Na temelju članka 12. stavka 3., članka 13. stavka 3, članka 14. stavka 3., članka 25. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 39. stavka 7. i članka 41. stavka 7. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19), ministar financija donosi
PRAVILNIK
O REGISTRU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Pravilnikom o Registru šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda iz članaka 12.,13.,14.,25, 28., 39. i 41. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19)(u daljnjem tekstu: Zakon).
Značenje pojmova
Članak 2.
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku i pripadajućim obrascima imaju značenje određeno u članku 2. Zakona.
Sadržaj Registra šteta
Članak 3.
(1) Registar šteta je središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.
(2) U Registru šteta prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju izvršenih procjena šteta od strane općinskih/gradskih/županijskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka sadrže:
1. sadržaj prve procjene štete
2. sadržaj konačne procjene štete
3. sadržaj izvješća o utrošku sredstava pomoći
Područja procjene
Članak 4.
Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete mora biti proglašenje prirodne nepogode. Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi se u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode (Prilog 1).
Dostava prve procjene štete
Članak 5.
Prvu procjenu štete oštećenik dostavlja gradskom odnosno općinskom povjerenstvu na propisanom obrascu PN (Prilog 2).
Procjena štete na građevinama
Članak 6.
(1)Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · A · P · E
gdje je:
C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1)
A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1
P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.
E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)
(2)Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl.
Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)
(3)Oštećenje "P" iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
(4)Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
(5)Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine.
Procjena štete na opremi
Članak 7.
(1)Šteta na opremi procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · E · P
gdje je:
C nabavna maloprodajna cijena nove opreme
E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 5).
P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.
(2)Pri određivanju nabavne cijene (C) iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.
(3)Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko/gradsko povjerenstvo.
(4)Oštećenje "P" iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene opreme.
(5)Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.
(6)Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada.
Procjena štete na zemljištima
Članak 8.
(1)Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.
(2)Prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta.
(3)Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.
(4)Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
(5)Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.
(6)Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini.
(7)Podjela građevinskog zemljišta iz ovoga članka u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode. Ako takve podjele nema, primjenjuju se važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta.
(8)Procjena štete na šumskom zemljištu iz ovoga članka vrši se po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu.
Procjena štete na šumama
Članak 9.
(1)Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na kojima je katastarska kultura šuma.
(2)Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.
(3)Vrijednost drvne mase iz stavka 2. ovoga članka obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac „Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama“ na način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja „P“ čime se ukupna vrijednost oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.
(4)Oštećenje „P“ utvrđuje se pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu drvnu masu, odnosno kada nema drvne mase za iskorištenje, oštećenje je P=1,00.
(5)Štete na novopodignutim šumskim sastojinama za prvi dobni razred do 20 godina starosti utvrđuje se metodom troškova podizanja sastojina po hektaru. Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac „Šteta od prirodne nepogode na novopodignutim šumskim sastojinama“ na način da se utvrđena vrijednost podizanja sastojina pomnoži s faktorom oštećenja „P“ čime se vrijednost podizanja umanjuje za postotak sastojine koji nije oštećen. Vrijednost podizanja sastojine obračunava se po važećem šumsko - odštetnom cjeniku.
(6)Oštećenje „P“ utvrđuje se pregledom oštećene sastojine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Kad je novopodignuta sastojina u potpunosti uništena, oštećenje je P=1,0.
Procjena štete u poljoprivredi
Članak 10.
(1) Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u poljoprivredi, i stočarstvu.
(2)Štete u poljoprivredi obračunavaju se prema mjestu prijave štete.
(3)Štetu u poljoprivredi mogu prijaviti svi poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika.
(4)Prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice.
Procjena štete na biljnoj proizvodnji
Članak 11.
(1)Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak priroda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda.
(2)Procjena štete od prirodne nepogode na biljnoj proizvodnji utvrđuje se umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture.
Procjena štete na višegodišnjim nasadima
Članak 12.
(1)Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze.
(2)Iznos štete na višegodišnjim nasadima obračunava se umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.
(3)Šteta od prirodne nepogode na višegodišnjim nasadima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na višegodišnjim nasadima.
Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi
Članak 13.
(1)U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja.
(2)Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji iz ovoga članka može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.
(3)Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.
(4)Šteta na obrtnim sredstvima procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.
(5)Šteta od prirodne nepogode na obrtnim sredstvima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na obrtnim sredstvima.
Procjena štete u stočarstvu
Članak 14.
(1)Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama.
