NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI
Zagreb, travanj 2019.
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Strateškim pregledom obrane (Narodne novine, br. 43/18) naglašena je važnost razvoja obrambenih sposobnosti koje su kao nacionalna i međunarodna obveza dogovorene sa saveznicima u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu NATO), Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora.
Radi ekonomičnoga, racionalnog i učinkovitog ispunjenja preuzetih međunarodnih obveza države saveznice se usklađuju i povezuju te u okviru multinacionalne suradnje pronalaze zajednička rješenja. Jedno od tih rješenja je osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela koja imaju za zadaću razvoj zajedničkih ciljeva sposobnosti koje su države prihvatile i koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora. Odredbe Zakona o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18), u odnosu na osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela u Republici Hrvatskoj nisu detaljno propisane te se navedena materija predlaže urediti ovim Zakonom.
Radi uređenja pravnoga položaja međunarodnih vojnih zapovjedništava i dopune odredbi Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskoga ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, Republika Hrvatska je, kao članica NATO-a, pristupila Protokolu o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatski sabor je 10. srpnja 2009. donio Zakon o potvrđivanju Protokola o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 7/09), koji je stupio na snagu za Republiku Hrvatsku 22. listopada 2009. (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 11/09), u daljnjem tekstu Pariški protokol. Pariškim protokolom uređuje se pravni položaj međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora: vrhovnog zapovjedništva – što čine Vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga u Europi, Zapovjedništvo vrhovnog savezničkog zapovjednika za Atlantik i svako s njima izjednačeno međunarodno vojno zapovjedništvo uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora; savezničkog zapovjedništva – što znači bilo koje vrhovno zapovjedništvo i bilo koje međunarodno vojno zapovjedništvo uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora koje je neposredno podređeno vrhovnom zapovjedništvu te svako drugo međunarodno vojno zapovjedništvo ili organizaciju koje je uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora prema odluci Sjevernoatlantskoga vijeća.
S obzirom na proširenje obrambene suradnje Republike Hrvatske, ne samo s državama članicama NATO-a, nego i u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora, ukazuje se potreba za uređenjem načina osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela te se time omogućuje razvijanje intenzivnije suradnje između Republike Hrvatske i država saveznica, kako u okviru bilateralne, tako i okviru multilateralne suradnje.
Ovim Zakonom uređuje se postupak osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela te se ni međunarodnim vojnim zapovjedništvima odnosno drugim vojnim tijelima, niti osoblju zaposlenom u njima ne dodjeljuju imuniteti od nacionalnoga zakonodavstva ili povlastice, već se njihov pravni status regulira u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima.
Predloženim Zakonom predlaže se i uređenje normativnoga okvira i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. U skladu sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/17), Republika Hrvatska razvija i održava obrambene sposobnosti na odgovarajućem stupnju spremnosti radi pravodobnoga reagiranja na promjenjive okolnosti i izazove u međunarodnom okružju. Potrebno je izgrađivati sigurno, potpuno, neometano i učinkovito korištenje informacijsko-komunikacijskih sustava, a što zahtijeva snažnu, učinkovitu i otpornu kibernetičku infrastrukturu. Propisuju se nadležnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske vezano za djelovanje i razvoj sposobnosti u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. U skladu s Nacionalnom strategijom kibernetičke sigurnosti i Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti (Narodne novine, br. 108/15), tijela javnoga sektora moraju poduzeti određene mjere koje proizlaze iz Strategije i podupiru planirane ciljeve u svrhu povećanja sigurnosti, otpornosti i pouzdanosti u kibernetičkom prostoru. Ministarstvo obrane nositelj je cilja sposobnosti E 6202 „Kibernetička obrana“ koji je Republika Hrvatska preuzela u okviru NATO-ova procesa obrambenoga planiranja. Implementacija navedenoga cilja podrazumijeva razvoj niza sposobnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske vezano za kibernetički prostor te normativno uređenje i pravila djelovanja.
Uz navedeno, dio odredbi predloženoga Zakona predstavlja i nomotehničko usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, S OBRAZLOŽENJEM
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI
Članak 1.
U Zakonu o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18) u članku 14. iza točke 24. dodaje se točka 24.a koja glasi:
„24.a normativno uređenje i pravila djelovanja te nadzor djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, ako drugim zakonom nije drukčije propisano.“
Članak 2.
U članku 16. stavku 1. iza točke 4. dodaju se točke 4.a i 4.b koje glase:
„4.a sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o obrani 4.b izradu Vojnih prioriteta Oružanih snaga“.
Iza točke 31. dodaje se točka 31.a koja glasi:
„31.a planiranje, definiranje, organiziranje, razvoj i nadzor sposobnosti Oružanih snaga za djelovanje u kibernetičkom prostoru“.
Članak 3.
U članku 26. stavku 2. riječi: „vojni obveznici“ zamjenjuju se riječima: „državljani Republike Hrvatske“.
U stavku 3. riječi: „vojni obveznici“ zamjenjuju se riječima: „državljani Republike Hrvatske“.
U članku 59. stavku 1. riječi: „katastrofa, velikih nesreća i nesreća“ zamjenjuju se riječima: „katastrofa i velikih nesreća“.
U stavku 3. riječi: „i nesreća“ brišu se.
Članak 6.
U članku 65. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu operacija i misija koje vode Ujedinjeni narodi.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka“.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka“.
Članak 7.
Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi:
“Članak 68.a
(1) Radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama, u Republici Hrvatskoj mogu se osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela. (2) Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela iz stavka 1. ovoga članka djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima. (3) Uredbom Vlade uređuje se osnivanje, naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom iz stavka 1. ovoga članka.“.
Članak 8.
Članak 94. mijenja se i glasi: „Klasificirani podaci obrane mogu se stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.“.
Članak 9.
U članku 96. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabranjeno je neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.“. U stavku 5. riječi: „posebno važnih za obranu“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1. ovoga članka“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16 i 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1. Dopunom predložene odredbe predlaže se uređenje normativnoga okvira i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. Propisuju se nadležnosti Ministarstva obrane vezano za razvoj sposobnosti i djelovanje u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 2. U skladu s drugim dokumentima u čijoj izradi sudjeluje ili ih izrađuje Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, predlažu se dodati Godišnje izvješće o obrani i Vojni prioriteti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predlaže se definirati nadležnost Oružanih snaga Republike Hrvatske u pogledu sposobnosti kibernetičkih djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 3. Predloženim izmjenama usklađuju se odredbe prema kojemu dragovoljno vojno osposobljavanje nije dio vojne obveze već samostalni oblik ostvarivanja obveza i prava državljana Republike Hrvatske u obrani. Time se ujedno omogućuje upućivanje na dragovoljno vojno osposobljavanje i kandidatima za ugovorne pričuvnike, vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu, a te su osobe deficitarnih struka i zvanja.
Uz članak 4. Odredbe ovoga članka predlažu se uskladiti s člankom 15. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15 i 118/18), koji propisuje aktiviranje Oružanih snaga Republike Hrvatske kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, dok je postupanje u slučaju nesreća u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 5. Odredbe ovoga članka predlažu se uskladiti s člankom 15. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15 i 118/18), koji propisuje aktiviranje Oružanih snaga Republike Hrvatske kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, dok je postupanje u slučaju nesreća u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 6. Ovom odredbom propisuje se da Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju s postrojbama i pojedincima i u operacijama i misijama koje vode Ujedinjeni narodi.
Uz članak 7. Ovom odredbom propisuje se da se radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama u Republici Hrvatskoj mogu osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela. Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima. Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuje se osnivanje, naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom.
Uz članak 8. Predloženim izmjenama odnosno preformuliranjem važeće odredbe pojednostavljuje se izričaj, s obzirom na to da je sadržaj navedene odredbe obuhvaćen mjerama zaštite klasificiranih podataka koje su uređene posebnim propisima. Klasificirani podaci obrane mogu se stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.
Uz članak 9. Predloženom odredbom propisuje se da je zabranjeno neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnim za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Način osiguranja tih vojnih lokacija i građevina pravilnikom uređuje ministar obrane.
Uz članak 10. Propisuje se da će se provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz važećega Zakona o obrani uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 11. Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEGA ZAKONA O OBRANI KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Članak 14.
Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske 2. izradu Strateškog pregleda obrane 3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga 4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske 5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani 6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike 7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama 8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna 9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske 10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema 11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu 12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske 13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani 13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga 14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane 15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske 16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije 17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu 18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora 19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa 20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga 21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama 22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane 23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost 24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora 25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane 25.a planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga 26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti 27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja 28. materijalno zbrinjavanje 29. poslove normizacije i kodifikacije 30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina 31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane 32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite 33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane 34. provedbu inspekcijskog nadzora 35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama 36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.
Članak 16.
