Kratice

0. Uvod

0.1. Svrha i struktura smjernica

Svrha metodoloških smjernica je pružiti detaljne upute urbanim područjima vezano uz izradu Strategije razvoja urbanog područja (SRUP), u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, u nastavku teksta: Zakon ili ZRR) koji je stupio na snagu u siječnju 2015. godine. Dokument je podijeljen na sljedeće dijelove:

 1. poglavlje daje pregled dinamike urbanog razvoja u Hrvatskoj u kontekstu novog Zakona;

 2. poglavlje opisuje ulogu SRUP-a kao ključnog instrumenta za planiranje urbanog razvoja i daje pregled njezinog sadržaja;

 3. poglavlje prikazuje sve korake koje je potrebno poduzeti kako bi se pripremila SRUP – od definiranja obuhvata urbanog područja do odobravanja završne verzije SRUP-a;

 4. poglavlje odnosi se na ex ante evaluaciju SRUP-a;

 5. poglavlje daje osnovne informacije o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš strategija, planova i programa, u skladu s važećim hrvatskim zakonodavstvom.

1. Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj

Urbana područja imaju presudnu ulogu kao pružatelji usluga i pokretači razvoja za okolna područja (gradove manjih dimenzija i ruralna područja) kao središta gospodarskih mogućnosti, inovacijskih potencijala, kulturnih vrijednosti i ljudskog kapitala. Istovremeno, zbog velike koncentracije društveno-gospodarskih aktivnosti, to su područja u kojima se koncentriraju problemi poput nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva te velike potrošnje energije. Zato je potrebno uz osnaživanje urbanih područja kao pokretača rasta i razvoja, iskoristiti i njihov potencijal te se koncentrirati na rješavanje socijalnih pitanja, smanjenje potrošnje energije i ispušnih plinova te prelazak na ugljično-neutralno gospodarstvo.

Problemi i izazovi s kojima se suočavaju urbana područja nisu ograničeni na njihove administrativne granice. Umjesto ograničavanja na pojedine administrativne jedinice, gradovi mogu formirati šira urbana područja koja se sastoje od jedne (ili više) gusto naseljene jedinice lokalne samouprave – središta urbanog područja – i susjednih jedinica lokalne samouprave povezanih s urbanim središtem zbog zajedničkih gospodarskih pitanja . Šire urbano područje je funkcionalna gospodarska jedinica i može uključivati periurbane zone oko grada koji je središte urbanog područja te okolna ruralna područja.

Takva prostorna složenost zahtijeva jednako složeni višedimenzionalni pristup kojim je moguće odgovoriti na moderne izazove urbanog razvoja – kombinirani međusektorski i teritorijalni pristup - koji treba biti rezultat strukturirane analize i planiranja zajedničih potreba svih relevantnih dionika.

U tom smislu, vezano uz naprijed opisanu višedimenzionalnu prirodu urbanih izazova, proces strateškog planiranja predstavlja složen zadatak koji uključuje prioritizaciju razvojnih potreba, izradu integriranih razvojnih strategija istovremeno fokusiranih na različite sektore i međusobno povezane konkretne aktivnosti, stavljajući sve u odgovarajući teritorijalni kontekst.

Zakon definira Strategiju razvoja urbanog područja kao temeljni strateški dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja ¹ . U Republici Hrvatskoj uspostavljena su tri tipa urbanih područja ² :

1. Četiri urbane aglomeracije – koje za središte imaju četiri najveća hrvatska grada – Zagreb, Split, Rijeku i Osijek;

2. Veća urbana područja (VUP) – tj. gradovi koji, prema posljednjem popisu stanovništva, imaju više od 35.000 stanovnika, pod uvjetom da nisu uključeni u urbane aglomeracije;

3. Manja urbana područja (MUP) – tj. gradovi koji, prema posljednjem popisu stanovništva, imaju manje od 35.000 stanovnika i najmanje 10.000 stanovnika u svom središnjem naselju i/ili su županijsko središte.

¹ Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, članak 15., stavak 1.)

² Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14 , članak 14., stavak 2.)

Strategija razvoja urbanog područja za urbana područja navedena pod točkom 1. obuhvaća područje grada sjedišta urbane aglomeracije i okolnih jedinica lokalne samouprave koje ulaze u obuhvat  urbane aglomeracije.

Urbana područja navedena pod točkama 2. i 3. također se mogu proširiti izvan svojih administrativnih granica i uključiti u šire urbano područje susjedne jedinice lokalne samouprave – gradove i općine – ili njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih čelnika. Strategija razvoja urbanog područja za urbana područja navedena pod točkama 2. ili 3. (za VUP-ove ili MUP-ove) može se odnositi ili na administrativno područje grada ili pokrivati šire urbano područje koje obuhvaća, osim grada koji je središte urbanog područja, više okolnih jedinica lokalne samouprave koje s gradom središtem urbanog područja čine cjelinu zbog svog geografskog položaja, povezanosti ili drugih čimbenika. ³

³ U okviru mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja obveza VUP-ova je izrada Strategija razvoja urbanog područja na razini šireg urbanog područja

2. Uloga i sadržaj strategije

Zakon propisuje svim urbanim područjima obvezu izrade vlastitog strateškog dokumenta u cilju poticanja održivog razvoja.

U ZRR je naglašeno da je Strategija razvoja urbanog područja prvenstveno multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, tj. za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.

Čimbenici koji vežu različite jedinice lokalne samouprave u jedinstveno urbano područje mogu se razlikovati – mogu biti povezani s gospodarstvom i fizičkom infrastrukturom, s morfologijom teritorija, zaštitom okoliša kao npr. izloženost istim faktorima rizika, postojanjem jedinstvenog društvenog identiteta koji proizlazi iz zajedničke prošlosti i tradicije, itd.

Zajedničke karakteristike podrazumijevaju i zajedničke potencijale i zajedničke probleme te traže rješenja koja, nadilazeći pojedinačne interese, donose korist za sve administrativne jedinice urbanog područja ili barem za dio njih.

U navedenom kontekstu, cilj izrade SRUP-a je definiranje zajedničkih smjerova razvoja urbanog područja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja, olakšavanje provedbe zajedničkih projekata – drugim riječima razvoj „zajedničke strateške vizije“ koje nadilazi administrativne granice i stvara sinergije koje koriste urbanom području u cjelini.

Budući da je SRUP glavni planski dokument za urbano područje , mora se temeljiti na uvjerljivom logičkom slijedu , međusobno dosljednih i logički povezanih dijelova .

Konkretno, SRUP mora:

 biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalni izazove ⁴ s kojima se urbano područje suočava;

 strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju strateških ciljeva i razvojnih prioriteta koji moraju biti mjerljivi za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima;

 predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja, ciljajući putem definiranih prioriteta, mjera i projekata, na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima;

 definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje rezultata provedbe SRUP-a.

⁴ Uredba EZ-a 1301/2013

S obzirom da zajedničko planiranje uključuje jedinice lokalne samouprave s različitim karakteristikama i dimenzijama, suradnja u postupku izrade strategije može se osigurati samo kroz učinkovito uključivanje svih relevantnih dionika. Zato SRUP mora biti rezultat partnerskih konzultacija koje uključuju sve jedinice lokalne samouprave kao i predstavnike svih relevantnih dionika urbanog područja tijekom cijelog postupka strateškog planiranja, tražeći njihove doprinose i uključujući ih prema potrebi.

U pravilu, SRUP također treba uključivati relevantan portfelj razvojnih projekata koji će konkretno i realistično doprinijeti postizanju postavljenih strateških ciljeva. Sredstva za provedbu utvrđenih projekata osigurat će iz proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, fondova EU-a, državnih sredstava ili drugih fondova po potrebi.

Sva gore navedena pitanja ključna su za uspješnu izradu i provedbu SRUP-a, a dodatne smjernice navedene su u nastavku.

3. Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja

Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja strukturiran je na sljedeći način:

SLIKA 1 –  Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja

3.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanog područja

SRUP mora obuhvatiti jasno definirani teritorij . Stoga je definiranje obuhvata urbanog područja prvi korak u postupku strateškog planiranja. Koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se definirao obuhvat urbanog područja, u skladu s odredbama ZRR, prikazani su u poglavljima u nastavku. Poglavlje 3.1.1. odnosi se na urbane aglomeracije, a poglavlje 3.1.2. na veća i manja urbana područja.

Urbano područje također može uključivati i okolna ruralna područja. Uključivanje ruralnih administrativnih jednica u šire urbano područje je u skladu s općim ciljem rješavanja izazova urbanih područja uz istovremeno promicanje ruralno-urbanih veza kao i s odredbama Teritorijalne agende EU-a 2020 koja naglašava važnost urbanog-ruralnih veza za ravnomjerni teritorijalni razvoj.