(2)Broj uginule stoke utvrđuje se po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i važeće tržišne cijene iz prethodne godine po kilogramu žive vage.
(3)Pri procjeni štete u pčelarstvu, utvrđuje se ukupan broj uginulih društava, pa se primjenom važećih tržišnih cijena iz prethodne godine utvrđuje šteta.
Procjena štete u ribarstvu
Članak 15.
Pri procjeni šteta u ribarstvu procjenjuje se ukupna količina uginule ribe po vrstama, te se primjenom važećih tržišnih cijena iz prethodne godine izračuna iznos štete.
Procjena štete na divljači
Članak 16.
Štete se za uništenu divljač obračunavaju na način da se procijeni broj uginule divljači po vrstama te pomnoži s jedinstvenom cijenom.
Izvješća općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Članak 17.
(1) Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 20 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći (Prilog 6).
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
1. podatke o ukupnom broju oštećenika kojima su dodijeljena sredstva pomoći
2. podatke o broju fizičkih i pravnih osoba kojima su dodijeljena sredstva pomoći
3. podatke o povratu sredstava pomoći u državni proračun
4. podatke o dodijeljenim sredstvima pomoći iz drugih izvora
(3)Županijsko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske u skladu sa člankom 39. stavkom 4. Zakona (Prilog 7).
(4)Izvješće iz stavka 3. ovoga članka sadrži objedinjene podatke gradskih i/ili općinskih povjerenstava iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u roku 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(6)Izvješće iz stavka 5. ovoga članka sadrži podatke iz stavka 2. ovoga članka.
Završne odredbe
Članak 18.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98).
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
PRILOG 1
Tablica 1. Razvrstavanje prirodnih nepogoda
Šifra
Vrsta prirodne nepogode
01
potres
02
olujni i orkanski vjetar
03
požar
04
poplava
05
suša
06
tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom
07
mraz
08
izvanredno velika visina snijega
09
snježni nanos i lavina
10
nagomilavanje leda na vodotocima
11
klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta
12
druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području
PRILOG 2
OBRAZAC PN
ŽUPANIJA
GRAD/OPĆINA
VRSTA PRIRODNE NEPOGODE
PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE
Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/uništena niže navedena imovina.
Prijavitelj štete
OIB
Adresa prijavitelja štete
Adresa imovine na kojoj je nastala šteta
Kontakt
Za štete u poljoprivredi:
MIBPG
Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice
Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta (zaokružiti)
DA
NE
Prijavljujem štetu na imovini (zaokružiti):
Opis imovine na kojoj je nastala šteta:
1. građevine
2. oprema
3. zemljište
4. dugogodišnji nasadi
5. šume
6. stoka
7. ribe
8. poljoprivredna proizvodnja - prirod
9. ostala dobra
10. troškovi
11. Ukupni iznos prve procjene štete:
kn
Mjesto i datum:
Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe):
Na temelju članka 12. stavka 3., članka 13. stavka 3, članka 14. stavka 3., članka 25. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 39. stavka 7. i članka 41. stavka 7. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19), ministar financija donosi
PRAVILNIK
O REGISTRU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Predmet Pravilnika
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
Pravilnikom o Registru šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda iz članaka 12.,13.,14.,25, 28., 39. i 41. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon).
Značenje pojmova
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku i pripadajućim obrascima imaju značenje određeno u članku 2. Zakona.
Sadržaj Registra šteta
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
(1) Registar šteta je središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.
(2) U Registru šteta prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju izvršenih procjena šteta od strane općinskih/gradskih/županijskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka sadrže:
1. sadržaj prve procjene štete
2. sadržaj konačne procjene štete
3. sadržaj izvješća o utrošku sredstava pomoći
Područja procjene
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete mora biti proglašenje prirodne nepogode. Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi se u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode (Prilog 1).
Dostava prve procjene štete
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Prvu procjenu štete oštećenik dostavlja gradskom odnosno općinskom povjerenstvu na propisanom obrascu PN (Prilog 2).
Procjena štete na građevinama
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
(1)Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · A · P · E
gdje je:
C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1)
A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1
P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.
E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)
(2)Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl.
Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)
(3)Oštećenje "P" iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
(4)Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
(5)Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine.
Procjena štete na opremi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
(1)Šteta na opremi procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · E · P
gdje je:
C nabavna maloprodajna cijena nove opreme
E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 5).
P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.
(2)Pri određivanju nabavne cijene (C) iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.
(3)Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko/gradsko povjerenstvo.
