Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima
1.3.
Datum:
21. svibnja 2019.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove
Tel. 61 22 880
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Praćenjem problematike protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena je potreba za nadopunom odredbi u odnosu na određene pojavne oblike ponašanja s obilježjima protupravnosti, a koja trenutno nisu propisana kao protupravna. Takve vrste ponašanja dovode do narušavanja javnog reda i mira ne samo na sportskim objektima i tijekom održavanja sportskih natjecanja već i na pravcima putovanja prije i nakon samog sportskog natjecanja. Također, isti oblici ponašanja od strane hrvatskih navijača događaju se u inozemstvu. Zbog nemogućnosti procesuiranja počinitelja stvara se dojam da nadležna tijela ne poduzimaju adekvatne mjere usprkos općenitom smanjenju broja protupravnih ponašanja (koja su propisana Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima) te stvarno gledano manjem broju incidenata vezanih uz športska natjecanja. Nedostatak se očituje u otežanom postupanju policije, nacionalnih športskih saveza, klubova, organizatora športskih natjecanja i sudova za uspješnu borbu protiv nasilja na športskim natjecanjima. U posljednje vrijeme, pored negativnih konotacija koje narušavanje javnog reda i mira na sportskim natjecanjima ima u javnosti, ista i na međunarodnom planu štete ugledu Republike Hrvatske. Proširenjem pojedinih inkriminiranih ponašanja prevladale bi se poteškoće nastale tijekom primjene Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a koje su s jedne strane onemogućavale policiju u kvalitetnom provođenju kriminalističkih istraživanja kaznenih djela i prekršaja vezanih za športska natjecanja, a s druge strane ograničavala sudove i pravosudna tijela u kvalitetnom provođenju kaznenih i prekršajnih postupaka, izricanja zakonom predviđenih sankcija i njihovo kvalitetno provođenje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je u svrhu postizanja veće učinkovitosti u postupanju policije u provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja. U tom slučaju učinkovitije bi bilo i procesuiranje protupravnih ponašanja koje u konačnici rezultira izricanjem sudskih zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju. Zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju koje već propisuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda na športskim natjecanjima. S obzirom da se predloženim izmjenama i dopunama želi u Zakon uvrstiti nove oblike protupravnih ponašanja za koje bi potom bilo moguće izricanje opisanih, već propisanih zaštitnih mjera, bilo bi omogućeno preventivno djelovati na moguće počinitelje protupravnih ponašanja, koje za krajnji cilj imaju povećanje sigurnosti na športskim natjecanjima u odnosu na sve dionike športskih natjecanja, kao i na javnu sigurnost općenito.
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je u svrhu postizanja veće učinkovitosti u postupanju policije u provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja. U tom slučaju učinkovitije bi bilo i procesuiranje protupravnih ponašanja koje u konačnici rezultira izricanjem sudskih zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju. Zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju koje već propisuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda na športskim natjecanjima. S obzirom da se predloženim izmjenama i dopunama želi u Zakon uvrstiti nove oblike protupravnih ponašanja za koje bi potom bilo moguće izricanje opisanih, već propisanih zaštitnih mjera, bilo bi omogućeno preventivno djelovati na moguće počinitelje protupravnih ponašanja, koje za krajnji cilj imaju povećanje sigurnosti na športskim natjecanjima u odnosu na sve dionike športskih natjecanja, kao i na javnu sigurnost općenito.
Protupravno ponašanje tučnjave – fizičkog nasilja s obilježjima prekršaja bilo je propisano ovim Zakonom od stupanja na snagu istoga 2003. godine. Kroz protek vremena i tijekom primjene Zakona, dolazilo je do porasta broja i intenziteta ovog oblika protupravnih ponašanja te je isto eskaliralo 2010. godine kada je na utakmici I. Hrvatske nogometne lige između GNK Dinamo i HNK Hajduk, odigranoj 01. svibnja na stadionu „Maksimir“, od eksplozije improvizirane eksplozivne naprave teško ozlijeđen interventni policajac. Tijekom i nakon utakmice fizičko nasilje navijača poprimilo je enormne razmjere te se nakon toga pristupilo izmjenama i dopunama Zakona u pogledu pooštravanja kazni i sankcija za počinitelje nasilja na sportskim natjecanjima. Tom prilikom u Zakon su uvrštena dva kaznena djela: Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, članak 31.a i Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima, članak 31.b.
Uvođenjem kaznenih djela u Zakon, brisano je protupravno ponašanje tučnjave s obilježjima prekršaja.
Protekom vremena te zbog kazni zatvora koja ova dva kaznena djela propisuju u trajanju od tri mjeseca do deset godina, intenzitet fizičkih sukoba poprimio je ponovo obilježja prekršaja obzirom da se trenutno ovaj oblik protupravnih ponašanja sankcionira prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koji propisuje izrazito male novčane kazne (od 50 do 350 DEM - cca od 170,00 do 1,300.00 HRK) i kaznu zatvora do 30 dana, bez mogućnosti izricanja zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju.
Nadalje, protupravno ponašanje uništavanja stvari i oštećenja imovine na sportskim natjecanjima trenutno je propisano kao kazneno djelo. Odredbama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima do izmjena koje su stupile na snagu 2011. godine, isto je bilo propisano kao prekršaj. Povodom prije opisanih nereda na utakmici između GNK Dinamo i HNK Hajduk, odigranoj 01. svibnja na stadionu „Maksimir“, došlo je do izmjena Zakona na način da je u Zakon uvršteno kazneno djelo Uništavanje stvari i oštećenje imovine, članak 31.c. Za ostvarenje ovog kaznenog djela potreban je nastanak štete veće vrijednosti, minimalno 60,000.00 HRK po počinitelju te se za manje iznose štete, koji su nakon uvođenja ovog kaznenog, u pravilu znatno manji zbog prijetnje sankcijom koju propisuje ovo kazneno djelo (novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine). Kako bi se spriječilo i smanjilo činjenje protupravnih ponašanja ove vrste, ali s obilježjima prekršaja, potrebno je uvođenje ove vrste protupravnih ponašanja koja ne propisuje nastanak štete veće vrijednosti. Ovime bi se također omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima, koja pored represivne ima i preventivnu svrhu.
Odbijanje podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti mjernim uređajem kao prekršaj bilo je propisano odredbama Zakona do izmjena koje su stupile na snagu 2011. godine. Obzirom da su izmjenama i dopunama zakona iz 2011. godine uvedene maksimalno propisane visine novčanih kazni i kazni zatvora za prekršaje, namjera je bila postizanje određenog balansa u represivnim mjerama koje propisuje ovaj Zakon brisanjem odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti mjernim uređajem kao protupravnog ponašanja. Protekom vremena i kroz primjenu odredbi Zakona u pogledu alkoholiziranosti, uočeno je da dio navijača, kategoriziranih kao rizični i recidivisti, koristi ovu ublaženu odredbu Zakona da bi bez sankcioniranja pod utjecajem alkohola dolazili na sportska natjecanja, što dijelom utječe na činjenje drugih vrsta protupravnih ponašanja. Obzirom na navedeno, uvođenje/vraćanje ovog oblika protupravnog ponašanja kao prekršaja pridonijelo bi smanjenju činjenja drugih, težih oblika protupravnih ponašanja (tučnjave, uporaba pirotehnike, uništavanje stvari i imovine, razni oblici rasističkih ponašanja i dr.). Također, uvrštavanjem ovog oblika protupravnog ponašanja u odredbe Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima omogućilo bi se izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom sportskom natjecanju, čime se provodi strategija isključenja rizičnih navijača, kojom se ciljano takvi navijači onemogućuju u prisustvovanju sportskim natjecanjima, bez utjecaja na ne rizične navijače.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U promatranom periodu od natjecateljske sezone 2014./2015. do proljetnog dijela natjecateljske sezone 2018./2019. vezano uz odigravanje utakmica I. Hrvatske nogometne lige i Hrvatskog nogometnog kup-a, ukupno je evidentirano 66 tučnjava/fizičkih napada pripadnika raznih navijačkih skupina te unutar frakcija pojedinih navijačkih skupina.
Navedene tučnjave imale su u najvećem dijelu obilježja prekršaja s obzirom da su zbog brze intervencije policije bile kratkog trajanja i niskog intenziteta. Kao posljedicu imale su samo tjelesne ozljede i materijalnu štetu u manjoj mjeri. Bez obzira na nastale posljedice, tučnjave navijačkih skupina redovito uzrokuju veliki interes javnosti i medija.
S obzirom da prema trenutnim odredbama tučnjava s obilježjima prekršaja nije predviđena Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kao protupravno ponašanje, tučnjave su procesuirane i sankcionirane prema članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ne propisuje zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ih propisuje za protupravna ponašanja predviđena tim Zakonom). Navedene zaštitne mjere u praksi su dokazane izuzetno svrhovitim kao mjere isključenja počinitelja protupravnih ponašanja sa sportskih natjecanja, što je i dovelo do znatnog smanjenja nereda na samim stadionima.
Nadalje, novčana kazna koju propisuje Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira za prekršaj iz članka 6. je izuzetno niska – propisana je kazna od 50 do 350 DEM (cca od 170,00 do 1,300.00 HRK).
Novčane kazne propisane Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kreću se od najniže od 1,000.00 do 25,000.00 HRK za prekršaje iz članka 4., a kazne zatvora propisane su u trajanju do 60 dana.
Sigurnosni pokazatelji ukazuju da su u navijačkim tučnjavama rijetko ostvarena obilježja kaznenog djela (61 tučnjava sa obilježjima prekršaja, a 5 tučnjava sa obilježjima kaznenog djela) zbog čega je vraćanje prekršaja tučnjave u Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima iznimno važno.
Propisivanjem tučnjave s obilježjima prekršaja u Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kao protupravnog ponašanja, moguće bi bilo izricanje sudskih zabrana prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima, uz izricanje već sada propisanih većih novčanih kazni i kazni zatvora, što bi zasigurno djelovalo na smanjenje pojavnosti ovog protupravnog ponašanja.
U istom promatranom periodu (natjecateljska sezona 2014./2015. do sezone 2018./2019.) evidentirano je samo 16 prekršaja maskiranja na športskim natjecanjima (trenutna je propisano da je samo maskiranje protupravno ponašanje) kod kojih je uspješno utvrđen identitet počinitelja. Pri provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja policija i redari učestalo pronalaze razne vrste odjevnih predmeta pogodnih za maskiranje (razne maske, tzv. „fantomke“, potkape i sl., a učestalo se pronalaze i odjevni predmeti koji su predviđeni i za maskiranje – razne vrste jakni s ušivenim maskama, „fantomkama“ i sl.).
U slučaju pronalaska odjevnog predmeta koji pored osnovne namjene ima i namjenu maskiranja sa svrhom prikrivanja identiteta kod počinjenja protupravnog ponašanja, prema osobi koja takav predmet posjeduje ne mogu se poduzimati nikakve mjere koje bi spriječile kasnije protupravno ponašanje, čak i u slučajevima kada se radi o osobi koja je karakterizirana kao potencijalno rizična. Naknadno utvrđivanje stvarnog počinitelja je otežano činjenicom da je identitet prikriven, uvijek postoji mogućnost da je osoba koja je predmet za maskiranje unijela na tribinu takav predmet unijela sa svrhom da druga osoba prikrije identitet i sl..
Nadopunom Zakona odredbom da je protupravno ponašanje i samo posjedovanje odjevnog predmeta koji je pored ostalog namijenjen i podesan za maskiranje, u značajnoj mjeri bi se utjecalo na smanjenje protupravnih ponašanja kod kojih se maskiranje koristi u svrhu prikrivanja identiteta (uporaba pirotehnike, fizički obračuni, izvikivanje poruka neprihvatljivog sadržaja i sl.).
Iz navedenog se vidi potreba uvrštavanja nadopuna Zakona u ovom pogledu kako bi se smanjila mogućnost nekažnjenog činjena protupravnih ponašanja korištenjem raznih odjevnih predmeta u svrhu prikrivanja identiteta.
Nadalje, u istom promatranom periodu, u pet slučajeva je evidentirano postupanje prema osobama koje su odbile utvrđivanje droga ili alkohola odgovarajućim mjernim uređajem – osobe su preventivno zadržane. S obzirom da u slučajevima odbijanja utvrđivanja droga ili alkoholiziranosti nije moguće procesuirati osobu koja je vidljivo pod utjecajem droga ili alkohola, takve osobe mogu prisustvovati športskom natjecanju čak i u onim slučajevima kada je natjecanje procijenjeno kao natjecanje visokog sigurnosnog rizika na kojem je zabranjena distribucija i prodaja alkohola koncentracije alkohola iznad 6% (osoba je već pod utjecajem alkohola ili droga te je samim time sklonija činjenju protupravnog ponašanja bilo kojeg oblika). Prema odredbama Prekršajnog zakona, člankom 137. propisano je - Posebne mjere policije za neposredno sprječavanje počinitelja prekršaja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s činjenjem prekršaja. Također, odbijanje podvrgavanja utvrđivanju alkoholiziranosti propisano je i člankom 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (stavak 9.).
Smatramo da bi inkriminacija ovakvog oblika protupravnog ponašanja za koje bi također bilo moguće izreći prije opisane zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom sportskom natjecanju doprinijelo smanjenju nereda na sportskim natjecanjima te ugodnijem okruženju za gledatelje koji su na stadionima zbog sportskog ugođaja. Slijedeća izmjena odnosi se na oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstva i druge imovine u manjoj mjeri – uz manju nastalu štetu. Trenutno je ovakav oblik protupravnog ponašanja reguliran člankom 31.c ZSNSN samo kao kazneno djelo uz uvjet da je protupravnim ponašanjem nastala veća šteta. Izmjenama ovakvog oblika protupravnog ponašanja postigla bi se veća efikasnost kada se radi o manjim štetama s obzirom da bi se ovime omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (uz novčanu i kaznu zatvora) kod protupravnog ponašanja koje je za posljedicu imalo manju nastalu štetu. Naime obilježja kaznenog djela Uništavanje stvari ili imovine na športskom natjecanju iz čl. 31. C Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ostvarena su samo u 2 slučaja. Izmjenama ovakvog oblika protupravnog ponašanja postigla bi se veća efikasnost kada se radi o manjim štetama obzirom da bi se ovime omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (uz novčanu i kaznu zatvora) kod protupravnog ponašanja koje je za posljedicu imalo manju nastalu štetu.
U odnosu na ostale izmjene i dopune napominjemo da se radi o namjeri usklađivanja sa zakonskom terminologijom s obzirom da je od izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koje su na snagu stupile 2011. godine došlo do izmjena i dopuna temeljnih zakona (Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Kazneni zakon).
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim prijedlogom Zakona nastoji se propisati da prekršaj čini i osoba koja dolazi na športsko natjecanje pod utjecajem droga. Također, osoba koja na športsko natjecanje dolazi pod utjecajem alkohola činila bi prekršaj već samom činjenicom da se odbije podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti mjernim uređajem, kao i osoba koja bi odbila podvrgnuti se ispitivanju droga. Na taj način prevladat će se pravna praznina koja onemogućava postupanje policije prema osobi koja je pod vidnim utjecajem droga ili alkohola, a negira takvo stanje i odbija se podvrgnuti spomenutom ispitivanju. Nadalje, ovim prijedlogom Zakona u prekršaju bi bila osoba koja s očitom namjerom da ide na športsko natjecanje kod sebe ima odjevne predmete pogodne za prikrivanje osobnog identiteta. Također, ovim prijedlogom Zakona nastoji se propisati prekršajem i pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše ili druge osobe te oštećenja ili uništenja dijelova športskog objekta kada je nastupila mala šteta.Pored navedenog, uskladili bi se pojedini izrazi koji su u temeljnim zakonskim propisima izmijenjeni nakon stupanja na snagu trenutnih odredbi Zakona o sprječavanu nereda na športskim natjecanjima (Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Kazneni zakon, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima). Sveukupni cilj nacrta prijedloga izmjena i dopuna zakona je povećanje učinkovitosti policije i sudova u procesuiranju počinitelja protupravnih ponašanja što za konačni cilj ima povećanje sigurnosti gledatelja na športskim natjecanjima te održavanje športskih natjecanja bez ometanja i prekidanja uzrokovanih protupravnim ponašanjima rizičnih navijača.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti odnosi se na povećanje ukupnog praktičnog stanja sigurnosti na športskim natjecanjima kao i subjektivnog stanja sigurnosti kod gledatelja koji športskim natjecanjima prisustvuju prvenstveno zbog samog natjecanja, a ne zbog namjere počinjenja protupravnih ponašanja. Također, očekuje se da će isključenje sa športskog natjecanja počinitelja protupravnih ponašanja koja se predlaže uvrstiti u zakon dovesti do smanjenja angažiranja policije na provedbi mjera osiguranja iz nadležnosti policije što izravno dovodi do smanjenja utroška proračunskih sredstava. Nadalje, predložene promjene za cilj imaju i smanjivanje negativnog dojma u javnosti i medijima koji se veže uz protupravna ponašanja na športskim natjecanjima, koja kod međunarodnih natjecanja štete i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se da će predložene izmjene i dopune Zakona pokazati pozitivan napredak u smanjenju nereda na sportskim natjecanjima u vrlo kratkom vremenu obzirom da će policija započeti s provedbom Zakona odmah po stupanju na snagu predloženih izmjena i dopuna.
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune važećeg Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima
Obrazloženje:
Izmjene i dopune važećih odredbi Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kroz propisivanje novih oblika protupravnih ponašanja koja se učestalo dešavaju vezano uz športska natjecanja.
Pored uvođenja potpuno novog oblika protupravnog ponašanja (posjedovanje odjevnih predmeta koji osim osnovne namjene – odijevanja – imaju svrhu maskiranja počinitelja protupravnih ponašanja, ovim izmjenama i dopunama u zakon bi se uvrstila protupravna ponašanja koja su u prethodnim odredbama Zakona postojala (do izmjena i dopuna iz 2011. godine), a koja su zbog eskalacije nereda s teškim posljedicama iz domene prekršaja izmjenama i dopunama 2011. godine propisana kao kaznena djela (sudjelovanje u tučnjavi, organiziranje tučnjave, uništavanje stvari ili imovine) ili su zbog ostvarivanja balansa između represivnog i preventivnog djelovanja brisana kao protupravna ponašanja (odbijanje podvrgavanju utvrđivanja prisutnosti alkohola mjernim uređajem).
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično): NE
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima nije moguće postići opisane ciljeve.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke navedene u točkama 5.1.1. – 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke na adresate navedene u točkama 5.1.16. – 5.1.26.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na tržišno natjecanje navedeno u točkama 5.2.1. – 5.2.5.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke na adresate navedene u točkama 5.2.6. - 5.2.16.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju socijalne učinke navedene u točkama 5.3.1. – 5.3.8.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju socijalne učinke na adresate navedene u točkama 5.3.9. – 5.3.19.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na rad i tržište rada navedene u točkama 5.4.1. – 5.4.13.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke subjekte rada i tržišta rada navedene u točkama 5.4.15. – 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na zaštitu okoliša navedene u točkama 5.5.1. – 5.5.10.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na adresate navedene u točkama 5.5.12. – 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predložene izmjene i dopune Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava obzirom da su zaštitne mjere, novčane kazne i kazne zatvora propisane ovim Zakonom od samog usvajanja istoga 2003. godine.
Predloženim Nacrtom prijedloga predlažu se izmjene samo u pogledu nadopune pojedinih vrsta protupravnih ponašanja koja se učestalo pojavljuju u vezi športskih natjecanja, imaju utjecaj na sigurnosni aspekt održavanja športskih natjecanja te na opći dojam javnosti. Također, imaju utjecaj i na međunarodni ugled Republike Hrvatske, narušavajući ga iako se na športskom planu postižu značajni uspjesi koji padaju u sjenu protupravnih ponašanja.
Nadalje, predloženim izmjenama ne predviđa se propisivanje novih kaznenih odredbi (novčane kazne, kazne zatvora, zaštitne mjere) niti povećanje iznosa ili trajanja već propisanih obzirom da predlagatelj smatra da su trenutno propisani iznosi novčanih kazni te trajanje kazni zatvora i zaštitnih mjera propisani u mjeri koja, pored represivnog, osigurava i preventivni učinak.
Pored navedenog, napominjemo da je cilj Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima prevencija i sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na športskim natjecanjima, što znači unaprijed stvoriti uvjete koji će u najvećoj mogućoj mjeri onemogućiti društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinaca ili organiziranih skupina na štetu drugih gledatelja, športskih klubova, udruga ili saveza te drugih građana nepovezanih s održavanjem samog športskog natjecanja (primjerice slučajevi međusobnih tučnjava navijača na benzinskim postajama, pravcima putovanja i sl. kada svojim ponašanjem počiniteljiugrožavaju slučajne prolaznike i dr.).
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na adresate navedene u točkama 5.6.12. – 5.6.22.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike u smislu administrativnih troškova, njime se ne propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Propisom se ne uvode naknade i davanja koja će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, nema troškova prilagodbe radi primjene propisa.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Propis nema učinka na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju regulira Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a to je problematika protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima, propis nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
ministar
dr.sc. Davor Božinović
Datum: 21. svibnja 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo unutarnjih poslova
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima
1.3.
Datum:
21. svibnja 2019.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove
Tel. 61 22 880
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Praćenjem problematike protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena je potreba za nadopunom odredbi u odnosu na određene pojavne oblike ponašanja s obilježjima protupravnosti, a koja trenutno nisu propisana kao protupravna. Takve vrste ponašanja dovode do narušavanja javnog reda i mira ne samo na sportskim objektima i tijekom održavanja sportskih natjecanja već i na pravcima putovanja prije i nakon samog sportskog natjecanja. Također, isti oblici ponašanja od strane hrvatskih navijača događaju se u inozemstvu. Zbog nemogućnosti procesuiranja počinitelja stvara se dojam da nadležna tijela ne poduzimaju adekvatne mjere usprkos općenitom smanjenju broja protupravnih ponašanja (koja su propisana Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima) te stvarno gledano manjem broju incidenata vezanih uz športska natjecanja. Nedostatak se očituje u otežanom postupanju policije, nacionalnih športskih saveza, klubova, organizatora športskih natjecanja i sudova za uspješnu borbu protiv nasilja na športskim natjecanjima. U posljednje vrijeme, pored negativnih konotacija koje narušavanje javnog reda i mira na sportskim natjecanjima ima u javnosti, ista i na međunarodnom planu štete ugledu Republike Hrvatske. Proširenjem pojedinih inkriminiranih ponašanja prevladale bi se poteškoće nastale tijekom primjene Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a koje su s jedne strane onemogućavale policiju u kvalitetnom provođenju kriminalističkih istraživanja kaznenih djela i prekršaja vezanih za športska natjecanja, a s druge strane ograničavala sudove i pravosudna tijela u kvalitetnom provođenju kaznenih i prekršajnih postupaka, izricanja zakonom predviđenih sankcija i njihovo kvalitetno provođenje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je u svrhu postizanja veće učinkovitosti u postupanju policije u provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja. U tom slučaju učinkovitije bi bilo i procesuiranje protupravnih ponašanja koje u konačnici rezultira izricanjem sudskih zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju. Zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju koje već propisuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda na športskim natjecanjima. S obzirom da se predloženim izmjenama i dopunama želi u Zakon uvrstiti nove oblike protupravnih ponašanja za koje bi potom bilo moguće izricanje opisanih, već propisanih zaštitnih mjera, bilo bi omogućeno preventivno djelovati na moguće počinitelje protupravnih ponašanja, koje za krajnji cilj imaju povećanje sigurnosti na športskim natjecanjima u odnosu na sve dionike športskih natjecanja, kao i na javnu sigurnost općenito.
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je u svrhu postizanja veće učinkovitosti u postupanju policije u provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja. U tom slučaju učinkovitije bi bilo i procesuiranje protupravnih ponašanja koje u konačnici rezultira izricanjem sudskih zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju. Zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju koje već propisuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda na športskim natjecanjima. S obzirom da se predloženim izmjenama i dopunama želi u Zakon uvrstiti nove oblike protupravnih ponašanja za koje bi potom bilo moguće izricanje opisanih, već propisanih zaštitnih mjera, bilo bi omogućeno preventivno djelovati na moguće počinitelje protupravnih ponašanja, koje za krajnji cilj imaju povećanje sigurnosti na športskim natjecanjima u odnosu na sve dionike športskih natjecanja, kao i na javnu sigurnost općenito.
Protupravno ponašanje tučnjave – fizičkog nasilja s obilježjima prekršaja bilo je propisano ovim Zakonom od stupanja na snagu istoga 2003. godine. Kroz protek vremena i tijekom primjene Zakona, dolazilo je do porasta broja i intenziteta ovog oblika protupravnih ponašanja te je isto eskaliralo 2010. godine kada je na utakmici I. Hrvatske nogometne lige između GNK Dinamo i HNK Hajduk, odigranoj 01. svibnja na stadionu „Maksimir“, od eksplozije improvizirane eksplozivne naprave teško ozlijeđen interventni policajac. Tijekom i nakon utakmice fizičko nasilje navijača poprimilo je enormne razmjere te se nakon toga pristupilo izmjenama i dopunama Zakona u pogledu pooštravanja kazni i sankcija za počinitelje nasilja na sportskim natjecanjima. Tom prilikom u Zakon su uvrštena dva kaznena djela: Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, članak 31.a i Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima, članak 31.b.
Uvođenjem kaznenih djela u Zakon, brisano je protupravno ponašanje tučnjave s obilježjima prekršaja.
Protekom vremena te zbog kazni zatvora koja ova dva kaznena djela propisuju u trajanju od tri mjeseca do deset godina, intenzitet fizičkih sukoba poprimio je ponovo obilježja prekršaja obzirom da se trenutno ovaj oblik protupravnih ponašanja sankcionira prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koji propisuje izrazito male novčane kazne (od 50 do 350 DEM - cca od 170,00 do 1,300.00 HRK) i kaznu zatvora do 30 dana, bez mogućnosti izricanja zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju.
Nadalje, protupravno ponašanje uništavanja stvari i oštećenja imovine na sportskim natjecanjima trenutno je propisano kao kazneno djelo. Odredbama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima do izmjena koje su stupile na snagu 2011. godine, isto je bilo propisano kao prekršaj. Povodom prije opisanih nereda na utakmici između GNK Dinamo i HNK Hajduk, odigranoj 01. svibnja na stadionu „Maksimir“, došlo je do izmjena Zakona na način da je u Zakon uvršteno kazneno djelo Uništavanje stvari i oštećenje imovine, članak 31.c. Za ostvarenje ovog kaznenog djela potreban je nastanak štete veće vrijednosti, minimalno 60,000.00 HRK po počinitelju te se za manje iznose štete, koji su nakon uvođenja ovog kaznenog, u pravilu znatno manji zbog prijetnje sankcijom koju propisuje ovo kazneno djelo (novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine). Kako bi se spriječilo i smanjilo činjenje protupravnih ponašanja ove vrste, ali s obilježjima prekršaja, potrebno je uvođenje ove vrste protupravnih ponašanja koja ne propisuje nastanak štete veće vrijednosti. Ovime bi se također omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima, koja pored represivne ima i preventivnu svrhu.
Odbijanje podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti mjernim uređajem kao prekršaj bilo je propisano odredbama Zakona do izmjena koje su stupile na snagu 2011. godine. Obzirom da su izmjenama i dopunama zakona iz 2011. godine uvedene maksimalno propisane visine novčanih kazni i kazni zatvora za prekršaje, namjera je bila postizanje određenog balansa u represivnim mjerama koje propisuje ovaj Zakon brisanjem odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti mjernim uređajem kao protupravnog ponašanja. Protekom vremena i kroz primjenu odredbi Zakona u pogledu alkoholiziranosti, uočeno je da dio navijača, kategoriziranih kao rizični i recidivisti, koristi ovu ublaženu odredbu Zakona da bi bez sankcioniranja pod utjecajem alkohola dolazili na sportska natjecanja, što dijelom utječe na činjenje drugih vrsta protupravnih ponašanja. Obzirom na navedeno, uvođenje/vraćanje ovog oblika protupravnog ponašanja kao prekršaja pridonijelo bi smanjenju činjenja drugih, težih oblika protupravnih ponašanja (tučnjave, uporaba pirotehnike, uništavanje stvari i imovine, razni oblici rasističkih ponašanja i dr.). Također, uvrštavanjem ovog oblika protupravnog ponašanja u odredbe Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima omogućilo bi se izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenom sportskom natjecanju, čime se provodi strategija isključenja rizičnih navijača, kojom se ciljano takvi navijači onemogućuju u prisustvovanju sportskim natjecanjima, bez utjecaja na ne rizične navijače.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U promatranom periodu od natjecateljske sezone 2014./2015. do proljetnog dijela natjecateljske sezone 2018./2019. vezano uz odigravanje utakmica I. Hrvatske nogometne lige i Hrvatskog nogometnog kup-a, ukupno je evidentirano 66 tučnjava/fizičkih napada pripadnika raznih navijačkih skupina te unutar frakcija pojedinih navijačkih skupina.
Navedene tučnjave imale su u najvećem dijelu obilježja prekršaja s obzirom da su zbog brze intervencije policije bile kratkog trajanja i niskog intenziteta. Kao posljedicu imale su samo tjelesne ozljede i materijalnu štetu u manjoj mjeri. Bez obzira na nastale posljedice, tučnjave navijačkih skupina redovito uzrokuju veliki interes javnosti i medija.
S obzirom da prema trenutnim odredbama tučnjava s obilježjima prekršaja nije predviđena Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kao protupravno ponašanje, tučnjave su procesuirane i sankcionirane prema članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ne propisuje zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ih propisuje za protupravna ponašanja predviđena tim Zakonom). Navedene zaštitne mjere u praksi su dokazane izuzetno svrhovitim kao mjere isključenja počinitelja protupravnih ponašanja sa sportskih natjecanja, što je i dovelo do znatnog smanjenja nereda na samim stadionima.
Nadalje, novčana kazna koju propisuje Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira za prekršaj iz članka 6. je izuzetno niska – propisana je kazna od 50 do 350 DEM (cca od 170,00 do 1,300.00 HRK).
Novčane kazne propisane Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kreću se od najniže od 1,000.00 do 25,000.00 HRK za prekršaje iz članka 4., a kazne zatvora propisane su u trajanju do 60 dana.
Sigurnosni pokazatelji ukazuju da su u navijačkim tučnjavama rijetko ostvarena obilježja kaznenog djela (61 tučnjava sa obilježjima prekršaja, a 5 tučnjava sa obilježjima kaznenog djela) zbog čega je vraćanje prekršaja tučnjave u Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima iznimno važno.
Propisivanjem tučnjave s obilježjima prekršaja u Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima kao protupravnog ponašanja, moguće bi bilo izricanje sudskih zabrana prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima, uz izricanje već sada propisanih većih novčanih kazni i kazni zatvora, što bi zasigurno djelovalo na smanjenje pojavnosti ovog protupravnog ponašanja.
U istom promatranom periodu (natjecateljska sezona 2014./2015. do sezone 2018./2019.) evidentirano je samo 16 prekršaja maskiranja na športskim natjecanjima (trenutna je propisano da je samo maskiranje protupravno ponašanje) kod kojih je uspješno utvrđen identitet počinitelja. Pri provedbi mjera osiguranja športskih natjecanja policija i redari učestalo pronalaze razne vrste odjevnih predmeta pogodnih za maskiranje (razne maske, tzv. „fantomke“, potkape i sl., a učestalo se pronalaze i odjevni predmeti koji su predviđeni i za maskiranje – razne vrste jakni s ušivenim maskama, „fantomkama“ i sl.).
U slučaju pronalaska odjevnog predmeta koji pored osnovne namjene ima i namjenu maskiranja sa svrhom prikrivanja identiteta kod počinjenja protupravnog ponašanja, prema osobi koja takav predmet posjeduje ne mogu se poduzimati nikakve mjere koje bi spriječile kasnije protupravno ponašanje, čak i u slučajevima kada se radi o osobi koja je karakterizirana kao potencijalno rizična. Naknadno utvrđivanje stvarnog počinitelja je otežano činjenicom da je identitet prikriven, uvijek postoji mogućnost da je osoba koja je predmet za maskiranje unijela na tribinu takav predmet unijela sa svrhom da druga osoba prikrije identitet i sl..
Nadopunom Zakona odredbom da je protupravno ponašanje i samo posjedovanje odjevnog predmeta koji je pored ostalog namijenjen i podesan za maskiranje, u značajnoj mjeri bi se utjecalo na smanjenje protupravnih ponašanja kod kojih se maskiranje koristi u svrhu prikrivanja identiteta (uporaba pirotehnike, fizički obračuni, izvikivanje poruka neprihvatljivog sadržaja i sl.).
Iz navedenog se vidi potreba uvrštavanja nadopuna Zakona u ovom pogledu kako bi se smanjila mogućnost nekažnjenog činjena protupravnih ponašanja korištenjem raznih odjevnih predmeta u svrhu prikrivanja identiteta.
Nadalje, u istom promatranom periodu, u pet slučajeva je evidentirano postupanje prema osobama koje su odbile utvrđivanje droga ili alkohola odgovarajućim mjernim uređajem – osobe su preventivno zadržane. S obzirom da u slučajevima odbijanja utvrđivanja droga ili alkoholiziranosti nije moguće procesuirati osobu koja je vidljivo pod utjecajem droga ili alkohola, takve osobe mogu prisustvovati športskom natjecanju čak i u onim slučajevima kada je natjecanje procijenjeno kao natjecanje visokog sigurnosnog rizika na kojem je zabranjena distribucija i prodaja alkohola koncentracije alkohola iznad 6% (osoba je već pod utjecajem alkohola ili droga te je samim time sklonija činjenju protupravnog ponašanja bilo kojeg oblika). P rema odredbama Prekršajnog zakona, člankom 137. propisano je - Posebne mjere policije za neposredno sprječavanje počinitelja prekršaja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s činjenjem prekršaja. Također, odbijanje podvrgavanja utvrđivanju alkoholiziranosti propisano je i člankom 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (stavak 9.).
Smatramo da bi inkriminacija ovakvog oblika protupravnog ponašanja za koje bi također bilo moguće izreći prije opisane zaštitne mjere zabrane prisustvovanja određenom sportskom natjecanju doprinijelo smanjenju nereda na sportskim natjecanjima te ugodnijem okruženju za gledatelje koji su na stadionima zbog sportskog ugođaja. Slijedeća izmjena odnosi se na oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstva i druge imovine u manjoj mjeri – uz manju nastalu štetu. Trenutno je ovakav oblik protupravnog ponašanja reguliran člankom 31.c ZSNSN samo kao kazneno djelo uz uvjet da je protupravnim ponašanjem nastala veća šteta. Izmjenama ovakvog oblika protupravnog ponašanja postigla bi se veća efikasnost kada se radi o manjim štetama s obzirom da bi se ovime omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (uz novčanu i kaznu zatvora) kod protupravnog ponašanja koje je za posljedicu imalo manju nastalu štetu. Naime obilježja kaznenog djela Uništavanje stvari ili imovine na športskom natjecanju iz čl. 31. C Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima ostvarena su samo u 2 slučaja. Izmjenama ovakvog oblika protupravnog ponašanja postigla bi se veća efikasnost kada se radi o manjim štetama obzirom da bi se ovime omogućilo izricanje zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima (uz novčanu i kaznu zatvora) kod protupravnog ponašanja koje je za posljedicu imalo manju nastalu štetu.
U odnosu na ostale izmjene i dopune napominjemo da se radi o namjeri usklađivanja sa zakonskom terminologijom s obzirom da je od izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koje su na snagu stupile 2011. godine došlo do izmjena i dopuna temeljnih zakona (Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Kazneni zakon).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim prijedlogom Zakona nastoji se propisati da prekršaj čini i osoba koja dolazi na športsko natjecanje pod utjecajem droga. Također, osoba koja na športsko natjecanje dolazi pod utjecajem alkohola činila bi prekršaj već samom činjenicom da se odbije podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti mjernim uređajem, kao i osoba koja bi odbila podvrgnuti se ispitivanju droga. Na taj način prevladat će se pravna praznina koja onemogućava postupanje policije prema osobi koja je pod vidnim utjecajem droga ili alkohola, a negira takvo stanje i odbija se podvrgnuti spomenutom ispitivanju. Nadalje, ovim prijedlogom Zakona u prekršaju bi bila osoba koja s očitom namjerom da ide na športsko natjecanje kod sebe ima odjevne predmete pogodne za prikrivanje osobnog identiteta. Također, ovim prijedlogom Zakona nastoji se propisati prekršajem i pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše ili druge osobe te oštećenja ili uništenja dijelova športskog objekta kada je nastupila mala šteta. Pored navedenog, uskladili bi se pojedini izrazi koji su u temeljnim zakonskim propisima izmijenjeni nakon stupanja na snagu trenutnih odredbi Zakona o sprječavanu nereda na športskim natjecanjima (Zakon o kaznenom postupku, Prekršajni zakon, Kazneni zakon, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima). Sveukupni cilj nacrta prijedloga izmjena i dopuna zakona je povećanje učinkovitosti policije i sudova u procesuiranju počinitelja protupravnih ponašanja što za konačni cilj ima povećanje sigurnosti gledatelja na športskim natjecanjima te održavanje športskih natjecanja bez ometanja i prekidanja uzrokovanih protupravnim ponašanjima rizičnih navijača.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti odnosi se na povećanje ukupnog praktičnog stanja sigurnosti na športskim natjecanjima kao i subjektivnog stanja sigurnosti kod gledatelja koji športskim natjecanjima prisustvuju prvenstveno zbog samog natjecanja, a ne zbog namjere počinjenja protupravnih ponašanja. Također, očekuje se da će isključenje sa športskog natjecanja počinitelja protupravnih ponašanja koja se predlaže uvrstiti u zakon dovesti do smanjenja angažiranja policije na provedbi mjera osiguranja iz nadležnosti policije što izravno dovodi do smanjenja utroška proračunskih sredstava. Nadalje, predložene promjene za cilj imaju i smanjivanje negativnog dojma u javnosti i medijima koji se veže uz protupravna ponašanja na športskim natjecanjima, koja kod međunarodnih natjecanja štete i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se da će predložene izmjene i dopune Zakona pokazati pozitivan napredak u smanjenju nereda na sportskim natjecanjima u vrlo kratkom vremenu obzirom da će policija započeti s provedbom Zakona odmah po stupanju na snagu predloženih izmjena i dopuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune važećeg Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima
Obrazloženje:
Izmjene i dopune važećih odredbi Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima kroz propisivanje novih oblika protupravnih ponašanja koja se učestalo dešavaju vezano uz športska natjecanja.
Pored uvođenja potpuno novog oblika protupravnog ponašanja (posjedovanje odjevnih predmeta koji osim osnovne namjene – odijevanja – imaju svrhu maskiranja počinitelja protupravnih ponašanja, ovim izmjenama i dopunama u zakon bi se uvrstila protupravna ponašanja koja su u prethodnim odredbama Zakona postojala (do izmjena i dopuna iz 2011. godine), a koja su zbog eskalacije nereda s teškim posljedicama iz domene prekršaja izmjenama i dopunama 2011. godine propisana kao kaznena djela (sudjelovanje u tučnjavi, organiziranje tučnjave, uništavanje stvari ili imovine) ili su zbog ostvarivanja balansa između represivnog i preventivnog djelovanja brisana kao protupravna ponašanja (odbijanje podvrgavanju utvrđivanja prisutnosti alkohola mjernim uređajem).
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično): NE
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima nije moguće postići opisane ciljeve.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke navedene u točkama 5.1.1. – 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke na adresate navedene u točkama 5.1.16. – 5.1.26.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na tržišno natjecanje navedeno u točkama 5.2.1. – 5.2.5.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju gospodarske učinke na adresate navedene u točkama 5.2.6. - 5.2.16.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju socijalne učinke navedene u točkama 5.3.1. – 5.3.8.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju socijalne učinke na adresate navedene u točkama 5.3.9. – 5.3.19.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na rad i tržište rada navedene u točkama 5.4.1. – 5.4.13.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke subjekte rada i tržišta rada navedene u točkama 5.4.15. – 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na zaštitu okoliša navedene u točkama 5.5.1. – 5.5.10.
Utvrdite veličinu adresata:
NE
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na adresate navedene u točkama 5.5.12. – 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predložene izmjene i dopune Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava obzirom da su zaštitne mjere, novčane kazne i kazne zatvora propisane ovim Zakonom od samog usvajanja istoga 2003. godine.
Predloženim Nacrtom prijedloga predlažu se izmjene samo u pogledu nadopune pojedinih vrsta protupravnih ponašanja koja se učestalo pojavljuju u vezi športskih natjecanja, imaju utjecaj na sigurnosni aspekt održavanja športskih natjecanja te na opći dojam javnosti. Također, imaju utjecaj i na međunarodni ugled Republike Hrvatske, narušavajući ga iako se na športskom planu postižu značajni uspjesi koji padaju u sjenu protupravnih ponašanja.
Nadalje, predloženim izmjenama ne predviđa se propisivanje novih kaznenih odredbi (novčane kazne, kazne zatvora, zaštitne mjere) niti povećanje iznosa ili trajanja već propisanih obzirom da predlagatelj smatra da su trenutno propisani iznosi novčanih kazni te trajanje kazni zatvora i zaštitnih mjera propisani u mjeri koja, pored represivnog, osigurava i preventivni učinak.
Pored navedenog, napominjemo da je cilj Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima prevencija i sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na športskim natjecanjima, što znači unaprijed stvoriti uvjete koji će u najvećoj mogućoj mjeri onemogućiti društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinaca ili organiziranih skupina na štetu drugih gledatelja, športskih klubova, udruga ili saveza te drugih građana nepovezanih s održavanjem samog športskog natjecanja (primjerice slučajevi međusobnih tučnjava navijača na benzinskim postajama, pravcima putovanja i sl. kada svojim ponašanjem počinitelji ugrožavaju slučajne prolaznike i dr.).
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinke na adresate navedene u točkama 5.6.12. – 5.6.22.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
NE
NE
NE
mali
NE
NE
NE
veliki
NE
NE
NE
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike u smislu administrativnih troškova, njime se ne propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Propisom se ne uvode naknade i davanja koja će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, nema troškova prilagodbe radi primjene propisa.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Propis nema učinka na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju regulira Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a to je problematika protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima, propis nema učinke na male i srednje poduzetnike.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
ministar
dr.sc. Davor Božinović
Datum: 21. svibnja 2019.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova