1. OPĆE INFORMACIJE

Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Obnova kulturne baštine urbanog područja Zadar“ (u daljnjem tekstu: Poziv) definiraju se ciljevi , uvjeti i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih pripremi i provedbi projekata.

Upute za prijavitelje (u daljnjem tekstu: Upute) određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, navode kriterije prihvatljivosti i kriterije odabira projektnih prijedloga, kriterije prihvatljivosti prijavitelja i partnera, aktivnosti i izdataka te pravila provedbe projekata kojima se dodjeljuju bespovratna sredstva u okviru ovog Poziva.

1.1. Strateški i zakonodavni okvir

Okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) u razdoblju 2014.-2020. definiran je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a za ulaganje za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će RH pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020, kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020.

Opći cilj Sporazuma o partnerstvu jest pružiti potporu u približavanju RH ostalim državama članicama EU, odnosno regijama, ubrzavanjem gospodarskog rasta i poticanjem zapošljavanja. Sporazum o partnerstvu definira Tematski cilj 6 „Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa“, kao jedan od izabranih ciljeva u koji se usmjeravaju sredstva unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (u daljnjem tekstu: OPKK) ¹ , koji je izravno obuhvaćen provedbom ovog Poziva.

¹ http://arhiva.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Novosti/OPKK%202014.-2020.%20tehni%C4%8Dke%20izmjene.pdf

OPKK se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a njegova strategija temelji se na koncentraciji ulaganja u devet Tematskih ciljeva zajedničkog Strateškog okvira i njihovim specifičnim prioritetima ulaganja, s daljnjim fokusom na specifične ciljeve (u daljnjem tekstu: SC), koje je potrebno ostvariti. OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u RH, na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 6 „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Specifičnog cilja 6c1 „Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine“ OPKK-a, financiranog kroz EFRR.

Poziv je na razini EU usklađen sa Strategijom Europa 2020. - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Strategijom održivog razvitka Europske unije (2009.), Sedmim akcijskim programom zaštite okoliša Europske unije do 2020. godine (2013.), Building green infrastructure for Europe (2013.) i EU Green Infrastructure Strategy (2013.), Direktivom o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) te Teritorijalnom agendom EU 2020.

OPKK definira kulturnu baštinu kao jedno od područja od posebnog značaja za društveno- gospodarski razvoj RH. Istovremenim ulaganjima u kulturnu baštinu, kao i u sektor turizma, planira se postići doprinos rastu bruto nacionalnog dohotka, ali i porastu broja zaposlenih. Imajući u vidu potencijalni utjecaj ulaganja u kulturnu baštinu na urbani razvoj, predviđeno je da se dio alokacije pod Specifičnim ciljem 6c1 provodi kroz integrirana teritorijalna ulaganja (u daljnjem tekstu: ITU).

ITU mehanizam je alat za provedbu teritorijalnih strategija na integrirani način. Ne radi se o operaciji ni o podprioritetu operativnog programa, već integrirano teritorijalno ulaganje omogućuje zemljama članicama da kombiniraju operativne programe i da se financiraju iz nekoliko prioritetnih osi jednog operativnog programa ili više njih da bi osigurale provedbu integrirane strategije za određeni teritorij. Integrirano teritorijalno ulaganje kao takvo pružit će zemljama članicama fleksibilnost u stvaranju operativnih programa te omogućiti učinkovitu provedbu integriranih aktivnosti putem pojednostavljenog financiranja.

Kulturna baština zbog svoje jedinstvenosti i privlačnosti s jedne strane predstavlja ključnu točku prepoznatljivosti (brenda) s najvećim potencijalom za razvojni program u određenoj regiji, s druge je strane, značajnim dijelom neodržavana, ugrožena i neiskorištena te često upravljanje ovom vrstom baštine nije u skladu s gospodarskim ciljevima, ponajviše s potencijalom za otvaranje radnih mjesta. Stoga je ovaj Poziv usmjeren na obnovu i revitalizaciju kulturne baštine Urbanog područja Zadar na održiv način, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i osiguranje gospodarskih koristi tako da se omogući stvaranje inovativnih usluga i proizvoda u vezi s kulturnom baštinom, čime bi se ostvarile koristi razvoja i zapošljavanja, kao i socijalna kohezija.

Na lokalnoj razini Poziv je usklađen sa Strategijom razvoja Urbanog područja Zadar 2014.-2020. (dalje u tekstu: SRUP) (Službeni glasnik Grada Zadra br. 13/16), strateškim ciljem 3. Održivo gospodarenje prostornim resursima uz poboljšanu kvalitetu urbanog okoliša, prioritetom 3.5. Održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom, mjerom 3.5.2. Obnova i rekonstrukcija kulturne baštine i popratne infrastrukture te podizanje svijesti o važnosti njezinog očuvanja.

Provedba ovog Poziva utvrđena je zakonodavnim okvirom na razini Republike Hrvatske i Europske unije.

Zakonodavstvo Europske unije

 Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (pročišćene verzije,2016/C 202/01, od 7. lipnja 2016. godine);

 Uredba (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (Uredba o KF-u);

 Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (Uredba o EFRR-u);

 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013);

 Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU/Euratom) br. 966/2012;

 Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (Uredba o ESF-u);

 Delegirana uredba Komisije (EU) br. 480/2014 od 3. ožujka 2014. godine o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo;

 Obavijest Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 262/1, 19.7.2016.);

 Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (u daljnjem tekstu: Uredba br. 651/2014);

 Prilog I Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora;

 Uredba Komisije (EU) 2017/1084 (u daljnjem tekstu Uredba br. 2017/1084) оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukturu luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (u daljnjem tekstu: Uredba 2017/1084);

 Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (u daljnjem tekstu: De minimis Uredba);

 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu javne nabave istavljanja izvan snage Direktive 2004/18/EZ (Direktiva 2014/24/EU);

 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP);

 Smjernice za države članice o integriranom održivom urbanom razvoju (članak 7. Uredbe o EFRR-u).

Nacionalno zakonodavstvo

 Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN - Međunarodni ugovori br. 2/12);

 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014. - 2020. (NN 92/14);

 Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15, 129/15, 15/17i 18/17 - ispravak);

 Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17);

 Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12);

 Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17);

 Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18);

 Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16);

 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18);

 Zakon o gradnji (NN 153/13, NN 20/2017);

 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11);

 Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18);

 Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenje pokretljivosti (NN 78/13);

 Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14, 107/15, 20/17);

 Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18);

 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18);

 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH (NN 89/11 i 130/13);

 Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (NN, Međunarodni ugovori 12/93);

 Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18);

 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14; 123/17, 118/18);

 Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 118/18);

 Uredba o indeksu razvijenosti (NN 131/2017);

 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17);

 Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevine (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17);

 Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18);

 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05,  109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17);

 Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08);

 Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14,152/14, 130/17);

 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18);

 Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (NN RH 48/18);

 Program dodjele potpora za održivu obnovu kulturne baštine (KLASA: 023-03/15-01/0193, URBROJ: 532-06-03/1-18-14, 10. siječanj 2018. godine) (u daljnjem tekstu: Program potpora) ;

 Odluka o obvezi provedbe prethodne (ex-ante) kontrole javnih nabava u okviru projekata koji se namjeravaju sufinancirati i sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN, 87/18).

Strateški okvir

 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine;

 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17);

 Strategija razvoja Urbanog područja Zadar 2014.-2020 ² ;

 Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013. – 2023 ³ .

² http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Strategija razvoja urbanog podrucja Zadra 2014. - 2020..pdf

³ https://www.zadra.hr/wp-content/uploads/2013/01/GP-razvoja-turizma-Zadarske-zupanije-FINAL-svibanj-2014.pdf

1.2. Odgovornosti za upravljanje

Upravljačko tijelo (u daljnjem tekstu: UT) za OPKK je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU).

Posredničko tijelo integriranih teritorijalnih ulaganja (u daljnjem tekstu: ITU PT) za ovaj Poziv je grad središte Urbanog područja Zadar.

Posredničko tijelo razine 2 (u daljnjem tekstu: PT2) za ovaj Poziv je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (u daljnjem tekstu: SAFU).

Sva tijela u sustavu obavljaju svoje djelatnosti i odgovorne su za procedure kako je definirano ranije navedenim zakonodavnim okvirom te odredbama ovog Poziva ⁴ .

⁴ MRRFEU, Grad Zadar i SAFU tijekom Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava prikupljaju osobne podatke u svrhu provođenja postupka dodjele bespovratnih sredstava te u konačnici i i sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

MRRFEU, Grad Zadar i SAFU će osobne podatke podijeliti jedino sa drugim tijelima definiranim u Uredbi o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“. Prilikom svake dostave projektnog prijedloga prijavitelji su dužni potpisati Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka, čime pristaju odnosno daju privolu na korištenje osobnih podataka.

1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva

Predmet Poziva:

Predmet ovog poziva je unaprjeđenje kulturne baštine u svrhu razvoja gospodarstva i povećanja zapošljavanja na području Urbanog područja Zadar u čiji sastav ulaze jedinice lokalne samouprave definirane Odlukom o sastavu urbanog područja Zadar ⁵ od 12. listopada 2015. godine: Grad Zadar, Grad Nin, Općina Bibinje, Općina Galovac, Općina Kali, Općina Kukljica, Općina Novigrad, Općina Poličnik, Općina Posedarje, Općina Preko, Općina Ražanac, Općina Sukošan, Općina Škabrnja, Općina Vrsi i Općina Zemunik Donji.

⁵ http://www.grad-zadar.hr/glasnik/glasnik-grada-zadra-br-1315-138.html

Svrha (cilj) Poziva:

Svrha Poziva je dodjela bespovratnih sredstava projektima obnove i/ili rekonstrukcije kulturne baštine UP Zadar, koji osiguravaju valorizaciju iste te doprinose održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

U okviru ovog Poziva bespovratna sredstva će se dodijeliti projektima za ulaganja u obnovu i revitalizaciju kulturne baštine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro i sadržajno i/ili tematski povezana ulaganja nužna za razvoj određenog područja (turističke destinacije), koja doprinose njegovom društveno - gospodarskom razvoju čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem.

Za uspješnu primjenu i praćenje postignuća, prijavitelj na razini projektnog prijedloga treba opisati doprinos pokazateljima opisanima u tablicama ispod te njihove konkretne vrijednosti navesti u Prijavnom obrascu gdje je primjenjivo. Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi ciljnu vrijednost koja će se postići projektom.

U slučaju da Korisnik ne ostvari planiranu razinu pokazatelja navedenih u prijavi projektnog prijedloga, nadležno tijelo ima pravo od Korisnika zatražiti izvršenje povrata dijela isplaćenih sredstava razmjerno neostvarenom udjelu pokazatelja sukladno odredbama Pravila o financijskim korekcijama (Prilog 5. ovih Uputa).

Ostvarenje pokazatelja pratiti će PT2 (SAFU) i UT (MRRFEU).

1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog Poziva.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 25.919.304,56 HRK.

Ukoliko su ispunjene odredbe iz točke 1.6. ovih Uputa, koje definiraju uvjete koji isključuju postojanje potpore, bespovratna sredstva koja se isplaćuju u okviru ovog Poziva ne smatraju se državnom potporom.

Najviši mogući udio bespovratnih sredstava je 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova Projekta i to za ulaganja čije se sufinanciranje bespovratnim sredstvima ne smatra državnom potporom .

Ukoliko se radi o ulaganjima koja sadrže element državne potpore sukladno članku 107., stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU), primijenit će se pravila o državnim potporama koja uključuju mogućnosti dodjele državnih potpora za kulturu u i kulturnu baštinu u skladu s Uredbom Komisije br. 651/2014 , Uredbom br. 2017/1084 te De minimis Uredbom, kako je i  navedeno pod točkom 1.6 Uputa za prijavitelje te u skladu s Programom potpora, kojeg je donijelo Ministarstvo kulture, a nalazi se u Prilogu 8. ovih Uputa.

Neovisno o određenoj kategoriji potpore, maksimalni iznos bespovratnih sredstava (potpora) koji može biti dodijeljen unutar ovog Poziva, odnosno maksimalni iznos bespovratnih sredstava (potpora) iz EFRR-a iznosi 85% prihvatljivih izdataka.

Sufinanciranje projekta od strane prijavitelja u sklopu ovog Poziva je obvezno. Prijavitelj se obvezuje osigurati:

 sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova Projekta te iznosa bespovratnih sredstava dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva,  

 sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova.

Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava pojedinačnog projektnog prijedloga koji može biti dodijeljen u sklopu ovog Poziva je:

 najniži iznos 5.000.000,00 HRK

 najviši iznos 25.919.304,56 HRK

U slučaju da se radi o projektu koji ostvaruje neto prihode i čiji su prihvatljivi troškovi veći od 1 mil. EUR (prema srednjem tečaju HNB-a na dan predaje projektne prijave) te koji ne potpada pod pravila o državnim potporama (prema pravilima iz točke 1.6 Uputa i Programa dodjele potpora iz Priloga 8), iznos bespovratnih sredstava bit će umanjen ex-ante temeljem razumnog predviđanja, odnosno izračuna financijskog jaza (engl. Funding gap ) u Studiji izvodljivosti.

U sklopu ovog Poziva Korisnik ima pravo zatražiti predujam. Ukupni iznos predujma ne može biti viši od 30% ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Korisnik može potraživati troškove po metodi nadoknade, metodi plaćanja ili kombinacijom navedenih metoda sukladno odredbama Općih uvjeta Ugovora (Prilog 2).

UT zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva.

1.5. Razdoblje provedbe projekta

Razdoblje provedbe projekta započinje početkom obavljanja aktivnosti projekta koje ni u kojem slučaju ne može biti ranije od 1. siječnja 2019. godine te istječe završetkom obavljanja predmetnih aktivnosti, a traje najduže do 31. prosinca 2022. godine.

U slučaju ulaganja koja sadrže elemente državne potpore te će se financirati:

 kao potpore za lokalnu infrastrukturu , iste mogu biti dodijeljene isključivo ako imaju učinak poticaja u skladu sa člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) 651/2014. To znači da je Prijavitelj – podnositelj zahtjeva podnio pisani zahtjev za dodjelu potpore prije početka radova na projektu . U skladu s Uredbom 651/2014. „početak radova” znači početak građevinskih radova povezanih s ulaganjem ili prva zakonski obvezujuća obveza za naručivanje opreme ili bilo koja druga obveza koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije (npr. sklapanje ugovora o izvođenju radova). Kupnja zemljišta i pripremni radovi, primjerice ishođenje dozvola, izrade tehničke dokumentacije i studija izvodljivosti, ne smatraju se početkom radova.

 kao potpore za kulturu i očuvanje baštine, iste mogu biti dodijeljene bez obzira na neispunjavanje uvjeta o učinku poticaja kako je definirano člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) 651/2014), ukoliko su u skladu sa člankom 6. Programa potpora ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 53. Uredbe (EU) 651/2014.

Razdoblje provedbe projekta u okviru Poziva bit će jasno definirano u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava (u daljnjem tekstu: Ugovor; Prilog 1. ovog Poziva).

Projekt ne smije biti fizički niti financijski završen u trenutku podnošenja projektnog prijedloga.

Trošak mora nastati u razdoblju provedbe da bi bio prihvatljiv za financiranje sukladno Ugovoru.

Troškovi vezani uz revizorsko izvješće neovisnog ovlaštenog revizora o provjeri troškova projekta iz točke 5.5. ovih Uputa i troškovi vezani uz obračun PDV-a kod računa kod kojih postoji prijenos porezne obveze na Naručitelja za koji Korisnik nema pravo na odbitak, mogu nastati i nakon razdoblja provedbe projekta te biti plaćeni do roka za dostavu završnog Zahtjeva za nadoknadu sredstava (u skladu s uvjetima prihvatljivosti izdataka iz točke 2.9 ovih Uputa).

1.6. Obveze koje se odnose na državne potpore

Bespovratna sredstva koja se isplaćuju u okviru ovog Poziva ne smatraju se državnom potporom , ukoliko su ulaganja spojiva s unutarnjim tržištem sukladno članku 107. UFEU .

Ukoliko se dodjela bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva odnosi za ulaganja koja sadrže element državne potpore ⁶ iz članka 107. UFEU, sredstva će se dodjeljivati u skladu s Programom dodjele potpora za održivu obnovu kulturne baštine kojeg je donijelo Ministarstvo kulture, a nalazi se u Prilogu 8. ovih Uputa.

⁶ Državne potpore koje narušavaju ili bi mogle narušiti tržišno natjecanje između država članica EU u načelu zabranjene sukladno članku 107. stavku 1. UFEU: «Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije utvrđeno, svaka državna potpora koju daje država članica, ili koja je dana putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima, nije u skladu sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između zemalja članica». Prijenos financijskih sredstava ili podrška određenom poduzetniku smatrat će se državnom potporom u smislu navedene definicije, ako se radi o sredstvima središnje države, sredstvima JL(P)S kao i sredstvima iz ESI fondova budući da o njihovom korištenju odlučuju nadležna tijela država članica ili sredstvima koja se mogu pripisati odlukama državnih tijela o njihovu korištenju, ako se radi o selektivnoj mjeri usmjerenoj na jednog poduzetnika ili grupu poduzetnika, sektor, regiju i slično, ako se dodjelom tih sredstava daje prednost na tržištu korisniku/primatelju sredstava koju on ne bi stekao iz vlastitog poslovanja, čime se on stavlja u povoljniji tržišni položaj u odnosu na svoje konkurente i time se narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja između poduzetnika na zajedničkom EU tržištu i utječe negativno na uvjete trgovinu između država članica EU.

Pojašnjenje:

Dodjela bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i obnovu kulturne baštine u okviru ovog Poziva ne sadrži elemente državne potpore u slučaju kada se radi o ulaganju u rekonstrukciju i obnovu kulturne baštine koja se neće koristiti u komercijalne (tržišne) svrhe i stoga ne predstavlja gospodarsku djelatnost u smislu propisa o državnim potporama. Konkretno, u skladu sa stavkom 2.6. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ⁷ (dalje: Obavijest Komisije) stajalište je Europske komisije, koje je podržano i presudama EU sudova, da, s obzirom na njihovu specifičnu prirodu, određene aktivnosti povezane s kulturom i očuvanjem baštine mogu biti organizirane na nekomercijalan način i stoga mogu biti negospodarske prirode pa javno financiranje tih djelatnosti ne predstavlja državnu potporu.  

⁷ Stavak 2.6. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 262/1, 19.  

  7. 2016.)

To se odnosi na javno financiranje kulture i djelatnosti očuvanja baštine koja je dostupna javnosti bez naknade i kojom se ostvaruje isključivo socijalna i kulturna svrha koja je negospodarske odnosno netržišne prirode. Negospodarska priroda tih djelatnosti se, prema navedenom pristupu Europske komisije, ne mijenja ni u slučaju kada posjetitelji kulturne institucije ili sudionici u kulturnoj djelatnosti ili djelatnosti očuvanja baštine svojim novčanim doprinosom pokrivaju dio stvarnih troškova njihova funkcioniranja, jer se u takvim slučajevima ne može smatrati da se radi o stvarnoj naknadi za pružene usluge. Stoga, kada se radi o primarno nekomercijalnoj namjeni dodjele sredstava za očuvanje baštine odnosno kada su kulturni sadržaji ili pristup kulturnoj baštini dostupni građanima bez naplate ili uz naplatu koja pokriva samo dio stvarnih troškova pružanja usluga ili troškova održavanja, prema stajalištu Europske komisije to znači da se javnim financiranjem rekonstrukcije, obnove ili drugim aktivnostima javne financijske podrške projektima očuvanja kulturne baštine ne daje selektivna prednost na tržištu niti jednom poduzetniku ili grupi poduzetnika., To znači da se tada ne radi ni o državnoj potpori. Dakle, javno financiranje obnove ili rekonstrukcije objekata kulturne baštine koji su otvoreni javnosti bez ikakvih ograničenja i besplatno ili uz gore opisanu naknadu (ulaznicu) koja pokriva samo dio troškova, odnosno nije namijenjena komercijalnom iskorištavanju, premda se radi o sredstvima iz ESI fondova koja imaju karakter državnihsredstvava, ne daje se prednost na tržištu niti jednom poduzetniku u smislu EU propisa o potporama.

Ako se određena kulturna infrastruktura (kulturni i objekti kulturne baštine) istodobno koristi i za gospodarske i negospodarske svrhe , primjerice, za organizaciju konferencija, pružanje ugostiteljskih usluga, prodaju suvenira i sličnih komercijalnih događanja u muzejima ili kulturnim centrima i sličnim objektima, pravila o državnim potporama primjenjivat će se na javno financiranje samo u dijelu koji se odnosi na financiranje troškova povezanih s gospodarskom djelatnosti.

U slučaju kada se radi o mješovitoj djelatnosti, negospodarskoj i gospodarskoj, odnosno u slučaju korištenja objekata kulturne infrastrukture u mješovite svrhe, da bi se isključilo postojanje državne potpore, javni davatelji sredstava dužni su osigurati da se sredstva namijenjena financiranju negospodarske aktivnosti ne koriste za unakrsno subvencioniranje gospodarskih djelatnosti. Vlasnik ili upravitelj kulturnog objekta koji je primarno usmjeren na negospodarske aktivnosti se u pravilu ne bi smio baviti nijednom drugom gospodarskom djelatnošću, u suprotnom, mora voditi odvojeno računovodstvo u odnosu na ove dvije vrste djelatnosti kako bi se spriječilo “prelijevanje” javnih sredstava iz negospodarske u gospodarsku djelatnost, odnosno onemogućilo unakrsno subvencioniranje gospodarskih djelatnosti. Ukoliko se upravljanje obnovljenom kulturnom baštinom ili kulturnim objektom prenosi na gospodarske subjekte, oni moraju biti odabrani putem otvorenog i nediskriminatornog natjecateljskog postupka i uz odabir najpovoljnijeg ponuditelja.

Ako se radi o slučajevima mješovite namjene kulturne infrastrukture u kojima se ista koristi gotovo isključivo za negospodarske djelatnosti, pod određenim uvjetima moguće je da se na njezino financiranje u cijelosti ne primjenjuju pravila o potporama. Radi se o slučaju kada je gospodarska namjena isključivo sporedna, odnosno, radi se gospodarskoj djelatnosti koja je izravno povezana s upravljanjem te infrastrukture i neophodna je za tu infrastrukturu ili pak neodvojivo povezna s njezinom glavnom negospodarskom namjenom, pa gospodarska djelatnost koristi iste inpute kao i primarna negospodarska djelatnost (primjerice materijal, opremu, radnike ili fiksni kapital). Međutim, u takvim slučajevima područje primjene sporednih gospodarskih djelatnosti mora ostati ograničeno u smislu korištenja kapaciteta te infrastrukture. U navedenom kontekstu, gospodarsko korištenje javnim sredstvima financirane kulturne infrastrukture, može se smatrati sporednom djelatnosti ako se kapacitet te infrastrukture koristi za gospodarske djelatnosti u postotku koji ne prelazi 20% ukupnog godišnjeg kapaciteta objekta kulturne infrastrukture . No, kada se radi o kontinuiranom korištenju u načelu kulturne infrastrukture za komercijalne svrhe (npr. održavanje konferencija, seminara, prodajnih izložbi, festivala i slično, uz naplatu), u tom slučaju ne može se potvrditi da se radi o uobičajenim dodatnim sadržajima.

Navedeni podaci, namjena, očekivani prihodi i troškovi korištenja i održavanja kulturne infrastrukture, između ostalog, trebaju biti opisani u Studiji izvodljivosti koja treba biti izrađena u skladu s Vodičem kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata 2014.-2020. Europske komisije.

Ako se radi o javnom financiranju gospodarske djelatnosti, odnosno, ako se kulturna infrastruktura ili baština koriste u komercijalne svrhe, dodjela bespovratnih sredstava za projektne prijedloge sukladno ovom Pozivu predstavlja državnu potporu sukladno članku 107. stavku 1. UFEU, između ostalog,   samo u onoj mjeri u kojoj ta javna potpora utječe na trgovinu između država članica.

Pritom, ne prosuđuje se stvarni učinak na trgovinu nego isključivo može li mjera utjecati na trgovinu ⁸ . No, učinak na trgovinu ne može biti samo hipotetski ili pretpostavljen, već se mora utvrditi zašto bi mjera potpore mogla imati učinak na trgovinu između država članica na temelju predvidljivih učinaka te mjere ⁹ .

⁸ Presuda Suda od 14. siječnja 2015., Eventech protiv Parking Adjudicator, C-518/13; ECLI:EU:C:2015:9, točka 65

⁹ Presuda Suda od 6. Srpnja 1995., AITEC i dr. Protiv Komisije, spojeni predmeti T-447/93, T-448/93 i T-449/93,ECLI:EU:T:1995:130, točka 141

Gore navedeno stajalište Europske komisije i presuda Europskog suda detaljno je pojašnjeno u točkama 196. i 197. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU. U navedenim točkama ove Obavijesti obrazloženo je stajalište Europske komisije u vezi s uvjetom koji mora biti ispunjen da bi određena mjera predstavljala državnu potporu, a tiče se učinka na trgovinu među državama članicama. Istodobno, u praksi Europska komisija je u nizu svojih odluka smatrala, s obzirom na okolnosti određenih slučajeva, da mjere javne potpore imaju samo lokalni učinak i da stoga nemaju učinka na trgovinu među državama članicama. Pritom, posebno je bilo važno utvrditi pruža li određeni poduzetnik - korisnik javnih sredstava usluge odnosno prodaje li robu na ograničenom području države članice i da li je vjerojatno da će privući posjetitelje iz drugih država članica, te da li se može pretpostaviti da će ta mjera imati učinak na prekograničnu trgovinu, koji bi bio veći od marginalnog, i/li se, nasuprot tomu, ne može predvidjeti da će mjera imati značajniji učinak i na uvjete prekograničnih ulaganja ili poslovnog nastana.

Nadalje, javno financiranje uobičajenih sadržaja koji se nalaze u okviru kulturne, povijesne baštine ili objekata, kao što su restorani, kafići, trgovine ili garderoba koja se plaća, pa čak i parking koji podliježe naplati, budući da su u funkciji obavljanja negospodarske aktivnosti  u pravilu ne narušavaju trgovinu i tržišno natjecanje između država članica, što znači da, iako se radi o gospodarskoj djelatnosti, nisu ispunjeni svi kriteriji koji definiraju pojam državne potpore (učinak na trgovinu), čime se isključuje i postojanje državne potpore. Isto se odnosi i na određene kulturne objekte koji iako obavljaju gospodarsku aktivnost, ne odvlače posjetitelje od sličnih ponuda u drugim državama članicama.

No, u svakom pojedinačnom slučaju odnosno projektu, Davatelj potpore dužan je provjeriti opseg i stvarnu namjenu, kapacitet, financijski učinak pružanja usluga navedenih „uobičajenih“ sadržaja i procijeniti radi li se o aktivnostima koje mogu ili bi mogle imati učinak na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica.

Naime, premda nije moguće definirati opće kategorije mjera koje ispunjavaju  prethodno  navedene  kriterije  o  marginalnom  učinku  na  rgovinu,  odluke Komisije služe kao primjeri u kojima je Komisija na temelju specifičnih okolnosti zaključila da javna potpora neće utjecati na trgovinu između država članica. Stoga, s obzirom na sličnost s projektima u okviru ovog Poziva, potrebno je ukazati na neke od primjera takvih predmeta Komisije u kojima je ona zaključila da, iako se radi o javnom financiranju (često iz ESIF-a), ipak se ne radi o državnoj potpori jer ne postoji učinak na međusobnu trgovinu među državama članicama: kulturni događaji za koje nije vjerojatno da će odvući korisnike ili posjetitelje od sličnih ponuda u drugim državama članicama ¹⁰ , gdje Komisija smatra da samo financiranje koje se dodijeli velikim i poznatim kulturnim institucijama i događajima u državi članici koja iste naveliko promovira izvan njihove regije potencijalno može imati učinak na trgovinu između država članica; lokalni događaji i objekti za sport i slobodne aktivnosti koji pretežito služe lokalnom stanovništvu, kongresni centar, u slučaju kojeg lokacija i mogući učinak potpore na cijene vrlo vjerojatno neće preusmjeriti korisnike iz drugih centara u drugim državama članicama, male zračne luke ili luke koje prvenstveno služe lokalnim korisnicima, financiranje određenih žičara-vučnica na područjima s malo objekata i ograničenim turističkim kapacitetima, i sl.

¹⁰ Vidjeti: predmet N 630/2003 Lokalni muzej Sardinije; SA. 34466 Cipar-Centar za vizualnu umjetnost; Grčka- Izgradnja arheološkog muzeja u Messari Kreta, itd

Navedena praksa i stajališta Europske komisije, koji su u određenim slučajevima podržani i odlukama EU sudova, pojašnjeni su u Obavijesti Komisije (Odjeljak 6.3.), kako bi državama članicama Komisija dala odgovarajuće smjernice i putokaz vezano uz pristup javnom financiranju kulture i obnove kulturne baštine s aspekta primjene propisa i pravila o državnim potporama. Razvidno je, naime iz opisanih odredbi Obavijesti Komisije, da samo ulaganje javnih sredstava u veće projekte s ambicijama da dobiju međunarodni značaj, odnosno, za koje se može predvidjeti povećani interes kupaca/turista ili posjetitelja iz drugih država ili interes za prekogranična ulaganja, prema dosadašnjoj praksi Komisije, ispunjava uvjet učinka na trgovinu.

Stoga, kako bi se sa sigurnošću moglo zaključiti hoće li financiranje javnim sredstvima obnove i uvođenja novih sadržaja u objekte koji predstavljaju kulturnu baštinu obuhvaćenih ovim Pozivom isključiti državnu potporu prema prethodno navedenim kriterijima i opisanim stajalištima Komisije, potrebno je prema pravilima Poziva za svaki od projektnih prijedloga pripremiti studiju izvodljivosti , koja bi trebala pokazati opravdanost financiranja javnim sredstvima i pokazati da li se radi o gospodarskoj (komercijalnoj) ili negospodarskoj (nekomercijalnoj) djelatnosti čije financiranje sredstvima ovog Poziva može imati učinak na trgovinu i uvjete tržišnog natjecanja između Hrvatske i drugih država članica.

Ulaganja koja predstavljaju državnu potporu

U skladu s Programom dodjele potpora, sredstva za obnovu objekata kulturne baštine u UP Zadar u okviru ovog Poziva dodjeljivat će se za sljedeće kategorije državnih potpora (u daljnjem tekstu: potpora):

a) potpore za kulturu i očuvanje baštine, i to:

i. kao potpore za ulaganja u kulturu i očuvanje baštine sukladno članku 6. Programa potpora

ii. kao operativne potpore za kulturu i očuvanje baštine sukladno članku 7. Programa potpora;

b) potpore za ulaganje u lokalne infrastrukture sukladno članku 8. Programa potpora.

Iznos potpora pod a) i b) ne smije premašiti razliku između prihvatljivih troškova i operativne dobiti ulaganja. U projektnom prijedlogu, radi utvrđivanja iznosa potpore, Prijavitelj temeljeno na razumnim predviđanjima, oduzima operativnu dobit od prihvatljivih troškova.

Kod potpora za kulturu i očuvanje baštine (a), za projekte u slučaju kojih iznos potpore ne premašuje 2 milijuna eura, maksimalni iznos potpore iznosi 80 % prihvatljivih troškova.

Potpore male vrijednosti (de minimis potpore)

U skladu s Programom potpora, sredstva u okviru ovog Poziva dodjeljivat će se i kao potpore male vrijednosti ( de minimis potpore) mikro, malim i srednjim poduzećima u skladu s De minimis Uredbom uz uvjet da je istodobno odobrena potpora za kulturu i očuvanje kulturne baštine.

De minimis potpore moći će se dodijeliti za prihvatljive troškove povezane sa sljedećim djelatnostima:

a) kreativno i umjetničko stvaralaštvo,

b) smještaj te priprema i usluživanje hrane i pića,

c) proizvodnja ukrasnih predmeta i suvenira,

d) djelatnosti putničke agencije:organiziranje putovanja, rezervacijske usluge, promidžba lokacije kulturne baštine.

De minimis potpore Poziva dodjeljivat će se temeljem Programa potpora transparentno u obliku bespovratnih sredstava kao nadopuna vlastitom financiranju.

Ukupan iznos potpore male vrijednosti koja se po državi članici dodjeljuje „jednom poduzetniku“ ¹¹ (kako je definirano u članku 2. stavku 2. De minimis Uredbe) ne smije prelaziti 200.000,00 EUR (preračunato u HRK prema srednjem tečaju HNB-a na dan dodjele potpore) u tekućoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.

¹¹ „Jednim poduzetnikom“, u smislu De minimis Uredbe obuhvaćena su sva povezana društva, odnosno sva poduzeća među kojima postoji barem jedna od sljedećih veza:

a) jedno društvo ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom društvu;

b) jedno društvo ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog društva;

c) jedno društvo ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo društvo prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzetnika;

d) jedno društvo koje je dioničar ili član u drugom društvu, kontrolira samo, sukladno dogovoru s drugim dioničarima ili članovima tog društva, većinu glasačkih prava dioničara ili članova tog društva.

Društva koja su u bilo kojem od odnosa navedenih u u točkama a) do d) preko jednog ili više drugih društava isto se tako smatraju jednim poduzetnikom.

Maksimalna stopa sufinanciranja za de minimis potpore iznosi 85% prihvatljivih izdataka.

U slučaju da se radi o projektima koji sadrže državne potpore ili de minimis potpore, Prijavitelj je u obvezi sukladno ovom Pozivu dostaviti informacije o korištenim potporama u tekućoj i prethodne dvije godine te naznačiti da li je korisnik potpore mali, srednji, veliki poduzetnik u smislu definicije iz Priloga I. Uredbe 651/2014. U slučaju kada su primatelji potpora javni poduzetnici pod kontrolom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, oni se smatraju velikim poduzetnikom u smislu navedene Uredbe.

Informacije o primljenim potporama i veličini poduzetnika iz prethodnog stavka dostavljat će se sukladno Dodatku I obrasca Izjave prijavitelja i partnera o istinitosti podataka (Obrazac 2) te Obrascu 3. Skupna izjava.

Projekti koji prema pravilima ovog Poziva ne predstavljaju potporu ili se financiraju po članku 8. Programa (lokalne infrastrukture) u Studiji izvodljivosti moraju obrazložiti način korištenja buduće infrastrukture i njezine korisnike, kako bi se isključila mogućnost postojanja državne potpore u kasnijoj fazi na razini krajnjeg korisnika infrastrukture. Ako ista ipak postoji, nadležna JLP(R)S može dodijeliti de minimis potporu sukladno uvjetima iz De minimis Uredbe. Ova eventualna namjera dodjele de minimis potpore operateru infrastrukture ili krajnjim korisnicima mora biti jasno razložena u Studiji izvodljivosti koja čini dio projektne prijave.

Važno: Ako se radi o projektima koji sadrže element državne potpore sve aktivnosti predviđene pojedinačnim projektnim prijedlogom moraju se uvrstiti u odgovarajuću kategoriju potpora. Aktivnosti koje po svojoj namjeni obuhvaćaju sve komponente projekta (npr. Studija izvodljivosti) potrebno je prikazati samo jednom i sa svim pripadajućim troškovima, odnosno u jednoj od kategorija potpora po pojedinom korisniku potpore.

Ako se, sukladno ovom Pozivu, ipak budu dodjeljivale državne potpore ili de minimis, dodjela potpora mora biti izvršena sukladno Programu potpora, te u tom slučaju ne podliježe obvezi prijave Europskoj komisiji radi odobrenja, sukladno članku 108 (3) TFEU-a, jer se radi o potporama u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 i de minimis potporama sukladno De minimis Uredbi.

Pravila ove točke koja se odnose na državne potpore primjenjiva su na Prijavitelja i partnere u projektima obnove kulturne baštine ukoliko su isti korisnici sredstava iz ovog Poziva.

2. PRAVILA POZIVA

2.1. Prihvatljivost prijavitelja

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su:

 Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave s područja Urbanog područja Zadar sukladno Odluci o sastavu Urbanog područja Zadar (provjerava se uvi dom u Popis gradova i općina RH/Popis županija RH pri Ministarstvu uprave);

 Javne ustanove koje je osnovao javni sektor (osnovane od strane Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne/područne samouprave sukladno Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)) koje u trenutku prijave moraju biti upisane u sudski registar sa sjedištem na području Urbanog područja Zadar.

2.2. Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva

Partnerstvo na projektu je prihvatljivo.

Obvezan partner za sve projektne prijedloge je odgovarajući Ured turističke zajednice na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini i to prema Upisniku turističkih zajednica Ministarstva turizma temeljem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) ¹² .

¹² Odgovarajuću razinu Ureda turističke zajednice koji je uključen u projekt, određuje Prijavitelj sukladno lokaciji i karakteristikama projekta.

Drugi prihvatljivi partner(i) u okviru ovog Poziva su:

a) jedinice lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave s područja Urbanog područja Zadar sukladno Odluci o sastavu Urbanog područja Zadar (provjerava se uvi dom u Popis gradova i općina RH/Popis županija RH pri Ministarstvu uprave);

b) Javne ustanove koje je osnovao javni sektor (osnovane od strane Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne/područne samouprave sukladno Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)) koje u trenutku prijave moraju biti upisane u sudski registar sa sjedištem na području Urbanog područja Zadar.

Partner u projektu je dionik koji izravno koristi dio projektnih sredstava i sudjeluje u provedbi projekta te osiguranju njegove održivosti. Izdaci koji nastanu slijedom provedbe tih aktivnosti prihvatljivi su na jednak način kao i izdaci prijavitelja.

Partner mora biti u mogućnosti dokazati svoj pravni status. Svaka izmjena pravnog statusa u roku od 5 (pet) godina od završnog plaćanja (nadoknade sredstava) mora biti prijavljena MRRFEU-u (UT) i SAFU-u (PT2).

Izbor partnera te opis uloge i doprinosa rezultatima projekta moraju biti jasno opisani i obrazloženi u prijavnoj dokumentaciji.

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu (Prilog 6. Model Sporazuma o partnerstvu) između prijavitelja (potencijalnog Korisnika) i partnera koji se dostavlja prije potpisa Ugovora.

Također u sklopu dokumentacije za prijavu na Poziv potrebno je dostaviti potpisanu Izjavu od strane Prijavitelja te svakog od Partnera, sukladno Obrascu 2. ovog Poziva (Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka).

Prijavitelj/Korisnik preuzima punu pravnu i financijsku odgovornost za upravljanje i provedbu Projekta. Odgovoran je za podnošenje projektnog prijedloga te upravljanje i provedbu odobrenih aktivnosti projekta i proračuna projekta te koordinaciju zadataka.

Sva sredstva dodijeljena Prijavitelju/Korisniku bit će prebačena na njegov račun i on će biti odgovoran za isplatu potrebnih sredstava partneru/partnerima. Dakle, Prijavitelj/Korisnik snosi potpunu odgovornost za sve aspekte provedbe u odnosu na nadležno tijelo.

2.3. Kriteriji za isključenje Prijavitelja i Partnera

U okviru ovog Poziva, potpora se ne može dodijeliti:

a) prijavitelju i partneru, koji je poduzetnik u teškoćama kako je definirano u točki 20. Komunikacije Komisije - Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama ¹³ ; provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka ;

¹³ SL C 249/1, 31.7.2014.

b) prijavitelju i partneru koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora što ju je dodijelila država članica ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, u skladu s odredbom članka 1.točke 4. (a) Uredbe (EU) br. 651/2014, provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka ;

c) prijavitelju i partneru koji su bili u blokadi ukupno više od 15 dana, od toga više od 5 dana u kontinuitetu, u proteklih 6 mjeseci prije dana predaje projektnog prijedloga ; provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka .

d) prijavitelju i partneru protiv kojega je podnesen prijedlog za pokretanje predstečajnog ili stečajnog postupka ; pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka; otvoren predstečajni ili stečajni postupak , ispunjeni uvjeti za pokretanje ili je pokrenut postupak likvidacije (po službenoj dužnosti ili po prijedlogu); podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ; da njime upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda ili je pokrenut postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati; da je u nagodbi s vjerovnicima ili je pokrenut postupak nagodbe s vjerovnicima; da je obustavio poslovne djelatnosti , ili da se nalazi u postupku koji su, prema propisima države njegova sjedišta ili nastana kojima se regulira pitanje insolvencijskog prava, slični nekom od prethodno navedenih postupaka, provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

e) prijavitelju i partneru (koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član njegovog upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora prijavitelja i koja je državljanin Republike Hrvatske ) kojem je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više sljedećih kaznenih djela:

 sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, na temelju članka 328. (zločinačko udruženje) i članka 329. (počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja) iz Kaznenog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 , 118/18 ), članka 333. (udruživanje za počinjenje kaznenih djela) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12)

 terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, na temelju članka 97. (terorizam), članka 99. (javno poticanje na terorizam), članka 100. (novačenje za terorizam), članka 101. (obuka za terorizam), članka 101.a (putovanje u svrhu terorizma) i članka 102. (terorističko udruženje) Kaznenog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18) i članka 169. (terorizam), članka 169.a (javno poticanje na terorizam) i članka 169.b (novačenje i obuka za terorizam) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12)

 pranje novca ili financiranje terorizma, na temelju članka 98. (financiranje terorizma) i članka 265. (pranje novca) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018) i članka 279. (pranje novca) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12)

 dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, na temelju članka 106. (trgovanje ljudima) Kaznenog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18) i članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12)

 korupciju, na temelju članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 254. (zlouporaba u postupku javne nabave), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 292. (nezakonito pogodovanje), članka 293. (primanje mita), članka 294. (davanje mita), članka 295. (trgovanje utjecajem) i članka 296. (davanje mita za trgovanje utjecajem) Kaznenog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18) i članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 337. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 338. (zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti), članka 343. (protuzakonito posredovanje), članka 347. (primanje mita) i članka 348. (davanje mita) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12)

 prijevaru, na temelju članka 236. (prijevara), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine) i članka 258. (subvencijska prijevara) Kaznenog zakona (NN, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18) i članka 224. (prijevara), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju) i članka 286. (utaja poreza i drugih davanja) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12).

Navedeno se provjerava uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

f) prijavitelju i partneru/osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje koji je proglašen krivim zbog teškog profesionalnog propusta ¹⁴ , provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka .

¹⁴ Profesionalni propust predstavlja postupanje protivno propisima iz područja prava koje uređuje obavljanje njegove djelatnosti, prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, prava tržišnog natjecanja, prava intelektualnog vlasništva te postupanje protivno pravilima struke.

g) u slučaju neispunjenja obveza isplate plaća zaposlenicima, plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (osobito zdravstveno ili mirovinsko) ili plaćanja poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske kao države u kojoj je osnovan prijavitelj/partner i u kojoj će se provoditi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i u skladu s propisima države poslovnog nastana prijavitelja/partnera (ako oni nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj). U pogledu ove točke, smatra se prihvatljivim da prijavitelj/korisnik ¹⁵ nije udovoljio spomenutim obvezama, ako mu, sukladno posebnom propisu, plaćanje tih obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja , provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

¹⁵ Prema definiciji iz članka 2. točke 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013 korisnik znači javno ili privatno tijelo ili fizička osoba koji su odgovorni za pokretanje operacija ili za pokretanje i provedbu operacija, i: (a) u kontekstu državne potpore, tijelo koje prima potporu; osim ako je potpora za pojedino poduzeće manja od 200 000 EUR, u kojim slučajevima dotična država članica može odlučiti da je korisnik tijelo koje dodjeljuje potporu, ne dovodeći u pitanje uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, (EU) br. 1408/2013) i (EU) br. 717/2014; i (b) u kontekstu financijskih instrumenata iz glave IV. dijela drugog ove Uredbe, tijelo koje provodi financijski instrument ili fond fondova, ovisno o slučaju odnosno, uključuje osobe privatnog prava registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti i subjekte malog gospodarstva kako su definirani u članku 1. Priloga Preporuci Europske komisije 2003/361/EZ, koja je izravno odgovorna za pokretanje, upravljanje, provedbu i ostvarenje rezultata projekta. Korisnik provodi projekt samostalno ili u suradnji s jednim ili više partnera. U kontekstu shema državnih potpora, Korisnik je tijelo koje prima pomoć odnosno svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu/potporu male vrijednosti, bez obzira na njezin oblik i namjenu.

h) prijavitelju i partneru za kojeg je utvrđeno teško kršenje ugovora ¹⁶ zbog neispunjavanja obveza iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva koji je potpisan nakon provedbe drugog postupka dodjele bespovratnih sredstava postupka (su)financiranog sredstvima Unije, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova; provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

¹⁶ Teško kršenje ugovora obuhvaća situacije: (a) ako je nadležno tijelo od Prijavitelja u svojstvu Korisnika za drugi projekt financiran kroz neki drugi postupak dodjele zatražilo povrat svih dodijeljenih sredstava; ili (b) ako je nadležno tijelo jednostranom odlukom raskinulo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Dakle, kršenje ugovora u odnosu na kojega je zatražen povrat cjelokupnog iznosa dodijeljenih sredstava ili kršenje ugovora zbog kojega je nadležno tijelo SUK-a, u odnosu na bilo koji postupak dodjele bespovratnih sredstava iz bilo kojeg fonda EU, jednostrano raskinulo ugovor s korisnikom.

i) prijavitelju i partneru u sukobu interesa ¹⁷ u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava; provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka .

¹⁷ Općenito, radi se o situaciji u kojoj se dolazi u priliku svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogodovati sebi ili sebi bliskim osobama, društvenim skupinama i organizacijama. Sukob interesa razmatra se i kroz članak 61. Uredbe (EU) br. 2018/1046.

j) prijavitelju i partneru koji nije izvršio povrat sredstava prema odluci nadležnog tijela računajući od:

 zaprimanja rješenja Upravljačkog tijela kojim se odbija prigovor korisnika na Odluku o nepravilnosti kojom je utvrđen povrat sredstava, ili

 od proteka roka za povrat sredstava na temelju raskida ugovora o dodjeli bespovratnih po bilo kojoj osnovi, ili

 od proteka roka za povrat sredstava na temelju obavijesti o obvezi povrata predujma;

           Navedeno se provjerava uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti    

           podataka.

k) prijavitelju i partneru koji nije u postupku prisilnog povrata sredstava, provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

l) prijavitelju i partneru koji ne udovoljava obvezama u skladu s odobrenom obročnom otplatom duga, provjerava se uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

U slučaju da prijavitelj ili partner daju lažne izjave ili lažne podatke bit će isključeni iz ovog postupka dodjele.

2.4. Broj projektnih prijedloga po Prijavitelju

Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava (u daljnjem tekstu: Postupak dodjele) može podnijeti maksimalno jedan (1) projektni prijedlog.

S jednim prijaviteljem se može sklopiti jedan (1) Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (u daljnjem tekstu: Ugovor).

Pravne osobe koje su prihvatljive sukladno točki 2.2. ovih Uputa mogu biti partneri na neograničenom broju projektnih prijedloga.

Pravna osoba koja je prijavitelj na jednom projektnom prijedlogu može biti partner drugim Prijaviteljima, na neograničenom broju projektnih prijedloga.

2.5. Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja/Partnera, učinkovito korištenje sredstava za održivost rezultata projekta

1. Prijavitelji zajedno sa svojim partnerom/ima moraju provesti projekt pravovremeno i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovim Uputama.

2. Prijavitelji s partnerom/ima trebaju osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti te dobrog financijskog upravljanja.

3. Prijavitelji sa svojim partnerom/ima moraju osigurati održivost projekta i projektnih rezultata.

4. Prijavitelji su obvezni osigurati trajnost Projekta, odnosno tijekom razdoblja od 5 (pet) godina od završnog plaćanja (Korisniku) moraju osigurati da rezultati Projekta ne podliježu sljedećim situacijama navedenima u članku 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013:

 prestanku ili premještanju proizvodne aktivnosti izvan programskog područja;

 promjeni vlasništva nad predmetom infrastrukture čime se trgovačkom društvu ili javnom tijelu daje neopravdana prednost;

 značajnoj promjeni koja utječe na prirodu projekta, ciljeve ili provedbene uvjete i zbog koje bi se doveli u pitanje njegovi prvotni ciljevi.

5. Prijavitelji tijekom razdoblja od 5 (pet) godina od završnog plaćanja (Korisniku) moraju osigurati:

 održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s uputama/preporukama proizvođača

 održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja utvrđenih u točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva i

 da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

Usklađenost sa zahtjevima koji se odnose na sposobnost Prijavitelja i Partnera, učinkovito korištenje sredstava i trajnost provjerava se temeljem Prijavnog obrasca i Izjavom prijavitelja i partnera o istinitosti podataka (Obrazac 2).

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost Prijavitelja i Partnera, učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se kršenjem Ugovora te je moguće od Prijavitelja/Korisnika zatražiti povrat sredstava.

2.6. Prihvatljivost projekta

Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti, kako slijede:

1. Projekt je u skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Prioritetnom osi 6 „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Investicijskim prioritetom 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, Specifičnim ciljem 6c1 „Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine“ te slijedom toga, odgovara predmetu i svrsi ovog Poziva (točka 1.3. Uputa); provjerava se uvidom u Prijavni obrazac.

2. Projekt se u cijelosti provodi na području Urbanog područja Zadar (sukladno točki 1.3. Uputa); provjerava se uvidom u Prijavni obrazac.

3. Aktivnosti projekta su u skladu s prihvatljivim aktivnostima u sklopu ovog Poziva (točka 2.7. Uputa); provjerava se uvidom u Prijavni o brazac.

4. Projekt ne uključuje aktivnosti koje su bile dio operacije koja je ili je trebala biti, podložna postupku povrata sredstava (u skladu s člankom 125. stavkom 3(f) Uredbe (EU) br. 1303/2013) nakon promjene proizvodne aktivnosti izvan programskog područja; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac te uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

5. Projekt je u skladu s odredbama svih relevantnih nacionalnih zakonodavnih akata te u skladu sa specifičnim pravilima i zahtjevima primjenjivima na ovaj Poziv; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac te uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

6. Projekt u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije fizički niti financijski završen; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac te uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka .

7. Projekt se, na način opisan u projektnom prijedlogu, ne bi mogao provesti bez potpore iz OPKK-a (Prijavitelj nema osigurana sredstva za provedbu projekta na način, u opsegu i vremenskom okviru kako je opisano u projektnom prijedlogu, odnosno potporom iz OPKK-a osigurava se dodana vrijednost, bilo u opsegu ili kvaliteti aktivnosti, ili u pogledu vremena potrebnog za ostvarenje cilja/ciljeva projekta), provjerava se uvidom u Prijavni obrazac te uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka .

8. Projekt poštuje načelo nekumulativnosti, odnosno, ne predstavlja dvostruko financiranje - prihvatljivi izdaci nisu prethodno (su)financirani bespovratnim sredstvima iz bilo kojeg javnog izvora (uključujući iz Europske unije, odnosno, Europskih  strukturnih i investicijskih fondova) niti će isti biti više od jednom (su)financiran i nakon potencijalno uspješnog okončanja dvaju ili više postupaka dodjele bespovratnih sredstava, provjerava se uvidom u Prijavni obrazac te uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

9. Projekt je u skladu s Programom dodjele potpora za održivu kulturnu baštinu koji određuje pravila o državnim potporama/potporama male vrijednosti za ovaj Poziv (ukoliko se radi o sredstvima namijenjenim rekonstrukciji i obnovi objekata kulturne baštine u UP Zadar, a koja sadrže element državne potpore); provjerava se uvidom u Prijavni obrazac i Izjavu o dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti (Obrazac 6);

10. Projekt je spreman za početak provedbe aktivnosti projekta i njihov završetak u skladu s planom aktivnosti navedenim u Prijavnom obrascu i zadanim vremenskim okvirima za provedbu projekta definiranim u točki 1.5. ovih Uputa; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac.

11. Iznos traženih bespovratnih sredstava za projekt u okviru je propisanog najmanjeg i najvećeg dopuštenog iznosa bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih izdataka koji se mogu dodijeliti temeljem ovog Poziva (točka 1.4. Uputa), provjerava se uvidom u Prijavni obrazac (navedeni kriterij prihvatljivosti relevantan je za postupak dodjele bespovratnih sredstava te nije od utjecaja na prihvatljivost projekta nakon što isti bude odabran i sklopljen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukoliko tijekom njegove provedbe ukupan isplaćeni iznos bespovratnih sredstava bude ispod najmanjeg dopuštenog iznosa po ovom kriteriju).

12. Projekt koji se predlaže za provedbu obuhvaća izravna ulaganja u minimalno jedno pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i Prijavitelj je u projektnoj prijavi naveo oznaku kulturnog dobra iz Registra; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac i Registar kulturnih dobara.

13. Odgovarajući Ured turističke zajednice na regionalnoj/lokalnoj razini je uključen kao partner u projektu koji se predlaže za provedbu; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac.

14. Projekt koji se predlaže za provedbu osigurava valorizaciju kulturne baštine u kontekstu gospodarskog razvoja i zapošljavanja; provjerava se uvidom u Prijavni obrazac i Studiju izvodljivosti.

15. Ukupna vrijednost ulaganja (uključujući i prihvatljive i neprihvatljive troškove) u svako od pojedinačnih građevina/infrastrukturnih objekata unutar projekta je manja od 5 milijuna eura ¹⁸ ; provjerava se uvidom u Studiju izvodljivosti i Prijavni obrazac .

¹⁸ Budući da se radi o ukupnoj vrijednosti ulaganja (koja uključuje prihvatljive i neprihvatljive troškove) ista uključuju i porez na dodanu vrijednost. Također u slučaju da se slijedom provedenih postupaka javne nabave (za izvođenje radova, pružanje usluga i nabavu opreme) utvrdi da ukupna vrijednost ulaganja u bilo koju pojedinačnu građevinu/infrastrukturni objekt prelazi navedena ograničenja, nadležna tijela MRRFEU (UT) i SAFU (PT2) tražit će pojašnjenje od Prijavitelja/Korisnika te slijedom pojašnjenja odlučiti o prihvatljivosti eventualnog odstupanja, odnosno opravdanosti prelaska ograničenja vezanog uz ukupnu vrijednost ulaganja u bilo koju pojedinačnu građevinu/infrastrukturni objekt. Nadležna tijela MRRFEU (UT) i SAFU (PT2) u gore navedenim slučajevima također mogu obustaviti plaćanja i/ili zahtijevati povrat svih ili dijela plaćenih iznosa.

16. Projekt je relevantan za Strategiju razvoja Urbanog područja Zadar 2014.-2020. (SRUP Zadar) i doprinosi ostvarenju njezinih ciljeva, provjerava se uvidom u Prijavni obrazac i Strategiju razvoja Urbanog područja Zadar 2014.-2020.

17. Predmet ulaganja ima riješene imovinsko pravne odnose; provjerava se uvidom u zemljišne knjige ili ukoliko dokaz o pravu vlasništva nije vidljiv iz zemljišnih knjiga, uvidom u dokaz kojim se može dokazati pravni slijed vlasništva od izvornog vlasnika (ugovor o kupoprodaji ili drugi dokument kojim se stječe vlasništvo nekretnine) i/ili sporazum/ugovor o zakupu ili korištenju s vlasnikom nekretnine kojim se prihvatljivom korisniku omogućavaju ulaganja u nekretninu (uključujući i pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro) a koji mora ispunjavati minimalno sljedeće zahtjeve:

 sklopljen je na minimalno 15 godina;

 izričito jamči da vlasnik kulturnog dobra (fizička osoba) ni na koji način ne može spriječiti provedbu aktivnosti unutar projekta;

 jasno navodi da se njime ne mijenjaju i ne derogiraju obaveze vlasnika kulturnog dobra (prema člancima 20.-23. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).

18. Projekt koji se predlaže za provedbu nije temeljen isključivo na nematerijalnoj i/ili pokretnoj kulturnoj baštini (projekt može obuhvatiti ulaganja i u nematerijalnu i/ili pokretnu baštinu, s tim da su ista moguća isključivo ukoliko su povezana s ulaganjima u pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro); provjerava se uvidom u Prijavni obrazac.

19. Izrađena je Studija izvodljivosti i CBA analiza.

20. Projekt je u skladu s Odlukom o obvezi provedbe prethodne (ex-ante) kontrole javnih nabava u okviru projekata koji se namjeravaju sufinancirati i sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN 87/18), odnosno prije eventualnog sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (točka  4.4. ovih Uputa) nije započela provedba postupka javne nabave koja nije bila predmet prethodne (ex-ante) kontrole od strane nadležnih tijela; navedeno se provjerava uvidom u Prijavni obrazac i uvidom u Obrazac 2. Izjava prijavitelja i partnera o istinitosti podataka.

2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

1. Infrastrukturna ulaganja u kulturnu baštinu i razvoj popratnih sadržaja

a) zaštita, obnova i revitalizacija nepokretnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH (uključujući opremanje);

b) rekonstrukcija i/ili izgradnja pratećih infrastrukturnih objekata povezanih s kulturnom baštinom (koji nisu kulturno dobro) uključujući opremanje;

c) stručni nadzor i ostale vrste nadzora prema potrebi (arheološki, projektantski i sl.)

d) razvoj kulturnih i turističkih sadržaja i proizvoda utemeljenih na kulturnoj baštini koja se obnavlja/rekonstruira;

e) promocija i marketing destinacije na temu kulturne baštine .

2. Aktivnosti promidžbe i vidljivost i

3. Upravljanje projektom i administracija

4. Horizontalne aktivnosti (aktivnosti vezane uz promicanje horizontalnih načela sukladno točki 2.8. ovih Uputa)

2.8. Horizontalna načela

Prijavitelji su obavezni pridržavati se zakonskih odredbi (navedenih u poglavlju 1.1. Uputa) koje predstavljaju minimalne zahtjeve pri provedbi horizontalnih politika. Poštujući zakonske odredbe projekt je neutralan u pogledu horizontalnih politika, a pripadajući izdaci i aktivnosti neće se smatrati doprinosom horizontalnim politikama, već ispunjenjem zakonske obaveze.

Neutralni doprinos (poštivanje zakonskog minimuma) pojedinom horizontalnom načelu je obvezan za svaki projekt. Ukoliko projekt sadrži dodatne aktivnosti uz propisani minimum poštivanja zakonskih odredbi, tada projekt promiče horizontalne politike EU. Doprinos projekta i njegova usklađenost s horizontalnim politikama opisuje se u Prijavnom obrascu.

Projekti koji su u skladu s nacionalnim propisima smatraju se neutralnima, o čemu je potrebno pružiti informaciju u odgovarajućem dijelu Prijavnog obrasca.

Slijedom Uputa za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i Kohezija” o provedbi horizontalnih načela ¹⁹ (u daljnjem tekstu: Upute o provedbi horizontalnih načela) korisnici su dužni provoditi mjere u tri kategorije:

¹⁹ http://arhiva.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Za%20web/Upute%20za%20prijavitelje.pdf

1. Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije

U provedbi OPKK-a promiče se rodno osviještena politika. To znači da dionici u projektu trebaju voditi računa o rodnoj perspektivi, svjesno imati na umu kakav je učinak rodnih razlika na projektne aktivnosti, na koje treba obratiti pozornost ili koje bi trebalo unaprijediti.

U provedbi aktivnosti informiranja i komunikacije u sklopu projekta u obzir treba uzeti i rodnu perspektivu, odnosno:

 U verbalnom i vizualnom izražavanju treba voditi računa o rodnoj perspektivi, uključujući i jezični odabir terminologije.

 Treba osigurati pravednu zastupljenost oba spola u komunikacijskim aktivnostima.

 Prema potrebi, komunikacija bi trebala biti usmjerena na pripadnike oba spola.

Osim predloženih aktivnosti, prijavitelj može na razini projekta osmisliti i druge aktivnosti za promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrane diskriminacije, za više informacija konzultirati Upute o provedbi horizontalnih načela.

2. Održivi razvoj

Projekt mora biti barem neutralan u pogledu promoviranja održivog razvoja koji će predstavljati konkretan primjer uspostavljene ravnoteže između ekoloških, društvenih i gospodarskih ciljeva te se slijedom navedenog u najvećoj mogućoj mjeri moraju ublažiti bilo kakvi negativni ekološki učinci povezivi s projektom.

Projekt mora ispuniti minimalne uvjete u pogledu energetske učinkovitosti kako bi se smatrao neutralnim, a neki od primjera dodatnih aktivnosti za povećanje učinkovitosti resursa su:

 poštivanje uvjeta za ishođenje energetskog certifikata A,

 provođenje zelene javne nabave,

 integriranje obnovljivih izvora energije u razvoj projekta,

 primjena pasivnog dizajna kako bi se smanjila potreba za umjetnim izvorima topline, rasvjete i hlađenja,

 ugradnja proizvoda kojima se štedi potrošnja vode (sanitarni čvorovi, slavine, glave tuševa),

 ugradnja sustava za recikliranje potrošne vode (tzv. siva voda),

 plan za odvojeno prikupljanje i skladištenje otpada u krugu objekta i sigurno prikupljanje takvih materijala, itd.

Osim predloženih aktivnosti, prijavitelj može na razini projekta osmisliti i druge aktivnosti za promicanje održivog razvoja, u skladu s Uputama o provedbi horizontalnih načela.

3. Pristupačnost za osobe s invaliditetom

Sve aktivnosti unutar OPKK-a, pa tako i ovog Poziva, trebale bi promicati pristupačnost za osobe s invaliditetom kad god je to moguće. Cilj Uputa o provedbi horizontalnih načela je pomoći prijaviteljima razmotriti dodatne prilike osim poštivanja zakonskih minimuma za promicanje pristupačnosti. Dodatne prilike za promicanje pristupačnosti su bitne s obzirom da se aktivnosti i izdaci povezani za poštivanje zakonima propisanih minimuma neće smatrati doprinosom horizontalnim politikama, već ispunjenjem zakonske obaveze. Prijavitelj bi se u određenim fazama pripreme i provedbe projekta trebao posavjetovati s nadležnim organizacijama civilnog društva koje zastupaju interes skupina u nepovoljnom položaju. To će ojačati praktičnu provedbu pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

2.9. Prihvatljivost izdataka

Proračun projekta treba biti realan i učinkovit tj. troškovi/izdatci projekta moraju biti dostatni za postizanje očekivanih rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama. Pri određivanju prihvatljivosti izdataka, potrebno je uzeti u obzir točke 2.9.1. i 2.9.2. ovog Poziva i Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18).

Pri obračunu i dodjeli bespovratnih sredstava u obzir će se uzimati samo prihvatljivi troškovi. Prihvatljivi troškovi moraju nastati u svrhu provedbe projekta. Prijavitelj je dužan dostaviti proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga, pri čemu proračun mora obuhvatiti troškove koje će Korisnik ²⁰ imati nakon odobravanja prijedloga projekta i troškove koje je već imao prije podnošenja projektnog prijedloga (ukoliko je primjenjivo) u okviru ovog Poziva. Neprihvatljivi troškovi ne navode se zasebno u proračunu projekta, već se isti unose u ukupnom iznosu u karticu Sažetak proračuna Prijavnog obrasca.

²⁰ U ovom kontekstu izraz Korisnik se odnosi na uspješnog prijavitelja, s kojim će se potpisati Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, a koji će biti izravno odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta.

Troškovi moraju ispunjavati sve sljedeće opće uvjete prihvatljivosti:

 biti u skladu s općim uvjetima prihvatljivosti navedenima u Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18) i dodatnim uvjetima za prihvatljivost izdataka primjenjivima na ovaj Poziv,

 biti u skladu s Programom dodjele potpora za održivu obnovu kulturne baštine (Prilog 8. ovih Uputa),

 nastati kod Korisnika tijekom razdoblja provedbe s izuzetkom troškova obračuna PDV-a kod računa kod kojih postoji prijenos porezne obveze na Naručitelja za koji Korisnik nema pravo na odbitak te troška revizije projekta koji mogu nastati i nakon razdoblja provedbe projekta i biti plaćeni od strane Korisnika do roka za dostavu završnog Zahtjeva za nadoknadu sredstava, uz iznimku troškova koji se primjenom metode plaćanja prijavljuju u završnom Zahtjevu za nadoknadu sredstava ali nisu plaćeni do dana njegova podnošenja; u tom slučaju takvi troškovi moraju biti plaćeni na način opisan u čl. 15. stavku 15.8. Općih uvjeta (u skladu s uvjetima prihvatljivosti izdataka iz točke 1.5. ovog Poziva)

 biti povezani i nastati u okviru projekta (proračuna projekta) koji je odabran u okviru ovog Poziva, u skladu s kriterijima odabira, a za koji je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava,

 biti razumni, opravdani i u skladu s načelom odgovornog financijskog upravljanja, odnosno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti za postizanje rezultata te biti u skladu s tržišnim cijenama,

 biti u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi ili pravilima nabave koje obavljaju neobveznici Zakona o javnoj nabavi sukladno točki 5.1. ovih Uputa,

 biti stvarni, odnosno potkrijepljeni računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti,

 biti usklađeni s primjenjivim poreznim i socijalnim zakonodavstvom,

 biti usklađeni s odredbama čl. 65. stavka 11. Uredbe 1303/2013, odnosno odgovarajućim izmjenama sadržanima u Uredbi (EU) 2018/1046 koje se odnose na zabranu dvostrukog financiranja iz drugog financijskog instrumenta EU te dvostrukog financiranja iz bilo kojeg drugog izvora osim vlastitih sredstava prijavitelja i ako je primjenjivo partnera,

 biti usklađeni s pravilima o trajnosti operacija iz članka 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013., odnosno odgovarajućim izmjenama sadržanima u Uredbi (EU) 2018/1046 (vidi točku 2.5. ovih Uputa)

 biti usklađeni s pravilima financijskih ograničenja navedenih u točki 1. 4. ovih Uputa.

2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova

Prihvatljivi izdaci u sklopu ovog Poziva definirani su imajući u vidu pravila o (ne)prihvatljivosti izdataka za sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj te odredbe o (ne)prihvatljivim troškovima iz Programa potpora (Prilog 8. ovih Uputa).

Sljedeće kategorije troškova smatraju se prihvatljivima:

Izravni troškovi

 Troškovi radova (uključujući sve potrebne konzervatorsko-restauratorske, arheološke i ostale radove) na zaštićenim kulturnim dobrima;

 Troškovi opremanja objekata kulturne baštine (zaštićena kulturna dobra) pod uvjetom da je oprema uključena u popis dugotrajne imovine Prijavitelja/Korisnika ili Partnera;

 Troškovi izgradnje/rekonstrukcije pratećih infrastrukturnih objekata te opremanja istih (pod uvjetom da je oprema uključena u popis dugotrajne imovine Prijavitelja/Korisnika ili Partnera);

 Troškovi usluga i opreme u vezi s kreiranjem i prezentacijom turističkih sadržaja/programa za posjetitelje;

 Troškovi usluga promocije, marketinga i brendinga odredišta vezanog na temu kulturne baštine koja je predmet zaštite, obnove/rekonstrukcije s ciljem povećanja vidljivosti i broja posjeta;

 Troškovi stručnih savjetodavnih usluga povezani s pripremom projektnog prijedloga i provedbom projektnih aktivnosti (uključujući provedbu postupaka javne nabave) ²¹ ;

²¹ Radi se o troškovima za vanjske stručnjake; troškovi rada djelatnika/zaposlenika Prijavitelja i Partnera ne spadaju u ovu kategoriju, odnosno nisu dozvoljene dodatne nadoknade (povrh plaće) djelatnicima/zaposlenicima na osnovi savjetodavnih usluga, odnosno njihov angažman u svojstvu vanjskih savjetnika.

 Trošak poreza na dodanu vrijednost za koji Prijavitelj/Korisnik nema pravo ostvariti odbitak; u opisu stavke troška potrebno je navesti je li ista sa ili bez PDV-a te korištenu stopu PDV-a;

 Troškovi nadzora građenja i ostalog stručnog nadzora potrebnog za provođenje predloženih aktivnosti projekta (npr. geodetski, projektantski, nadzor opremanja, konzervatorski);

 Troškovi voditelja projekta građenja;

 Troškovi promidžbe i vidljivosti projekta, uključujući troškove organizacije predstavljanja projekta, izrade informacijskih i trajnih ploča, promidžbenih materijala (primjerice, publikacija, plakata, letaka) i sl.;

 Troškovi povezani s provođenjem horizontalnih aktivnosti;

 Troškovi vanjske usluge upravljanja projektom i administracije, izuzev u slučaju projekata/aktivnosti projekata koji se financiraju pod kategorijom državnih potpora za ulaganje u lokalnu infrastrukturu ;

 Troškovi povezani s uslugom revizije projekta koju nabavlja Korisnik; odnosno troškovi povezani s uslugom revizije projekta koja se traži sukladno točki 5.5. ovih Uputa;

 Troškovi plaća osoblja ²² zaposlenog kod prijavitelja i/ili partnera koji će raditi na provedbi projekta, izuzev u slučaju projekata/aktivnosti projekta koje se financiraju pod kategorijom državnih potpora za lokalne infrastrukture.

²² Troškovi osoblja su troškovi koji proizlaze iz ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

Troškovi plaća osoblja izračunavaju se primjenom standardne veličine jediničnih troškova iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 sukladno članku 68.a odnosno izmjene iste (Uredba (EU) br. 2018/1046 čl. 272. stavak 30.) , na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 ²³  iznos troškova plaća osoblja podijeli s 1720 sati za osobe koje rade u punom radnom vremenu ili odgovarajućim razmjernim brojem sati od 1720 za osobe koje rade u nepunom radnom vremenu (npr. ukoliko je osoba zaposlena na nepuno radno vrijeme od 4 sata dnevno, izračun troškova se vrši na način da se dokumentirani godišnji bruto 2  iznos troškova plaća djelatnika podijeli s 860 sati; 1720*50% radnog vremena = 860 sati kao temelj za izračun).

²³ Godišnji bruto 2 iznos plaće obuhvaća bruto plaću, uključujući obvezne doprinose iz plaće, porez i prirez te obvezne doprinose na plaću.

Ukupni broj sati prijavljen po osobi za određenu godinu ne smije prelaziti broj sati upotrijebljen pri izračunu te satnice.  

Ako godišnji bruto 2 iznosi troškova plaća za zaposlenike nisu dostupni za punih 12 mjeseci koji prethode podnošenju projektnog prijedloga iz razloga što nije bio zaposlen ili je koristio rodiljni dopust, bio na dugotrajnom bolovanju, neplaćenom dopustu i slično, izračun se vrši na temelju dostupnih dokumentiranih troškova bruto 2 plaće za mjesece u kojima je djelatnik radio kod prijavitelja, koji se propisno prilagođavaju za razdoblje od 12 mjeseci.

Za novozaposlene osobe godišnji bruto iznosi troškova plaća utvrđuju se temeljem podataka iz dokumenata (akata) koji utvrđuju iznos bruto plaće (ugovorom o radu ili aktom o zaposlenju ukoliko on postoji, ili  Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Kolektivnim ugovorom, internim aktima o unutarnjem ustrojstvu i slično), koji se propisno prilagođavaju za razdoblje od 12 mjeseci.

Za potrebe provjere prihvatljivosti troškova plaća postojećeg osoblja potrebno je dostaviti sljedeće prateće dokumente u sklopu projektnog prijedloga kojom se dokazuje metodologija izračuna:

1. dokumenti (akt) temeljem kojih se utvrđuje iznos bruto plaće

2. platne liste (IP1 obrazac) i bankovni izvod i JOPPD obrazac (stranica A i B) za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu, ili kraće ukoliko primjenjivo prema metodologiji;

3. specifikacija isplate plaće za banku u slučaju da se neto plaće isplaćuju zbirno za više zaposlenika (npr. zbrojni nalog, popis neto isplata prema banci), za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu, ili kraće ukoliko primjenjivo prema metodologiji;

4. akt/i o unutarnjem ustrojstvu i organizacijsku shemu institucije s posebno označenim organizacijskim jedinicama i radnim mjestima za obavljanje prihvatljivih aktivnosti;

Za potrebe provjere prihvatljivosti troškova plaća novozaposlenog osoblja potrebno je dostaviti sljedeće prateće dokumente u sklopu projektnog prijedloga kojom se dokazuje metodologija izračuna:

1. dokumenti (akt) temeljem kojih se utvrđuje iznos bruto plaće (ugovor o radu ili akt o zaposlenju ukoliko on postoji, ili  Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Kolektivni ugovor, interni akti o unutarnjem ustrojstvu i slično)

2. akt/i o unutarnjem ustrojstvu i organizacijsku shemu institucije s posebno označenim organizacijskim jedinicama i radnim mjestima za obavljanje prihvatljivih aktivnosti;

Sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka i Zakona o provedbi Opće Uredbe, Prijavitelj i partner mogu zacrniti sve osobne podatke koji nisu potrebni za izračun troškova.

Iznos jediničnog troška ne može se neosnovano mijenjati tijekom provedbe projekata.

Prijavitelj i partneri su obavezni čuvati dokumentaciju koja se odnosi na izravne troškove osoblja - dokazi o izdacima (npr. ugovori, odluke, platne liste, evidencije radnog vremena - ako je potrebno), kako bi osigurao odgovarajući revizijski trag. Sve osoblje zaposleno na projektu obvezno je voditi evidenciju radnih sati kako bi se izračunali stvarni sati rada na projektu. Troškovi osoblja za sate stvarno odrađene na provedbi projektnih aktivnosti isplaćivat će se temeljem satnice izračunate na gore opisan način.

Napomena:

Kod pripreme prijedloga projekta, tj. proračuna projekta, prijavitelj treba uzeti u obzir projicirane stvarne sate koje će djelatnici utrošiti na provedbu projektnih aktivnosti . Satnica se računa ponovno nakon 24 mjeseca provedbe u slučaju da trajanje projekta premašuje 24 mjeseca, a na temelju najnovijih stvarnih podataka o troškovima plaća.

U postupku provjere prihvatljivosti izdataka PT2 zadržava pravo traženja dokumenata i dodatnih pojašnjenja.

Neizravni troškovi

 Neizravni troškovi po fiksnoj stopi do visine od 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja, sukladno članku 68 (1b) Uredbe (EU) br. 1303/2013, odnosno odgovarajućim izmjenama sadržanima u Uredbi (EU) 2018 /1046 . Neizravni troškovi odnose se na troškove uredskog prostora (najam prostora, režijski troškovi: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, i sl. te troškove održavanja uredskih prostora za potrebe provedbe projekta). Ova stavka troška nije prihvatljiva u slučaju projekata/aktivnosti projekata koji se financiraju pod kategorijom potpore za ulaganja u lokalne infrastrukture.

Planirani troškovi mogu obuhvatiti i druge troškove za koje je moguće utvrditi da su neophodni za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarenje projektnih rezultata, a koji nisu izričito navedeni kao neprihvatljivi troškovi.

2.9.2. Neprihvatljivi troškovi

Neprihvatljivi troškovi Prijavitelja i Partnera:

 Nadoknadivi PDV tj. porez na dodanu vrijednost za koji Prijavitelj/Korisnik ima pravo ostvariti odbitak;

 Kamate na dug;

 Trošak povezan s ulaganjem radi postizanja smanjenja emisije stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktive 2003/87/EZ;

 Troškovi poduzeća u poteškoćama, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama;

 Kupnja rabljene opreme;

 Kupnja vozila koja se koriste u svrhu upravljanja operacijom;

 Doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu te neoporezivi primitci rada, u skladu s propisima RH;

 Bonusi za zaposlene

 Kazne, financijske globe, troškovi povezani s predstečajem, stečajem i likvidacijom;

 Troškovi sudskih i izvansudskih sporova;

 Gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;

 Troškovi za otvaranje, zatvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere, trošak ishođenja kredita ili pozajmice kod financisjke institucije, javnobilježnički trošak;

 Doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje u gotovini, potkrijepljeno računima ili dokumentima iste dokazne vrijednosti, odnosno svi koji su utvrđeni prihvatljivima u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18);

 Troškovi amortizacije;

 Kupoprodaja zemljišta;

 Izdaci jamstva koje izdaje banka ili druga financijska institucija;

 Troškovi osoblja kao dio troškova provedbe projekta u slučaju Prijavitelja i, ako je primjenjivo, Partnera, koji se u sklopu projekta pojavljuju i kao primatelji potpore za ulaganja u lokalne infrastrukture;

 Neizravni troškovi po fiksnoj stopi do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja, sukladno članku 68 (1b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 te izmjenama istog kako je definirano u čl. 272. stavka 29. Uredbe (EU) br. 2018/1046 , ako se radi o projektu/aktivnostima projekta koji/e se financiraju pod kategorijom potpora za ulaganje u lokalnu infrastrukturu;

 Troškovi vanjske usluge upravljanja projektom i administracije u slučaju projekata/aktivnosti koji se financiraju pod kategorijom državnih potpora za ulaganje u lokalnu infrastrukturu;

 Troškovi nastali kao posljedica redovitih aktivnosti partnera, odnosno aktivnosti za koje partner već ima osigurana sredstva neće se smatrati prihvatljivima;

 Ulaganja u održavanje (kako je definirano u članku 3. Zakona o gradnji NN 153/13, 20/17) kulturnih dobara kao i bilo kojih drugih infrastrukturnih objekata ili opremu;

 Ulaganja u nepokretna kulturna dobra koja su zaštićena kao kulturno povijesne cjeline i/ili kulturni krajolici nisu prihvatljiva;

 Ostali neprihvatljivi troškovi definirani Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka (NN 115/18).