(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske 2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga 3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske 4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga 5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata 6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama 7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga 8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga 9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage 10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja 11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga 12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama 13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga 14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga 15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga 16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama 17. provedbu priprema za dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture i pridruživanje u okviru organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora 18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu 19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije 20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu 21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga 22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama 23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga 24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga 25. održavanje naoružanja i vojne opreme 26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga 27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga 28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga 29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa 30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama 31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga 32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama 33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.
Članak 26.
(1) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti, do posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina, vojni obveznici koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i vojni obveznici stariji od 30 godina ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.
(4) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga.
(6) Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu Oružanih snaga i ispunjava se jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.
(7) Osobama koje su u okviru obuke za kadete stekle vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja priznaje se i upisuje u vojnu evidenciju uspješan završetak dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
(8) Postupak prijave i evidencije kandidata, selekcije i upućivanja kandidata na dragovoljno vojno osposobljavanje, prava i obveze osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
(9) Uz dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se provoditi i drugi programi i aktivnosti osposobljavanja kojima se razvija sigurnosna kultura te jača svijest kako je sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.
(10) Programe i aktivnosti osposobljavanja iz stavka 9. ovoga članka te prava i obveze osoba na tom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 39.
(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.
(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom: – sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu – pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima – sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe – koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let – osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike.
(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 59.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.
Članak 65.
(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.
(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
(3) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(4) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.
Članak 94.
(1) Klasificirani podaci obrane mogu se obrađivati i prenositi informatičko-komunikacijskim i drugim komunikacijskim sustavima i sredstvima samo ako se tom prilikom ostvaruje zajamčena sigurnost i klasificiranost tih podataka.
(2) Pri prijenosu i obradi klasificiranih podataka obrane takvim sustavima i sredstvima obvezno se koriste kriptološke metode za provedbu propisanih jamstava za sigurnost i tajnost podataka.
(3) Zbog provedbe potpune sustavne sigurnosti i tajnosti podataka obvezno se koriste propisani sigurnosni postupci i metode koji onemogućuju otkrivanje i analizu rada informatičko-komunikacijske tehnologije.
Članak 96.
(1) Zabranjeno je motrenje, snimanje i pristup vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.
(2) Vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(3) Civilne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje Vlada.
(4) Na prijedlog ministra obrane Vlada uredbom propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Način osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu pravilnikom uređuje ministar obrane.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI
Zagreb, travanj 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Strateškim pregledom obrane (Narodne novine, br. 43/18) naglašena je važnost razvoja obrambenih sposobnosti koje su kao nacionalna i međunarodna obveza dogovorene sa saveznicima u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu NATO), Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora.
Radi ekonomičnoga, racionalnog i učinkovitog ispunjenja preuzetih međunarodnih obveza države saveznice se usklađuju i povezuju te u okviru multinacionalne suradnje pronalaze zajednička rješenja. Jedno od tih rješenja je osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela koja imaju za zadaću razvoj zajedničkih ciljeva sposobnosti koje su države prihvatile i koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora. Odredbe Zakona o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18), u odnosu na osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela u Republici Hrvatskoj nisu detaljno propisane te se navedena materija predlaže urediti ovim Zakonom.
Radi uređenja pravnoga položaja međunarodnih vojnih zapovjedništava i dopune odredbi Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskoga ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, Republika Hrvatska je, kao članica NATO-a, pristupila Protokolu o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatski sabor je 10. srpnja 2009. donio Zakon o potvrđivanju Protokola o pravnom položaju međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskog ugovora (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 7/09), koji je stupio na snagu za Republiku Hrvatsku 22. listopada 2009. (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 11/09), u daljnjem tekstu Pariški protokol. Pariškim protokolom uređuje se pravni položaj međunarodnih vojnih zapovjedništava uspostavljenih na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora: vrhovnog zapovjedništva – što čine Vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga u Europi, Zapovjedništvo vrhovnog savezničkog zapovjednika za Atlantik i svako s njima izjednačeno međunarodno vojno zapovjedništvo uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora; savezničkog zapovjedništva – što znači bilo koje vrhovno zapovjedništvo i bilo koje međunarodno vojno zapovjedništvo uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora koje je neposredno podređeno vrhovnom zapovjedništvu te svako drugo međunarodno vojno zapovjedništvo ili organizaciju koje je uspostavljeno na temelju Sjevernoatlantskoga ugovora prema odluci Sjevernoatlantskoga vijeća.
S obzirom na proširenje obrambene suradnje Republike Hrvatske, ne samo s državama članicama NATO-a, nego i u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora, ukazuje se potreba za uređenjem načina osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela te se time omogućuje razvijanje intenzivnije suradnje između Republike Hrvatske i država saveznica, kako u okviru bilateralne, tako i okviru multilateralne suradnje.
Ovim Zakonom uređuje se postupak osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela te se ni međunarodnim vojnim zapovjedništvima odnosno drugim vojnim tijelima, niti osoblju zaposlenom u njima ne dodjeljuju imuniteti od nacionalnoga zakonodavstva ili povlastice, već se njihov pravni status regulira u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima.
Predloženim Zakonom predlaže se i uređenje normativnoga okvira i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. U skladu sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/17), Republika Hrvatska razvija i održava obrambene sposobnosti na odgovarajućem stupnju spremnosti radi pravodobnoga reagiranja na promjenjive okolnosti i izazove u međunarodnom okružju. Potrebno je izgrađivati sigurno, potpuno, neometano i učinkovito korištenje informacijsko-komunikacijskih sustava, a što zahtijeva snažnu, učinkovitu i otpornu kibernetičku infrastrukturu. Propisuju se nadležnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske vezano za djelovanje i razvoj sposobnosti u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. U skladu s Nacionalnom strategijom kibernetičke sigurnosti i Akcijskim planom za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti (Narodne novine, br. 108/15), tijela javnoga sektora moraju poduzeti određene mjere koje proizlaze iz Strategije i podupiru planirane ciljeve u svrhu povećanja sigurnosti, otpornosti i pouzdanosti u kibernetičkom prostoru. Ministarstvo obrane nositelj je cilja sposobnosti E 6202 „Kibernetička obrana“ koji je Republika Hrvatska preuzela u okviru NATO-ova procesa obrambenoga planiranja. Implementacija navedenoga cilja podrazumijeva razvoj niza sposobnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske vezano za kibernetički prostor te normativno uređenje i pravila djelovanja.
Uz navedeno, dio odredbi predloženoga Zakona predstavlja i nomotehničko usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 1.
U Zakonu o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18) u članku 14. iza točke 24. dodaje se točka 24.a koja glasi:
„24.a normativno uređenje i pravila djelovanja te nadzor djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, ako drugim zakonom nije drukčije propisano.“
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 2.
U članku 16. stavku 1. iza točke 4. dodaju se točke 4.a i 4.b koje glase:
„4.a sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o obrani
4.b izradu Vojnih prioriteta Oružanih snaga“.
Iza točke 31. dodaje se točka 31.a koja glasi:
„31.a planiranje, definiranje, organiziranje, razvoj i nadzor sposobnosti Oružanih snaga za djelovanje u kibernetičkom prostoru“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 3.
U članku 26. stavku 2. riječi: „vojni obveznici“ zamjenjuju se riječima: „državljani Republike Hrvatske“.
U stavku 3. riječi: „vojni obveznici“ zamjenjuju se riječima: „državljani Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 4.
U članku 39. stavku 2. podstavku 4. riječi: „i nesreća“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 5.
U članku 59. stavku 1. riječi: „katastrofa, velikih nesreća i nesreća“ zamjenjuju se riječima: „katastrofa i velikih nesreća“.
U stavku 3. riječi: „i nesreća“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 6.
U članku 65. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu operacija i misija koje vode Ujedinjeni narodi.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka“.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „iz stavaka 1. i 2. ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: „iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 7.
Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi:
“Članak 68.a
(1) Radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama, u Republici Hrvatskoj mogu se osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela.
(2) Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela iz stavka 1. ovoga članka djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima.
(3) Uredbom Vlade uređuje se osnivanje, naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom iz stavka 1. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 8.
Članak 94. mijenja se i glasi:
„Klasificirani podaci obrane mogu se stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 9.
U članku 96. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zabranjeno je neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.“.
U stavku 5. riječi: „posebno važnih za obranu“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1. ovoga članka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 10.
Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 27/16 i 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1. Dopunom predložene odredbe predlaže se uređenje normativnoga okvira i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. Propisuju se nadležnosti Ministarstva obrane vezano za razvoj sposobnosti i djelovanje u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 2. U skladu s drugim dokumentima u čijoj izradi sudjeluje ili ih izrađuje Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, predlažu se dodati Godišnje izvješće o obrani i Vojni prioriteti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predlaže se definirati nadležnost Oružanih snaga Republike Hrvatske u pogledu sposobnosti kibernetičkih djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Uz članak 3. Predloženim izmjenama usklađuju se odredbe prema kojemu dragovoljno vojno osposobljavanje nije dio vojne obveze već samostalni oblik ostvarivanja obveza i prava državljana Republike Hrvatske u obrani. Time se ujedno omogućuje upućivanje na dragovoljno vojno osposobljavanje i kandidatima za ugovorne pričuvnike, vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu, a te su osobe deficitarnih struka i zvanja.
Uz članak 4. Odredbe ovoga članka predlažu se uskladiti s člankom 15. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15 i 118/18), koji propisuje aktiviranje Oružanih snaga Republike Hrvatske kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, dok je postupanje u slučaju nesreća u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 5. Odredbe ovoga članka predlažu se uskladiti s člankom 15. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15 i 118/18), koji propisuje aktiviranje Oružanih snaga Republike Hrvatske kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, dok je postupanje u slučaju nesreća u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 6. Ovom odredbom propisuje se da Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju s postrojbama i pojedincima i u operacijama i misijama koje vode Ujedinjeni narodi.
Uz članak 7. Ovom odredbom propisuje se da se radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama u Republici Hrvatskoj mogu osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela. Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima. Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuje se osnivanje, naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom.
Uz članak 8. Predloženim izmjenama odnosno preformuliranjem važeće odredbe pojednostavljuje se izričaj, s obzirom na to da je sadržaj navedene odredbe obuhvaćen mjerama zaštite klasificiranih podataka koje su uređene posebnim propisima. Klasificirani podaci obrane mogu se stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.
Uz članak 9. Predloženom odredbom propisuje se da je zabranjeno neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnim za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Način osiguranja tih vojnih lokacija i građevina pravilnikom uređuje ministar obrane.
Uz članak 10. Propisuje se da će se provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz važećega Zakona o obrani uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 11. Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
TEKST ODREDBI VAŽEĆEGA ZAKONA O OBRANI KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 14.
Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske
2. izradu Strateškog pregleda obrane
3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske
5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani
6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike
7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna
9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske
10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema
11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu
12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske
13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani
13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga
14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane
15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske
16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga
21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane
23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost
24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora
25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane
25.a planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga
26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti
27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja
28. materijalno zbrinjavanje
29. poslove normizacije i kodifikacije
30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina
31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane
32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite
33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane
34. provedbu inspekcijskog nadzora
35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 16.
(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske
2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga
3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske
4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata
6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama
7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga
8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga
9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage
10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja
11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga
12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama
13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga
14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga
15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga
16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama
17. provedbu priprema za dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture i pridruživanje u okviru organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga
22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama
23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga
24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga
25. održavanje naoružanja i vojne opreme
26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga
27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga
28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga
29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama
31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga
32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama
33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 26.
(1) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti, do posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina, vojni obveznici koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i vojni obveznici stariji od 30 godina ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.
(4) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga.
(6) Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu Oružanih snaga i ispunjava se jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.
(7) Osobama koje su u okviru obuke za kadete stekle vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja priznaje se i upisuje u vojnu evidenciju uspješan završetak dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
(8) Postupak prijave i evidencije kandidata, selekcije i upućivanja kandidata na dragovoljno vojno osposobljavanje, prava i obveze osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
(9) Uz dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se provoditi i drugi programi i aktivnosti osposobljavanja kojima se razvija sigurnosna kultura te jača svijest kako je sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.
(10) Programe i aktivnosti osposobljavanja iz stavka 9. ovoga članka te prava i obveze osoba na tom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 39.
(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.
(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:
– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima
– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe
– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let
– osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike.
(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 59.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 65.
(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.
(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
(3) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(4) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 94.
(1) Klasificirani podaci obrane mogu se obrađivati i prenositi informatičko-komunikacijskim i drugim komunikacijskim sustavima i sredstvima samo ako se tom prilikom ostvaruje zajamčena sigurnost i klasificiranost tih podataka.
(2) Pri prijenosu i obradi klasificiranih podataka obrane takvim sustavima i sredstvima obvezno se koriste kriptološke metode za provedbu propisanih jamstava za sigurnost i tajnost podataka.
(3) Zbog provedbe potpune sustavne sigurnosti i tajnosti podataka obvezno se koriste propisani sigurnosni postupci i metode koji onemogućuju otkrivanje i analizu rada informatičko-komunikacijske tehnologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 96.
(1) Zabranjeno je motrenje, snimanje i pristup vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.
(2) Vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(3) Civilne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje Vlada.
(4) Na prijedlog ministra obrane Vlada uredbom propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Način osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu pravilnikom uređuje ministar obrane.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane