazuje da udio mladih Roma koji nisu zaposleni niti su na školovanju ili osposobljavanju u prosjeku iznosi 63% – u usporedbi s 12% opće populacije iste dobne skupine u EU-28“ ¹⁷  U Republici Hrvatskoj stopa je najviša u uspoređenim državama članicama Europske unije i iznosi u prosjeku 77%, odnosno 72% za muškarce i čak 82 % za žene. Podatak osobito zabrinjava u usporedbi s podatcima EUROSTAT-a za opću populaciju koji za Republiku Hrvatsku navode stopu od 19%. Tranzicija između obrazovanja i zapošljavanja time je potvrđena kao osobit izazov za mlađe dobne skupine .

17 FRA EUMIDIS II, 2016, Romi, http://fra.europa.eu/en/publication/2016/eumidis-ii-roma-selected-findings .

3.3. Mjere

3.1.1. Provoditi aktivnosti usmjerene na podizanje motivacije za uključivanje na tržište rada, u skladu s potrebama i mogućnostima nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine, osobito žena, mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba

Opis mjere : Mjera uključuje individualno savjetovanje, motivacijsko savjetovanje, grupno informiranje, radionice za aktivno traženje posla, radionice za unapređenje socijalnih vještina (aktiviranje i motiviranje nezaposlenih osoba romske nacionalne, radionice podrške), profesionalno informiranje i savjetovanje za izbor zanimanja.

Nositelj provedbe : Hrvatski zavod za zapošljavanje

Partneri : Regionalni/područni uredi Zavoda, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici romske nacionalne manjine, udruge romske nacionalne manjine, vijeća romske nacionalne manjine

Pokazatelji provedbe : broj učenika uključenih u postupke profesionalnog informiranja i savjetovanja prema dobi/spolu; broj nezaposlenih osoba uključenih u aktivnosti savjetovanja i aktivacijske programe prema spolu/dobi/trajanju nezaposlenosti; broj nezaposlenih osoba koji su se zaposlili na otvorenom tržištu rada prema spolu/dobi/trajanju nezaposlenosti.

Kontakt točka : Središnji ured/Odjel posredovanja pri zapošljavanju

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stavka redovite aktivnosti A689013 Administracija i upravljanje

Planirani iznos sredstava : 2019. godina: 800.000 kn; 2020. godina 812.000 kn

Rok provedbe : 2020. g.

3.2.2. Uključivati nezaposlene pripadnike romske nacionalne manjine, osobito žene, mlade i dugotrajno nezaposlene osobe u programe obrazovanja, osposobljavanja i ostale poticajne mjere za zapošljavanje

Opis mjere : Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja usmjerenih nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada Zavod tako provodi uvriježene intervencije aktivne politike zapošljavanja kojima se potiče zapošljavanje, samozapošljavanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje za rad te uključivanje u programe javnih radova specifičnih ciljanih skupina. Mjera obrazovanje nezaposlenih je mjera unutar koje se nezaposlene osobe uključuju u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama kako bi se osposobili za zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu rada. Osposobljavanje na radnom mjestu je mjera čiji je cilj osposobiti nezaposlene osobe za stjecanje znanja i vještina na radnom mjestu potrebnih za obavljanje poslova tog istog radnog mjesta. Nakon osposobljavanja nezaposlena osoba stječe potvrdu poslodavca ili javnu ispravu o osposobljenosti

Nositelj provedbe : Hrvatski zavod za zapošljavanje

Partneri : Regionalni/područni uredi Zavoda, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici romske nacionalne manjine, udruge romske nacionalne manjine, vijeća romske nacionalne manjine

Pokazatelji provedbe : broj nezaposlenih mladih osoba uključenih u obrazovne programe i programe osposobljavanja prema spolu, broj nezaposlenih osoba prema spolu/dobi/trajanju nezaposlenosti koji su se uključili u programe poticajnog zapošljavanja.

Kontakt točka : Središnji ured/Odjel posredovanja pri zapošljavanju

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , stavka A689027 Akcijski plan za uključivanje Roma i stavka A689036 Naknade korisnicima mjera aktivne politike zapošljavanja.

Planirani iznos sredstava : Za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2019. i 2020. godini ukupno je planirano 25.438.000,00 kuna.

Rok provedbe : 2020. g.

3.3.3. Provoditi prilagođene aktivnosti usmjerene na stjecanje i razvijanje vještina, sposobnosti i motivacije nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine, osobito žena i mladih, za samozapošljavanje.

Opis mjere : mjera uključuje individualno savjetovanje o samozapošljavanju, grupno informiranje, radionice za samozapošljavanje, potpora za samozapošljavanje

Nositelj provedbe : Hrvatski zavod za zapošljavanje

Partneri : Regionalni/područni uredi Zavoda, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici romske nacionalne manjine, udruge romske nacionalne manjine, vijeća romske nacionalne manjine

Pokazatelji provedbe : broj nezaposlenih osoba uključenih u aktivnosti pripreme za samozapošljavanje prema spolu/dobi, broj samozaposlenih osoba uz korištenje potpore prema spolu/dobi, broj samozaposlenih osoba koje su nakon 12 mjeseci od korištenja potpore ostali samozaposleni prema spolu/dobi, broj samozaposlenih osoba bez potpore prema spolu/dobi

Kontakt točka : Središnji ured/Odjel posredovanja pri zapošljavanju

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stavka redovite aktivnosti A689013 Administracija i upravljanje

Planirani iznos sredstava : 2019. godina: 100.000 kn; 2020. godina 101.500 kn.

Rok provedbe : 2020. g.

3.4.4. Provoditi senzibilizaciju poslodavaca i informiranje o mogućnostima korištenja mjera za zapošljavanje nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine te istražiti potrebe poslodavaca kako bi se pripremile nezaposlene pripadnike romske nacionalne manjine za uspješno zapošljavanje

Opis mjere : promocija za zapošljavanje, info radionica za poslodavce o mogućnostima korištenja mjera za zapošljavanje, poslovno savjetovanje poslodavaca

Nositelj provedbe : Hrvatski zavod za zapošljavanje

Partneri : Regionalni/područni uredi Zavoda, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici romske nacionalne manjine

Pokazatelji provedbe : broj izvršenih promocija mjera za zapošljavanje i obrazovanje osoba romske nacionalne manjine prema poslodavcima i ostalim dionicima na tržištu rada, broj info radionica za poslodavce o mogućnostima korištenja mjera za zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine, broj poslodavaca koji je koristio mjere za zapošljavanje i obrazovanje, broj poslovnih savjetovanja poslodavaca u svrhu promocije mogućnosti zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine

Kontakt točka : Središnji ured/Odjel posredovanja pri zapošljavanju

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stavka redovite aktivnosti A689013 Administracija i upravljanje

Planirani iznos sredstava : 2019. godina: 100.000 kn; 2020. godina 101.500 kn.

Rok provedbe : 2020. g.

3.5.5. Praćenje i analiza zastupljenosti i zapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine u tijelima državne uprave te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Opis mjere : Redovito će se pratiti ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju pripadnika romske nacionalne manjine sukladno odredbama čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina

Nositelj provedbe : Ministarstvo uprave

Partneri : tijela državne uprave, pravosudna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pokazatelji provedbe : Broj tijela obuhvaćenih čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina od kojih su prikupljeni podaci o broju pripadnika romske nacionalne manjine koji su se pozvali na pravo prednosti pri zapošljavanju te broj pripadnika romske nacionalne manjine koji je zaposlen na temelju poziva na pravo prednosti

Kontakt točka : Služba za upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi, Služba za nacionalne manjine

Izvor financiranja : Državni proračun na poziciji Ministarstva uprave, stavka A830001 Administracija i upravljanje

Rok provedbe : 2020. g.

4.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

1.1. Posebni ciljevi u strateškom području Zdravstvena zaštit a

 Podići razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje.

 Smanjiti pobol od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi.

 Smanjiti raširenost konzumiranja svih sredstava ovisnosti među romskom populacijom, s naglaskom na djecu i mlade te podići razinu svijesti o štetnosti sredstava ovisnosti.