Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Opis mjere:
Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama određena je Nacionalnom programom reformi za 2019. godinu, kojim je predviđeno donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna). Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje daje mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona kao i prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora u skladu s ovlastima predviđenim predmetnim Zakonom. Uz predstavnike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Povjerenstvo su uključeni po jedan predstavnik Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih udruga više razine. Uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka sastavljena je lista spornih pitanja (odredaba Zakona) o kojima je Povjerenstvo već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju.
Europski parlament je dana 4. travnja 2019. usvojio novu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (slijedi daljnja procedura u okviru drugih EU tijela te potom stupanje na snagu) koja ima za cilj osigurati provedbu načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu prilagodbom i modernizacijom pravnog okvira EU-a, čime će se roditeljima i osobama koje skrbe o drugima olakšati usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u postupku izrade prijedloga ove Direktive, a jedno od rješenja koja Direktiva predviđa je uvođenje pojedinačnog prava na očinski dopust (10 radnih dana za očev dopust) te određene izmjene postojećeg prava vezanog uz roditeljski dopust i drugo. Diljem Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj žene su i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Žene su sve kvalificiranije i među diplomiranim studentima na sveučilištima više je žena nego muškaraca, no mnoge od njih nestaju s tržišta rada zbog toga što moraju skrbiti o djeci ili drugim članovima obitelji. Postojećim se mjerama nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile jednake mogućnosti za očeve i majke da rade i zajedno skrbe o dobrobiti djece i društva općenito. Slabije sudjelovanje žena na tržištu rada povezano je s rodno uvjetovanim razlikama u plaćama i sve većim razlikama u mirovinama što pridonosi socijalnoj isključenosti i povećanom riziku od siromaštva.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2017. posebno upozorila na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva.
Ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.)dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
Uvažavajući složenost predmetnog propisa kao i očekivano donošenje i stupanje na snagu navedene Direktive koja će iziskivati normativne intervencije u Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (kroz uvođenje zakonskih rješenja u pogledu novih instituta koje važeći zakon ne poznaje odnosno izmjene postojećih) sveobuhvatne izmjene ovog propisa planiraju se u kasnijoj fazi.
Stoga su planirane zakonske promjene usmjerene prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust te sadržajem ovih izmjena neće biti obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa.
Međutim, nastavno na rad Povjerenstva za praćenje Zakona u okviru predlaganja propisa razmotrit će se pojedine zakonske odredbe za koje je tijekom provedbe uočena nužna potreba da se u normativnom smislu jasnije i preciznije urede kako bi se otklonili nedostaci i nedorečenosti u izričaju normi, a time i potencijalne nepravilnosti u primjeni.
Povodom učestalih upita stranaka i traženja informacija pisanim i usmenim putem ocjenjujemo važnim upoznavanje svakog pojedinog roditelja s pravima koja mu pripadaju za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a o kojima vrlo često roditelji ne znaju dovoljno kao niti kako i gdje pronaći potrebne informacije. Stoga jeMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pripremilo informativnu brošuru koja sadržava niz informacija o pravima roditelja koja im pripadaju tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora te drugih prava iz Zakona.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Sukladno Nacionalnom programu reformi za 2019., u okviru postavljen je Cilj 2) Povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s ciljem poboljšanja materijalnogstatusa obitelji s novorođenomdjecom (aktivnost donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice (sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na potrebu izrade novog zakona ukazuje Nacionalni program reformi za 2019., koji predviđa kao cilj povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prethodnim izmjenama i dopunama Zakona od srpnja 2017. godine (nakon 9 godina) povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje za 50% a izrazito pozitivan učinak vidljiv je u povećanju broja korisnika roditeljske naknade u 2018. godini s ove osnove i to na 35001 korisnika u odnosu na 32519 korisnika u 2016. godini što predstavlja povećanje od 7,6% broja korisnika. U periodu do lipnja 2017. godine visina roditeljske naknade iznosila je 2.660,80 kuna, a ovaj značajni pozitivan pomak osobito je relevantan jer je u 2017. godine rođeno manje 2,5% djece nego 2015. godine, odnosno 1,5% manje u 2018. nego u 2016 godini. 2018. i 2017. godina su referentne za usporedbu sa prethodne dvije godine s obzirom na korisnike roditeljske naknade čija su djeca rođena u tekućoj ili godini koja prethodi vremenu korištenja roditeljskog dopusta.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U narednom razdoblju kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Stoga je osnovni cilj donošenja Zakona dodatno osnažiti pronatalitetni učinak Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te utjecati na povećanje uključenosti roditelja na korištenje roditeljskog dopusta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem Zakona očekuje se poboljšanje materijalne situacije obitelji s novorođenom djecom odnosno veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta. Očekuje se pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika rodiljnih i roditeljskih dopusta, dok se učinak promjena u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može očekivati u dugoročnom razdoblju.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići traženi ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama očekuje se pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obzirom da se Zakonom uređuju pitanja vezana uz ostvarivanje prava na roditeljski dopust čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području obiteljskih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
5.5.3.