(4)Oštećenje "P" iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene opreme.
(5)Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.
(6)Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada.
Procjena štete na zemljištima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
(1)Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.
(2)Prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta.
(3)Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.
(4)Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
(5)Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.
(6)Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini.
(7)Podjela građevinskog zemljišta iz ovoga članka u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode. Ako takve podjele nema, primjenjuju se važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta.
(8)Procjena štete na šumskom zemljištu iz ovoga članka vrši se po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu.
Procjena štete na šumama
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
(1)Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na kojima je katastarska kultura šuma.
(2)Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.
(3)Vrijednost drvne mase iz stavka 2. ovoga članka obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac „Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama“ na način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja „P“ čime se ukupna vrijednost oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.
(4)Oštećenje „P“ utvrđuje se pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu drvnu masu, odnosno kada nema drvne mase za iskorištenje, oštećenje je P=1,00.
(5)Štete na novopodignutim šumskim sastojinama za prvi dobni razred do 20 godina starosti utvrđuje se metodom troškova podizanja sastojina po hektaru. Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac „Šteta od prirodne nepogode na novopodignutim šumskim sastojinama“ na način da se utvrđena vrijednost podizanja sastojina pomnoži s faktorom oštećenja „P“ čime se vrijednost podizanja umanjuje za postotak sastojine koji nije oštećen. Vrijednost podizanja sastojine obračunava se po važećem šumsko - odštetnom cjeniku.
(6)Oštećenje „P“ utvrđuje se pregledom oštećene sastojine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Kad je novopodignuta sastojina u potpunosti uništena, oštećenje je P=1,0.
Procjena štete u poljoprivredi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
(1) Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u poljoprivredi, i stočarstvu.
(2)Štete u poljoprivredi obračunavaju se prema mjestu prijave štete.
(3)Štetu u poljoprivredi mogu prijaviti svi poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika.
(4)Prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice .
Procjena štete na biljnoj proizvodnji
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
(1)Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak priroda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda.
(2)Procjena štete od prirodne nepogode na biljnoj proizvodnji utvrđuje se umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture.
Procjena štete na višegodišnjim nasadima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
(1)Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze.
(2)Iznos štete na višegodišnjim nasadima obračunava se umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.
(3)Šteta od prirodne nepogode na višegodišnjim nasadima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na višegodišnjim nasadima.
Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
(1)U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja.
(2)Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji iz ovoga članka može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.
(3)Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.
(4)Šteta na obrtnim sredstvima procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.
(5)Šteta od prirodne nepogode na obrtnim sredstvima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na obrtnim sredstvima.
Procjena štete u stočarstvu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
(1)Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama.
(2)Broj uginule stoke utvrđuje se po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i važeće tržišne cijene iz prethodne godine po kilogramu žive vage.
(3)Pri procjeni štete u pčelarstvu, utvrđuje se ukupan broj uginulih društava, pa se primjenom važećih tržišnih cijena iz prethodne godine utvrđuje šteta.
Procjena štete u ribarstvu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
Pri procjeni šteta u ribarstvu procjenjuje se ukupna količina uginule ribe po vrstama, te se primjenom važećih tržišnih cijena iz prethodne godine izračuna iznos štete.
Procjena štete na divljači
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
Štete se za uništenu divljač obračunavaju na način da se procijeni broj uginule divljači po vrstama te pomnoži s jedinstvenom cijenom.
Izvješća općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
(1) Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 20 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći (Prilog 6).
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
1. podatke o ukupnom broju oštećenika kojima su dodijeljena sredstva pomoći
2. podatke o broju fizičkih i pravnih osoba kojima su dodijeljena sredstva pomoći
3. podatke o povratu sredstava pomoći u državni proračun
4. podatke o dodijeljenim sredstvima pomoći iz drugih izvora
(3)Županijsko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske u skladu sa člankom 39. stavkom 4. Zakona (Prilog 7).
(4)Izvješće iz stavka 3. ovoga članka sadrži objedinjene podatke gradskih i/ili općinskih povjerenstava iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u roku 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(6)Izvješće iz stavka 5. ovoga članka sadrži podatke iz stavka 2. ovoga članka.
Završne odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 1
Tablica 1. Razvrstavanje prirodnih nepogoda
Šifra
Vrsta prirodne nepogode
01
potres
02
olujni i orkanski vjetar
03
požar
04
poplava
05
suša
06
tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom
07
mraz
08
izvanredno velika visina snijega
09
snježni nanos i lavina
10
nagomilavanje leda na vodotocima
11
klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta
12
druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 2
OBRAZAC PN
ŽUPANIJA
GRAD/OPĆINA
VRSTA PRIRODNE NEPOGODE
PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE
Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/uništena niže navedena imovina.
