PRIJEDLOG
     

U Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (Narodne novine, broj 19/2018), u Popisu kratica, kratica: „Četvrti NAPEnU Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2019. godine“ zamjenjuje se kraticom: „Četvrti NAPEnU Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje do 2019. godine“, a kratica: „HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu“ briše se.

U SAŽETKU stavku 1. riječi u zagradi: „ (Narodne novine, br. 130/11, 47/14 i 61/17); u daljnjem tekstu: Zakon)“ zamjenjuju se riječima: „ (Narodne novine, br. 130/11, 47/14 i 61/17, 118/18; u daljnjem tekstu: Zakon)“.

U stavku 10. broj: „ 18.286.692 “ zamjenjuje se brojem: „ 15.791.990 “.

U stavku 12. broj: „ 825.000.000 “ zamjenjuje se brojem: “ 1.325.000.000“.

Stavak 13. mijenja se i glasi:

„ Plan alokacije sredstava detaljno je razrađen po prioritetnim mjerama, sukladno namjenama korištenja raspoloživih sredstava propisanih Zakonom, a mjere su grupirane u devet područja.

Tablica I. Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama mijenja se i glasi:

„

„

U stavku 18. broj: „20%“ zamjenjuje se brojem: „12,45%“.

U stavku 20. riječi: „Nacrta Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine“ zamijenjuju se riječima: „Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019“.

Stavak 23. mijenja se i glasi:

„Zaključno, predlaže se alocirati do 19,40% sredstava za financiranje energetske učinkovitosti što iznosi oko 257.000.000 HRK . Predložene prioritetne mjere su:

-produžetak financiranja Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. - 2015. godine u iznosu do 143.500.000 HRK

-produžetak financiranja programa energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u iznosu do 41.000.000 HRK

-Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. godine u iznosu do 23.000.000 HRK

-sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru

-projekti primjene koncepta „pametnih gradova“

-mreža industrijske energetske učinkovitosti (MIEE)

-poboljšanje energetske učinkovitosti u industrijskim proizvodnim postrojenjima i drugim gospodarskim subjektima

-razvoj programa financijske potpore gospodarstvu za ozelenjivanje i smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga, za dobivanje eko-oznaka ili uvođenja sustava energetski učinkovitog i okolišnog upravljanja.“.

U stavku 25. broj: „3,5%“ zamjenjuje se brojem: „2,58%“, a broj: 28.875.000 “ zamjenjuje se brojem: „ 34.250.000 “.

U stavku 29. broj: „14%“ zamjenjuje se brojem: „8,72%“.

U stavku 31. broj: „11%“ zamjenjuje se brojem: „8,94%“, a broj: „ 90.750.000 “ zamjenjuje se brojem: „ 118.500.000 “.

U stavku 33. broj: „18.000.000“ zamijenjuje se brojem: „17.000.000“.

U stavku 36. broj: „41.750.000“ zamijenjuje se brojem: „70.500.000“, a podstavak 2. mijenja se i glasi:

„- financiranje nacionalne komponente do 10% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnopsti MZOE/PT1 (sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, Narodne novine, broj 3/19), odnosno ukupno oko 50.000.000 HRK“.

U stavku 37. riječi: „2018. godine“ zamjenjuju se riječima: „ 2019. godine“.

U stavku 46. broj: „23%“ zamijenjuje se brojem: „14,32%“.

U stavku 47. broj: „6%“ zamjenjuje s brojem: „5,28“, a broj: „ 49.500.000 “ zamjenjuje se brojem: „ 70.000.000 “.

U stavku 48. riječi: „za razdoblje od 2018. do 2020. godine“ zamjenjuju se  riječima: „do 2020. godine“.

U stavku 50. u trećoj alineji riječi: „za razdoblje od 2018. do 2020. godine“ zamjenjuju se  riječima: „do 2020. godine“.

U stavku 51. broj: „2,5%“ zamjenjuje s brojem: „1,51%“, a broj: „ 20.625.000 “ zamjenjuje se brojem: „ 20.000.000 “.