Korištenje energije
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.5.17.
Hrvatski branitelji
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.6.17.
Hrvatski branitelji
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava ni adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne utječe se na učinke niti postoje administrativne obveze malih i srednjih poduzetnika, te u skladu sa time ne postoje obveze podmirivanja jednokratnih ili periodičkih administrativnih obveza.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum:25.04.2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
1.3.
Datum:
25.4.2019.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za obitelj, djecu i mlade
01/555-7024, 555-7367, 555-7331
duska.bogdanovic@mdomsp.hr
jasminka.brstilo@mdomsp.hr
kornelija.bojanic@mdomsp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Opis mjere:
Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama određena je Nacionalnom programom reformi za 2019. godinu, kojim je predviđeno donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14. i 59/17.) je zaštita materinstva, njega novorođenog d jeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.
Podrška države kroz obiteljske potpore; počevši od rodiljnog i roditeljskog dopusta, mjesečnih naknada, jednokratnih novčanih pomoći, naknada za skrb o bolesnom djetetu pa do dostupnosti zdravstvene skrbi, prioritetan su cilj u osnaživanju obitelji u podizanju djece. Na kvalitetu obiteljskog života i životni standard nemalo utječu troškovi roditeljstva koji posebno do izražaja dolaze povezani sa participacijom na tržištu rada tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta uz veći rizik ostanka bez posla i teže vraćanje u svijet rada nakon duljeg razdoblja skrbi o djeci.
Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.
U cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te vodeći računa o višegodišnjim nepovoljnim demografskim pokazateljima, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017. godine povećane su visine novčanih potpora za pojedine skupine prava korisnika. Zakonske promjene prvenstveno su se odnosile na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Povećana je i visina novčane naknade za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno i 18 mjeseci s prekidima) i to sa 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna. Povećanjem naknade obuhvaćeni su i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna) . Nadalje, povećana je i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (povećanje sa 2.161,90 kuna na 2.328,20 kuna) te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta kao i druga prava povezanih skupina korisnika (povećanje sa 1.663,00 kuna na 2.328,20 kuna).
Pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje daje mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona kao i prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora u skladu s ovlastima predviđenim predmetnim Zakonom. Uz predstavnike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Povjerenstvo su uključeni po jedan predstavnik Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih udruga više razine. Uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka sastavljena je lista spornih pitanja (odredaba Zakona) o kojima je Povjerenstvo već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju.
Europski parlament je dana 4. travnja 2019. usvojio novu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (slijedi daljnja procedura u okviru drugih EU tijela te potom stupanje na snagu) koja ima za cilj osigurati provedbu načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu prilagodbom i modernizacijom pravnog okvira EU-a, čime će se roditeljima i osobama koje skrbe o drugima olakšati usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u postupku izrade prijedloga ove Direktive, a jedno od rješenja koja Direktiva predviđa je uvođenje pojedinačnog prava na očinski dopust (10 radnih dana za očev dopust) te određene izmjene postojećeg prava vezanog uz roditeljski dopust i drugo. Diljem Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj žene su i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Žene su sve kvalificiranije i među diplomiranim studentima na sveučilištima više je žena nego muškaraca, no mnoge od njih nestaju s tržišta rada zbog toga što moraju skrbiti o djeci ili drugim članovima obitelji. Postojećim se mjerama nisu u dovoljnoj mjeri ostvarile jednake mogućnosti za očeve i majke da rade i zajedno skrbe o dobrobiti djece i društva općenito. Slabije sudjelovanje žena na tržištu rada povezano je s rodno uvjetovanim razlikama u plaćama i sve većim razlikama u mirovinama što pridonosi socijalnoj isključenosti i povećanom riziku od siromaštva.
Polazeći od negativne demografske slike i činjenice da se takvo stanje odražava na ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u svojem Izvješću o radu iz 2017. posebno upozorila na nisku stopu radne aktivnosti žena u Hrvatskoj; izuzetno visok rizik ekonomske ovisnosti o drugim članovima obitelji, tj. izloženosti ekonomskom siromaštvu; neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu prema kojoj se od žena očekuje da preuzmu brigu za obitelj pa i onda kada je to na štetu profesionalne karijere; potrebu uvođenja snažnijih mjera kojima bi se potaklo uključivanje žena na tržište rada; pitanje jaza u plaćama između žena i muškaraca; nisku razinu korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta od strane očeva.
Ocjenjujemo potrebnim uvesti daljnje promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta kojima bi se dodatno potaknulo korištenje dopusta roditelja, uvažavajući obiteljsku situaciju, osiguranje stabilnosti majki na tržištu rada kao i potrebu jačeg uključivanja očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece. Korištenjem prava prema potrebama, roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života.
U okviru pripreme za izradu Nacionalne razvojne strategije 2030. i Policy Notea koji je za područje demografije izradila Svjetska banka („Policy Note-Demography and Family Policies in Croatia and Experience in Selected EU Countries“, listopad 2018.) dana je preporuka kojom se ističe da je adekvatnija kompenzacija roditeljske naknade koja će biti najbliže prethodno ostvarenoj plaći, od izuzetne važnosti kako za veću stopu nataliteta tako i za veće uključivanje žena na tržište rada te aktivniju ulogu očeva u odgoju djece.
Vlada je odredila i mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka te snažno zagovara njihovu provedbu. Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. Unatoč navedenom povećanju, roditeljska naknada je i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. U narednom razdoblju važno je nastaviti provedbu mjera u cilju poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna.
Uvažavajući složenost predmetnog propisa kao i očekivano donošenje i stupanje na snagu navedene Direktive koja će iziskivati normativne intervencije u Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (kroz uvođenje zakonskih rješenja u pogledu novih instituta koje važeći zakon ne poznaje odnosno izmjene postojećih) sveobuhvatne izmjene ovog propisa planiraju se u kasnijoj fazi.
Stoga su planirane zakonske promjene usmjerene prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust te sadržajem ovih izmjena neće biti obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa.
Međutim, nastavno na rad Povjerenstva za praćenje Zakona u okviru predlaganja propisa razmotrit će se pojedine zakonske odredbe za koje je tijekom provedbe uočena nužna potreba da se u normativnom smislu jasnije i preciznije urede kako bi se otklonili nedostaci i nedorečenosti u izričaju normi, a time i potencijalne nepravilnosti u primjeni.
Povodom učestalih upita stranaka i traženja informacija pisanim i usmenim putem ocjenjujemo važnim upoznavanje svakog pojedinog roditelja s pravima koja mu pripadaju za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora , a o kojima vrlo često roditelji ne znaju dovoljno kao niti kako i gdje pronaći potrebne informacije. Stoga je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pripremilo informativnu brošuru koja sadržava niz informacija o pravima roditelja koja im pripadaju tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora te drugih prava iz Zakona.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Sukladno Nacionalnom programu reformi za 2019., u okviru postavljen je Cilj 2) Povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s ciljem poboljšanja materijalnog statusa obitelji s novorođenom djecom (aktivnost donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice (sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na potrebu izrade novog zakona ukazuje Nacionalni program reformi za 2019., koji predviđa kao cilj povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Programom Vlade definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike, koje obuhvaćaju izmjene i povećanje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta uređenih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Prethodnim izmjenama i dopunama Zakona od srpnja 2017. godine (nakon 9 godina) povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje za 50% a izrazito pozitivan učinak vidljiv je u povećanju broja korisnika roditeljske naknade u 2018. godini s ove osnove i to na 35001 korisnika u odnosu na 32519 korisnika u 2016. godini što predstavlja povećanje od 7,6% broja korisnika. U periodu do lipnja 2017. godine visina roditeljske naknade iznosila je 2.660,80 kuna, a ovaj značajni pozitivan pomak osobito je relevantan jer je u 2017. godine rođeno manje 2,5% djece nego 2015. godine, odnosno 1,5% manje u 2018. nego u 2016 godini. 2018. i 2017. godina su referentne za usporedbu sa prethodne dvije godine s obzirom na korisnike roditeljske naknade čija su djeca rođena u tekućoj ili godini koja prethodi vremenu korištenja roditeljskog dopusta.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U narednom razdoblju kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva.
Stoga je osnovni cilj donošenja Zakona dodatno osnažiti pronatalitetni učinak Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te utjecati na povećanje uključenosti roditelja na korištenje roditeljskog dopusta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem Zakona očekuje se poboljšanje materijalne situacije obitelji s novorođenom djecom odnosno veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta. Očekuje se pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika rodiljnih i roditeljskih dopusta, dok se učinak promjena u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može očekivati u dugoročnom razdoblju.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići traženi ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama očekuje se pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obzirom da se Zakonom uređuju pitanja vezana uz ostvarivanje prava na roditeljski dopust čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području obiteljskih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
5.5.3.
Korištenje energije
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.5.17.
Hrvatski branitelji
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.6.17.
Hrvatski branitelji
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava ni adresata.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne utječe se na učinke niti postoje administrativne obveze malih i srednjih poduzetnika, te u skladu sa time ne postoje obveze podmirivanja jednokratnih ili periodičkih administrativnih obveza.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 25.04.2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku