I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se stručna arhivska zvanja i druga zvanja u arhivskoj struci, te uvjeti i način njihova stjecanja.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

II. STRUČNA ARHIVSKA ZVANJA

Članak 3.

(1) Temeljna stručna zvanja u arhivskoj struci su:

– arhivist

– arhivski tehničar specijalist

– arhivski tehničar

(2) Viša stručna zvanja su:

– arhivski savjetnik

– viši arhivist

– viši arhivski tehničar specijalist

– viši arhivski tehničar

(3) Uz nazive navedenih temeljnih stručnih zvanja dodaje se i područje uže specijalnosti ako je osoba koja je stekla određeno stručno zvanje položila odgovarajući dio stručnog ispita propisan ovim Pravilnikom.

Članak 4.

(1) Druga zvanja u arhivskoj struci konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Drugim zvanjima u arhivskoj struci u smislu ovog Pravilnika smatraju se i zvanja iz područja knjižnične i muzejske djelatnosti koja zaposlenici u arhivima stječu u skladu s propisima koji uređuju knjižničnu i muzejsku djelatnost.  

(3) Za radnike koji obavljaju poslove upravljanja dokumentarnim gradivom izvan arhiva utvrđuju se ovim Pravilnikom uvjeti i način provjere stručne osposobljenosti.

Članak 5.

Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja iz članka 3. ovoga Pravilnika jesu:

1. za zvanje arhivist:

– završen odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij

– jedna godina radnog iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva i

– položen stručni ispit za zvanje arhivist

2. za zvanje arhivski tehničar specijalist:

– završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ili s njim izjednačen studij

– jedna godina radnog iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva i

– položen stručni ispit za zvanje arhivski tehničar specijalist

3. za zvanje arhivski tehničar

– završeno srednje obrazovanje,

– jedan godina radnog iskustva na stručnim poslovima čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva i

– položen stručni ispit za zvanje arhivski tehničar.

III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA

Članak 6.

(1) Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće arhivsko zvanje, odnosno stručne poslove čuvanja, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva i sa najmanje godinu dana radnog, odnosno pripravničkog staža s punim radnim vremenom u trenutku podnošenja prijave. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi.

(2) Osoba koja polaže stručni ispit (u daljnjem tekstu: pristupnik) podnosi prijavu za polaganje stručnog ispita Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci Hrvatskog arhivskog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Prijava se podnosi na adresu Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, koji organizira postupak polaganja stručnih ispita.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadrži: ime i prezime, datum i mjesto rođenja te adresu stanovanja pristupnika, naziv zvanja i specijalnosti za koje se prijava podnosi, podatke o završenoj školi ili fakultetu i o stečenom stručnom zvanju ako je pristupnik već stekao stručno zvanje, podatke o radnome mjestu i ustanovi zaposlenja, te prijedlog teme stručnog rada, odnosno predmeta praktičnog rada i ime i prezime mentora.

(4) Prijavi se prilažu:

– životopis pristupnika,

– presliku diplome ili svjedodžbe,

– potvrda o završenom pripravničkom stažu, odnosno o radu na odgovarajućim poslovima iz stavka 1. ovog članka pravne osobe u kojoj je pristupnik završio pripravnički staž,

– naslov i opis teme stručnog rada, odnosno predmeta praktičnog rada, potpisan od mentora.

Članak 7.

(1) Prijavu za polaganje ispita pristupnik je dužan podnijeti Povjerenstvu najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka.

(2) Prijave za polaganje ispita razmatra i prihvaća ili odbija Povjerenstvo.

(3) U postupku razmatranja prijave Povjerenstvo će provjeriti potpunost prijave i valjanost priložene dokumentacije. Ako utvrdi da prijava nije potpuna ili da neki od priloga nije valjan, o tome će obavijestiti podnositelja i odgoditi razmatranje prijave, dok mu ne bude dostavljena valjana i potpuna prijava.

Članak 8.

(1) Odluku o prijavi za polaganje ispita Povjerenstvo je dužno donijeti u roku od 30 dana od zaprimanja i o tome obavijestiti podnositelja, najkasnije 15 dana od donošenja odluke.

(2) Ako je razmatranje prijave odgođeno, obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati navod o razlogu odgode i uputu za ispravak ili dopunu prijave, uključujući i uputu za odabir teme i mentora za temu stručnog, odnosno predmet praktičnog rada, ako je predložena tema ocijenjena neprihvatljivom.

