Kratice

0. Uvod

0.1. Svrha i struktura smjernica

Svrha metodoloških smjernica je pružiti detaljne upute urbanim područjima vezano uz izradu Strategije razvoja urbanog područja (SRUP), u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, u nastavku teksta: Zakon ili ZRR) koji je stupio na snagu u siječnju 2015. godine. Dokument je podijeljen na sljedeće dijelove:

 1. poglavlje daje pregled dinamike urbanog razvoja u Hrvatskoj u kontekstu novog Zakona;

 2. poglavlje opisuje ulogu SRUP-a kao ključnog instrumenta za planiranje urbanog razvoja i daje pregled njezinog sadržaja;

 3. poglavlje prikazuje sve korake koje je potrebno poduzeti kako bi se pripremila SRUP – od definiranja obuhvata urbanog područja do odobravanja završne verzije SRUP-a;

 4. poglavlje odnosi se na ex ante evaluaciju SRUP-a;

 5. poglavlje daje osnovne informacije o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš strategija, planova i programa, u skladu s važećim hrvatskim zakonodavstvom.

1. Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj

Urbana područja imaju presudnu ulogu kao pružatelji usluga i pokretači razvoja za okolna područja (gradove manjih dimenzija i ruralna područja) kao središta gospodarskih mogućnosti, inovacijskih potencijala, kulturnih vrijednosti i ljudskog kapitala. Istovremeno, zbog velike koncentracije društveno-gospodarskih aktivnosti, to su područja u kojima se koncentriraju problemi poput nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva te velike potrošnje energije. Zato je potrebno uz osnaživanje urbanih područja kao pokretača rasta i razvoja, iskoristiti i njihov potencijal te se koncentrirati na rješavanje socijalnih pitanja, smanjenje potrošnje energije i ispušnih plinova te prelazak na ugljično-neutralno gospodarstvo.

Problemi i izazovi s kojima se suočavaju urbana područja nisu ograničeni na njihove administrativne granice. Umjesto ograničavanja na pojedine administrativne jedinice, gradovi mogu formirati šira urbana područja koja se sastoje od jedne (ili više) gusto naseljene jedinice lokalne samouprave – središta urbanog područja – i susjednih jedinica lokalne samouprave povezanih s urbanim središtem zbog zajedničkih gospodarskih pitanja . Šire urbano područje je funkcionalna gospodarska jedinica i može uključivati periurbane zone oko grada koji je središte urbanog područja te okolna ruralna područja.

Takva prostorna složenost zahtijeva jednako složeni višedimenzionalni pristup kojim je moguće odgovoriti na moderne izazove urbanog razvoja – kombinirani međusektorski i teritorijalni pristup - koji treba biti rezultat strukturirane analize i planiranja zajedničih potreba svih relevantnih dionika.

U tom smislu, vezano uz naprijed opisanu višedimenzionalnu prirodu urbanih izazova, proces strateškog planiranja predstavlja složen zadatak koji uključuje prioritizaciju razvojnih potreba, izradu integriranih razvojnih strategija istovremeno fokusiranih na različite sektore i međusobno povezane konkretne aktivnosti, stavljajući sve u odgovarajući teritorijalni kontekst.

Zakon definira Strategiju razvoja urbanog područja kao temeljni strateški dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja ¹ . U Republici Hrvatskoj uspostavljena su tri tipa urbanih područja ² :

1. Četiri urbane aglomeracije – koje za središte imaju četiri najveća hrvatska grada – Zagreb, Split, Rijeku i Osijek;

2. Veća urbana područja (VUP) – tj. gradovi koji, prema posljednjem popisu stanovništva, imaju više od 35.000 stanovnika, pod uvjetom da nisu uključeni u urbane aglomeracije;

3. Manja urbana područja (MUP) – tj. gradovi koji, prema posljednjem popisu stanovništva, imaju manje od 35.000 stanovnika i najmanje 10.000 stanovnika u svom središnjem naselju i/ili su županijsko središte.

¹ Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, članak 15., stavak 1.)

² Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14 , članak 14., stavak 2.)

Strategija razvoja urbanog područja za urbana područja navedena pod točkom 1. obuhvaća područje grada sjedišta urbane aglomeracije i okolnih jedinica lokalne samouprave koje ulaze u obuhvat  urbane aglomeracije.

Urbana područja navedena pod točkama 2. i 3. također se mogu proširiti izvan svojih administrativnih granica i uključiti u šire urbano područje susjedne jedinice lokalne samouprave – gradove i općine – ili njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih čelnika. Strategija razvoja urbanog područja za urbana područja navedena pod točkama 2. ili 3. (za VUP-ove ili MUP-ove) može se odnositi ili na administrativno područje grada ili pokrivati šire urbano područje koje obuhvaća, osim grada koji je središte urbanog područja, više okolnih jedinica lokalne samouprave koje s gradom središtem urbanog područja čine cjelinu zbog svog geografskog položaja, povezanosti ili drugih čimbenika. ³

³ U okviru mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja obveza VUP-ova je izrada Strategija razvoja urbanog područja na razini šireg urbanog područja

2. Uloga i sadržaj strategije

Zakon propisuje svim urbanim područjima obvezu izrade vlastitog strateškog dokumenta u cilju poticanja održivog razvoja.

U ZRR je naglašeno da je Strategija razvoja urbanog područja prvenstveno multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, tj. za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.

Čimbenici koji vežu različite jedinice lokalne samouprave u jedinstveno urbano područje mogu se razlikovati – mogu biti povezani s gospodarstvom i fizičkom infrastrukturom, s morfologijom teritorija, zaštitom okoliša kao npr. izloženost istim faktorima rizika, postojanjem jedinstvenog društvenog identiteta koji proizlazi iz zajedničke prošlosti i tradicije, itd.

Zajedničke karakteristike podrazumijevaju i zajedničke potencijale i zajedničke probleme te traže rješenja koja, nadilazeći pojedinačne interese, donose korist za sve administrativne jedinice urbanog područja ili barem za dio njih.

U navedenom kontekstu, cilj izrade SRUP-a je definiranje zajedničkih smjerova razvoja urbanog područja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja, olakšavanje provedbe zajedničkih projekata – drugim riječima razvoj „zajedničke strateške vizije“ koje nadilazi administrativne granice i stvara sinergije koje koriste urbanom području u cjelini.

Budući da je SRUP glavni planski dokument za urbano područje , mora se temeljiti na uvjerljivom logičkom slijedu , međusobno dosljednih i logički povezanih dijelova .

Konkretno, SRUP mora:

 biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalni izazove ⁴ s kojima se urbano područje suočava;

 strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju strateških ciljeva i razvojnih prioriteta koji moraju biti mjerljivi za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima;

 predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja, ciljajući putem definiranih prioriteta, mjera i projekata, na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima;

 definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje rezultata provedbe SRUP-a.

⁴ Uredba EZ-a 1301/2013

S obzirom da zajedničko planiranje uključuje jedinice lokalne samouprave s različitim karakteristikama i dimenzijama, suradnja u postupku izrade strategije može se osigurati samo kroz učinkovito uključivanje svih relevantnih dionika. Zato SRUP mora biti rezultat partnerskih konzultacija koje uključuju sve jedinice lokalne samouprave kao i predstavnike svih relevantnih dionika urbanog područja tijekom cijelog postupka strateškog planiranja, tražeći njihove doprinose i uključujući ih prema potrebi.

U pravilu, SRUP također treba uključivati relevantan portfelj razvojnih projekata koji će konkretno i realistično doprinijeti postizanju postavljenih strateških ciljeva. Sredstva za provedbu utvrđenih projekata osigurat će iz proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, fondova EU-a, državnih sredstava ili drugih fondova po potrebi.

Sva gore navedena pitanja ključna su za uspješnu izradu i provedbu SRUP-a, a dodatne smjernice navedene su u nastavku.

3. Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja

Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja strukturiran je na sljedeći način:

SLIKA 1 –  Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja

3.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanog područja

SRUP mora obuhvatiti jasno definirani teritorij . Stoga je definiranje obuhvata urbanog područja prvi korak u postupku strateškog planiranja. Koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se definirao obuhvat urbanog područja, u skladu s odredbama ZRR, prikazani su u poglavljima u nastavku. Poglavlje 3.1.1. odnosi se na urbane aglomeracije, a poglavlje 3.1.2. na veća i manja urbana područja.

Urbano područje također može uključivati i okolna ruralna područja. Uključivanje ruralnih administrativnih jednica u šire urbano područje je u skladu s općim ciljem rješavanja izazova urbanih područja uz istovremeno promicanje ruralno-urbanih veza kao i s odredbama Teritorijalne agende EU-a 2020 koja naglašava važnost urbanog-ruralnih veza za ravnomjerni teritorijalni razvoj.

3.1.1. Urbane aglomeracije

Područje obuhvata urbane aglomeracije ⁵ (UA) odgovara njezinom funkcionalnom području, a uključuje:

 administrativni teritorij najveće jedinice lokalne samouprave (grad koji je sjedište urbane aglomeracije);

 administrativne teritorije okolnih jedinica lokalne samouprave koje imaju funkcionalne gospodarske veze s gradom koji je sjedište urbane aglomeracije.

⁵ Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak 14. stavak 3.)

U skladu s ZRR (članak. 14. stavak 4.), obuhvat područja urbane aglomeracije, tj. gradovi i općine koje ulaze u sastav aglomeracije utvrđuju se „na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju ⁶ “.

⁶ Predstavničkog tijelo jedinica lokalne samouprave

Kako bi formulirao takav prijedlog, grad koji je sjedište urbane aglomeracije primijenit će metodologiju priloženu u ovom dokumentu u Dodatku II . Sve jedinice lokalne samouprave koje udovoljvaju navedenoj metodologiji mogu biti uključene u urbanu aglomeraciju. Postupak kojim se definira obuhvat urbane aglomeracije mora biti dokumentiran i opravdan.

Iako postupak utvrđivanja obuhvata urbane aglomeracije inicira najveća jedinica lokalne samouprave, tj. grad koji je sjedište urbane aglomeracije, ona se obvezno savjetuje i s ostalim jedinicama lokalne samouprave što je prije moguće kako bi pravovremeno dobila njihovo preliminarno mišljenje ⁷ . Njihova uključenost u preliminarnoj fazi donosi dodanu korist budući da:

 omogućuje analizu dodatnih elemenata (elemenata kulturno-povijesne prirode i ostalih relevantnih karakteristika) koji su potencijalno važni za definiranje obuhvata urbane aglomeracije, a nisu obuhvaćeni standardnim pokazateljem vezanim za dnevne migracije;

 promiče partnerski pristup od samog početka postupka strateškog planiranja, čime se dobiva suglasnost uključenih strana i omogućuje rano prepoznavanje ograničenja i potencijalnih problema.

⁷ Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak čl. 14. stavak 4.)