3.1.1. Urbane aglomeracije

Područje obuhvata urbane aglomeracije ⁵ (UA) odgovara njezinom funkcionalnom području, a uključuje:

 administrativni teritorij najveće jedinice lokalne samouprave (grad koji je sjedište urbane aglomeracije);

 administrativne teritorije okolnih jedinica lokalne samouprave koje imaju funkcionalne gospodarske veze s gradom koji je sjedište urbane aglomeracije.

⁵ Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak 14. stavak 3.)

U skladu s ZRR (članak. 14. stavak 4.), obuhvat područja urbane aglomeracije, tj. gradovi i općine koje ulaze u sastav aglomeracije utvrđuju se „na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju ⁶ “.

⁶ Predstavničkog tijelo jedinica lokalne samouprave

Kako bi formulirao takav prijedlog, grad koji je sjedište urbane aglomeracije primijenit će metodologiju priloženu u ovom dokumentu u Dodatku II . Sve jedinice lokalne samouprave koje udovoljvaju navedenoj metodologiji mogu biti uključene u urbanu aglomeraciju. Postupak kojim se definira obuhvat urbane aglomeracije mora biti dokumentiran i opravdan.

Iako postupak utvrđivanja obuhvata urbane aglomeracije inicira najveća jedinica lokalne samouprave, tj. grad koji je sjedište urbane aglomeracije, ona se obvezno savjetuje i s ostalim jedinicama lokalne samouprave što je prije moguće kako bi pravovremeno dobila njihovo preliminarno mišljenje ⁷ . Njihova uključenost u preliminarnoj fazi donosi dodanu korist budući da:

 omogućuje analizu dodatnih elemenata (elemenata kulturno-povijesne prirode i ostalih relevantnih karakteristika) koji su potencijalno važni za definiranje obuhvata urbane aglomeracije, a nisu obuhvaćeni standardnim pokazateljem vezanim za dnevne migracije;

 promiče partnerski pristup od samog početka postupka strateškog planiranja, čime se dobiva suglasnost uključenih strana i omogućuje rano prepoznavanje ograničenja i potencijalnih problema.

⁷ Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak čl. 14. stavak 4.)

Jedinica lokalne smouprave koja je sjedište urbane aglomeracije treba prikupiti mišljenja predstavničkih tijela svih okolinih jedinica lokalne samouprave koje, prema predloženim kriterijima usuglašenim s MRRFEU sukladno metodologiji iz Dodatka II., ulaze u obuhvat urbane aglomeracije. Mišljenja predstavničkih tijela mogu biti pozitivna (suglasnost) ili negativna. Ukoliko se jedinica lokalne samouprave kojoj je upućen zahtjev za očitovanje ne očituje u za to predviđenom roku, smatra se kako je njezino mišljenje negativno. Potrebno je da jedinica lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije što prije u procesu strateškog planiranja razjasni odbija li jedna ili više jedinica lokalne samouprave – koja ulazi u sastav urbane aglomeracije prema navedenoj metodologiji - sudjelovati. Jedinice lokalne samouprave koje odbiju sudjelovati u urbanoj aglomeraciji, također se uključuju u urbanu aglomeraciju te se i za njih izrađuje SRUP. Na zahtjev grada sjedišta urbane aglomeracije one dostavljaju podatke potrebne za izradu SRUP-a, no njihovi predstavnici se ne uključuju u rad tijela urbanog područja osim u partnerska vijeća ⁸ i sl.

⁸ Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak 28., stavak 4.)

Jedinica lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije službeno podnosi konačan prijedlog ⁹ obuhvata urbane aglomeracije MRRFEU-u, koji uključuje one jedinice lokalne samouprave koje su dale pozitivno mišljenje o ulasku u urbano područje, ali i one koje su se izjasnile negativno (ili se nisu očitovale), a ulaze u sastav urbane aglomeracije sukladno kriterijima iz Dodatka II.  Nakon što MRRFEU od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zatraži prethodno mišljenje na dostavljeni konačan prijedlog obuhvata urbane aglomeracije, MRRFEU odobrava (ili odbija) prijedlog, odlukom ministra.

⁹ Sadržaj konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije s predlošcima koji se podnose MRRFEU dan je u Dodatku II.

Kada se prijedlog obuhvata urbane aglomeracije prihvati od MRRFEU-a, na inicijativu jedinice lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije i nositelj izrade SRUP-a, uspostavlja se organizacijska struktura za izradu i provedbu SRUP-a koja uključuje sve jedinice lokalne samouprave koje su dio urbane aglomeracije , a čija su predstavnička tijela dala pozitivno mišljenje o pridruživanju urbanoj aglomeraciji, sukladno Dodatku III ¹⁰ .  

¹⁰ Obveza uspostave organizacijske strukture iz Dodatka III. odnosi se na urbane aglomeracije koje su potencijalni korisnici mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

3.1.2. Veća i manja urbana područja

Vezano za obuhvat većih urbanih područja (VUP) kao i manjih urbanih područja (MUP), postoje dvije mogućnosti sukladno odredbama ZRR (članak 14. stavci 5., 6. i 7.):

 obuhvat urbanog područja uključuje administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje; ILI

 obuhvat urbanog područja uključuje administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje (grad koji je središte urbanog područja) i administrativni teritorij susjednih jedinica lokalne samouprave ili njihove dijelove. ¹¹

¹¹ Ovaj pristup predstavlja uvjet za VUP kod korištenja mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

Jedinica lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje sukladno ZRR, odlučuje koja mogućnost joj više odgovara. Ako se primjenjuje prva mogućnost, urbano područje čini jedna administrativna jedinca. O odluci je potrebno obavijestiti MRRFEU.

Ako se primjenjuje druga mogućnost, urbano područje čini više jedinica lokalne samouprave, a uspostavlja se nakon dobivanja „prethodne suglasnosti njihovih predstavničkih tijela“ ¹² . Kako bi se utvrdio obuhvat urbanog područja, grad koji je središte urbanog područja primjenjuje metodologiju priloženu u ovom dokumentu u Dodatku II .

¹² Prema Zakonu o regionalnom razvoju (člnanak 14., stavak 7.)

Sve jedinice lokalne samouprave koje udovoljavaju definiranim kriterijima za izdvajanje obuhvata urbanih područja sukladno Dodatku II. mogu biti uključene u VUP/MUP. Postupak kojim se definira obuhvat urbanog područja mora biti dokumentiran i opravdan.

Iako postupak utvrđivanja obuhvata urbanog područja inicira jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja, preporuča se da se ona savjetuje i s ostalim jedinicama lokalne samouprave što je prije moguće te da ih uključi u postupak kako bi se dobila pravovremena suglasnost ¹³ njihovih predstavničkih tijela. Njihova uključenost u preliminarnoj fazi donosi dodanu korist budući da:

 omogućuje analizu dodatnih elemenata (elemenata kulturno-povijesne prirode i ostalih relevantnih karakteristika) koji su potencijalno važni za definiranje obuhvata urbanog područja, a nisu obuhvaćeni standardnim pokazateljem vezanim za dnevne migracije;

 promiče partnerski pristup od samog početka postupka strateškog planiranja, čime se dobiva suglasnost uključenih strana i omogućuje rano prepoznavanje ograničenja i potencijalnih problema.

¹³ Kod VUP-a i MUP-a JLS-ovi koji ulaze u urbano područje moraju dobiti pozitivno mišljenje svojih predstavničkih tijela

Jedinica lokalne smouprave koja je središte urbanog područja treba prikupiti mišljenja predstavničkih tijela svih okolinih jedinica lokalne samouprave koje, prema predloženim kriterijima usuglašenim s MRRFEU sukladno metodologiji iz Dodatka II., ulaze u obuhvat urbanog područja. Mišljenja predstavničkih tijela mogu biti pozitivna (suglasnost) ili negativna. Ukoliko se jedinica lokalne samouprave kojoj je upućen zahtjev za očitovanje ne očituje u za to predviđenom roku, smatra se kako je njezino mišljenje negativno. Potrebno je da jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja što prije u procesu strateškog planiranja razjasni odbija li jedna ili više jedinica lokalne samouprave – koja ulazi u sastav urbanog područja prema navedenoj metodologiji - sudjelovati. Jedinice lokalne samouprave koje odbiju sudjelovati u urbanom području se isključuju te je u takvom slučaju potrebno prilagoditi obuhvat urbanog područja .

Jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja obavještava MRRFEU o konačnom prijedlogu ¹⁴ obuhvata urbanog područja koji uključuje samo one jedinice lokalne samouprave koje su dale pozitivno mišljenje o ulasku u urbano područje, a ulaze u sastav urbanog područja sukladno kriterijima iz Dodatka II. MRRFEU na isti daje mišljenje.

¹⁴ Sadržaj konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja s predlošcima koji se podnose MRRFEU dan je u Dodatku II.

Nakon što MRRFEU da pozitivno mišljenje na konačni prijedlog obuhvata urbanog područja, na inicijativu jedinice lokalne samouprave koja je  središte urbanog područja i nositelj izrade SRUP-a, uspostavlja se organizacijska struktura za izradu i provedbu SRUP-a koja uključuje sve jedinice lokalne samouprave koje su dio urbanog područja, tj. čija su predstavnička tijela dala pozitivno mišljenje o pridruživanju urbanom području, sukladno Dodatku III ¹⁵ .

¹⁵ Obveza uspostave organizacijske strukture iz Dodatka III. odnosi se na veća urbana područja koja su potencijalni korisnici mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

3.2. Teritorijalna pokrivenost strategije

Vezano za definiranje obuhvata urbanog područja za koji se izrađuje SRUP, Poglavlje 1. SRUP-a – Teritorijalna pokrivenost ( vidi Dodatak I. – Predložak ) mora sadržavati sljedeće:

(1) Teritorijalni obuhvat SRUP-a (obuhvat urbane aglomeracije, većeg urbanog područja (VUP-a) ili manjeg urbanog područja (MUP-a) ). Obuhvat urbanog područja za koje se izrađuje SRUP mora biti jasno definiran kartografski (programi kojim se izrađuju kartografske podloge) te je potrebno dati popis gradova i općina koje ulaze u sastav urbanog područja.

(2) Objašnjenje načina na koji je definiran obuhvat urbanog područja, uz objašnjenje pretpostavki i načina primjene metodologije MRRFEU-a.

(3) Opis glavnih značajki urbanog područja – obuhvat, stanovništvo, broj gradva i općina, glavna fizička i teritorijalna obilježja.

(4) Prikaz urbanog područja u njegovom širem kontekstu – objašnjenje njegovog pozicioniranja u kontekstu Hrvatske i međunarodnom kontekstu, opisujući fizičke poveznice i prepreke, prometne mreže, gospodarske poveznice ili druge značajne poveznice (i/ili veze koje je potrebno poboljšati ili stvoriti) s okolinim područjem. Po potrebi, opis se može vizualno integrirati pomoću različitih programa i relevantnih statističkih podataka, ukoliko se smatra prikladnim.

Navedene informacije treba uključiti u Odjeljak 1.1. – Teritorijalni obuhvat (Točke 1. i 2.) i Odjeljak 1.2. – Teritorijalni kontekst (Točke 3. i 4.).

Formalna uspostava urbanih područja preduvjet je za pripremu SRUP-a.

3.3. Uspostava partnerstva za održivi urbani razvoj

Partnerstvo u pripremi SRUP-a postići će se promicanjem bliske suradnje među jedinicama lokalne samouprave, regionalnim koordinatorima, gospodarskim i socijalnim partnerima i tijelima koja predstavljaju civilno društvo, a koja su relevantna za urbano područje.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj uključuje predstavnika svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje ¹⁶ i regionalnih koordinatora ¹⁷ . Ostale partnere određuje svaka pojedina jedinica lokalne samouprave, uključujući predstavnike:

 bilo kojeg drugog javnog tijela, na bilo kojoj teritorijalnoj razini, čije se sudjelovanje smatra relevantnim;

 gospodarskih subjekata – npr. poslovnih udruženja, gospodarskih komora, sektorskih organizacija, organizacija socijalne skrbi itd. – kako bi se osiguralo sudjelovanje poduzetničkih institucija i neprofitnih organizacija iz različitih sektora/industrije relevantnih za urbano područje;

 akademskih institucija, pružatelja programa osposobljavanja i drugih predstavnika obrazovnog sektora;

 organizacija civilnog društva aktivnih u promicanju socijalnog uključivanja, nediskriminacije i ravnopravnosti spolova, kao i drugih organizacija koje predstavljaju skupine u riziku od isključenosti;

 organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru ekologije;

 organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru kulture;

 bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koje se smatra relevantnim.

¹⁶ ZRR članak 28. Partnersko vijeće za urbano područje

¹⁷ ZRR, Članak 25. Stavak 1.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj treba biti izabrano na transparentan način te treba uključivati:

 najreprezentativnije dionike, uzimajući u obzir njihovu stručnost i sposobnost aktivnog sudjelovanja i korisnog doprinosa u izradi SRUP-a;

 dionike koji mogu značajno utjecati na provedbu SRUP-a te one na koje provedba SRUP-a može značajno utjecati.

Posebnu pozornost treba posvetiti osiguranju uključenosti onih dionika (ukoliko postoje) na koje će SRUP imati utjecaj, a koji istovremeno ne mogu utjecati na njezinu izradu i provedbu, što može biti slučaj sa socijalno osjetljivim skupinama i, u nekim slučajevima, etničkim manjinama.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj uspostavlja jedinica lokalne samouprave koja je nositelj izrade SRUP-a ¹⁸ . Od članova partnerstva za održivi urbani razvoj očekuje se aktivan doprinos tijekom čitavog ciklusa strateškog planiranja, sudjelovanje na partnerskim konzultacijama tijekom pripreme SRUP-a i, nakon odobrenja, doprinos u nadzoru i praćenju provedbe SRUP-a.

¹⁸ ZRR Članak 28. Stavak 1.

Nakon službene uspostave partnerstva za održivi urbani razvoj, definira se djelokrug i način rada uključujući ¹⁹ :

 predlaganje pravila funkcioniranja, koja trebaju biti odobrena na prvom formalnom sastanku;

 kontinuirano informiranje svih partnera o poduzetim aktivnostima i uspostavu temelja za proaktivnu suradnju.

¹⁹ Sukladno ZRR članak 28, stavak 6.

Popis partnera kao i dokazi o provedenom postupku partnerskih konzultacija (npr. zapisnici sa sastanaka, popisi prisutnih, fotografije sa sastanaka itd.) trebaju biti priloženi SRUP-u kao Prilog 1. i Prilog 2.

Za dodatne informacije o partnerskim konzultacijama za održivi urbani razvoj, vidi odjeljak 3.4.5.

3.4. Proces izrade strategije

Izrada SRUP-a predstavlja jedinstveni proces organiziran kao niz – ili lanac – logičkih koraka, pri čemu svaki korak uvodi ili određuje elemente ključne za poduzimanje sljedećeg koraka.

Slika 2 – Logički lanac intervencija – od analize do izrade strategije

Analiza ciljanog urbanog područja i njegovih obilježja prvi je korak u izradi strategije. Bazu za izradu svakog strateškog dokumenta čini analiza stanja i tematskog opsega: budući da će u SRUP-u biti definiran integrirani skup aktivnosti za urbani razvoj, također se očekuje da će analiza stanja biti multisektorska, tj. da će ispitati gospodarsku, društvenu i ekološku situaciju na ciljanom području.

Dakle, SRUP ima „dvostruku“ prirodu, zbog svoje teritorijalne – a ne samo sektorske – dimenzije. To se odražava u pristupu analizi stanja koja osim što treba dati pregled postojećeg stanja i buduća kretanja u ciljanim sektorima, također treba i jasno definirati gdje su problemi locirani u prostoru , kada je to moguće i relevantno. Popis tema koje mogu biti uključene u analizu nalazi se u odjeljku 3.4.1.1.

U drugom koraku – SWOT analizi – potrebno je „razraditi“ i pojasniti informacije dobivene analizom stanja, ocijeniti situacije u tri makro-sektora te utvrditi razvojne potrebe te potencijale koje treba iskoristiti. SWOT metodologija predstavljena je u odjeljku 3.4.1.2.

Analiza stanja i SWOT analiza daju sve elemente za izradu SRUP-a koja treba biti strukturirana kao skup ciljeva te niz konkretnih mjera za njihovu realizaciju (vidi odjeljak 3.4.2.).

Transparentno i učinkovito sudjelovanje u partnerstvu za održivi urbani razvoj mora se osigurati tijekom cijelog procesa planiranja, pozivanjem partnera da daju svoj doprinos u svim predviđenim koracima (uključujući definiranje pokazatelja za praćenje i utvrđivanje portfelja projekta održivog urbanog razvoja, koji nisu navedeni u pojednostavljenom shematskom prikazu iznad). Odjeljak 3.4.5. posvećen je minimalnim zahtjevima koje je potrebno ispuniti prilikom provođenja partnerskih konzultacija.