Prijavitelj štete
OIB
Adresa prijavitelja štete
Adresa imovine na kojoj je nastala šteta
Kontakt
Za štete u poljoprivredi:
MIBPG
Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice
Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta (zaokružiti)
DA
NE
Prijavljujem štetu na imovini (zaokružiti):
Opis imovine na kojoj je nastala šteta:
1. građevine
2. oprema
3. zemljište
4. dugogodišnji nasadi
5. šume
6. stoka
7. ribe
8. poljoprivredna proizvodnja - prirod
9. ostala dobra
10. troškovi
11. Ukupni iznos prve procjene štete:
kn
Mjesto i datum:
Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe):
__________________________________________________________________________
PRILOG 3
Tablica 2. Koeficijent istrošenosti građevina
Starost građevine u godinama
Koeficijent istrošenosti
50 godina
100 godina
od 0 do 10
0,90
0,96
od 11 do 20
0,78
0,90
od 21 do 30
0,62
0,84
od 31 do 40
0,42
0,78
od 41 do 50
0,20
0,70
od 51 do 60
0,62
od 61 do 70
0,52
od 71 do 80
0,42
od 81 do 90
0,32
od 90 do 100
0,20
preko 100
0,20
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 4
Tablica 3. Koeficijent za izračun veličine građevine
Vrsta građevine
Koeficijent
Kamene zgrade
0,65
Starije zidane zgrade
0,70
Suvremene zidane i armiranobetonske zgrade
0,80
Zgrade od čelika i drva
0,85
Pomoćne prostorije (garaže, podrumi, stubišta, ostave, pušnice, ljetne kuhinje i sl.)
0,50
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 5
Tablica 4. Koeficijent istrošenosti opreme
Vijek trajanja opreme
Koeficijent istrošenosti
Nova ili do 1/3 vijeka trajanja
1
Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja
0,7
od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja
0,4
veća od vijeka trajanja
0,3
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 6
GRADSKO/OPĆINSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI
NAZIV GRADA/OPĆINE:
TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE*
RBR
IME I PREZIME
OIB
FIZIČKE OSOBE
PRAVNE OSOBE
UKUPNO
Povrat sredstava u državni proračun
Dodjela sredstava iz drugih izvora
Broj osoba**
Iznos isplaćene pomoći
Broj osoba**
Iznos isplaćene pomoći
Broj osoba**
Iznos isplaćene pomoći
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
UKUPNO:
NAPOMENA***:
* navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći
** upisati u koloni „ ukupno“
***navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRILOG 7
ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI
NAZIV ŽUPANIJE:
TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE*
RBR
GRAD/OPĆINA
FIZIČKE OSOBE
PRAVNE OSOBE
UKUPNO
Povrat sredstava u državni proračun
Dodjela sredstava iz drugih izvora
Broj osoba
Iznos isplaćene pomoći
Broj osoba
Iznos isplaćene pomoći
Broj osoba
Iznos isplaćene pomoći
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
UKUPNO:
* navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći
** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći
TABLICA 1. RAZVRSTAVANJE DOBARA I ŠIFRE
ŠIFRA NAZIV MJERNA
JEDINICA
GRAĐEVINA
101 Brane kom
102 Nasipi m1
103 Kanali m1
104 Bazeni kom
105 Cjevovodi za vodu m 1
106 Vodovodi m 1
107 Kanalizacije m 1
108 Ostale hidrotehničke građevine kom
111 Željezničke pruge km
112 Željeznički mostovi km
113 Državne ceste km
114 Županijske ceste km
115 Cestovni mostovi km
116 Lokalne ceste km
116.1 Nerazvrstane ceste km
117 Obale km
118 Zrakoplovne piste km
119 Ostale prometne građevine kom
121 Elektroenergetski vodovi km
122 Telefonski vodovi km
123 Vodovi energenata km
124 Ostali vodovi km
131 Proizvodne građevine tvrtki m 2
132 Neproizvodne građevine tvrtki m 2
133 Poslovne građevine tvrtki m 2
134 Ostale građevine m 2
141 Obiteljske i višestambene zgrade m 2
142 Gospodarske građevine fizičkih osoba m 2
143 Zgrade u izgradnji, vikendice,
nenaseljene stambene zgrade m 2
144 Građevine kulturne baštine m 2
145 Ostale građevine m 2
OPREMA
201 Sve vrste opreme -
ZEMLJIŠTA
301 Obradivo poljoprivredno zemljište ha
302 Ostalo poljoprivredno zemljište ha
303 Šumsko zemljište ha
304 Građevinsko zemljište ha
DUGOGODIŠNJI NASADI
401 Voćnjaci kom
402 Vinogradi kom
403 Maslinici kom
404 Voćni i lozni matičnjaci kom
405 Ostali nasadi kom
ŠUME
VRSTA KATEGORIJA
501 Listače ha
502 Bukva ha
503 Hrast ha
504 Ostale tvrde listače ha
505 Topola ha
506 Ostale meke listače ha
507 Četinjače ha
508 Smreka i jela ha
509 Bor ha
510 Ostale četinjače ha
STOKA
VRSTA KATEGORIJA
601 Goveda
602 Telad i junad do 1
godinu starosti kom
603 Junad starija kom
604 Krave i steone junice kom
605 Bikovi za priplod kom
606 Volovi kom
607 Svinje
608 Prasad do 2 mjeseca
starosti kom
609 Prasad od 2 do 6
mjeseci starosti kom
610 Svinje preko 6
mjeseci starosti kom
611 Krmače i suprasne
nazimice kom
612 Nerastovi za priplod kom
613 Svinje u tovu kom
614 Ovce
615 Pomladak do godinu
dana starosti kom
616 Ovce za priplod kom
617 Ovnovi i jalove
ovce kom
618 Koze
619 Pomladak do godinu
dana starosti kom
620 Koze za priplod kom
621 Jarci i jalove koze kom
622 Konji
623 Ždrebad i omad kom
624 Kobile i ždrebne
omice kom
625 Pastusi i kastrati kom
626 Magarci Ukupno kom
627 Mazge Ukupno kom
628 Mule Ukupno kom
629 Perad Po vrstama - ukupno kom
630 Pčele Ukupno - društava kom
631 Ribe Ukupno kom
632 Divljač Po vrstama - ukupno kom
OBRTNA SREDSTVA
701 Žitarice
702 Pšenica ha
703 Raž ha
704 Ječam ha
705 Zob ha
706 Kukuruz ha
707 Ostale žitarice ha
708 Industrijsko bilje
709 Šećerna repa ha
710 Suncokret ha
711 Uljana repica ha
712 Soja ha
713 Duhan ha
714 Ljekovito i aroma-
ično bilje ha
715 Ostalo industrijsko
bilje ha
716 Povrće
717 Krumpir ha
718 Mrkva ha
719 Luk crveni ha
720 Češnjak ha
721 Grah za zrno i
mahune ha
722 Kupus i kelj ha
723 Rajčica ha
724 Paprika (zelena) ha
725 Krastavci ha
726 Jagode ha
727 Maline ha
728 Dinje i lubenice ha
729 Ostalo povrće ha
730 Krmno bilje na
oranicama
731 Djetelina ha
732 Lucerna ha
733 Kukuruz za krmu
(silažu) ha
734 Stočna repa ha
735 Ostalo krmno bilje ha
736 Livade Ukupno ha
737 Pašnjaci Pašnajci ha
738 Voće
739 Trešnje kom
740 Višnje kom
741 Marelice kom
742 Jabuke kom
743 Kruške kom
744 Dunje kom
745 Šljive kom
746 Breskve kom
747 Orasi kom
748 Bademi kom
749 Naranče kom
750 Mandarine kom
751 Limuni kom
752 Smokve kom
753 Kiwike kom
754 Ostalo voće kom
755 Maslina Ukupno kom
756 Grožđe
757 Na američkoj podlozi
- vinsko kom
758 Direktno rodni
hibridi kom
759 Stolno - ukupno kom
OSTALA OBRTNA SREDSTVA
760 Sirovine, repr. mat., sitni inventar -
761 Poluproizvodi i nedovršeni proizvodi -
762 Gotovi proizvodi -
763 Trgovačka roba -
OSTALA DOBRA
Pokretna kulturna baština -
Priroda i okoliš -
Pokretna imovina fizičkih osoba -
TROŠKOVI
901 Troškovi obrane od elementarne
nepogode -
902 Troškovi zbrinjavanja stanovništva -
903 Troškovi zdravstvene zaštite -
904 Novčana davanja -
905 Ostali troškovi -
Komentirate u ime: Ministarstvo financija