Jedinica lokalne smouprave koja je sjedište urbane aglomeracije treba prikupiti mišljenja predstavničkih tijela svih okolinih jedinica lokalne samouprave koje, prema predloženim kriterijima usuglašenim s MRRFEU sukladno metodologiji iz Dodatka II., ulaze u obuhvat urbane aglomeracije. Mišljenja predstavničkih tijela mogu biti pozitivna (suglasnost) ili negativna. Ukoliko se jedinica lokalne samouprave kojoj je upućen zahtjev za očitovanje ne očituje u za to predviđenom roku, smatra se kako je njezino mišljenje negativno. Potrebno je da jedinica lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije što prije u procesu strateškog planiranja razjasni odbija li jedna ili više jedinica lokalne samouprave – koja ulazi u sastav urbane aglomeracije prema navedenoj metodologiji - sudjelovati. Jedinice lokalne samouprave koje odbiju sudjelovati u urbanoj aglomeraciji, također se uključuju u urbanu aglomeraciju te se i za njih izrađuje SRUP. Na zahtjev grada sjedišta urbane aglomeracije one dostavljaju podatke potrebne za izradu SRUP-a, no njihovi predstavnici se ne uključuju u rad tijela urbanog područja osim u partnerska vijeća ⁸ i sl.

⁸ Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, članak 28., stavak 4.)

Jedinica lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije službeno podnosi konačan prijedlog ⁹ obuhvata urbane aglomeracije MRRFEU-u, koji uključuje one jedinice lokalne samouprave koje su dale pozitivno mišljenje o ulasku u urbano područje, ali i one koje su se izjasnile negativno (ili se nisu očitovale), a ulaze u sastav urbane aglomeracije sukladno kriterijima iz Dodatka II.  Nakon što MRRFEU od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zatraži prethodno mišljenje na dostavljeni konačan prijedlog obuhvata urbane aglomeracije, MRRFEU odobrava (ili odbija) prijedlog, odlukom ministra.

⁹ Sadržaj konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije s predlošcima koji se podnose MRRFEU dan je u Dodatku II.

Kada se prijedlog obuhvata urbane aglomeracije prihvati od MRRFEU-a, na inicijativu jedinice lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije i nositelj izrade SRUP-a, uspostavlja se organizacijska struktura za izradu i provedbu SRUP-a koja uključuje sve jedinice lokalne samouprave koje su dio urbane aglomeracije , a čija su predstavnička tijela dala pozitivno mišljenje o pridruživanju urbanoj aglomeraciji, sukladno Dodatku III ¹⁰ .  

¹⁰ Obveza uspostave organizacijske strukture iz Dodatka III. odnosi se na urbane aglomeracije koje su potencijalni korisnici mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

3.1.2. Veća i manja urbana područja

Vezano za obuhvat većih urbanih područja (VUP) kao i manjih urbanih područja (MUP), postoje dvije mogućnosti sukladno odredbama ZRR (članak 14. stavci 5., 6. i 7.):

 obuhvat urbanog područja uključuje administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje; ILI

 obuhvat urbanog područja uključuje administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje (grad koji je središte urbanog područja) i administrativni teritorij susjednih jedinica lokalne samouprave ili njihove dijelove. ¹¹

¹¹ Ovaj pristup predstavlja uvjet za VUP kod korištenja mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

Jedinica lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje sukladno ZRR, odlučuje koja mogućnost joj više odgovara. Ako se primjenjuje prva mogućnost, urbano područje čini jedna administrativna jedinca. O odluci je potrebno obavijestiti MRRFEU.

Ako se primjenjuje druga mogućnost, urbano područje čini više jedinica lokalne samouprave, a uspostavlja se nakon dobivanja „prethodne suglasnosti njihovih predstavničkih tijela“ ¹² . Kako bi se utvrdio obuhvat urbanog područja, grad koji je središte urbanog područja primjenjuje metodologiju priloženu u ovom dokumentu u Dodatku II .

¹² Prema Zakonu o regionalnom razvoju (člnanak 14., stavak 7.)

Sve jedinice lokalne samouprave koje udovoljavaju definiranim kriterijima za izdvajanje obuhvata urbanih područja sukladno Dodatku II. mogu biti uključene u VUP/MUP. Postupak kojim se definira obuhvat urbanog područja mora biti dokumentiran i opravdan.

Iako postupak utvrđivanja obuhvata urbanog područja inicira jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja, preporuča se da se ona savjetuje i s ostalim jedinicama lokalne samouprave što je prije moguće te da ih uključi u postupak kako bi se dobila pravovremena suglasnost ¹³ njihovih predstavničkih tijela. Njihova uključenost u preliminarnoj fazi donosi dodanu korist budući da:

 omogućuje analizu dodatnih elemenata (elemenata kulturno-povijesne prirode i ostalih relevantnih karakteristika) koji su potencijalno važni za definiranje obuhvata urbanog područja, a nisu obuhvaćeni standardnim pokazateljem vezanim za dnevne migracije;

 promiče partnerski pristup od samog početka postupka strateškog planiranja, čime se dobiva suglasnost uključenih strana i omogućuje rano prepoznavanje ograničenja i potencijalnih problema.

¹³ Kod VUP-a i MUP-a JLS-ovi koji ulaze u urbano područje moraju dobiti pozitivno mišljenje svojih predstavničkih tijela

Jedinica lokalne smouprave koja je središte urbanog područja treba prikupiti mišljenja predstavničkih tijela svih okolinih jedinica lokalne samouprave koje, prema predloženim kriterijima usuglašenim s MRRFEU sukladno metodologiji iz Dodatka II., ulaze u obuhvat urbanog područja. Mišljenja predstavničkih tijela mogu biti pozitivna (suglasnost) ili negativna. Ukoliko se jedinica lokalne samouprave kojoj je upućen zahtjev za očitovanje ne očituje u za to predviđenom roku, smatra se kako je njezino mišljenje negativno. Potrebno je da jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja što prije u procesu strateškog planiranja razjasni odbija li jedna ili više jedinica lokalne samouprave – koja ulazi u sastav urbanog područja prema navedenoj metodologiji - sudjelovati. Jedinice lokalne samouprave koje odbiju sudjelovati u urbanom području se isključuju te je u takvom slučaju potrebno prilagoditi obuhvat urbanog područja .

Jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja obavještava MRRFEU o konačnom prijedlogu ¹⁴ obuhvata urbanog područja koji uključuje samo one jedinice lokalne samouprave koje su dale pozitivno mišljenje o ulasku u urbano područje, a ulaze u sastav urbanog područja sukladno kriterijima iz Dodatka II. MRRFEU na isti daje mišljenje.

¹⁴ Sadržaj konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja s predlošcima koji se podnose MRRFEU dan je u Dodatku II.

Nakon što MRRFEU da pozitivno mišljenje na konačni prijedlog obuhvata urbanog područja, na inicijativu jedinice lokalne samouprave koja je  središte urbanog područja i nositelj izrade SRUP-a, uspostavlja se organizacijska struktura za izradu i provedbu SRUP-a koja uključuje sve jedinice lokalne samouprave koje su dio urbanog područja, tj. čija su predstavnička tijela dala pozitivno mišljenje o pridruživanju urbanom području, sukladno Dodatku III ¹⁵ .

¹⁵ Obveza uspostave organizacijske strukture iz Dodatka III. odnosi se na veća urbana područja koja su potencijalni korisnici mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

3.2. Teritorijalna pokrivenost strategije

Vezano za definiranje obuhvata urbanog područja za koji se izrađuje SRUP, Poglavlje 1. SRUP-a – Teritorijalna pokrivenost ( vidi Dodatak I. – Predložak ) mora sadržavati sljedeće:

(1) Teritorijalni obuhvat SRUP-a (obuhvat urbane aglomeracije, većeg urbanog područja (VUP-a) ili manjeg urbanog područja (MUP-a) ). Obuhvat urbanog područja za koje se izrađuje SRUP mora biti jasno definiran kartografski (programi kojim se izrađuju kartografske podloge) te je potrebno dati popis gradova i općina koje ulaze u sastav urbanog područja.

(2) Objašnjenje načina na koji je definiran obuhvat urbanog područja, uz objašnjenje pretpostavki i načina primjene metodologije MRRFEU-a.

(3) Opis glavnih značajki urbanog područja – obuhvat, stanovništvo, broj gradva i općina, glavna fizička i teritorijalna obilježja.

(4) Prikaz urbanog područja u njegovom širem kontekstu – objašnjenje njegovog pozicioniranja u kontekstu Hrvatske i međunarodnom kontekstu, opisujući fizičke poveznice i prepreke, prometne mreže, gospodarske poveznice ili druge značajne poveznice (i/ili veze koje je potrebno poboljšati ili stvoriti) s okolinim područjem. Po potrebi, opis se može vizualno integrirati pomoću različitih programa i relevantnih statističkih podataka, ukoliko se smatra prikladnim.

Navedene informacije treba uključiti u Odjeljak 1.1. – Teritorijalni obuhvat (Točke 1. i 2.) i Odjeljak 1.2. – Teritorijalni kontekst (Točke 3. i 4.).

Formalna uspostava urbanih područja preduvjet je za pripremu SRUP-a.

3.3. Uspostava partnerstva za održivi urbani razvoj

Partnerstvo u pripremi SRUP-a postići će se promicanjem bliske suradnje među jedinicama lokalne samouprave, regionalnim koordinatorima, gospodarskim i socijalnim partnerima i tijelima koja predstavljaju civilno društvo, a koja su relevantna za urbano područje.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj uključuje predstavnika svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje ¹⁶ i regionalnih koordinatora ¹⁷ . Ostale partnere određuje svaka pojedina jedinica lokalne samouprave, uključujući predstavnike:

 bilo kojeg drugog javnog tijela, na bilo kojoj teritorijalnoj razini, čije se sudjelovanje smatra relevantnim;

 gospodarskih subjekata – npr. poslovnih udruženja, gospodarskih komora, sektorskih organizacija, organizacija socijalne skrbi itd. – kako bi se osiguralo sudjelovanje poduzetničkih institucija i neprofitnih organizacija iz različitih sektora/industrije relevantnih za urbano područje;

 akademskih institucija, pružatelja programa osposobljavanja i drugih predstavnika obrazovnog sektora;

 organizacija civilnog društva aktivnih u promicanju socijalnog uključivanja, nediskriminacije i ravnopravnosti spolova, kao i drugih organizacija koje predstavljaju skupine u riziku od isključenosti;

 organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru ekologije;

 organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru kulture;

 bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koje se smatra relevantnim.

¹⁶ ZRR članak 28. Partnersko vijeće za urbano područje

¹⁷ ZRR, Članak 25. Stavak 1.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj treba biti izabrano na transparentan način te treba uključivati:

 najreprezentativnije dionike, uzimajući u obzir njihovu stručnost i sposobnost aktivnog sudjelovanja i korisnog doprinosa u izradi SRUP-a;

 dionike koji mogu značajno utjecati na provedbu SRUP-a te one na koje provedba SRUP-a može značajno utjecati.

Posebnu pozornost treba posvetiti osiguranju uključenosti onih dionika (ukoliko postoje) na koje će SRUP imati utjecaj, a koji istovremeno ne mogu utjecati na njezinu izradu i provedbu, što može biti slučaj sa socijalno osjetljivim skupinama i, u nekim slučajevima, etničkim manjinama.

Partnerstvo za održivi urbani razvoj uspostavlja jedinica lokalne samouprave koja je nositelj izrade SRUP-a ¹⁸ . Od članova partnerstva za održivi urbani razvoj očekuje se aktivan doprinos tijekom čitavog ciklusa strateškog planiranja, sudjelovanje na partnerskim konzultacijama tijekom pripreme SRUP-a i, nakon odobrenja, doprinos u nadzoru i praćenju provedbe SRUP-a.