Iza stavka 51. dodaju se novi stavci 52.do 59. koji glase:

„Centri za gospodarenje otpadom (CGO). Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je važan dio zaštite okoliša te zahtjevno područje u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije, a uspostava sustava i njegovo usmjeravanje prema cjelovitom i suvremenom gospodarenju otpadom jedan je od prioriteta čiji su ciljevi određeni Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (Narodne novine, broj 3/17, u daljnjem testu PGO) i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17, 14/19, u daljnjem tekstu ZOGO).

PGO i ZOGO sadrže niz mjera za ispunjavanje obveza koje Republika Hrvatska mora ispuniti sukladno direktivama Europske unije i Ugovoru o pristupanju, od kojih su prioritetne sljedeće: uspostava sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada, zabrana odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, postizanje stope od 50% recikliranja u 2020. godini te dostizanje maksimalno dozvoljene količine odloženog biorazgradivog otpada od 264.661 t u 2020. godini.

Dio integriranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom predstavljaju centri za gospodarenje otpadom u koje se doprema miješani komunalni otpad prikupljen u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koje pružaju davatelji te usluge, izravno ili putem pretovarnih stanica na obradu. Za obradu miješanog komunalnog otpada te nastalog otpada kojeg nije moguće prethodno reciklirati do danas su izgrađena i u pogon puštena dva CGO-a (Kaštijun i Marinšćina), a predviđena je izgradnja još devet CGO-a od kojih uskoro kreću s izgradnjom Biljane donje, Bikarac, Lećevica, Lučino razdolje, Babina gora i Piškornica. CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje, su u pripremi, odnosno potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u svrhu izgradnje istih.

Kako je gospodarenje otpadom sukladno ZOGO-u od nacionalnog interesa, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. svibnja 2017. godine donijela Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine kojom su dodatno razrađene potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih PGO-om, pa tako i mjere i aktivnosti vezane uz pripremu i realizaciju projekata CGO.

Sukladno odredbama PGO-a, sredstva za provedbu navedenih projekata osigurat će se iz sljedećih izvora: EU fondovi (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetna os 6 - Zaštita okoliša i održivost resursa, Investicijski prioritet 6i -Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Europske unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koji nadilaze te zahtjeve, Specifični cilj 6i1 - Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta), FZOEU i lokalna sredstva (proračuni JLS-a i JP(R)S-a i sredstava davatelja javnih usluga koji su u vlasništvu jedinica lokalne/regionalne samouprave).

Predloženim mjerama za CGO, za koje se predlaže alocirati do 26,80% sredstava, odnosno oko 355.000.000 HRK , osigurat će se uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i provedba mjera na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te omogućiti bolju iskorištenost sredstava Europske unije osiguranih za provođenje mjera za CGO. Predložene mjere su:

- sufinanciranje projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata CGO na EU sufinanciranje u iznosu oko 6.500.000 HRK

- sufinanciranje nacionalne komponente do 20% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 koja se odnosi na izgradnja CGO s pripadajućim pretovarnim stanicama u ukupnom iznosu oko 348.500.000 HRK.“.

U poglavlju 1. UVOD stavku 8. riječ: „osam“ zamjenjuje se riječju: „devet“.

Iza podstavka 8. briše se točka i dodaje se novi podstavak 9. koji glasi: „Centri za gospodarenje otpadom.“.

U poglavlju 2. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE naslovu 2.2. Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj , stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi: „- Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18)“.

Podstavak 4. mijenja se i glasi: „- Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (Narodne novine, br. 73/07, 48/09 i 2/18)“.

U poglavlju 3. IZRAČUN PRIHODA OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBE naslovu 3.1. Kretanje cijene emisijskih jedinica na dražbama stavak 4. mijenja se i glasi:

„Treće razdoblje trgovanja započelo je prethodnim trgovanjem emisijskih jedinica za 2013. godinu već u listopadu 2012. godine s prosječnom cijenom od oko 8 EUR/ tCO ₂ i cijena je nastavila rasti do 8,5 EUR/ tCO ₂ u studenom, nakon čega dolazi do naglog pada. Tako je u siječnju 2013. godine cijena iznosila 5,01 EUR/ tCO ₂ , a drugom kvartalu 2013. godine doseže minimum od 2,65 EUR/ tCO ₂ . Nakon druge polovice 2013. godine zabilježen je kontinuirani rast cijena s manjim padovima što se nastavilo do kraja 2015. godine kada je cijena sa 8,55 EUR/ tCO ₂ početkom 2016. godine pala na 4,65 EUR/ tCO ₂ . Konačno, tijekom 2018. godine cijena emisijske jedinice kontinuirano raste te je najviša cijena od 24,85 EUR/ tCO ₂ postignuta u rujnu 2018. godine te je godina završena s prosječnom cijenom od 15,68 EUR/ tCO ₂ . Na slici 3.1. prikazani su posljednji dostupni podaci o cijeni emisijskih jedinica od početka trećeg razdoblja trgovanja.

Slika 3.1. Cijene emisijskih jedinica u trećem razdoblju trgovanja

(01/2013. - 02/2019. godine)“

Glava pod naslovom 3.2. Procjena količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Republiku Hrvatsku mijenja se i glasi:

„ 3.2. Procjena količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Republiku Hrvatsku

Republika Hrvatska dio je EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama od 1. siječnja 2013. godine u sklopu kojeg sudjeluju 52 postrojenja i jedan operator zrakoplova.

U proračunu količina emisijskih jedinica za Republiku Hrvatsku krenulo se od utvrđene količine za 2013. godinu u iznosu od 4,9 milijuna jedinica. Ta količina predstavlja 0,5356% ukupnih EU emisijskih jedinica koje su se našle u prodaji za tu godinu (914,9 milijuna). Pretpostavljen je jednaki udio hrvatskih emisijskih jedinica u ukupnim jedinicama EU do 2020. godine. Prema tome bi za prodaju putem dražbi u cijelom trećem razdoblju trgovanja (2013.-2020. godina) za Republiku Hrvatsku bilo raspoloživo oko 37,5 milijuna jedinica.

Slijedom navedenog, i za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih jedinica za dražbu, te ona za razdoblje od 2017. do 2019. godine iznosi 15.791.990 emisijskih jedinica (jedna emisijska jedinica predstavlja pravo na emisiju 1 tCO ₂ ). U ovom izračunu uzeto je u obzir i operativno pokretanje mehanizma za stabilnost tržišta (MSR) u 2019. godini, u skladu s Odlukom br. 1514/2018 Europskog parlamenta i Vijeća koja je mijenjana Direktivom 2018/410 od 14. ožujka 2018., kojom se količina od 24% ukupnog broja emisijskih jedinica na tržištu u 2017. godini oduzima od dražbovnih prava država članica EU. U 2019. godini za Republiku Hrvatsku to iznosi 1.076.583 jedinica, a za 2020. godinu još nije poznat, te je u tablici 3.1. procijenjen iznos dražbovnih prava nakon stavljanja jedinica u MSR u 2020. godini.

Tablica 3.1. Dinamika raspodjele emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za cijelu EU i Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2017. do 2019. te planirani iznos za 2020. godinu

Na temelju ostvarenih vrijednosti EUR/EUA po godinama, Republika Hrvatska je u 2017. i 2018. godini od prodaje emisijskih jedinica ostvarila prihode u iznosu od 732.755.496,43 HRK od čega je 95% u iznosu od 696.117.721,64 HRK uplaćeno na poseban račun Fonda, a 5% u iznosu od 36.637.774,79 HRK uplaćeno je u državni proračun Republike Hrvatske .

Obzirom na ostvarene cijene u 2017. godini od 5,77 EUR/EUA i 2018. godini od 15,68 EUR/EUA,  prihodi su u Planu računani s prosječnim vrijednostima EUR/EUA za 2019. i 2020. godinu kako slijedi:

-2019. godina 12,20 EUR/EUA

-2020. godina 15,00 EUR/EUA

U 2019. i 2020. godini očekuje se ukupni prihod od prodaje emisijskih jedinica u iznosu od okvirno 87.988.387 EUR ili 655.513.486 HRK , uz procjenu da će prosječna korigirana cijena emisijskih jedinica u primarnoj dražbi u promatranom razdoblju iznositi oko 13,6 EUR/EUA.