(3) Ako podnositelj u roku od dva mjeseca od zaprimanja obavijesti Povjerenstvu ne dostavi traženi ispravak, odnosno dopunu, prijava se smatra odbačenom.

(4) Ako je prijava odbačena, obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati navod o razlogu zbog kojeg je odbačena.

(5) U obavijesti o prihvaćanju prijave podnositelja se obavještava i o uvjetima za izlazak na ispit i o ispitnoj literaturi.

Članak 9.

(1) Pristupnik čija je prijava za polaganje ispita prihvaćena može pristupiti ispitu najkasnije na drugom redovnom ispitnom roku nakon stjecanja prava na pristupanje ispitu.

(2) Pristupnik koji ne pristupi ispitu niti u drugom redovnom ispitnom roku nakon stjecanja prava na pristupanje ispitu, gubi pravo izlaska na ispit na temelju prihvaćene prijave.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pristupniku koji je zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu priznaje se pravo pristupanja ispitu u sljedećem ispitnom roku.

Članak 10.

(1) Pristupnik može za jedan ispitni rok prijaviti ispit za sve ili dio predmeta koje je dužan položiti. Predmete jednog stručnog ispita pristupnik može prijaviti u najviše dva ispitna roka.

(2) Prijava za izlazak na ispit u ispitnom roku dostavlja se Povjerenstvu najkasnije trideset dana prije početka ispitnog roka.

(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati: ime i prezime pristupnika, naziv zvanja i specijalnosti za koje se pristupa ispitu, ispitni rok na koji se prijavljuje izlazak na ispit te predmeti koje će polagati na tom ispitnom roku. Prijavi se obvezno prilaže potvrda o uplati naknade za pristupanje ispitu.

(4) Pristupnik je dužan najkasnije trideset dana prije početka ispitnog roka Povjerenstvu dostaviti stručni rad, odnosno izvješće o praktičnom radu.

(5) Povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za pristupanje ispitu u ispitnom roku i o tome ga obavještava najkasnije u roku od petnaest dana od primitka prijave za izlazak na ispit.

(6) Povjerenstvo može iznimno odobriti izlazak na ispit i pristupniku koji je prijavu za ispit dostavio u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga članka ako su osigurani svi drugi uvjeti da se ispit održi.

Članak 11.

(1) Stručni ispit za stjecanje temeljnih stručnih zvanja polaže se prema Programu stručnih ispita u arhivskoj struci koji je utvrđen ovim Pravilnikom na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.

(2) Programom stručnih ispita određuju se predmeti koji se polažu na ispitu i njihov sadržaj te način izrade praktičnog ili stručnog rada.

(3) Hrvatsko arhivsko vijeće utvrđuje sadržaj predmeta i popis stručne literature za predmete koji se polažu na ispitu. Popis stručne literature i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i mrežnim stranicama Hrvatskog državnog arhiva.

(4) Sadržaj predmeta i popis stručne literature mogu se dopuniti i izmijeniti najkasnije 6 mjeseci prije polaganja ispita.

Članak 12.

(1) Stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela ispita.

(2) Opći dio ispita obvezan je za sve osobe koje polažu ispit.

(3) Posebni dio ispita polaže se prema programu koji je za pojedino stručno zvanje utvrđen ovim Pravilnikom.

Članak 13.

Opći dio ispita obuhvaća predmete:

– Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske i Zakonodavstvo u području kulture,

– Zaštita arhivskog gradiva,

– Informatika.

Članak 14.

(1) Posebni dio ispita za zvanje arhivist obuhvaća predmete:

– Arhivistika

– Povijest institucija na hrvatskom području

– Spisovodstvo.

(2) Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju arhivista su:

– za specijalnost filmskog arhivista: Povijest filma i Filmska tehnologija,

– za specijalnost konzervatora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,

– za specijalista za starije arhivsko gradivo: Pomoćne povijesne znanosti,

– za specijalista za novije arhivsko gradivo: Upravljanje elektroničkim dokumentima i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 15.

(1) Posebni dio ispita za zvanje arhivski tehničar specijalist obuhvaća predmete:

– Osnove arhivistike

– Spisovodstvo.

(2) Obvezni predmeti za stjecanje uže specijalnosti u zvanju arhivskog tehničara specijalista su:

– za užu specijalnost arhivskog tehničara specijalista za filmsko gradivo: Filmska tehnologija

– za užu specijalnost arhivskog tehničara specijalista konzervatora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva

– za užu specijalnost arhivskog tehničara specijalista reprografa: Fotografija i mikrografija

– za užu specijalnost arhivskog tehničara specijalista za novije gradivo: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 16.

(1) Posebni dio ispita za zvanje arhivski tehničar obuhvaća predmete:

– Osnove arhivistike

– Osnove spisovodstva.

(2) Obvezni predmeti za stjecanje uže specijalnosti u zvanju arhivskog tehničara su:

– za užu specijalnost filmskog tehničara: Filmska tehnologija

– za užu specijalnost tehničara – konzervatora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva

– za užu specijalnost reprografa: Fotografija i mikrografija

– za užu specijalnost spisovoditelja: Spisovodstvo

– za užu specijalnost tehničara za novije gradivo: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 17.

(1) Pristupnici koji polažu ispit za zvanje arhivist dužni su prije pristupanja ispitu izraditi stručni rad.

(2) Tema za stručni rad mora biti iz gradiva posebnog dijela stručnog ispita, odnosno u vezi sa stručnim poslovima u zvanju arhivist.

Članak 18.

(1) Pristupnici koji polažu ispit za zvanje arhivski tehničar specijalist ili zvanje arhivski tehničar dužni su obaviti praktični rad.

(2) Predmet praktičnog rada mora biti iz područja stručnoga rada u zvanju za koje se polaže ispit.

Članak 19.

(1) Mentor pristupnicima za temu stručnog, odnosno predmet praktičnog rada može biti osoba koja je stekla stručno zvanje viši arhivist ili arhivist s najmanje 5 godina iskustva nakon stjecanja zvanja arhivist.

(2) Popis mentora utvrđuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva. Mentori se imenuju na mandat od 4 godine.

Članak 20.

(1) Predmeti iz općeg i posebnog dijela ispita polažu se usmeno.

(2) Pristupnik se ispituje posebno iz svakog predmeta koji je prijavio.

(3) Sastavni dio ispita čini i ocjena stručnog rada, odnosno praktičnog rada.

Članak 21.

(1) Ispitivanju su nazočna najmanje dva člana Povjerenstva i ispitivač predmeta iz kojeg se ispituje. Pitanja pristupniku postavlja ispitivač.

(2) Uspjeh na ispitu iz pojedinog predmeta ocjenjuje ispitivač. Uspjeh se ocjenjuje ocjenom „položio“ i „nije položio“ .

Članak 22.

(1) Stručni rad i izvješće o praktičnom radu ocjenjuju članovi Povjerenstva koji su nazočni polaganju ispita.

Članak 23.

(1) Opći uspjeh pristupnika na ispitu utvrđuje Povjerenstvo nakon što je pristupio ispitu iz svih predmeta za zvanje za koje je prijavio ispit te ako mu je stručni, odnosno praktični rad ocijenjen pozitivno.

(2) Opći uspjeh na stručnom ispitu može biti: „položio“ ili „nije položio“.

(3) Ako pristupnik nije položio ispit iz nekog predmeta, uključujući i stručni rad, odnosno praktični rad, njegov opći uspjeh na stručnom ispitu ocjenjuje se ocjenom „nije položio“.

(5) Uspjeh pristupnika utvrđuje se u zapisniku Povjerenstva. Zapisnik sadrži podatke o pristupniku koji se navode u prijavi za ispit, naziv zvanja i specijalnosti za koje je pristupio ispitu, navode o ispitnom roku, uspjehu iz pojedinih predmeta, opći uspjeh na ispitu te moguće primjedbe članova Povjerenstva u vezi s provedbom ispita.

(6) Nakon završenog ispita predsjednik Povjerenstva izvješćuje pristupnika o općem uspjehu na ispitu.

Članak 24.

(1) Pristupnik koji nije zadovoljio iz najviše dva predmeta može biti upućen na popravni ispit u roku što ga odredi Povjerenstvo. Taj rok ne može biti kraći od trideset dana niti dulji od šest mjeseci od dana polaganja ispita.

(2) Povjerenstvo je dužno pristupnika obavijestiti o roku popravnog ispita najkasnije trideset dana prije toga roka.

(3) Pristupnik koji nije zadovoljio iz više od dva predmeta, kao i pristupnik koji nije zadovoljio na popravnom ispitu, može ponovo prijaviti ispit u ispitnom roku po isteku šest mjeseci.

Članak 25.

(1) Pristupnici koji su završili preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni ili stručni studij informatike ili drugi odgovarajući studij, oslobođeni su obveze polaganja predmeta Informatika.

(2) Pristupnicima koji su u okviru studija ili drugog stručnog ispita položili predmet iz programa stručnog ispita u arhivskoj struci priznaje se položeni predmet, pod uvjetom da sadržaj predmeta koji su položili odgovara sadržaju predmeta u okviru stručnog ispita u arhivskoj struci.

Članak 26.

(1) Pristupnik koji namjerava ostvariti pravo na oslobođenje od obveze polaganja ispita iz nekog predmeta, uz prijavu za polaganje ispita prilaže zahtjev za oslobođenje od polaganja ispita iz tog predmeta i dokaz da je položio odgovarajući ispit.

(2) Odluku o oslobađanju od obveze polaganja ispita iz pojedinog predmeta donosi Povjerenstvo. O svojoj odluci Povjerenstvo je dužno u pisanom obliku obavijestiti pristupnika koji je podnio zahtjev.

Članak 27.

(1) O položenom stručnom ispitu pristupniku uvjerenje izdaje ministarstvo nadležno za poslove  kulture.

(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati: ime i prezime pristupnika, datum i mjesto rođenja, obrazovanje, naziv zvanja za koje je položio stručni ispit i naziv specijalnosti, datum polaganja i opći uspjeh na ispitu

(3) Hrvatski državni arhiv obvezno vodi Evidenciju o položenim stručnim ispitima u arhivskoj struci.

(4) U Evidenciju o položenim stručnim ispitima u arhivskoj struci upisuje se: redni broj, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa pristupnika, obrazovanje, naziv i sjedište pravne osobe u kojoj je zaposlen, naziv zvanja i specijalnosti te datum polaganja ispita i opći uspjeh na ispitu.

Članak 28.

(1) Stručne ispite provodi Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci Hrvatskog arhivskog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo ima tri člana od kojih je jedan predsjednik. Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje su stekle stručno zvanje viši arhivist ili arhivski savjetnik.

(3) Predsjednika i članove Povjerenstva te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, na rok od četiri godine.

(4) Zamjenik člana Povjerenstva sudjeluje radu Povjerenstva u slučaju spriječenosti, odnosno nemogućnosti člana Povjerenstva da sudjeluje u njegovu radu.

Članak 29.

(1) Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

– predlaže Hrvatskom arhivskom vijeću ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete,

– određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaganja ispita,

– razmatra i odlučuje o prijavama za ispit,

– organizira i provodi postupak ispita,

– daje obavijesti i upute u vezi s pristupanjem ispitu i održavanjem ispita,

– Hrvatskom arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim ispitima,

– obavlja i druge poslove sukladno ovom Pravilniku.

(2) Predsjednik Povjerenstva organizira rad Povjerenstva.

(3) Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Povjerenstva.

(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.

Članak 30.

(1) Ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.

(2) Ispitivačem, odnosno zamjenikom ispitivača može se imenovati samo osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno s njim izjednačen studij iz područja koje ispituje.

Članak 31.

(1) Troškove stručnog ispita snosi poslodavac odnosno pristupnik koji nije zaposlen i uplaćuje ih Hrvatskom državnom arhivu, a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i Hrvatskoga državnog arhiva.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove kulture donosi odluku od visini troškova ispita na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva.  

(3) Visina troškova iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i Hrvatskoga državnog arhiva.

Članak 32.

(1) Osobi koja odustane od ispita koji je prijavila, uplaćeni iznos troškova za pristupanje ispitu priznaje se za izlazak na sljedeći ispitni rok, pod uvjetom da o odustajanju od ispita obavijesti Povjerenstvo najkasnije sedam dana prije ispitnog roka.

(2) Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu niti pravodobno otkaže polaganje ispita, nema pravo na povrat uplaćenih troškova.

Članak 33.

(1) Sredstva za rad ovog Povjerenstva i održavanje stručnih ispita osiguravaju se iz naknade troškova ispita iz članka 31. ovoga Pravilnika.

(2) Članovi Povjerenstva, njihovi zamjenici, tajnik i ispitivači imaju pravo na naknadu razmjerno broju pristupnika i kandidata.

(3) Posebna naknada se određuje za pregled i ocjenu stručnog rada i izvješća o praktičnome radu.

(4) Način utvrđivanja naknada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje  odlukom iz članka 31. stavka 2. Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog držanog arhiva.

IV. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE

Članak 34.

(1) Zaposlenicima u državnim arhivima, arhivima jedinica lokalne samouprave i uprave, specijaliziranim arhivima, privatnim arhivima i u drugim pravnim osobama u kojima se obavljaju stručni poslovi iz arhivske ili srodnih struka, koji su položili stručni ispit u srodnim strukama, priznaje se stručni ispit sukladno ovom Pravilniku, te oni imaju pravo polagati dopunski stručni ispit iz arhivske struke.

(2) Dopunski stručni ispit može polagati i osoba koja je položila stručni ispit za jedno od temeljnih stručnih zvanja, a želi steći drugo temeljno stručno zvanje, za koje je ostvarila druge potrebne uvjete, ili drugu specijalnost.

(3) Dopunski stručni ispit obuhvaća predmete u okviru ispita za stručno zvanje ili specijalnost koja se želi steći, a koje pristupnik nije položio u okviru ranije položenoga stručnog ispita.

(4) Na traženje pristupnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Povjerenstvo određuje koja će ispitna područja pristupnik polagati u dopunskom stručnom ispitu, kao i ispitno gradivo u okviru ispitnog programa za odgovarajuće zvanje, imajući u vidu program po kojem je pristupnik polagao stručni ispit u arhivskoj ili srodnoj struci.

(5) Ako ispitni program prema kojem je pristupnik položio stručni ispit u srodnoj struci u potpunosti obuhvaća odgovarajući ispitni program iz ovoga Pravilnika pristupnik ne polaže dopunski stručni ispit. Rješenje o priznanju stručnog ispita u srodnoj struci donosi, na prijedlog Povjerenstva, ministar nadležan za kulturu.

Članak 35.

Prijavi za polaganje dopunskog stručnog ispita, uz ostale isprave i dokumente iz članka 23. stavka 4. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenom stručnom ispitu u arhivskoj ili srodnoj struci s ispitnim programom.

Članak 36.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit odgovarajuće se primjenjuju i na dopunski stručni ispit.

Članak 37.

Postupak utvrđivanja ispunjava li inozemna stručna kvalifikacija uvjete propisane ovim Pravilnikom za pojedino stručno arhivsko zvanje provodi se sukladno propisu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

V. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ARHIVSKIH ZVANJA

Članak 38.

Uvjeti i način stjecanja viših stručnih zvanja iz članka 3. ovoga Pravilnika su:

1. za zvanje arhivski savjetnik:

– najmanje pet godina radnoga iskustva na stručnim arhivističkim poslovima od stjecanja zvanja viši arhivist do podnošenja zahtjeva za zvanje arhivski savjetnik

– objavljeni radovi iz područja struke te vrijedan stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 300 bodova.

2. za zvanje viši arhivist:

– najmanje pet godina radnoga iskustva na stručnim arhivističkim poslovima od stjecanja zvanja arhivist do podnošenja zahtjeva za zvanje viši arhivist

– objavljeni radovi iz područja struke te vrijedan stručni doprinos, koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 150 bodova.

3. za zvanje viši arhivski tehničar specijalist:

– najmanje pet godina radnoga iskustva na području zaštite i obrade arhivskog gradiva od stjecanja zvanja arhivski tehničar specijalist do podnošenja zahtjeva za zvanje viši arhivski tehničar specijalist

– obavljen stručni rad i ostvaren stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 80 bodova.

4. za zvanje viši arhivski tehničar:

– najmanje pet godina radnoga iskustva na području zaštite i obrade arhivskog gradiva od stjecanja zvanja arhivski tehničar do podnošenja zahtjeva za zvanje viši arhivski tehničar

– obavljen stručni rad i ostvaren stručni doprinos koji se prema kriterijima utvrđenima ovim Pravilnikom mogu izraziti s najmanje 50 bodova.

Članak 39.

Stručni i znanstveni kriteriji izraženi u bodovima za napredovanje u viša stručna zvanja sastavni su dio ovog Pravilnika.

Članak 40.

(1) Radi stručne prosudbe o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja, ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća imenuje Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja u arhivskoj struci (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo).

(2) Stručno povjerenstvo ima tri člana od kojih  je jedan predsjednik. Članom Stručnog povjerenstva može se imenovati osoba koja je stekla zvanje arhivskog savjetnika i koja je ostvarila osobito značajne rezultate u stručnom radu.

(3) Ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća imenuje i dva zamjenika članova Stručnog povjerenstva koji sudjeluju u njegovu radu u slučaju spriječenosti nekog od članova.

(4) Naknade za rad članova Stručnog povjerenstva utvrđuje Ministarstvo kulture.

(5) Predsjednik skrbi o organizaciji rada Stručnog povjerenstva.

(6) Administrativne poslove za Stručno povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Stručnog povjerenstva.

Članak 41.

(1) Zahtjev za stjecanje višeg stručnog zvanja kandidat podnosi Stručnom povjerenstvu u pisanom obliku s dokazima o ispunjenju Pravilnikom propisanih uvjeta na adresu Hrvatskog državnog arhiva.

(2) Zahtjevu je potrebno priložiti:

– životopis s podacima o radu u struci i opisom dostignuća u stručnome radu,

– presliku diplome ili svjedodžbe,

– dokaze o prethodno stečenome stručnom zvanju i potrebnome radnom iskustvu na stručnim arhivističkim odnosno poslovima zaštite i obrade arhivskog gradiva,

– bibliografiju objavljenih radova i radove kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dodjelu  zvanja koji se odnose na objavljene stručne ili znanstvene radove i doprinos razvoju struke,

– dokumentaciju kojom se dokazuju uspješnost u stručnome radu i ostvaren stručni doprinos.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon ispunjenja uvjeta koji se odnose na propisani radni staž za stjecanje zvanja ako su ostvareni svi ostali propisani uvjeti za stjecanje zvanja.

(4) Po završenom postupku dodjele viših stručnih zvanja predana dokumentacija se ne vraća.

Članak 42.

(1) Stručno povjerenstvo dužno je pokrenuti postupak razmatranja zahtjeva najkasnije u roku od petnaest dana od njegova zaprimanja.

(2) Stručno povjerenstvo određuje člana izvjestitelja za svaki pojedini zahtjev.

(3) Izvjestitelj je dužan u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva i potpune dokumentacije podnijeti izvješće s obrazloženim prijedlogom ocjene radova i drugih dokaza o ispunjavanju stručnih uvjeta za dodjelu traženoga zvanja izražene bodovima u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. Izvješće se članovima Stručnoga povjerenstva može dostaviti i u elektroničkom obliku.

(4) Ako je priložena dokumentacija nepotpuna izvjestitelj može u dogovoru sa Stručnim povjerenstvom zatražiti dopunu dokumentacije, obaviti očevid radi stručne prosudbe rada kandidata i zatražiti stručno mišljenje ustanove u kojoj je kandidat obavljao poslove na koje se odnosi dokumentacija priložena zahtjevu.

(5) Članovi Stručnoga povjerenstva razmatraju izvješće na sjednici ili pojedinačno tako da se očituju o prijedlogu izvjestitelja. Svaki član Stručnoga povjerenstva može zatražiti dopunu izvješća, dati svoj prijedlog ocjene ili zatražiti na uvid dokumentaciju temeljem koje je izvjestitelj dao svoju ocjenu.

(6) Svoju ocjenu o zahtjevu Stručno povjerenstvo dužno je utvrditi u roku tri mjeseca od zaprimanja potpunog zahtjeva, odnosno dopune zahtjeva. Ocjena Stručnoga povjerenstva utvrđuje se većinom glasova njegovih članova i prilaže, odnosno upisuje u usuglašeno izvješće. Član koji se ne složi s prijedlogom ocjene može dati svoje obrazloženo izdvojeno mišljenje koje se, zajedno s prijedlogom Stručnog povjerenstva, dostavlja Hrvatskom arhivskom vijeću.

Članak 43.

(1) Stručno povjerenstvo razmatra radove i druge dokaze o ispunjavanju stručnih uvjeta za stjecanje traženoga zvanja te ih vrednuje određenim brojem bodova sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Broj bodova za pojedini rad ili drugi dokaz o ispunjavanju stručnih uvjeta Stručno povjerenstvo utvrđuje imajući u vidu doprinos stručnome radu koji sadrži; složenost i zahtjevnost teme ili posla na koji se odnose, kvalitetu predočenoga rezultata stručnoga rada te doprinos stvaranju ili širenju novih spoznaja i metodologija u arhivistici i razvoju arhivske teorije i prakse. Radovi i drugi priloženi dokazi koji nisu iz arhivske struke, ne pokazuju odgovarajuću stručnu razinu ili sadrže znatnije nedostatke neće se bodovati.

(3) Stručno povjerenstvo dužno je obrazložiti svoju ocjenu o svakome radu i drugome dokazu o ispunjavanju stručnih uvjeta koji su mu dostavljeni na prosudbu.

Članak 44.