¹⁸ ZRR Članak 28. Stavak 1.

Nakon službene uspostave partnerstva za održivi urbani razvoj, definira se djelokrug i način rada uključujući ¹⁹ :

 predlaganje pravila funkcioniranja, koja trebaju biti odobrena na prvom formalnom sastanku;

 kontinuirano informiranje svih partnera o poduzetim aktivnostima i uspostavu temelja za proaktivnu suradnju.

¹⁹ Sukladno ZRR članak 28, stavak 6.

Popis partnera kao i dokazi o provedenom postupku partnerskih konzultacija (npr. zapisnici sa sastanaka, popisi prisutnih, fotografije sa sastanaka itd.) trebaju biti priloženi SRUP-u kao Prilog 1. i Prilog 2.

Za dodatne informacije o partnerskim konzultacijama za održivi urbani razvoj, vidi odjeljak 3.4.5.

3.4. Proces izrade strategije

Izrada SRUP-a predstavlja jedinstveni proces organiziran kao niz – ili lanac – logičkih koraka, pri čemu svaki korak uvodi ili određuje elemente ključne za poduzimanje sljedećeg koraka.

Slika 2 – Logički lanac intervencija – od analize do izrade strategije

Analiza ciljanog urbanog područja i njegovih obilježja prvi je korak u izradi strategije. Bazu za izradu svakog strateškog dokumenta čini analiza stanja i tematskog opsega: budući da će u SRUP-u biti definiran integrirani skup aktivnosti za urbani razvoj, također se očekuje da će analiza stanja biti multisektorska, tj. da će ispitati gospodarsku, društvenu i ekološku situaciju na ciljanom području.

Dakle, SRUP ima „dvostruku“ prirodu, zbog svoje teritorijalne – a ne samo sektorske – dimenzije. To se odražava u pristupu analizi stanja koja osim što treba dati pregled postojećeg stanja i buduća kretanja u ciljanim sektorima, također treba i jasno definirati gdje su problemi locirani u prostoru , kada je to moguće i relevantno. Popis tema koje mogu biti uključene u analizu nalazi se u odjeljku 3.4.1.1.

U drugom koraku – SWOT analizi – potrebno je „razraditi“ i pojasniti informacije dobivene analizom stanja, ocijeniti situacije u tri makro-sektora te utvrditi razvojne potrebe te potencijale koje treba iskoristiti. SWOT metodologija predstavljena je u odjeljku 3.4.1.2.

Analiza stanja i SWOT analiza daju sve elemente za izradu SRUP-a koja treba biti strukturirana kao skup ciljeva te niz konkretnih mjera za njihovu realizaciju (vidi odjeljak 3.4.2.).

Transparentno i učinkovito sudjelovanje u partnerstvu za održivi urbani razvoj mora se osigurati tijekom cijelog procesa planiranja, pozivanjem partnera da daju svoj doprinos u svim predviđenim koracima (uključujući definiranje pokazatelja za praćenje i utvrđivanje portfelja projekta održivog urbanog razvoja, koji nisu navedeni u pojednostavljenom shematskom prikazu iznad). Odjeljak 3.4.5. posvećen je minimalnim zahtjevima koje je potrebno ispuniti prilikom provođenja partnerskih konzultacija.

3.4.1. Postojeće stanje

3.4.1.1. Analiza stanja

Ovaj prvi dio SRUP-a može se definirati kao „teritorijalna revizija“ urbanog područja. Očekuje se da će dati detaljnu sliku urbanog područja i postaviti temelje za dubinsko razumijevanje postojećeg stanja i dinamike razvoja ciljanog urbanog područja vezano za demografiju, gospodarstvo i ulaganja, društvene činjenice, prirodne resurse, graditeljsku baštinu, raspoloživost infrastrukture, kvalitetu i zaštitu okoliša.

Analiza mora uključivati kvantitativne i kvalitativne podatke i informacije iz pouzdanih izvora na nacionalnoj razini (npr. Državni zavod za statistiku; gospodarska komora; ministarstva i javne agencije itd.), županijskoj i lokalnoj razini (npr. podaci prikupljeni od stručnih ureda tijela lokalnih vlasti na određenom urbanom području). Također se mogu uzeti u obzir različite studije i istraživanja. Godina za koju su prikupljeni podaci uvijek mora biti navedena.

Podatke je potrebno usporediti s drugim sličnim urbanim područjima Hrvatske i EU-a i/ili s nacionalnim prosjekom, kako bi se otkrile (pozitivne i negativne) razlike u razvoju. Preporučuje se korištenje mapa i drugih vizualnih alata kako bi se analizi stanja dala teritorijalna dimenzija te korištenje postojećih detaljnih i urbanističkih planova uređenja, prostornih planova uređenja gradova i općina te generalnih urbanističkih planova. Izvor podataka uvijek mora biti naveden ispod tablica s pojašnjenjima podataka, grafikona i mapa.

„Sadržaj“ analize stanja, uključujući popis sektora/tema koje je potrebno proučiti prikazan je u sljedećoj tablici. Napominjemo da se donjom tablicom daje indikativni popis sadržaja , a dodatne korisne informacije mogu se dodavati uzimajući u obzir specifičnosti područja i raspoloživost podataka. Analiza podataka treba biti posebno usmjerena za sektore koji su prepoznati kao problemi ili potencijali, umjesto da se sve teme istražuju na jednak način.

Analiza i slijed tema unutar tri makropodručja – društvo (uključujući demografiju i socijalna pitanja), gospodarstvo i urbano okruženje (uključujući pitanja ekologije i klime) – također su indikativni.

Tablica 3 – Analiza stanja urbanog područja- Indikativni „Sadržaj“

²⁰ Numeriranje se odnosi na Dodatak I. – Predložak SRUP-a.

Ukoliko je prikladno, potrebno je koristiti pokazatelje situacije ²¹ za uspoređivanje određenog urbanog područja s nacionalnim prosjekom, kao i s prosjekom EU te državama/urbanim područjima s najboljim rezultatima u pojedinom sektoru, uz isticanje postojećih neujednačenosti. Takvi pokazatelji moraju biti pažljivo definirani kako bi se prioritet dao onim sektorima/područjima u kojima su najveća odstupanja te kako bi se uspostavio jasan i čvrst temelj za intervencije vezane uz razvoj urbanih područja.

²¹ "Pokazatelji situacije pružaju kvantificirane informacije o socioekonomskoj i ekološkoj situaciji i mogu kvantitativno prikazati prepoznate potrebe". Definicija je preuzeta iz: Europska komisija, Novo programsko razdoblje 2007.-2013., Indikativne smjernice o metodama evaluacije: pokazatelji za praćenje i evaluaciju, Radni dokument br. 2.

3.4.1.2. Prepoznavanje razvojnih potreba i potencijala urbanog područja

Razvojne potrebe i razvojni potencijal urbanog područja prepoznaju se pomoću SWOT analize.

Cilj SWOT analize je pojasniti informacije dobivene analizom stanja, utvrđivanjem snaga, slabosti, prilika i prijetnji.

Iako se pretpostavlja da je metodologija za pripremu SWOT analize poznata korisniku ovih smjernica, radi osiguranja ujednačenog pristupa, podsjećamo na sljedeće :

 snage su unutarnja obilježja urbanog područja na kojima se može temeljiti njegov razvoj jer predstavljaju element prednosti ili potencijala;

 slabosti su unutarnja obilježja urbanog područja koja mogu ometati, onemogućiti ili ograničiti njegov razvoj jer predstavljaju element nedostatka, problem ili potrebu;

 prilike su vanjski uvjeti koji bi mogli biti prednost za urbano područje i mogu biti 'iskorišteni' za promicanje razvoja;

 prijetnje su vanjski uvjeti koji bi mogli biti problem ili prepreka za urbano područje i mogu ugroziti njegov razvoj .

Budući da je SRUP usmjerena na multisektorsku analizu, preporučuje se izrada SWOT analize za svaki makro-sektor.

Takav pristup, koji rezultira trima SWOT analizama - društva (uključujući demografiju i socijalna pitanja), gospodarstva i urbanog okruženja (uključujući pitanja vezana za ekologiju i klimu) - omogućuje prepoznavanje potreba i izazova relevantnih sa svaki makro-sektor i olakšava izradu SRUP-a, posebno definiranje pojedinih specifičnih ciljeva i razvojnih prioriteta.

Nadalje, ako se smatra potrebnim, može se izraditi i opća SWOT analiza koja daje pregled potreba i izazova s kojima se suočava određeno urbano područje.

Potrebno je istaknuti sljedeće:

 SWOT analiza mora proizlaziti iz analize stanja : zaključci iz SWOT analize moraju se bazirati na podacima iz analize stanja;

 svaka snaga i slabost mora biti „osnovana“ – tj. ne smije biti definirana kao općenito mišljenje već kao zaključak koji je u potpunosti opravdan raspoloživim dokazima. Opravdanje se bazira na podacima iz analize stanja;

 SWOT analiza mora „uključivati“ teritorijalnu dimenziju . Ako određena snaga ili slabost nije relevantna za cijelo urbano područje nego samo za jedan njegov dio, to treba navesti u SWOT analizi.

***

Potrebno je istaknuti da analiza stanja i SWOT analiza predstavljaju osnovu za izradu SRUP-a. Podaci iz tih dijelova moraju biti u skladu s bilo kojim strateškim ciljem definiranom u daljnjim koracima te osnova za njihovu opravdanost.

3.4.2. Izrada strategije

SRUP je moguće definirati kao akcijski plan namijenjen postizanju dugoročnog ili općeg cilja.

Izrada SRUP-a predstavlja logički proces u kojem je početna točka identifikacija potreba urbanog područja. Podaci dobiveni kroz analizu stanja i dalje razrađeni u SWOT analizi, trebaju rezultirati prepoznavanja niza mogućnosti i potreba.

U kontekstu ograničenih resursa, prvi korak u izradi strategije je prioritizacija identificiranih potreba i definiranje onih na koje se treba usmjeriti.

Ta se odluka donosi uzimajući u obzir:

 osiguravanje dosljednosti vezano uz politike/strateška usmjerenja na višim teritorijalnim razinama (županije, regije, nacionalna razina) i/ili na razinama pojedinih sektora. Dosljednost SRUP-a u navedenom kontekstu trebaju osigurati timovi za izradu strategije, koji bi trebali uzeti u obzir :

 nacionalne i EU strateške dokumente te prioritete koji su u njima prepoznati;

 sektorske strateške dokumente na razini županije i lokalnoj razini (npr. akcijski planovi za održivo korištenje energije) i prioritete koji su u njima prepoznati;

 usklađivanje SRUP-a s drugim teritorijalnim strategijama koje u cijelosti ili djelomice obuhvaćaju urbano područje, kao što su:

 županijske razvojne strategije;

 razvojne strategije lokalnih akcijskih grupa (ako je potrebno). Ukoliko se urbano područje preklapa s područjem lokalnih akcijskih grupa uspostavljenima u okviru Programa ruralnog razvoja potrebno je uzeti u obzir razvojnu strategiju lokalne akcijske grupe;

 bilo koji drugi postojeći strateški dokument sličan navedenim.

 informacije s partnerskih konzultacija koje se odvijaju paralelno s postupkom izrade strategije;

 odluke donesene na političkoj razini .

Nakon što su prepoznate prioritetne potrebe, „promjena“ koja se želi postići na razini urbanog područja treba se izraziti u obliku vizije i hijerarhije strateških ciljeva – tj. kao opći (sveobuhvatni) cilj i nekoliko specifičnih ciljeva. Nadalje, potrebno je definirati i rezultate, tj. pokazatelje rezultata koje treba postići kako bi se ostvario svaki specifični cilj.

3.4.2.1. Vizija

U obliku sažete izjave , vizija predstavlja zajedničku ideju razvoja, kao jasnu i fokusiranu predodžbu željene promjene za određeno urbano područje. Vizija je općenito formulirana te se u njoj ne spominje niti jedan ciljani sektor, već implicitno upućuje na napredak koji treba biti postignut u urbanom području.

Budući da vizija predstavlja svojevrsni 'moto', ona se formulira 'kreativnim' jezikom i može se dopuniti dodatnim pojašnjenjem.

3.4.2.2. Strateški ciljevi

Vizija je povezana s hijerarhijom strateških ciljeva koji doprinose njezinom ostvarenju.

Opći cilj sažima u jednoj rečenici konkretnu sveobuhvatnu promjenu koju se želi postići putem strategije . Ovisno o broju i tipu prepoznatih potreba, utvrđuje se broj specifičnih ciljeva. Kao i opći cilj, specifični ciljevi su sažete izjave koje opisuju planiranu promjenu koju treba postići . Očigledno je da je njihov opseg uži od opsega općeg cilja budući da se oni odnose na specifične izazove s kojima je suočeno urbano područje.

Pri formuliranju strateških ciljeva treba uzeti u obzir dva ključna elementa :

 Dosljednost – tj. dosljednost s ciljevima ključnih strateških dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. U slučaju specifičnih ciljeva koji se odnose na posebne sektore (npr. poslovna podrška, energetska učinkovitost, socijalno uključivanje itd.) potrebno je osigurati sukladnost s relevantnim sektorskim dokumentima, uključujući i one na lokalnoj razini.

 Relevantnost – tj. opći cilj i specifični ciljevi moraju biti značajni u odnosu na situaciju u urbanom području, u skladu s rezultatima analize stanja/SWOT analize te prepoznatim razvojnim potencijalima i potrebama/izazovima.

Također, strateški ciljevi moraju biti:

 jasno formulirani i fokusirani. U uobičajenoj praksi, oni prikazuju dinamiku, tj. trend kretanja, a izražavaju se pomoću glagola kao što su „poboljšati“, „povećati/smanjiti“, „ojačati“, „unaprijediti“, „umanjiti“ itd.;

 izvedivi i ostvarivi unutar vremenskog perioda za koji je dokument izrađen;

 mjerljivi (za kvantifikaciju ciljeva molimo vidjeti odjeljke u nastavku);

 biti kompatibilni, tj. uzajamno se nadopunjavati, ali se ne smiju preklapati (odnosi se na specifične ciljeve). Međuovisnost strateških ciljeva je ključna za SRUP, budući da ona istovremeno nastoji obuhvatiti skup različitih problema koji često mogu biti povezani.

Svaki specifični cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja rezultata . Rezultati predstavljaju planirane učinke provedbe strategije, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje da li su specifični ciljevi ostvareni, ili će biti ostvareni.  

Slika 3 – Postupak planiranja: izrada strategije ²²

²² “The Programming Period 2014-2020 - GUIDANCE DOCUMENT ON MONITORING AND EVALUATION −EUROPEAN REGIONAL DEVELOPMENT FUND AND COHESION FUND – Concepts and Recommendations” http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2014/working/wd_2014_en.pdf

Pokazatelji rezultata moraju biti kvantificirani kako bi specifični ciljevi bili mjerljivi. Svaki pokazatelj rezultata mora prikazati u kvantificiranom obliku rezultat(e) koji treba(ju) biti postignut(i). Smatra se da je specifični cilj je postignut ako je(su) postignut(i) s njim povezan(i) očekivani rezultat(i). Pokazatelji rezultata također moraju biti definirani za određeno vremensko razdoblje (određivanjem očekivanog vremena ostvarenja) koje će se vjerojatno podudarati s krajem razdoblja provedbe SRUP-a – 2023. godina.

Za dodatne informacije o pokazateljima rezultata, molimo vidjeti odjeljak 3.4.3. „Pokazatelji za praćenje rezultata“.

Poglavlje 4.2. SRUP-a „Strateški ciljevi“ (vidi Dodatak I.) mora imati sljedeći minimalni sadržaj:

 definiran opći cilj (OC) razvoja urbanog područja ;

 opis relevantnosti općeg cilja u odnosu na situaciju u urbanom području – u kojem se objašnjava zašto je, s obzirom na podatke dobivene analizom stanja/SWOT analizom, definiran upravo takav opći cilj i zašto se smatra važnim za ostvarivanje putem ulaganja značajnog iznosa javnog novca;

 opis dosljednosti općeg cilja – koji prikazuje zašto je opći cilj u skladu s ciljevima relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih strateških dokumenata i s ciljevima strategije Europa 2020.;

 definirane specifične ciljeve (SC-ovi) razvoja urbanog područja ;

 opis dosljednosti općeg cilja i specifičnih ciljeva – u kojem se objašnjava kako specifični ciljevi, sinergijskim i usklađenim djelovanjem, utječu na ostvarenje općeg cilja. Tekst bi trebao razjasniti doprinos svakog pojedinog specifičnog cilja, kao i njihovu korelaciju i način na koji će se postići međusektorska sinergija.

Nadalje, za svaki je specifični cilj potrebno objasniti sljedeće:

 relevantnost specifičnog cilja u odnosu na situaciju u urbanom području. Potrebno je navesti u nekoliko odlomaka potrebe i probleme koji su relevantni za pojedini specifični cilj;

 očekivani načini postizanja specifičnog cilja . U tekstu je potrebno istaknuti koje će probleme obuhvatiti određeni specifični cilj i koji će biti postignuti rezultati, uz objašnjenje načina na koji će se postići navedeni rezultati, a time i specifični cilj. Ovaj odjeljak predstavlja uvod u definiranje razvojnih prioriteta i mjera;

 dosljednost specifičnih ciljeva –kratko objašnjenje usklađenosti svakog specifičnog cilja s ciljevima ključnih nacionalnih i regionalnih strateških dokumenata. Budući da se opseg specifičnih ciljeva može odnositi na jedan određeni sektor, potrebno je uzeti u obzir sektorske strategije/planove na lokalnoj razini;

 relevantne pokazatelje rezultata .

3.4.2.3. Razvojni prioriteti i mjere

Nakon što su definirane prioritetne potrebe urbanog područja, opći cilj i specifični ciljevi te kvantificiran jedan ili više pokazatelja rezultata za svaki specifični cilj, strategija nije završena. Intervencijska logika mora biti dopunjena identificiranim operacijama koje je potrebno provesti kako bi se postigli očekivani rezultati.

Potrebno je ustanoviti „čimbenike“ koji doprinose postizanju rezultata. Nakon što se razjasni odnos uzroka i posljedice, tim za izradu strategije može odlučiti na koje će čimbenike obratiti pozornost i predložiti nekoliko razvojnih prioriteta (RP) i mjera.

Za svaki RP moraju se odrediti barem sljedeći elementi:

 cilj – što se RP-om želi postići;

 opravdanje – potrebno je ukratko objasniti zašto je aktivnost predviđena u sklopu određenog razvojnog prioriteta korisna i vrijedna financiranja. Odjeljak treba sadržavati izabrane elemente analize stanja relevantnih za RP, s ciljem opravdanja predložene aktivnosti u odnosu na postojeću situaciju, tj. potrebno je jasno iskazati poveznicu razvojnog prioriteta s specifičnim ciljem te prethodno definiranim potencijalima i potrebama urbanog područja . Također bi trebao biti objašnjen način na koji će se postići očekivani rezultati;

 opis – potrebno je objasniti kako će RP biti ostvaren. U ovom je odlomku potrebno podijeliti RP na više mjera, objasniti na koji su način podijeljene, navesti koje su to mjere i kako su organizirane unutar RP-a. U pravilu su mjere u sklopu istog RP-a povezane te je potrebno objasniti kako če se one provoditi u sinergiji.

3.4.3. Praćenje provedbe

Grad nositelj izrade strategije odgovoran je za nadzor provedbe SRUP-a u cjelini, ocijenjivanje ostvarenog napredka kroz cijeli period implementacije te treba osigurati temelj za provođenje neovisnih kontinuiranih/završnih evaluacija.

Zbog toga SRUP mora uključivati pokazatelje rezultata i pokazatelje ostvarenja kako bi se omogućilo prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Pokazatelji rezultata povezani su sa specifičnim ciljevima SRUP-a i njihova je svrha praćenje koji od specifičnih ciljeva je postignut (ili će biti postignut). Rezultat predstavlja specifičnu dimenziju napretka kojim se potiče provedba određene politike, tj. ono što se namjerava promijeniti, uz doprinos osmišljenih intervencija ²³ . U idealnom bi slučaju trebalo osmisliti jedan ili više pokazatelja rezultata za svaki strateški cilj.

²³ Definicija preuzeta iz: Europska komisija, programsko razdoblje 2014. - 2020. – GUIDANCE DOCUMENT ON MONITORING AND EVALUATION −EUROPEAN REGIONAL DEVELOPMENT FUND AND COHESION FUND – Concepts and Recommendations http://EZ.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2014./rad/wd_2014_en.pdf

Pokazatelji ostvarenja povezani su s razvojnim prioritetima ili mjerama SRUP-a . Koriste se za praćenje „operativnih“ postignuća SRUP-a, tj. „fizičkih“ proizvoda dobivenih kako bi se strategija provela. Dakle, pokazatelji ostvarenja rezultiraju provedbom intervencija u sklopu SRUP-a kojima se dopridonosi pojedinim mjerama. Kao primjer, navode se: duljina izgrađenih/obnovljenih cesta/pločnika, obnovljena površina parkova, itd.

Pokazatelji rezultata i pokazatelji ostvarenja prikazani su, u odjeljcima 4.3.1. i 4.2.2. SRUP-a (Dodatak I.).

Za svaki pokazatelj treba navesti sljedeće informacije :

 Definicija – opisni dio pokazatelja (npr. duljina izgrađenih cesta).

 Jedinica – mjerna jedinica pokazatelja (npr. broj, kilometri, itd.).

 Opis – objašnjava što točno pokazatelj mjeri.

 Početna vrijednost – ovi podaci se odnose na početnu vrijednost u odnosu na koju se pokazatelj kasnije mjeri. Potrebno je unijeti vrijednost i referentnu godinu (samo za pokazatelje rezultata).

 Cilj – ovi podaci odnose se na ciljanu vrijednost, tj. što se očekuje postići provedbom strategije. Ciljana vrijednost mora biti kvantificirana te pokazati vrijednosti koje se žele postići do 2023. godine – kraja provedbe SRUP-a.

 Učestalost praćenja – navesti koliko se često prikupljaju podaci vezani za pojedini pokazatelj.

 Izvor – navesti gdje se mogu pronaći podaci vezani za pojedini pokazatelj.

Kvantifikacija očekivanih pokazatelja je važan dio izrade SRUP-a i može biti osobito složena. Uspješna provedba SRUP-a ovisit će o financijskim sredstavima koje će jedinice lokalne samouprave urbanog područja moći osigurati iz različitih izvora i o uspješnoj provedbi identificiranih razvojnih projekata. Stoga se kvantifikacija pokazatelja treba temeljiti na procjenjenom broju projekata koje je realno moguće provesti unutar svakog specifičnog cilja, na njihovoj zrelosti i mogućnosti financiranja.

Uzevši u obzir složenost određenih postupaka, važni faktori u uspostavi realističnih ciljeva su iskustvo tima za izradu strategije, doprinosi partnera uključenih u partnerske konzultacije i ranije stečena znanja u izradi strategija.

3.4.4. Plan provedbe strategije

Plan provedbe strategije, tj. baza projekata SRUP-a je posljednja „karika“ u logičkom slijedu izrade strategije i kao takva mora biti u skladu s identificiranim razvojnim prioritetima i mjerama. Baza strateških projekata mora se prikupiti koristeći tablični predložak za plan provedbe strategije koji je dan u Dodatku I., odjeljku 5. Predloženi projekti moraju biti podijeljeni prema razvojnim prioritetima i mjerama za koje su relevantni te obuhvatiti cijelo urbano područje.

Dakle, dio SRUP-a mora činiti popis strateških projekata, a za svaki od njih potrebno je navesti:

 naziv projekta;

 naziv nositelja projekta i partnera;

 cilj koji se projektom namjerava postići;

 indikativni popis aktivnosti;

 ciljano područje – tj. koje jedinice lokalne samouprave urbanog područja uključuje projekt;

 tip prijekta, tj. da li se radi o infrastrukturnom projektu ili tzv. „soft“ projektu (aktivnostima poput edukacija, poduzanja razine svijesti i promocije određenih tema i sl.) (u tablicu se upisuje „infrastrukturni ili „soft“ projekt“);

 pripremljenost projekta – navesti u kojoj su projekti fazi razrade (u fazi ideje, pripremljena je određena dokumentacija ili sl.). Za infrastrukturne projekte potrebno je navesti ishodovanu dokumentaciju ²⁴ kako slijedi. Infrastrukturni projekti se dijele na projekte neposredne realizacije (u tablicu se upisuje „1“), projekte realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju (u tablicu se upisuje „2“) i projekte realizacije u dugoročnom planskom razdoblju (u tablicu se upisuje „3“).

²⁴ Ishodovana dokumentacija odnosi se samo na infrastrukturne projekte. Za“soft“ projekte nije potrebno navoditi kategorije „1“, „2“ ili „3“, tj. „soft“ projekti se ne dijele na projekte neposredne realizacije, srednjoročne i dugoročne projekte.

Projekti neposredne realizacije („1“) su projekti koji su spremni za provedbu odmah nakon prihvaćanja SRUP-a, tj. imaju ili će do trenutka prihvaćanja SRUP-a imati svu potrebnu dokumentaciju za početak provedbe , a koja uključuje:

A) važeću projektnu dokumentaciju - projektnu dokumentaciju definiranu Zakonom o gradnji i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima koja je potrebna za početak gradnje) te popratnu dokumentaciju kao npr. studiju utjecaja na okoliš, studiju utjecaja na ekološku mrežu, konzervatorsku studiju i sl.

B) riješena vlasnička pitanja;

C) dodatne studije kao npr. studija izvedivosti i sl., ukoliko to zahtjeva karakter projekta, odnosno zahvata.

Projekti realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju („2“) su projekti čija provedba može započeti u periodu od 1-3 godine nakon donošenja SRUP-a. Za ove projekte gore navedena dokumentacija koja je potrebna za početak provedbe može biti ishođena za maksimalno 3 godine od trenutka donošenja SRUP-a (uključujući rješavanje vlasničkih pitanja, usklađenost s prostornim planovima i sl.).

Projekti realizacije u dugoročnom planskom razdoblju („3“) su projekti čija provedba može započeti za više od 3 godine nakon donošenja SRUP-a. Za ove projekte gore navedena dokumentacija koja je potrebna za početak provedbe može biti ishođena za više od 3 godine od trenutka donošenja SRUP-a.

U tablici Dodatka I., odjeljku 5, je potrebno navesti da li projekt spada u kategoriju, „1“, „2“, ili „3“ te koja je dokumentacija do sada ishodovana (sukladno gore navedenom popisu, dokumentacija pod A, B ili C uz dodatna obrazloženja) ili će biti ishodovana, ukoliko se radi o infrastrukturnim projektima. Dokumentacija koja je ishodovana za navedene projekte prilaže se kao sastavni dio SRUP-a, kao npr. građevinska dozvola, izvadci iz nadležnih prostornih planova, dokaz o vlasništvu i sl. Za „soft“ projekte ovaj stupac nije potrebno ispunjavati.

 indikativni proračun projekta, tj. ukupan trošak projekta;

 izvor financiranja – iz kojih izvora su planirana sredstva za provedbu projekta (lokalni proračun, fondovi ili sl.) uz eventualna dodatna obrazloženja.

3.4.5. Uspostava partnerstva za urbani razvoj

Jedinica lokalne samouprave koja je nositelj izrade SRUP-a obavezna je osigurati uspostavu partnerstva ²⁵ na urbanom području, njegov proaktivni doprinos izradi SRUP-a i kasnije u njezinoj provedbi i praćenju.

²⁵ ZRR Članak 28.

Paralelno s pripremom SRUP-a potrebno je organizirati partnerske konzultacije i one se smatraju „učinkovitima“ u slučaju kada se:

 provode putem odgovarajućih kanala koji osiguravaju sudjelovanje partnera i davanje njihovih doprinosa te omogućavaju da partneri traže pojašnjenja u bilo kojem trenutku. U pravilu, konzultacijski kanali moraju uključivati:

o barem 3 redovita konzultacijska sastanka , koji se organiziraju u različitim fazama postupka strateškog planiranja (pri analizi stanja/SWOT analizi i identifikaciji potreba i potencijala; pri definiranju razvojnih prioriteta i mjera te pri identifikaciji razvojnih projekata – plana provedbe strategije) na različitim lokacijama, a sudionike je potrebno obavijestiti unaprijed kako bi mogli planirati svoje sudjelovanje;

o online konzultacije , kako bi se osiguralo da su najnoviji dokumenti koji se analiziraju budu dostupni partnerima koji iz bilo kojeg razloga nisu mogli sudjelovati na sastancima;

o 1 završni sastanak na kojem se predstavlja zadnja verzija SRUP-a.

 savjetuje s partnerima barem : tijekom analize stanja/SWOT analize i identifikacije razvojnih potreba i potencijala; pri definiranju razvojnih prioriteta i mjera; pri identifikaciji plana provedbe strategije, tj. identificiranja razvojnih projekata; pri osmišljavanju i kvantifikaciji pokazatelja provedbe SRUP-a te pri provedbi horizontalnih načela.

 jamči transparentno i učinkovito sudjelovanje .

Vezano uz posljednji uvjet, jedinica lokalne samouprave koja je nositelj izrade strategije treba osigurati slijedeće:

 relevantni podaci moraju biti pravovremeno predstavljeni i lako dostupni ;

 partneri trebaju imati dovoljno vremena za analizu i komentare dobivenih nacrta ;

 svi primljeni doprinosi partnera moraju biti zabilježeni , pregledani i uzeti u obzir prilikom pripreme SRUP-a ili odbijeni uz obrazloženje ;

 svi partneri moraju biti na vrijeme informirani o rezultatima partnerskih konzultacija.

Sažeci provedenih konzultacijskih aktivnosti moraju biti dio SRUP-a i moraju sadržavati dokaze o korištenim kanalima, rasporedu i predmetu partnerskih konzultacija, popisu sudionika svakog događaja, procedurama sastanaka i dodanoj vrijednosti, tj. dobivenih doprinosa od partnera.

3.4.6. Horizontalna načela

Horizontalna načela su osnovni principi od ključne važnosti za sve sektore. Naglasak je stavljen na dva horizontalna načela, ravnopravnosti muškaraca i žena i nediskriminaciji te održivom razvoju . Ta načela se moraju razmotriti i uklopiti u prioritete SRUP-a.

Ravnopravnost muškaraca i žena i nediskriminacija podrazumijeva da muškarci i žene trebaju imati isti tretman i iste mogućnosti te je sve prepreke koje to ugrožavaju potrebno ukloniti. Nadalje, potrebno je izbjegavati svaku diskriminaciju - na osnovi roda, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne opredijeljenosti.

Održivi razvoj podrazumijeva zaštitu okoliša, učinkovitu uporabu resursa, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, bioraznolikost, otpornost na krizne situacije i sprječavanje rizika te istovremeno izbjegavanje ugrožavanja okoliša i nepovratnog gubitka neobnovljivih prirodnih potencijala.

Tim za izradu strategije mora uzeti u obzir navedena horizontalna načela te ih uvrstiti u SRUP, osobito prilikom:

 izrade socioekonomske analize – podatke je potrebno podijeliti na temelju roda, kad je to moguće te uključiti analizu ekoloških uvjeta u urbanim područjima;

 određivanja pokazatelja za praćenje provedbe strategije – pokazatelji rezultata bi trebali, kad je to moguće, pratiti ostvarenja i rezultate podijeljene prema rodu. Moguće je definirati i posebne pokazatelje kojima se prati doprinos SRUP-a ekološkoj održivosti.

 osmišljavanja razvojnih prioriteta i mjera SRUP-a. Treba primijeniti dvostruki pristup:

o osmišljavanje mjera za rješavanje rodnih nejednakosti i diskriminacije ( npr. mjere za promicanje jednakih mogućnosti za pojedince u opasnosti od društvene isključenosti ) ili za promicanje održivog razvoja ( npr. mjere kojima se financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost )

o šire uključivanje, tj. integracija rodnih problema i problema nejednakosti/održivog razvoja u sve razvojne prioritete i mjere SRUP-a.

Na temelju navedenog, u poglavlju vezano za horizontalna načela potrebno je objasniti:

 na koji način SRUP pristupa navedenim problemima. Potrebno je definirati sve mjere kojima se izravno promiče rodna ravnopravnost/ekološka održivost. Nadalje, potrebno je objasniti modalitete integracije.

 na koji način će se promicati horizontalna načela tijekom provedbe SRUP-a. Potrebno je opisati praktične mjere, kao na primjer: promicat će se zelena nabava, poduzimat će se specifične aktivnosti kako bi se izbjegla rodna diskriminacija, itd.

 na koji je način organiziran sustav praćenja provedbe SRUP-a kako bi se uzela u obzir horizontalna načela.

3.5. Prihvaćanje i donošenje strategije

Konačni nacrt SRUP-a treba biti prihvaćen od tijela jedinica lokalne samouprave urbanog područja ²⁶ . Prije donošenja SRUP-a, budući da se SRUP donosi u skladu s načelom partnerstva i suradnje, potrebno je pribaviti mišljenje partnerskog vijeća za urbano područje na konačni nacrt SRUP-a ²⁷ . SRUP donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja je nositelj njezine izrade, tj. središte urbanog područja, uz prethodno pribavljeno mišljenje predstavničkih tijela svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanog područja ²⁸ .

²⁶ Ukoliko se radi o urbanim područjima potencijalnim korisnicima mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

²⁷ ZRR Članak 15. Stavak 4.

²⁸ ZRR Članak 15. Stavak 5.

4. Ex ante evaluacija strategije

U skladu sa ZRR (NN 147/14, članak 48. stavak 1.) „Planski dokumenti politike regionalnog razvoja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe.“. Stoga je i SRUP podložna ex-ante evaluaciji.

Svrha ex-ante evaluacije je poboljšati kvalitetu postupka izrade strategije. Sažetak ex-ante evaluacije treba biti uključen u SRUP, gdje je potrebno objasniti kako su doprinosi i primjedbe ex-ante evaluatora uključeni u SRUP.

Ex-ante evaluacija je iterativan i interaktivan proces koji se vrši istovremeno uz pripremu SRUP-a. U skladu s evaluacijskim pitanjima koje definira tijelo urbanog područja (koja trebaju biti uključena u Opis poslova za ex-ante evaluaciju), ex-ante evaluator ²⁹ pregledava i ocjenjuje nacrte SRUP-a istovremeno dok ih priprema tim za izradu strategije, daje mišljenje tijekom izrade SRUP-a i preporuke tijekom cijelog postupka strateškog planiranja. S druge strane, tim za izradu strategije razmatra dobivene preporuke i koristi ih kako bi poboljšao nacrte SRUP-a, do izrade konačnog nacrta.

²⁹ Izraz „ex-ante evaluator“ ovdje označava tim stručnjaka za evaluaciju

Kako bi se osigurala objektivnost i dodana vrijednost cijelog procesa, ex-ante evaluaciju mora izvršiti tim kvalificiranih stručnjaka neovisnih od tima za izradu strategije. Neovisnost je osnovni uvjet i potrebno ju je osigurati u oba slučaja - u slučaju da se strategija izrađuje „interno“ (tj. bez nabave vanjskih stručnjaka za izradu strategije) i u slučaju da su angažirani vanjski stručnjaci za izradu SRUP-a. Bez obzira na situaciju, ex-ante evaluacija je kompleksan i zahtjevan proces.

Jedinica lokalne samouprave koja je nositelj izrade strategije mora pokrenuti javni natječaj za nabavu ex-ante evaluatora. U opisu poslova mora biti navedeno sljedeće:

1. Evaluacijska pitanja

Jedinica lokalne samouprave  koja je nositelj izrade SRUP-a treba razviti detaljna evaluacijska pitanja. Zaključci ex-ante evaluacije moraju dati odgovor na navedena pitanja. Prijedlog indikativnih pitanja na koja ex-ante evaluacija treba dati odgovor naveden je u nastavku:

 Da li je SRUP prikladna za rješavanje izazova s kojima se susreće ciljano urbano područje?

 Ima li SRUP dosljednost i da li je dobro definirana? (Da li je li analiza stanja iscrpna i dovršena? Da li je strategija relevantna i u skladu s potrebama prepoznatim u analizi stanja? Jesu li ciljevi, prioriteti i mjere dobro formulirani, jasni i logički povezani? Da li je vjerojatno da će se ciljevi postići? Jesu li prioriteti i mjere povezani i da li se uzajamno nadopunjuju? Da li je identificirani plan provedbe SRUP-a/baza projekata definiran u skladu sa strategijom? Kakvi će utjecaji nastati na društvene, ekološke i gospodarske potrebe?)

 Da li je SRUP dosljedna u odnosu na relevantne sektorske/strateške dokumente na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini te na razini EU?

 Da li su predloženi pokazatelji relevantni i jasni? Da li će provedba projekata doprinijeti pokazateljima? Jesu li kvantificirane ciljane vrijednosti pokazatelja realistične (uzimajući u obzir planirani plan provedbe SRUP-a/bazu projekta i financijske resurse koje urbano područje realno može privući)? Da li su projekti provedivi u navedenom roku?

 Da li su planirane mjere kojima se promiču jednake mogućnosti između muškaraca i žena te sprječava diskriminacija adekvatne?

 Da li su planirane mjere kojima se promiče održivi razvoj adekvatne?

2. Radne procedure

Kako bi se osigurao konstruktivan dijalog između tima za izradu strategije i ex-ante evaluatora, u opisu poslova potrebno je navesti radne procedure koje će se primijeniti tijekom izrade SRUP-a, a koje definiraju međusobnu komunikaciju. Potrebno je definirati radne procedure koje uključuju:

 redovite sastanke ex-ante evaluatora i tima za izradu strategije (ili predstavnika ex-ante evaluatora, tima za izradu strategije i predstavnika urbanog područja - ukoliko je tim za izradu strategije predstavlja vanjski stručnjak);

 potporu izrađivaču strategije koju trebaju pružiti ex-ante evaluatori;

 dostavljanje formalnih, periodičnih i završnih izvješća o evaluaciji. Ex-ante izvješće o evaluaciji bi trebalo biti strukturirano na način da se od ex-ante evaluatora zahtijeva detaljan opis njihovih nalaza, zaključaka i preporuka .

Osobito je važno vremenski uskladiti ex-ante evaluaciju i proces izrade SRUP-a. Navedena dva procesa moraju se odvijati paralelno te kako bi se izbjegla kašnjenja, ex-ante evaluacija bi u idealnom slučaju trebala započeti početkom izrade SRUP-a i nastaviti se do njezinog dovršetka. Ovu usklađenost je potrebno pažljivo razmotriti prilikom pripreme i objave opisa poslova.

5. Strateška procjena utjecaja na okoliš

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, članak 63. stavak 1.) za SRUP je potrebno izraditi Stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 110/2007, članak 1.) uređuje „način provedbe strateške procjene plana i programa koji ima značajan utjecaj na okoliš, a za koji je Zakonom određena obveza strateške procjene“ ³⁰ .

³⁰ Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, članak 63. stavak 1.)

Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju učinci na okoliš do kojih može doći zbog provedbe plana ili programa. SPUO je usmjerena na identificiranje najboljih rješenja u ranoj fazi planiranja: zbog toga se provodi prilikom izrađivanja nacrta plana ili programa, prije razrade konačnog nacrta i predaje na odobrenje. Odluku o pokretanju izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš donosi tijelo nadležno za izradu plana ili programa. Vezano za SRUP, nadležno tijelo koje pokreće izradu Strateške procjene utjecaja na okoliš je grad nositelj izrade SRUP-a. Nadležno tijelo treba pokrenuti postupak strateške procjene u roku od osam dana od dana donošenja odluke o pokretanju izrade SRUP-a. Detaljne informacije o postupku dane su u gore navedenoj Uredbi ³¹ .

³¹ Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 110/2007 )

Važno je vremenski uskladiti postupak s trateške procjene utjecaja na okoliš i proces izrade SRUP-a. Navedena dva procesa moraju se odvijati paralelno kako bi se izbjegla kašnjenja.

DODATAK

DODATAK I. - STRATEGIJA RAZVOJA URBANOG PODRUČJA

Predložak

-Nacrt prijedloga-

0. SAŽETAK

1. TERITORIJALNA POKRIVENOST

1.1. TeritorijalnI obuhvat

1.2. Teritorijalni kontekst

2. POSTOJEĆE STANJE

2.1. Društvo

2.2.Gospodarstvo

2.3. Urbano okruženje

3. PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

3.1. Opća analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (nije obvezno)

3.2. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za društvo

3.3. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za gospodarstvo

3.4. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za urbano okruženje

4. STRATEGIJA

4.1. Vizija

Vizija za urbano područje XX :

Pojašnjenje:

4.2. Strateški ciljevi

4.2.1. Opći cilj

Opći cilj:

Relevantnost

Dosljednost

4.2.2. Specifični ciljevi

Specifični cilj XXX

Relevantnost za situaciju

Opis načina ostvarenja cilja

Dosljednost

NAPOMENA: umetnite onoliko specifičnih ciljeva koliko je potrebno

Pokazatelji rezultata

*ili ukupni specifični ciljevi

4.2.3. Dosljednost općeg cilja i specifičnih ciljeva

4.3. Razvojni prioriteti i mjere

4.3.1. Razvojni prioritet 1

Cilj

Opravdanje

Opis

Mjere

Mjera 1. XX

Popis indikativnih aktivnosti

Pokazatelji ostvarenja za Mjeru 1. XX

NAPOMENA: Potrebno je umetnuti odjeljak za svaku mjeru uključenu u razvojni prioritet.

5. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE

< treba umetnuti uvod u plan provedbe projektnih aktivnosti >

6. PARTNERSTVO ZA URBANI RAZVOJ

7. HORIZONTALNA NAČELA

****

PRILOZI

PRILOG 1 – Popis partnera za održivi urbani razvoj

PRILOG 2 – Dokazi o provedenom postupku partnerskih konzultacija (npr. zapisnici sa sastanaka, popisi prisutnih, fotografije sa sastanaka itd.)

PRILOG 3 – Sporazum o suradnji jedinica lokalne samouprave urbane aglomeracije/urbanog područja

DODATAK II. - Metodologija za definiranje obuhvata urbanih područja u   Republici Hrvatskoj

-Nacrt prijedloga -

1. Pravni okvir

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 147/15, dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. uspostavio je novi programski i provedbeni okvir politike regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Zakonom se uvodi nekoliko novih mehanizama upravljanja politikom regionalnoga razvoja koji uključuju i jasno prepoznavanje njene urbane dimenzije.

Urbana područja Zakonom su definirana kao područja pod izravnim utjecajem urbanih središta, a podijeljena su u tri kategorije - urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja.

Granice urbane aglomeracije definirat će se na temelju administrativnih granica jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) koje ulaze u sastav urbane aglomeracije, a utvrđuje ih ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, na „prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju ³² i mišljenja ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja)“ (članak 14. stavak 4. Zakona).

³² Mišljenje predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave

U slučaju većih i manjih urbanih područja, granice se formiraju sukladno administrativnim granicama grada, ali se mogu proširiti uključivanjem susjednih jedinica lokalne samouprave ili njihovih dijelova, uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela (članak 14. stavak 7. Zakona).

2. Svrha metodologije

Svrha ovoga dokumenta jest uspostava metodologije (smjernica) za definiranje obuhvata urbanih područja, tj. granica urbane aglomeracije od strane jedinice lokalne samouprave koja je sjedište urbane aglomeracije.

Ova je metodologija primjenjiva i za definiranje obuhvata većih i manjih urbanih područja koja prelaze granice jedinice lokalne samouprave (grada) koji je središte relevantnog urbanog područja – ako postoji volja susjednih jedinica lokalne samouprave da se priključe većem ili manjem urbanom području (u skladu s člankom 14. stavkom 7. Zakona) ³³ .

³³ Veća urbana područja obavezna su primijeniti ovu metodologiju pri korištenju mehanizma integrirana teritorijalna ulaganja

Primjena jedinstvene i cjelovite metodologije za utvrđivanje granica urbane aglomeracije te drugih urbanih područja u Republici Hrvatskoj, na transparentan i ujednačen način, pomoći će u definiranju potreba i mogućnosti predmetnih područja te pri postavljanju teritorijalnih ciljeva i prioriteta u zakonom propisanim strategijama razvoja urbanih područja. Također će pridonijeti izgradnji objedinjenog sustava praćenja i evaluacije realizacije strategija kao i u osiguranju njihove koordinacije sa strategijama i politikama na državnoj i regionalnoj (županijskoj) razini.

3. Osnovna načela

Pri definiranju jedinstvenih kriterija razgraničenja urbanih područja različite veličine i različitih unutarnjih društveno-gospodarskih i prostornih karakteristika, nailazi se na mnoštvo metodoloških problema.

Da bi se rizik neusklađenosti metodologije s lokalnim uvjetima sveo na minimum, predložena su sljedeća načela razgraničenja:

 ograničeni broj kriterija, odnosno oslanjanje samo na glavna društveno-gospodarska obilježja urbanih područja;

 usklađenost s metodologijom OECD-a, Eurostata i drugih organizacija pri određivanju obuhvata urbanih područja;

 vrijednosti pokazatelja postavljene su na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku (prema podacima iz 2011. godine).

Temeljna jedinica razgraničenja jest administrativna jedinica lokalne samouprave (grad ili općina).

4. Koraci u određivanju obuhvata, tj. granica urbanih područja

Postupak za utvrđivanje granica urbanih područja sastoji se od tri faze:

1. faza : Definiranje grada središta urbanog područja.

Grad koji je središte urbanog područja definira se na temelju članka 14. Zakona. Popis gradova središta urbanih područja nalazi se u Dodatku 1.

2. faza : Definiranje jedinica lokalne samouprave (gradova ili općina) koje su dio urbanog područja.

Osnovni kriterij za uključivanje jedinica lokalne samouprave u urbana područja je udio zaposlenih dnevnih migranata u središte urbanog područja od minimalno 30% . Navedeni kriterij smatra se prihvatljivim na nacionalnoj razini za definiranje osnovnog obuhvata urbanog područja. Upravo ovaj kriterij koristi se i u definiranju LUZ-ova (Large Urban Zone) sukladno definiciji i kriterijima koje koristi Eurostat.

Jedan od važnih ciljeva određivanja granica urbanog područja jest programiranje, upravljanje i provođenje zajedničkih i za cijelo područje značajnih razvojnih aktivnosti jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u procesu. To može značiti da se može, kao rezultat savjetovanja grada središta urbanog područja s okolnim jedinicama lokalne samouprave, pojaviti potreba za uključivanjem/isključivanjem nekih dodatnih jedinica lokalne samouprave koje su prvotno bile isključene/uključene u urbano područje temeljem kriterija koji se odnosi na dnevne migracije. U skladu s navedenim, a na temelju savjetovanja, drugi korak u ovoj fazi podrazumijeva uključivanje dodatnih jedinica lokalne samouprave ili isključivanje onih koje su utvrđene temeljem kriterija o dnevnim migracijama, zbog određenih razloga. Dodatne jedinice lokalne samouprave uključuju se ili se isključuju u urbano područje sukladno dodatnim kriterijima karakterističnim za pojedino urbano područje kako bi se bolje ostvarile funkcionalne veze ili razvojni aspekti koji nisu obuhvaćeni kriterijem vezanim uz dnevne migracije, a koje definira i obrazlaže sam grad središte urbanog područja. Dodatni kriterij može biti npr. infrastrukturni kriteriji koji podrazumijeva uključivanje jedinica lokalne samouprave na području kojih se nalazi kapitalni objekt cestovne, željezničke, lučke, zračne ili druge infrastrukture (npr. vodoopskrba, odvodnja, javni prijevoz), kapitalna radna zona, kriterij koji se odnosi na zajedničke razvojne probleme ili projekte ili npr. kriterij koji uvažava zajednička geografska obilježja (otoci, planine, itd.). Pri definiranju obuhvata urbanog područja moguće je imati više različitih dodatnih kriterija.

Zadnji korak u ovoj fazi vezan je uz kriterij prostornog kontinuiteta, tj. sve jedinice lokalne samouprave moraju činiti kontinuirano urbano područje , što znači da se prostorno nepovezane općine/gradovi izostavljaju iz prijedloga obuhvata urbanog područja kako bi se osigurala teritorijalna cjelovitost društveno-gospodarskog i prostornog planiranja, osim ukoliko bi se njihovim izostavljanjem utjecalo na samu svrhovitost, tj. održivost urbanog područja. Susjedne jedinice lokalne samouprave koje odgovaraju kriteriju prostornog kontinuiteta urbanog područja su one jedinice lokalne samouprave koje imaju zajedničku granicu administrativnog područja, tj. prostorni kontinuitet se ne odnosi samo na neposrednu susjednost jedinica lokalne samouprave isključivo s gradom središtem urbanog područja, u smislu dijeljenja administrativne granice, nego i na šire područje. Iako je prostorni kontinuitet uvjet, uz dodatna je obrazloženja u urbano područje moguće uključiti i pojedine jedinice lokalne samouprave koje ne čine s istim kontinuiranu teritorijalnu cjelinu (JLS na otocima ili drugim specifičnim područjima), a isto je potrebno dodatno obrazložiti.

3. faza : Razrada konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja od strane grada središta urbanog područja na temelju savjetovanja s predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave predviđenih za uključivanje u urbano područje.

Prije definiranja konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja grad središte urbanog područja treba pribaviti prethodna mišljenja predstavničkih tijela, tj. uputiti zahtjev za dostavu prethodnih mišljenja svim jedinicama lokalne samouprave koje bi trebale ući u urbano područje sukladno gore navedenim kriterijima te im osigurati odgovarajući rok za očitovanje . Prethodna mišljenja predstavničkih tijela okolnih jedinica lokalne samouprave o ulasku u urbano područje mogu biti pozitivna ili negativna. Ukoliko pojedina jedinica lokalne samouprave ne dostavi mišljenje u skladu s unaprijed definiranim rokom u sklopu poziva grada središta urbanog područja na dostavu mišljenja predstavničkog tijela, smatrat će se da ista ima negativno mišljenje.

U slučaju urbane aglomeracije, sve jedinice lokalne samouprave izdvojene na temelju navedenih kriterija, neovisno da li su se njihova predstavnička tijela izjasnila pozitivno ili negativno, ulaze u sastav aglomeracije. U slučaju većih i manjih urbanih područja samo jedinice lokalne samouprave koje su dale pozitivno mišljenje (suglasanost) ulaze u sastav urbanog područja (nije moguće u urbano područje uključiti one jedinice lokalne samouprave čija predstavnička tijela daju negativna mišljenja ³⁴ ).

³⁴ ZRR članak 14. stavak 7.

Nakon što jedinica lokalne samouprave koja je središte urbanog područja pribavi mišljenja predstavničkih tijela svih jedinica lokalne samouprave koja su izdvojena na temelju gore navedenih kriterija (faza 2.) ili istekne rok predložen za dostavu mišljenja predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, formira se konačni prijedlog obuhvata, kako slijedi.

Pri formiranju konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije mora se osigurati prostorni kontinuitet, neovisno o mišljenju predstavničkih tijela. U skladu s navedenim, konačan prijedlog obuhvata urbane aglomeracije odgovara obuhvatu definiranom u fazi 2.

Konačni prijedlog obuhvata većih i manjih urbanih područja može znatnije odstupati od obuhvata definiranog u fazi 2., budući da se one jedinice lokalne samouprave čija predstavnička tijela daju negativna mišljenja o ulasku (ili se ne očituju u zadanom roku), isključuju iz konačnog prijedloga. Sukladno navedenom, u ovoj je fazi potrebno dodatno preispitati obuhvat većih i manjih urbanih područja , posebno s aspekta zadovoljenja kriterija prostornog kontinuiteta .U slučaju narušavanja prostornog kontinuiteta urbanog područja, MRRFEU može zatražiti dodatno obrazloženje od JLS čija su predstavnička tijela dala negativno mišljenje o uključivanju ili se nisu očitovala. MRRFEU će razmotriti utemeljenost dobivenog obrazloženja te će u suradnji s gradom središtem urbanog područja provesti dodatne konzultacije s JLS u cilju osiguranja prostornog kontinuiteta.  

Kao opće pravilo, broj jedinica lokalne samouprave uključenih u konačan prijedlog obuhvata urbane aglomeracije može odstupati u rasponu ±40% u odnosu na broj jedinica lokalne samouprave koje ulaze u urbano područje sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije , a odstupanje treba biti obrazloženo (kao npr., uvođenje dodatnih kriterija, razlozi isključivanja određenih jedinica lokalne samouprave, zadovoljenje kriterija prostornog kontinuiteta sl.). Pri definiranju konačnog prijedloga obuhvata većih i manjih urbanih područja, zbog isključivanja jedinica lokalne samouprave koje daju negativno mišljenje o ulasku, moguće je i dodatno odstupanje u broju jedinica lokalne samouprave koje ulaze u sastav urbanog područja (više od gore navedenog odstupanja od 40%).

5. Utvrđivanje obuhvata, tj. granica urbanih područja

Na temelju koraka opisanih u točki 4., izrađuje se popis jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) koje u skladu s metodologijom treba uključiti u urbano područje. Predložak obrasca za isto nalazi se u Dodatku 2.

Urbano područje obvezno se i kartografski prikazuje.

6. Podnošenje konačnog prijedloga obuhvata urbanih područja ministarstvu    

Konačni prijedlog obuhvata urbanog područja temelji se na metodologiji predstavljenoj u ovim smjernicama te javnom savjetovanju organiziranom sa svim jedinicama lokalne samouprave koja prema istoj ulaze u urbano područje.

U slučaju urbanih aglomeracija, konačni prijedlog jednica lokalne samouprave (gradova i općina) koje ulaze u sastav urbane aglomeracije, u skladu s člankom 14. stavkom 4. Zakona, podnosi grad središte urbane aglomeracije ministru regionalnoga razvoja i fondova EU. Ukoliko se radi o većim i manjim urbanim područjima koja Zakonom nisu obavezna uključiti okolne jednice lokalne samouprave u svoje urbano područje ³⁵ , ali one to žele, grad središte urbanog područja ministru regionalnoga razvoja i fondova EU također podnosi konačni prijedlog jednica lokalne samouprave (gradova i općina) koje ulaze u sastav urbanog područja.

³⁵ Uključivanje okolnih jedinica lokalne samuprave u urbano područje je preduvjet za korištenje mehanizma integrirana terirtorijalna ulaganja

Konačni prijedlog u oba slučaja mora sadržavati Predložak obrasca za definiranje obuhvata urbanog područja u skladu s metodologijom MRRFEU (Dodatak 2.) s dodatnim obrazloženjima za one jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav urbanog područja na temelju dodatnih kriterija (zadnji stupac Dodatka 2.), kartu urbanog područja , Temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave urbanog područja (Dodatak 3.) te prethodna mišljenja predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Prethodna mišljenja predstavničkih tijela uključuju sva dobivena kako pozitivna tako i negativna mišljenja svih jedinica lokalne samouprave koje su definirane u fazi 2. kao dio urbanog područja sukladno navedenim kriterijima. Iako se kod većih i manjih urbanih područja jedinice lokalne samouprave koje daju negativno mišljenje isključuju prilikom formiranja konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja (vidi faza 3.), ministarstvu je kao dio konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja potrebno dostaviti ista. Ukoliko se pojedine jedinice lokalne samouprave koje pripadaju urbanom području sukladno kriterijima definiranim u fazi 2. nisu očitovale o ulasku u isto (nisu dostavile niti pozitivna niti negativna mišljenja) u za to predviđenom roku, ministarstvu je potrebno dostaviti dokaz o upućenim zahtjevima za očitovanje .

Dodatna obrazloženja koja se prilažu konačnom prijedlogu obuhvata potrebno je dostaviti ministarstvu ukoliko se uključuju dodatni kriteriji (vidi faza 2.) . U ovim slučajevima grad središte urbanog područja treba detaljno objasniti razloge dodavanja jedinica lokalne samouprave temeljem dodatnih kriterija, navodeći čimbenike poput:

 sličnih društveno-gospodarskih i prostornih obilježja;

 zajedničkih potreba te problema i izazova, s naglaskom na problematiku urbanih područja (nabava roba, pružanje usluga i sl.);

 spremnosti na suradnju između jedinica lokalne samouprave u pripremi strategije za cijelo područje;

 zajedničkih razvojnih planova i projekata u određenim područjima te spremnosti na sudjelovanje u zajedničkim pothvatima, kao što su novi infrastrukturni projekti (uključujući financijski doprinos).

7. Analiza i prihvaćanje konačnog prijedloga obuhvata urbanog područja

Konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije koji uključuje okolne jedinice lokalne samouprave, grad središte urbane aglomeracije podnosi nadležnom Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Nakon što nadležno ministarstvo zatraži prethodno mišljenje na dostavljeni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te na temelju ocjene prijedloga grada središta urbane aglomeracije ministar regionalnoga razvoja i fondova EU odobrava (ili odbija) prijedlog, tj. donosi odluku o jedinicama lokalne samouprave koje ulaze u sastav urbane aglomeracije.

Konačni prijedlog obuhvata većih ili manjih urbanih područja koja uključuju okolne jedinice lokalne samouprave, grad središte urbanog područja također podnosi nadležnom ministarstvu, ali ministar isto ne potvrđuje odlukom, već ministarstvo daje mišljenje.

Ocjena prijedloga odnosi se na usklađenost prijedloga s metodologijom i kriterijima navedenim u ovom dokumentu.Nakon utvrđivanja obuhvata urbanih područja, dodatne jedinice lokalne samouprave, izvan definiranog obuhvata ne mogu se uključivati u urbane aglomeracije ili veća i manja urbana područja.

Dodatak 1 :Popis gradova središta većih i manjih urbanih područja (sukladno članku 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14)

Veća urbana područja :

* Vjerojatno uključenje u urbane aglomeracije

Manja urbana područja :

*Vjerojatno uključenje u urbane aglomeracije

Dodatak 2.Predložak obrazca za definiranje obuhvata urbanog područja u skladu s metodologijom MRRFEU

Dodatak 3.Temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave urbanog područja

³⁶ Samo za jedinice lokalne samouprave koje ulaze u urbano područje temeljem kriterija vezanog uz dnevne migracije

³⁷ Samo za jedinice lokalne samouprave koje ulaze u urbano područje temeljem kriterija vezanog uz dnevne migracije

TABLICU PRATI KARTOGRAFSKI PRIKAZ URBANOG PODRUČJA

DODATAK III. – PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKE STRUKTURE ZA IZRADU I PROVEDBU STRATEGIJE RAZVOJA URBANOG PODRUČJA ³⁸

- Nacrt prijedloga –

³⁸ Navedena organizacijska struktura predstavlja obvezu za urbana područja koja su kandidati za ITU mehanizam

Jedinice lokalne samouprave čija su predstavnička tijela donijela pozitivnu odluku o ulasku u urbano područje (u daljnjem tekstu: aktivne jedinice lokalne samouprave) , tj. koje su prepoznale potrebu za učinkovitom suradnjom kao mehanizmom za postizanje ciljeva održivog razvoja urbanog područja zajedno uspostavljaju odgovarajuću organizacijsku strukturu urbanog područja pri izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja (u daljnjem tekstu: Strategija).

U skladu s člankom 15. stavkom 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Zakon), grad koji je središte urbanog područja je nositelj izrade i provedbe Strategije (u daljnjem tekstu: nositelj Strategije) predvodi proces uspostave odgovarajuće organizacijske strukture urbanog područja.

Prijedlog organizacijske strukture tijela urbanog područja za pripremu i provedbu Strategije kao i zadaće pojedinih tijela opisani su u nastavku.

Za potrebe pripreme i provedbe Strategije, nositelj Strategije uspostavlja sljedeća tijela Urbanog područja:

1. Upravljački odbor Urbanog područja (u nastavku teksta: Upravljački odbor);

2. Tehničko tajništvo Urbanog područja (u nastavku teksta: Tehničko tajništvo);

3. Radna skupina za izradu Strategije (u nastavku teksta: Radna skupina);  

4. Partnersko vijeće Urbanog područja (u nastavku teksta: Partnersko vijeće).

1. Upravljački odbor

Upravljački odbor uspostavlja se na inicijativu nositelja Strategije. Na prvoj sjednici Upravljački odbor donosi Poslovnik o radu.

Upravljački odbor čine predstavnici svih aktivnih jedinica lokalne samouprave iz redova gradonačelnika odnosno načelnika ili njihovih zamjena (tj. druge osobe koju gradonačelnik/načelnik imenuje svojom zamjenom).  

Upravljački odbor ima predsjednika i jednog ili više dopredsjednika.

Predsjednik Upravljačkog odbora je gradonačelnik grada nositelja Strategije.

Dopredsjednik/ici Upravljačkog odbora biraju se među gradonačelnicima i načelnicima ostalih aktivnih jedinica lokalne samouprave ili njihovim zamjenicima.

Zadaće Upravljačkog odbora su:

 donošenje odluke o uspostavi Radne skupine;

 donošenje odluke o uspostavi Partnerskog vijeća;

 odobravanje organizacijske strukture, opisa poslova, broja osoblja i voditelja Tehničkog tajništva;

 odobravanje članova i voditelja Radne skupine i članova Partnerskog vijeća;

 odobravanje Poslovnika o radu Radne skupne i Poslovnika o radu Partnerskog vijeća;

 definiranje ostalih zadaća i odgovornosti svih aktivnih jedinica lokalne;

 koordinacija i upravljanje procesom izrade i provedbe Strategije;

 odobravanje svih ključnih koraka pri izradi i provedbi Strategije koje predlaže Radna skupina;

 odobravanje svih dokumenata i izvješća koje izrađuje Radna skupina;

 odobravanje i upućivanje prijedloga Strategije na mišljenje odnosno donošenje predstavničkim tijelima sukladno članku 15. stavku 5. Zakona.

2. Tehničko tajništvo

Tehničko tajništvo uspostavlja nositelj Strategije.

Organizacijsku strukturu, opise poslova, broj osoblja Tehničkog tajništva te njegovog voditelja predlaže nositelj Strategije, a odobrava Upravljački odbor.

Operativnim aktivnostima Tehničkog tajništva upravlja voditelj Tehničkog tajništva.

Tehničko tajništvo obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe rada svih tijela Urbanog područja.

Zadaće Tehničkog tajništva su:

 organizacija, koordinacija i sudjelovanje u izradi Strategije;

 organizacija, koordinacija i sudjelovanje u izradi plana provedbe Strategije te koordinacija njegove provedbe;

 sudjelovanje u identifikaciji izvora financiranja Strategije odnosno njenog plana provedbe;

 stručna podrška u pripremi i provedbi zajedničkih projekta urbanog područja koji doprinose ostvarenju ciljeva i mjera Strategije;

 suradnja sa stručnim službama svih aktivnih jedinica lokalne samouprave te nadležnim tijelima državne uprave i područne (regionalne) samouprave;

 praćenje provedbe Strategije, izrada izvješća o provedbi te izvještavanje nadležnih tijela kao i tijela urbanog područja;

 organiziranje sastanaka odnosno sjednica svih tijela Urbanog područja i izvještavanje o poduzetim aktivnostima;

 provođenje ostalih aktivnosti u skladu s metodološkim smjernicama ³⁹ .

³⁹ Sukladno metodološkim smjernicama za izradu Strategije razvoja urbanog područja od MRRFEU

3. Radna skupina

Radnu skupinu uspostavlja Upravljački odbor, na inicijativu Tehničkog tajništva.

Na prvoj sjednici Radna skupina donosi Poslovnik o radu Radne skupine.

Radnu skupinu čine voditelj Radne skupine i članovi Radne skupine.

Voditelja Radne skupine predlaže nositelj Strategije.

Članove Radne skupine čine predstavnici svih aktivnih jedinica lokalne samouprave koji se imenuju iz redova njihovih stručnih službi, na prijedlog gradonačelnika odnosno načelnika aktivnih jedinica lokalne samouprave, a koji će neposredno operativno sudjelovati u izradi, odnosno provedbi Strategije. Svaka aktivna jedinica lokalne samouprave ima u Radnoj skupini najmanje jednog člana.

Radna skupina može osnivati svoje tematske podskupine.

Zadaće Radne skupine su:

 izrada Poslovnika o radu Radne skupine;

 izrada prijedloga Strategije;

 izrada plana provedbe Strategije;

 identifikacija izvora financiranja vezano za plan provedbe Strategije;

 drugi poslovi koje joj dodijeli Upravljački odbor.

4. Partnersko vijeće

Partnersko vijeće ⁴⁰ savjetodavno je tijelo Upravljačkog odbora .

⁴⁰ Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, članak 28.)

Članove Partnerskog vijeća čine predstavnici:

- aktivnih jedinica lokalne samouprave;

- ostalih jedinica lokalne samouprave koje čine Urbano područje;

- regionalnih koordinatora;

- gospodarskih i socijalnih partnera relevantnih za Urbano područje te

- organizacija civilnog društva relevantnih za Urbano područje.

Na prijedlog Tehničkog tajništva, Upravljački odbor određuje kojim gospodarskim i socijalnim partnerima te organizacijama civilnog društva će se uputiti poziv za predlaganje člana Partenerskog vijeća.  

Djelokrug i način rada Partnerskog vijeća definirani su u skladu s važećim zakonskim odredbama ⁴¹ .

⁴¹ Uredba Vlade Republike Hrvatske, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, članak 28., stavak 6.)

Odgovornosti nositelja strategije

Nositelj Strategije inicira uspostavu te koordinira radom tijela Urbanog područja.

Nositelj Strategije uspostavlja i osigurava učinkovito djelovanje Tehničkog tajništva.

Nositelj Strategije mora osigurati učinkovitu i pravovremenu razmjenu informacija unutar uspostavljenih struktura, međusobno razumijevanje i suradnju sa svim partnerima te uključivanje svih relevantnih dionika Urbanog područja tijekom cijelog procesa izrade i provedbe Strategije.

Odgovornosti aktivnih jedinica lokalne samouprave

Odgovornosti aktivnih jedinica lokalne samouprave u Upravljačkom odboru uključuju:

 Imenovanje svojih predstavnika;

 Sudjelovanje na sjednicama Upravljačkog odbora;

 Odobravanje svih koraka u procesu izrade i provedbe Strategije.