3. POSTUPAK PRIJAVE

3.1. Izgled i sadržaj projektnog prijedloga

Projektni prijedlog podnosi se putem sustava eFondovi u elektroničkom obliku te mora sadržavati sljedeće dokumente u traženom formatu:

1. Prijavni obrazac - elektronička verzija dostupna u sustavu eFondovi

( https://efondovi.mrrfeu.hr );

2. Popratna dokumentacija uz prijavni obrazac:

Dokumentacija koja zahtjeva potpis prijavitelja/partnera mora biti sken izvornika, gdje je izvornik ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje, dostavljen elektroničkim putem te dostupan u izvorniku na zahtjev nadležnog tijela.

Dokumentacija koja zahtjeva ovjeru nadležnog tijela ili stručnjaka (npr. dokumentarni dokazi za utvrđivanje prihvatljivosti prijavitelja i projekta, dokazi o zrelosti projekta) mora biti sken izvornika dostavljen elektroničkim putem te dostupan u izvorniku na zahtjev nadležnog tijela.

3.2. Rok za predaju projektnog prijedloga

Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do xx. 2019. godine.

Podnošenje projektnog prijedloga dozvoljeno je najranije od xx. 2019. godine .

UT zadržava pravo izmjena Poziva tijekom razdoblja trajanja Poziva vodeći računa da predmetne izmjene ne utječu na postupak ocjenjivanja kvalitete projektnog prijedloga.

U slučaju potrebe za obustavljanjem ili zatvaranjem Poziva prije nego što je predviđeno ovim Uputama, na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr i https://efondovi.mrrfeu.hr bit će objavljena obavijest u kojoj će se navesti da je:

 Poziv obustavljen na određeno vrijeme (jasno navodeći razdoblje obustave)

 Poziv zatvoren prije isteka predviđenog roka za dostavu projektnih prijedloga (jasno

navodeći točan datum zatvaranja).

MRRFEU (UT) zadržava pravo zatvaranja Poziva u slučajevima kada se utvrdi potreba za značajnijim izmjenama/dopunama Poziva koje bitno mijenjaju uvjete za prijavitelje te onemogućavaju poštivanje načela jednakog postupanja tijekom postupka dodjele.

MRRFEU (UT) dužno je omogućiti obavještavanje potencijalnih prijavitelja o naknadnim izmjenama natječajne dokumentacije i/ili uvjeta natječaja (dokumentacije Poziva). Navedeno se osigurava funkcionalnošću RSS-obavijesti, za koju se prijavitelji, pri preuzimanju dokumentacije postupka dodjele sa središnje internetske stranice ESI fondova www.strukturnifondovi.hr i https://efondovi.mrrfeu.hr, opredjeljuju upisivanjem adrese elektroničke pošte na koju žele primati obavijesti povezane s postupkom dodjele. U slučaju da potencijalni prijavitelj ne želi primati obavijesti putem RSS-a, UT, ITU PT ili PT2 ne snosi odgovornost za eventualne propuste prijavitelja ili njegovo nepoštivanje naknadno izmijenjenih uvjeta natječaja ili natječajne dokumentacije.

3.3. Dodatne informacije uz projektni prijedlog

Potencijalni prijavitelji (u skladu s točkom 2.1. ovih Uputa) mogu za vrijeme trajanja Poziva kontinuirano postavljati pitanja.

Pitanja se mogu postavljati do najkasnije 14 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. Odgovori će se objaviti tijekom postupka dodjele na mrežnoj stranici www.strukturnifondovi.hr i https://efondovi.mrrfeu.hr u roku od 7 radnih dana od dana zaprimanja pojedinog pitanja.

Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu: ITU@mrrfeu.hr .

U interesu jednakog postupanja, nadležno tijelo ne može davati prethodno mišljenje u vezi s prihvatljivosti prijavitelja/partnera, projekta ili određenih aktivnosti i troškova.

Raspored događanja:

Informativne radionice održat će se najkasnije 21 kalendarski dan prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga , a točan datum, vrijeme i mjesto održavanja objavit će se na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr i http://efondovi.mrrfeu. hr najmanje 10 kalendarskih dana prije održavanja.

Važni indikativni vremenski rokovi

3.4. Objava rezultata poziva

Popis korisnika s kojima je potpisan Ugovor zajedno s iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava bit će objavljen na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova www.strukturnifondovi.hr i https://efondovi.mrrfeu.hr .

Objava će uključivati minimalno sljedeće podatke:

 naziv Korisnika i partnera

 naziv projekta i njegov referentni broj

 iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih projektu i stopu sufinanciranja (intenzitet potpora);

 kratak opis projekta.

4. POSTUPAK DODJELE

4.1. Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava

Projektni prijedlog mora se dostaviti (podnijeti) kroz sustav eFondovi unutar roka određenog ovim Pozivom. Faza zaprimanja i registracije vrši se automatski putem kroz sustav eFondovi. Podneseni projektni prijedlog dobiva jedinstveni referentni broj (kod projekta). Riječ je o referentnoj oznaci projektnog prijedloga tijekom čitavog trajanja projekta te je nije moguće mijenjati.

Postupak dodjele predstavlja sveobuhvatni postupak odabira projektnog prijedloga koji se sastoji od sljedećih faza postupka dodjele:

1. Zaprimanje i registracija vrši se automatski putem sustava eFondovi

2. Administrativna provjera, provjera prihvatljivosti prijavitelja i partnera, provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te provjera prihvatljivosti izdataka-troškova projektnog prijedloga (SAFU)

3. Ocjena kvalitete (ITU PT Zadar)

4. Donošenje Oduke o financiranju (MRRFEU)

Provođenje postupka dodjele

ITU PT Zadar za potrebe provođenja Faze 3. osniva Odbor za odabir projekata (OOP) koji može sam izvršiti ocjenu projektnih prijedloga ili proces ocjenjivanja može povjeriti neovisnim procjeniteljima, te isto tako odlučuje o sastavu Odbora.

Pojedina faza postupka dodjele provodi se na način da ta ista faza postupka dodjele za svaki pojedini projektni prijedlog može započeti dok je prethodna faza još u tijeku, međutim, ne može završiti dok nije završena faza koja joj prethodi. Također, projektni prijedlog koji nije uspješno prošao jednu fazu postupka dodjele, ne može se uputiti u daljnje faze postupka dodjele.

Postupak dodjele traje 120 kalendarskih dana, računajući od prvog sljedećeg dana od dana isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga do dana donošenja i objave Odluke o financiranju. U opravdanim slučajevima, UT može produljiti trajanje postupka dodjele o čemu izdaje obavijest.

Faza 2. - Administrativna provjera i provjera prihvatljivosti prijavitelja i partnera, provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti, te provjera prihvatljivosti izdataka-troškova projektnog prijedloga (SAFU)

Projektni prijedlog mora zadovoljavati sve kriterije za administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti prijavitelja i partnera, prihvatljivosti projekta i aktivnosti te provjeru prihvatljivosti izdataka kako bi mogao biti predložen za sljedeću fazu dodjele.

Administrativni kriteriji te posljedično i administrativna provjera, po svojoj naravi ne ulaze u sadržaj i kvalitetu samog projektnog prijedloga, već se u procesu provjere postupa prema zadanim, jasnim i transparentnim pravilima, jednakima za sve prijavitelje, rukovodeći se isključivo postavljenim administrativnim zahtjevima.

Cilj provjere prihvatljivosti prijavitelja i partnera jest provjeriti usklađenost projektnih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje i partnere, definiranima u dokumentaciji ovog Poziva, a provjerava se primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti prijavitelja i partnera.

Cilj provjere prihvatljivosti projekta i aktivnosti je provjeriti usklađenost projektnog prijedloga s kriterijima prihvatljivosti za projekt i projektne aktivnosti koji su navedeni u poglavlju 2. ovih Uputa, primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti. Projektni prijedlog mora zadovoljavati sve kriterije prihvatljivosti projekta i aktivnosti kako bi se moglo pristupiti ocjenjivanju kvalitete projektnog prijedloga.

Cilj provjere prihvatljivosti izdataka (troškova projektnog prijedloga) je provjeriti usklađenost projektnih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti izdataka, primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti izdataka.

Tijekom provjere prihvatljivosti izdataka provjerava se i osigurava ispunjenje uvjeta za financiranje pojedinog projektnog prijedloga, određujući najviši iznos prihvatljivih izdataka za projektni prijedlog koji će biti uključen u prijedlog za donošenje Odluke o financiranju.

Ako je potrebno, PT2 (SAFU) ispravlja predloženi proračun projektnog prijedloga, uklanjajući neprihvatljive izdatke, pri čemu može:

 prethodno od prijavitelja zatražiti dostavljanje dodatnih podataka kako bi se opravdala prihvatljivost izdataka. Ako prijavitelj ne dostavi zadovoljavajuće podatke, ili ih ne dostavi u za to predviđenom roku, predmetni izdaci se smatraju neprihvatljivima i uklanjaju se iz proračuna i/ili,

 zajedno s prijaviteljem (pisanim putem ili na sastancima) prolaziti i „čistiti“ stavke proračuna (predložene iznose uz pojedinu stavku kao i prihvatljivost stavki proračuna.

Projektni prijedlog mora udovoljiti svim kriterijima prihvatljivosti kako bi se moglo pristupiti ocjenjivanju kvalitete projektnog prijedloga.

Faza 3. – Ocjena kvalitete (ITU PT)

Ocjenjivanje kvalitete projektnog prijedloga provodi Odbor za odabir kojeg osniva ITU PT i koji se sastoji od neparnog broja članova s pravom glasa. Uspostavlja se jednokratno za ocjenu projekta s mogućnostima izmjene/zamjene članova. Odbor za odabir pri procjeni kvalitete konzultira dostavljenu prijavu i popratnu dokumentaciju te ove Upute i Sažetak poziva.

Cilj ocjene kvalitete je ocjenjivanje projektnog prijedloga prema pitanjima metodologije odabira.