Sukladno navedenom, od oko ukupno planiranih 1,395 milijardi HRK koje će se uplatiti u Fond, za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama do 2020. godine predlaže se utrošiti ovim Planom oko 1,325 milijardi kuna.

Preostali iznos od okvirno 69,7 milijuna HRK uplatit će se u državni proračun Republike Hrvatske za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama, za upravne poslove, poslove funkcioniranja Registra emisijskih jedinica stakleničkih plinova, dražbovatelja, Nacionalnog sustava za praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih poslova vezanih za područje klimatskih promjena.“.

U poglavlju 4. ALOKACIJA SREDSTAVA stavak 1. mijenja se i glasi:

„U tablici 4.1. predložena je konačna postotna raspodjela sredstava po prioritetnim mjerama u svakom području, gdje su navedene okvirne vrijednosti kumulativnog financiranja mjera koje ovise o tržišnim kretanjima emisijskih jedinica do 2020. godine.

Tablica 4.1. Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama

„

U podnaslovu 4.1.4. Mjere korištenja obnovljivih izvora energije stavku 11. riječi: „ do 20% sredstava“ zamijenjuju se riječima : „do 12,45 % sredstava“.

U podnaslovu 4.2.1. Prijedlog prioritetnih mjera za povećanje energetske učinkovitosti stavak 5. mijenja se i glasi:

„Zaključno, za financiranje mjera energetske učinkovitosti predlaže se alocirati do 19,40 % sredstava, odnosno oko 257.000.000 HRK . Predložene mjere povećanja energetske učinkovitosti su:

-produžetak financiranja Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. - 2015. godine u iznosu do 143.500.000 HRK

-produžetak financiranja programa energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u iznosu do 41.000.000 HRK

-Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. godine u iznosu do 23.000.000 HRK

-sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru

-projekti primjene koncepta „pametnih gradova“

-mreža industrijske energetske učinkovitosti (MIEE)

-poboljšanje energetske učinkovitosti u industrijskim proizvodnim postrojenjima i drugim gospodarskim subjektima

-razvoj programa financijske potpore gospodarstvu za ozelenjivanje i smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga, za dobivanje eko-oznaka ili uvođenja sustava energetski učinkovitog i okolišnog upravljanja.“.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

„Pored navedenih mjera predlaže se financiranje razvoja programa financijske potpore gospodarstvu za ozelenjivanje i smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga, za dobivanje eko-oznaka ili uvođenja sustava energetski učinkovitog i okolišnog upravljanja, u cilju unaprijeđenja energetske učinkovitosti u gospodarstvu kroz instrumente održive potrošnje i proizvodnje.“.

U naslovu 4.3. Energetsko siromaštvo (ENS) stavku 1. riječi: „ do 3,5% sredstava u iznosu oko 28.875.000 HRK“ zamijenjuju se riječima: „do 2,58% sredstava u iznosu oko 34.250.000 HRK“.

U naslovu 4.4. Smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu (PR) stavku 19. riječi: „ do 14% sredstava“ zamijenjuju se riječima: „ do 8,72% sredstava“.

U naslovu 4.5. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima (NES/OT) s tavku 2. riječi: „ do 11% sredstava, odnosno u iznosu oko 90.750.000 HRK“ zamijenjuju se riječima: „do 8,94% sredstava, odnosno u iznosu oko 118.500.000 HRK“.

U podnaslovu 4.5.2. Smanjenje emisija tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova stavku 1. broj: „ 18.000.000 “ zamijenjuje se brojem: 17.000.000 “.

U podnaslovu 4.5.3. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektoru gospodarenja otpadom stavak 4. mijenja se i glasi:

„Predložene pojedinačne moguće mjere, za koje se predlaže alocirati oko 70.500.000 HRK su:

- Produžetak financiranja mjera iz prethodnog Plana u iznosu do 11.365.000 HRK.

- Financiranje nacionalne komponente do 10% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 (sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada sukladno Odluci o redosljedu i dinamici zatvaranja odlagališta, Narodne novine, broj 3/19), odnosno ukupno oko 50.000.000 HRK.

- Izbjegavanje nastajanja i smanjenje količine komunalnog otpada. Izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada je glavno načelo gospodarenja otpadom što je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05). Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine (Narodne novine, broj 3/17) usvojen je radi ispunjenja ciljeva Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te primjene koncepta kružnog gospodarstva. Ova mjera se treba postići čistijom proizvodnjom, odgojem i obrazovanjem, ekonomskim instrumentima, primjenom propisa vezanih uz okolišnu dozvolu i ulaganjem u suvremene tehnologije, a namijenjena je industrijskim postrojenjima, kućanstvima i JLP(R)S. Budući je izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada glavno načelo gospodarenja otpadom te uvažavajući sadašnje stanje po pitanju otpada u Republici Hrvatskoj za koje postoji značajan prostor za napredak i ispunjenje svih propisanih obveza, proizlazi da je financiranje mjera iz ove domene i dalje nužno.

- Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada. Mjera podrazumijeva sve aktivnosti koje dovode do povećane količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada budući sadašnje stanje u sektoru Gospodarenja otpadom po tom pitanju nije zadovoljavajuće. Pritom je vrlo važno uvažiti cijeli lanac, dakle povećavati odvojeno sakupljanje otpada i paralelno omogućavati materijalnu oporabu tog otpada. Mjera je namijenjena komunalnim poduzećima, kućanstvima i JLP(R)S.

- Smanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada. Odlaganje otpada, a posebno odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada najviše doprinosi emisiji metana gledajući cjelokupni sektor gospodarenja otpadom. Mjera podrazumijeva primjene svih aktivnosti koje doprinose smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada, uvažavajući pritom cjelokupni lanac od odvojenog sakupljanja do oporabe. Mjera je namijenjena kućanstvima i JLP(R)S.

- Odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredna proizvodnja je širok pojam koji obuhvaća različite oblike uzgoja životinjskih i biljnih vrsta te ukazuje na razne utjecaje proizvođača na okoliš u kojem se proizvodnja odvija. Ova mjera obuhvaća odvojeno sakupljanje kako bi se smanjila proizvodnja otpada iz poljoprivredne proizvodnje te obradio otpad za proizvodnju komposta, potakle JLP(R)S da na poseban način, u regionalnim prihvatilištima, prihvaćaju otpad poljoprivredne proizvodnje te osigura mogućnost zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima ili u okviru prehrambeno - prerađivačkih industrijskih postrojenja u kompost.“.

U naslovu 4.6. Projekti ESI fondova i prioritetne mjere prilagodbe klimatskim promjenama stavku 7. riječi: „do kraja 2018. godine“ zamijenjuju se riječima: „u 2019. godini“.

U naslovu 4.7. Istraživanje i razvoj te stručna podrška (IR) u stavku 4. riječi: „od 2018. do 2020. godine“ zamijenjuju se riječima: „ do 2020. godine“.

U stavku 8.  iza riječi: „promjena“ dodaju se riječi:  „i bioraznolikosti“.

U stavku 9. riječi: „ do 6% sredstava, odnosno u iznosu oko 49.500.000“ zamijenjuju se riječima: do 5,28% sredstava, odnosno u iznosu oko 70 .000.000“.

U podnaslovu 4.7.1. Program istraživanja i razvoja u stavku 3. riječi: „od 2018. do 2020. godine“ zamijenjuju se riječima: „do 2020. godine“.

U stavku 4. riječi: „od 2018. do 2020. godine“ zamijenjuju se riječima: „do 2020. godine“.

U podnaslovu 4 .7.2.4. Ostale mjere u području stručne podrške koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova stavak 1. mijenja se i glasi:

„Razvoj kapaciteta i osiguravanje stručne podrške za provedbu i praćenje klimatske politike te izobrazba za potrebe MZOE

Za provedbu i praćenje klimatske politike potrebno je osnažiti kapacitete MZOE, za što je potrebno osigurati i vanjsku stručnu podršku.“.

U poglavlju 4.8. Projekti s trećim zemljama stavku 4. riječi: „ do 2,5% sredstava, odnosno u iznosu oko 20.625.000“ zamijenjuju se riječima : „ do 1,51% sredstava, odnosno u iznosu oko 20.000.000“.

Iza poglavlja 4.8. dodaje se novo poglavlje 4.9. koje glasi:

„ 4.9. Centri za gospodarenje otpadom (CGO)

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je važan dio zaštite okoliša te zahtjevno područje u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije, a uspostava sustava i njegovo usmjeravanje prema cjelovitom i suvremenom gospodarenju otpadom jedan je od prioriteta čiji su ciljevi određeni Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine  (Narodne novine, broj 3/17, u daljnjem testu PGO) i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17, 14/19, u daljnjem tekstu ZOGO).

PGO i ZOGO sadrže niz mjera za ispunjavanje obveza koje Republika Hrvatska mora ispuniti sukladno direktivama Europske unije i Ugovoru o pristupanju, od kojih su prioritetne sljedeće: uspostava sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada, zabrana odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, postizanje stope od 50% recikliranja u 2020. godini te dostizanje maksimalno dozvoljene količine odloženog biorazgradivog otpada od 264.661 t u 2020. godini.

Dio integriranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom predstavljaju centri za gospodarenje otpadom u koje se doprema miješani komunalni otpad prikupljen u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koje pružaju davatelji te usluge, izravno ili putem pretovarnih stanica na obradu. Za obradu miješanog komunalnog otpada te nastalog otpada kojeg nije moguće prethodno reciklirati do danas su izgrađena i u pogon puštena dva CGO-a (Kaštijun i Marinšćina), a predviđena je izgradnja još devet CGO-a od kojih uskoro kreću s izgradnjom Biljane donje, Bikarac, Lećevica, Lučino razdolje, Babina gora i Piškornica. CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje, su u pripremi, odnosno potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u svrhu izgradnje istih.

Kako je gospodarenje otpadom sukladno ZOGO od nacionalnog interesa, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. svibnja 2017. godine donijela Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine kojom su dodatno razrađene potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih PGO-om, pa tako i mjere i aktivnosti vezane uz pripremu i realizaciju projekata CGO.

CGO je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Tako se u CGO-u mogu odvijati različite aktivnosti vezane uz sakupljanje i obradu komunalnog otpada, a može se sastojati od:

- centra za ponovnu uporabu

- reciklažnog dvorišta

- reciklažnog dvorišta za građevinski otpad

- postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)

- postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada

- postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada

- postrojenja za mehaničku biološku obradu miješanog komunalnog otpada

- odlagališne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest i

- odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada.

Predviđena tehnologija za obradu otpada prema PGO je mehaničko-biološka obrada (MBO) iz razloga što ista pridonosi postizanju ciljeva koji se odnose na smanjenju udjela odlaganja biorazgradivog otpada, koja je izravno odgovorna za nastajanje emisija stakleničkih plinova, kao i smanjenju ukupne količine odloženog otpada. Protovarne stanice su sastavni dio projekta, odnosno s pripadajućim CGO čine cjelinu.

Sukladno odredbama PGO-a, sredstva za provedbu navedenih projekata osigurat će se iz sljedećih izvora: EU fondova (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetna os 6 - Zaštita okoliša i održivost resursa, Investicijski prioritet 6i -Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine EU u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koji nadilaze te zahtjeve, Specifični cilj 6i1 - Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta), Fonda i lokalnih sredstava (proračuni JLS-a i JP(R)S-a i sredstava davatelja javnih usluga koje su u vlasništvu jedinica lokalne/regionalne samouprave).

Predložene mjere za CGO-e, za koje se predlaže alocirati do 26,80% sredstava, odnosno oko 355.000.000 HRK , a kojima će se osigurati uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i provedba mjera na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te omogućiti bolju iskorištenost EU sredstava osiguranih za provođenje mjera za CGO, su:

- sufinanciranje projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata CGO na EU sufinanciranje u iznosu oko 6.500.000 HRK

- sufinanciranje nacionalne komponente do 20% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 koja se odnosi na izgradnja CGO s pripadajućim pretovarnim stanicama u ukupnom iznosu oko 348.500.000 HRK.“.