(1) Stručno povjerenstvo predložit će dodjelu traženog zvanja podnositelju zahtjeva ako su:

– njegovi radovi u struci i drugi dokazi o ispunjavanju stručnih uvjeta vrednovani s najmanje 300 bodova za zvanje arhivski savjetnik i 150 bodova za zvanje viši arhivist te ukoliko su, sukladno kriterijima utvrđenim ovim Pravilnikom, bodovima vrednovana najmanje po tri rada odnosno dokaza o uspješnoj stručnoj djelatnosti iz točaka A) i B) članka 45. ovoga Pravilnika,

– njegovi dokazi o ispunjavanju stručnih uvjeta vrednovani s najmanje 80 bodova za zvanje viši arhivski tehničar specijalist, odnosno s najmanje 50 bodova za zvanje viši arhivski tehničar

– ispunjeni drugi uvjeti propisani ovim Pravilnikom.

Članak 45.

(1) Radove i druge dokaze o ispunjavanju stručnih uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja Stručno povjerenstvo vrednuje prema sljedećim kriterijima:

Članak 46.

(1) Viša stručna zvanja dodjeljuje ministar nadležan za kulturu na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća.

(2) Hrvatsko arhivsko vijeće razmatra ocjenu i prijedlog Stručnoga povjerenstva na svojoj sljedećoj sjednici i donosi odluku o podnošenju prijedloga ministru nadležnom za kulturu o dodjeli traženoga zvanja.

(3) Prije donošenja odluke o podnošenju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatsko arhivsko vijeće može zatražiti dodatno obrazloženje ocjene i prijedloga od Stručnog povjerenstva.

(4) Prijedlogu Hrvatskog arhivskog vijeća ministru nadležnom za kulturu o dodjeli višeg zvanja obvezno se prilažu ocjena i prijedlog Stručnog povjerenstva i dokazi koji se odnose na potrebno radno iskustvo i prethodno stečeno stručno zvanje.

Članak 47.

(1) O zahtjevu za dodjelu višeg stručnog zvanja ministar nadležan za kulturu donosi rješenje.

(2) Ako je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka kandidatu dodijeljeno više stručno zvanje, Ministarstvo nadležno za poslove kulture izdaje mu uvjerenje o stečenom višem stručnom zvanju.

(3) Ako nisu ispunjeni ovim Pravilnikom propisani uvjeti za stjecanje višeg arhivskog zvanja, Hrvatsko arhivsko vijeće podnosi ministru nadležnom za kulturu prijedlog da donese rješenje kojim se zahtjev za stjecanje višeg zvanja iz članka 5. ovoga Pravilnika odbija.

VI. PROVJERA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI RADNIKA NA POSLOVIMA UPRAVLJANJA DOKUMENTARNIM I ARHIVSKIM GRADIVOM IZVAN ARHIVA

Članak 48.

(1) Provjera stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva obavlja se polaganjem stručnog ispita u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

(2) Poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva smatraju se: zaprimanje, evidentiranje, klasifikacija, označavanje i tehničko opremanje dokumentarnog gradiva, vođenje uredskih i drugih evidencija o dokumentarnom gradivu, sređivanje i opis dokumentarnog gradiva, odlaganje i zaštita dokumentarnog gradiva, pretvorba, vrednovanje i  izlučivanje te korištenje dokumentarnog i arhivsko gradiva.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na stjecanje temeljnog stručnog zvanja arhivski tehničar sukladno članku 5. ovoga Pravilnika.

Članak 49.

Pravo polaganja ispita imaju osobe koje imaju najmanje srednju stručnu spremu i najmanje šest mjeseci radnog iskustva na obavljanju poslova upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva.

Članak 50.

(1) Program ispita obuhvaća:

– propise i norme koje se odnose na upravljanje, zaštitu, obradu i dostupnost gradiva,

– klasifikaciju, organizaciju, sređivanje i popisivanje gradiva,

– zaštitu i čuvanje gradiva,

– zaštitu i upravljanje elektroničkim zapisima,

– vrednovanje, izlučivanje i predaju gradiva.

(2) Ispit se polaže prema Programu provjere stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva čiji sadržaj kao i popis ispitne literature utvrđuje Hrvatsko arhivsko vijeće.

(3) Program provjere stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva i popis ispitne literature kao i njihove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i mrežnim stranicama Hrvatskog državnog arhiva.

Članak 51.

(1) Ispit organizira i provodi Povjerenstvo za stručni ispit za upravljanje dokumentarnim i arhivskim gradivom Hrvatskog arhivskog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo ima tri člana od kojih je jedan predsjednik. Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje su stekle stručno zvanje viši arhivist ili arhivski savjetnik.

(3) Predsjednika i članove Povjerenstva te njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, na rok od četiri godine.

(4) Zamjenik člana Povjerenstva sudjeluje u radu Povjerenstva u slučaju spriječenosti, odnosno nemogućnosti člana Povjerenstva da sudjeluje u njegovu radu.

Članak 52.

(1) Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

– određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaganja ispita,

– razmatra i odlučuje o prijavama za ispit,

– organizira i provodi postupak ispita,

– daje obavijesti i upute u svezi s pristupanjem ispitu i održavanjem ispita,

– Hrvatskom arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim ispitima,

– vodi evidenciju i dokumentaciju o ispitima i dokumentaciju o svome radu.

(2) Predsjednik organizira rad Povjerenstva.

(3) Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv koji za obavljanje tih poslova imenuje tajnika Povjerenstva.

Članak 53.

(1) Osobe koje namjeravaju pristupiti ispitu podnose Povjerenstvu prijavu za polaganje ispita.

(2) U prijavi se navodi: ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa kandidata. Prijavi se prilaže svjedodžba o stečenoj stručnoj spremi i dokaz o radnom iskustvu na obavljanju poslova na zaštiti i obradi gradiva.

(3) Po prijemu prijave Povjerenstvo utvrđuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje ispita i o tome obavještava kandidata u roku od mjesec dana od primitka prijave.

Članak 54.

(1) Povjerenstvo je dužno organizirati polaganje ispita svaka tri mjeseca, ukoliko ima prijavljenih kandidata.

(2) Obavijest o mjestu i vremenu polaganja ispita kandidatu se dostavlja najkasnije petnaest dana prije održavanja ispita.

Članak 55.

Ispitu može pristupiti osoba koja ispunjava uvjete za polaganje ispita, ako je uplaćena naknada za polaganje ispita.

Članak 56.

(1) Ispit se polaže pred Povjerenstvom. Ispitivanju trebaju biti prisutna barem dva člana, odnosno zamjenika člana Povjerenstva.

(2) Ispit je usmeni. Svaki član, odnosno zamjenik člana Povjerenstva ima pravo postavljati pitanja kandidatu.

(3) Na ispitu se vodi zapisnik koji potpisuju članovi Povjerenstva i kandidat. U zapisniku se navode: podaci o kandidatu i prisutnim članovima Povjerenstva, mjesto i vrijeme održavanja ispita, pitanja i uspjeh kandidata.

Članak 57.

(1) Uspjeh kandidata ocjenjuje se ocjenom „ položio “ ili „ nije položio “ .

(2) Ocjenu utvrđuju članovi, odnosno zamjenici članova Povjerenstva koji su prisutni ispitu.

(3) Po završenom ispitu kandidata se obavještava o uspjehu na ispitu.

Članak 58.

(1) Kandidatima koji su položili ispit Povjerenstvo izdaje uvjerenje o položenom ispitu.

(2) Uvjerenje o položenom ispitu sadrži: naziv Povjerenstva, mjesto i vrijeme polaganja ispita, ime i prezime, datum i mjesto rođenja kandidata i uspjeh na ispitu. Uvjerenje potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva.

Članak 59.

(1) Povjerenstvo vodi evidenciju o ispitima.

(2) U evidenciju iz prethodnog stavka upisuje se: redni broj, datum i mjesto održavanja ispita, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa kandidata, naziv i sjedište ustanove u kojoj je kandidat zaposlen i uspjeh na ispitu.

(3) Uz evidenciju o ispitima Povjerenstvo vodi dosje kandidata. Dosje sadrži: prijavu za polaganje ispita, obavijest kandidatu o ispunjavanju uvjeta za pristupanje ispitu, obavijest kandidatu o održavanju ispita i zapisnik o ispitu.

Članak 60.

(1) Troškovi ispita provjere stručne osposobljenosti uplaćuju se Hrvatskom državnom arhivu, a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i mrežnim stranicama Hrvatskoga državnog arhiva.

(2) Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se iz naknada za pristupanje ispitu provjere stručne osposobljenosti.

(3) Predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu. Naknada se određuje razmjerno broju kandidata koji su pristupili ispitu.

(4) Visina troškova ispita iz stavka 1. i nak nade iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se odlukom iz članka 31. stavka 2. ovoga Pravilnika.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE O DREDBE