Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Srpski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za srednje škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00699, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
-Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za osnovne škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00663, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:602-01/19-01/00026
URBROJ:533-06-19-0056
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divja
PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK
UVOD
Kurikulum predmeta Srpski jezik oblikovan je s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnog procesa. Razvojni je dokument koji je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih i saznanja proizašlih iz prakse.
Predmet Srpski jezik uči se i poučava u svim odgojno-obrazovnim ciklusima pa se u kreiranju Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Srpski jezik vodilo računa o povezivanju svih razina odgojno-obrazovnog procesa.
Kurikulum započinje Opisom predmeta; poglavljem u kojem su istaknuti svrha i specifičnosti učenja i poučavanja predmeta Srpski jezik u Modelu A.
Na određena očekivanja o tome koja znanja, sposobnosti i vještine bi učenici trebali usvojiti, ukazuje poglavlje Odgojno-obrazovni ciljevi koje daje osnovne smjernice detaljnije razrađene u drugim poglavljima dokumenta. Za razliku od ishoda, ciljevi predstavljaju najšire određena očekivanja od učenika.Naglasak je na njegovanju svijesti o važnosti materinskog jezika i kulturne baštine, ali i na osposobljavanju učenika za život u multikulturalnom društvu.
Gradivnu strukturu Kurikuluma Srpskog jezika čine četiri domene koje su međusobno isprepletene i povezane.
Unutar svake domene određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizašli iz ciljeva.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu usložnjavaju.
Pored same formulacije ishoda nalazi se i njegova razrada koja detaljnije određuje aktivnosti te sadržaji i preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Uz ishod i razradu ishoda nalazi se i razina usvojenosti “dobar” određenog ishoda, dok se ostale razine usvojenosti (zadovoljavajući, vrlo dobar i izvrstan) nalaze u Metodičkom priručniku predmeta Srpski jezik.
Opisi razina usvojenosti ishoda ne predstavljaju školske ocjene. Oni preciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se olakšava planiranje i provođenje vrednovanja. Pomoću njih se prati i koliko je učenik samostalan u ostvarivanju ishoda.
Važno je naglasiti da postoje ishodi u kojima je moguće izraziti manje od četiri razine usvojenosti. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik koji nije postigao zadovoljavajuću razinu usvojenosti ima završnu negativnu ocjenu.
Nakon tablice ishoda, slijedi popis preporučenih književnih djela koja prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za samostalnu interpretaciju učenika, odnosno lektiru, ali učitelj ima mogućnost neka kraća djela obraditi na satu, a neka druga s popisa ponuditi kao lektiru.
Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih djela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
Na kraju dokumenta nalaze se poglavlja u kojima se opisuje povezanost predmeta s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, okvirne smjernice za učenje i poučavanje te pristupi vrednovanju. Svako poglavlje Kurikuluma ukazuje na bitne odrednice, a svi zajedno čine cjelovit i neodvojiv koncept suvremenog poučavanja predmeta Srpski jezik.
Za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izrađen je kurikulum sa satnicom od 140 sati godišnje. Za srednjoškolski odgoj i obrazovanje izrađena je tablica ishoda za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole (sa satnicama 140 + 140 + 140 + 128; 140 + 140 + 105 + 96 i 105 + 105 + 105 + 96) i tablica ishoda za trogodišnje strukovne škole (105 + 105 + 96). Razlika između gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iskazana je preko preporučenog popisa književnih djela smještenih nakon tablice ishoda, a koji su razvrstani po srednjoškolskim programima odnosno različitim satnicama.
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Srpska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj koja je stoljećima izgrađivala svoj kulturni identitet istovremeno obogaćujući njezin multikulturalni prostor svojom bogatom i raznovrsnom kulturom.
Materinski jezik je najvredniji izraz identiteta jer učeći o svom jeziku i kulturi bolje upoznajemo sebe, svoj narod, svoje nasljeđe, više cijenimo sebe i postajemo sposobniji uvažavati ostale kulture i narode.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine ostvaruju na temelju propisanih zakonskih akata, Ustava i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Srpski jezik u Modelu A ima posebno mjesto jer se cjelokupno učenje i poučavanje odvija na materinskom jeziku. Učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u nastavi stranih jezika prijevodi tekstova obvezno se pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Svrha učenja srpskog jezika je čuvanje, njegovanje i prenošenje tradicije i kulture koju učenik kritički promišlja, poticanje razvoja integriteta i identiteta, osjećaja nacionalne pripadnosti, ali i pripadnosti europskoj zajednici.
Materinski jezik predstavlja bogatstvo u koje je utkano cjelokupno iskustvo, znanje i kultura jednog naroda, pa stoga učenje i poučavanje materinskog jezika ima suštinski značaj za intelektualni, emocionalni i društveni razvoj učenika. Vladanje materinskim jezikom je temeljna kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta i zato se uči na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika učenici upoznaju najznačajnije pisce i djela srpske književnosti, osposobljavaju se za samostalnu interpretaciju različitih umjetničkih, ali i neumjetničkih tekstova, postupno proširuju saznajne vidike, razvijaju kritičko mišljenje, originalna gledišta, kreativnost, samopouzdanje i preuzimaju inicijativu, aktivnu i odgovornu ulogu u svom obrazovanju.
Kroz predmetni kurikulum Srpskog jezika učenici se odgajaju u duhu općeg humanističkog progresa i tolerancije, potiču na razvijanje trajnog interesa za nova saznanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje.
Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu, usmjeren je na razvijanje sposobnosti izražavanja učenika, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja, razvijanje ljubavi prema čitanju te strategije učenja putem čitanja, kao i na medijsko obrazovanje učenika te postupno i kontinuirano razvijanje čitalačke pismenosti. Predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno, što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti.
Kurikulum predmeta Srpski jezik uvažava različite razvojne mogućnosti učenika, njihove potrebe i interese. primjenjivanje principa znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz učeničku svjesnu aktivnost, istraživanje i stvaranje, polazišta su u organizaciji nastave materinskog jezika, koja će učenike oplemenjivati i odgajati za estetsko i humano.
Po uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici imaju mogućnost opredijeliti se za svijet rada ili nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili, ukoliko to žele, u Republici Srbiji, upravo zahvaljujući školovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenik:
1.Razvija ljubav prema materinskom jeziku te poštuje, njeguje i unapređuje kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturalnom društvu.
2.Usvaja gramatička i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama, putem različitih medija i u različite svrhe.
3.Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja različite informacije i sadržaje, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4.Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5.Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenje i poučavanje Srpskog jezika odvija se kroz četiri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene:
Književnost
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
U svim domenama razvija se komunikacijska jezična kompetencija, odnosno četiri sposobnosti sporazumijevanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje.
Domena Književnost temelji se na čitanju književnog teksta i na estetici recepcije, u skladu s jednim od osnovnih principa moderne nastave usmjerene na učenika. Kako tekst tek u svijesti čitatelja postaje umjetničko djelo, prije rada na književnom tekstu treba stvoriti snažan doživljajni kontekst, a tek nakon recepcije i interpretacije mogu se ostvariti određena književnoteorijska i ostala uopćavanja.
Ova domena razvija ljubav prema čitanju, sposobnost da učenik interpretira ono što je pročitao i da uspoređuje razna književna djela. Osim obveznih lektirnih djela vrlo je važno da se učeniku ostavi i mogućnost slobodnog izbora, kako bi se poticalo čitanje radi osobnog zadovoljstva i stvaranje čitalačke navike.
Domena Jezik temelji se na shvaćanju i obrazlaganju jezičnih pojava, koje učenik uočava u njihovoj praktičnoj funkciji ostvarenoj u pisanom tekstu ili živoj govornoj komunikaciji. Vrlo je važno jezične zakonitosti savladati prvo na materinskom jeziku, što je preduvjet za učenje svih drugih jezika. Kroz ovu domenu učenik usvaja i primjenjuje jezičnu normu standardnog jezika: ortoepska, ortografska, morfološka, sintaksička, leksička i stilistička pravila, njeguje jezičnu kulturu, usvaja pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja te prepoznaje i osuđuje govor mržnje.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo potiče kreativno stvaralaštvo učenika te razvija sposobnost učenika da se u govoru i pisanju pridržava svih pravila dobre komunikacije, da iskaže interes za sugovornika kao i spremnost na toleranciju. Potiče se intelektualna radoznalost, argumentirano obrazlaganje i raspravljanje, razvija se suradničko učenje, samostalnost i odgovornost.
Komunicirajući, učenik ne izražava samo svoje misli i osjećaje, već i stupanj duhovnog razvoja, a učitelj uvažava svakog učenika, njegove ideje i individualne sposobnosti.
Domena Kultura i mediji - Kultura podrazumijeva sustav vrijednosti, stavova i običaja određene društvene zajednice, a najvažniji kulturni alat koji oplemenjuje čovjeka i omogućuje mu da se izrazi je umjetnost.
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s radom kulturnih ustanova, razvija naviku posjećivanja kulturno-umjetničkih događaja te ga se potiče da i sam aktivno sudjeluje u različitim kulturnim manifestacijama. Učenik razvija estetsku kompetenciju, upoznaje kulturu i umjetnost te njeguje tradiciju svog naroda.
Ova domena razvija i medijsku pismenost kao vještinu i sposobnost postavljanja pitanja koja su temelj istinske demokracije: Tko je konstruirao ovu poruku i zašto je šalje? Osim što razvija sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka, učenik razvija i sposobnost odašiljanja poruka putem medija. Učenik također uviđa razliku između visoke i popularne kulture te proučava popularnu kulturu i njezin utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti.
Kroz ovu domenu učenik shvaća značaj i ulogu medija, cenzuru i propagandu, pravo na informaciju i pravo na privatnost te suštinske postulate etike medija.
Književnost
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s razvojem i reprezentativnim djelima srpske književnosti, procjenjuje njezino mjesto u europskom kontekstu, ali i njezin doprinos europskoj književnosti. Učenik usvaja osnovna znanja iz teorije i povijesti književnosti kako bi njegov doživljaj i razumijevanje problematike djela bili što potpuniji, s vremenom samostalno interpretira i prosuđuje književni tekst te izražava, objašnjava i argumentirano brani svoje stavove. Ova domena obrazuje učenika koji može, na temelju svog čitalačkog iskustva, u mnoštvu knjiga koje su nam danas dostupne odabrati djela koja vrijedi čitati, u skladu s estetskim i etičkim mjerilima.
Najvažniji zadatak domene Književnost jest da razvije ljubav prema simpatičkom čitanju i potiče čitanje kao životni stil primjenjujući suvremene metode, da bi učenici čitanje doživjeli kao radost i uživanje, a ne kao napor.
Ivo Andrić je rekao: „Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.“ Prema tome, kroz domenu Književnost učenik obogaćuje svoj unutarnji svijet, svoj rječnik, spoznaje sebe i druge, razvija sposobnost empatije, kritičko mišljenje i divergentno razmišljanje, a stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama.
Jezik
Kroz ovu domenu učenik upoznaje razvoj i osnovne zakonitosti srpskog standardnog jezika te razmatra jezik kao društvenu pojavu i komponentu nacionalnog identiteta.
Učenik razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove i zna ih primijeniti u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama. Usvojena gramatička i pravopisna znanja i vještine, učenik uspješno primjenjuje pri analizi i oblikovanju teksta te istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na temelju konteksta.
Učenik kreira tekstove koji imaju praktičnu namjenu (pozivnice, molbe, formulari i slično), razumije i upotrebljava javne obavijesti, odnosno, na temelju implicitnih znanja o jeziku, razvija čitalačku pismenost i funkcionalna znanja.
Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja, jezik je temelj za intelektualni, moralni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj pojedinca te ova domena razvija komunikacijske i socijalizacijske sposobnosti učenika i jezičnu toleranciju.
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura izražavanja i stvaralaštvo razvija učenika koji pravilno i smisleno izražava vlastite misli, osjećaje i stavove, pridržavajući se svih pravila dobrog govora i pisanja. Kultura izražavanja traži veliku kulturu duha pa je nužno kod učenika poticati asertivan odnos prema sugovorniku.
Ova domena njeguje kreativno pisanje, obogaćuje učenikov rječnik, razvija njegov jezični i stilski izraz. Učenik razvija kulturu usmenog i pisanog izražavanja i vještine opisivanja, prepričavanja, izvještavanja, argumentiranog obrazlaganja i raspravljanja, istraživanja, prezentiranja i referiranja. Potiče se literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvaralaštvo.
Ova domena njeguje interpretativno, istraživačko, kritičko, izražajno, ali i stvaralačko čitanje i kazivanje, pomoću kojeg se učenik oslobađa treme, razvija samopoštovanje i samouvjerenost te gradi svoj stil govorenja.
Potiče se kreativno stvaralaštvo učenika, individualnost, mašta, otvorenost i hrabrost, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te razvoj divergentnog mišljenja.
Da bi se razvio u jedinstvenu osobnost koja će biti sposobna doprinijeti razvoju društva, učeniku se treba omogućiti sloboda izražavanja i ispoljavanja vlastitog kritičkog stava.
Kultura i mediji
Suvremena nastava ne smije ignorirati veliki utjecaj i ulogu medija u današnjem društvu. Da bi učenik mogao kritički sagledati medije, mora biti medijski pismen i mora imati razvijeno kritičko mišljenje.
Domena Kultura i mediji temelji se na principu istraživanja teksta, odnosno na interpretaciji velikog broja verbalnih i vizualnih simbola koje svakodnevno primamo putem medija. Učenik se osposobljava za komunikaciju s medijima, razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka. Upoznaje klasične i moderne izvore znanja i informacija i osposobljava se za samostalno učenje.
Učenik razvija naviku da posjećuje kulturne događaje i tako razvija svoj kreativni potencijal i estetski senzibilitet te promišlja o utjecaju kulture, popularne kulture i tradicije na vlastiti kulturni identitet. Ova domena kod učenika razvija percepciju, koncentraciju i vizualnu memoriju, kao i samopouzdanje, empatiju, solidarnost i toleranciju.
Učenik se potiče na stvaranje medijskih poruka i kreativno izražavanje, a svojim umjetničkim stvaralaštvom doprinosi oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Većina odgojno-obrazovnih ishoda razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole pa se pojedine komponente razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim ciklusima koji slijede. Tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio ishoda je i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Književnost većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). U ovom dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti “dobar”.
Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
SJ OŠ
Srpski jezik, osnovna škola
SJ SŠ
Srpski jezik, srednja škola
A.
Domena Književnost
B.
Domena Jezik
C.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo
D.
Domena Kultura i mediji
A.1.
Domena Književnost, prvi razred
A.1.1.
Domena Književnost, prvi razred, ishod jedan
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do četvrtog razreda osnovne škole
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠA.1.1.
Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine
-uočava vezu slike i teksta u slikovnici
-prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe
-prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi
-prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme dešavanja radnje u priči
-uočava likove i njihove istaknute osobine
-razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
-prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor
-prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu
-prepoznaje strofe i stihove u pjesmi, glavni događaj i likove u priči te kratke narodne umotvorine
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (pjesme, kraće priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u Bukvaru, čitanci zvučnoj čitanci i i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se samo imenuju i opisno obrazlažu (uočava se njihova uloga u tekstu) bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita četiri lektirna djela (sa popisa predloženih tekstova). Jedan sat domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom
SJ OŠ A.1.2.
Učenik prepoznaje dramski tekst
-prepoznaje dramski tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici
-prepoznaje glavni događaj
-uočava likove i njihove istaknute osobine
-prepoznaje oblik kazivanja u dramskom tekstu (razgovor)
-prepoznaje dramski tekst
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s dramskim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
dramski tekstovi u čitanci i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na primjeru odabranih dramskih tekstova (kratkih, stilski i jezično razumlјivih; primjerenih recepcijskim mogućnostima učenika i njegovom interesu) učitelј treba osmisliti stvaralačke aktivnosti učenika (scenski nastup, čitanje po ulogama).
SJ OŠ A.1.3.
Učenik razvija čitalačku naviku
-čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitalačkih navika
-uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi
-na temelju preporuke učitelja ili knjižničara čita kraće književne tekstove primjerene uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita kraća književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva), vodi bilješke o pročitanom i uspoređuje ih sa bilješkama drugih učenika u odјelu.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.1.1.
Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku
-razlikuje glasove, šumove i zvukove
-aktivno sluša govorne poruke
-uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed
-pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice
-prepoznaje jezične elemente (fonem, grafem)
-prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira
-dekodira slova i povezuje ih u riječ
-oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi
-prepisuje riječi i rečenice
-prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku
-samostalno provodi glasovnu analizu i sintezudvosložnih i trosložnih riječi
-pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće rečenice
-povezuje slova u riječ, čita rečenice i kraći tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezičke igre, slike, tekstovi (rečenice i riječi); mogu se odabrati premetalјke, rebusi, palindromi, ulančavanje, dopunjaljke, jednostavne križaljke i slično
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U toku pripremnog perioda kroz različite aktivnosti (promatranja, slušanja, govorenja, motorička vježbanja) učitelј treba ispitati predznanja učenika na osnovu kojega bira metodu i postupak koji će koristiti u nastavi (monografski, grupni ili njihovu kombinaciju). Posebno treba imati na umu da učenik mora pravilno artikulirati svaki glas (pojedinačno i u glasovnim skupinama) kako bi i znak kojim je obilježen mogao prepoznati i točno pročitati u riječima (za korigiranje grešaka organiziraju se posebne vježbe ili učenik upućuje logopedu). Pojam riječi i rečenice usvajaju se spontano kroz svakodnevne razgovore. Poučiti učenike da je njihov materinski jezik srpski jezik, a pismo ćirilica.
SJ OŠ B.1.2.
Učenik obogaćuje fond riječi
-poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (uloga govornika, slušatelja, sugovornika i čitatelja)
-koristi se rječnikom u čitanci
-uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano
-poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama
-prepoznaje riječi koje znače nešto umanjeno ili nešto uvećano
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kontinuirano uvoditi nove riječi u rječnički fond učenika. Osposoblјavati učenike uočavanju nepoznate ili manje poznate riječi u razgovornim situacijama ili tekstu. Učitelј ohrabruje učenika da samostalno potraži u rječniku (Bukvar ili čitanka) objašnjenje tih riječi kako bi što bolјe sudjelovao u razgovornim situacijama ili razumio tekst.
SJ OŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje različite vrste rečenica
-prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
-uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova
-prepoznaje, prema izgovoru (intonaciji) i u tekstu (na temelju rečeničnih znakova), izjavne, upitne i usklične rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre (stvarne i zamišlјene), tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Rečenice uočavati unutar teksta. Učitelј treba kontinuirano upućivati učenike pravilnom intoniranju rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilnom akcentiranju riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.1.4.
Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove
-označava velikim slovom početak rečenice
-upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana)
-označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom
-navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz minimalne pogreške
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre, tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poželјno je da učenik uočava rečenice u okviru teksta. Jezične igre mogu biti igre riječima (izostavlјanje početnog slova, anagrami od zadanih slova, izmišlјanje šalјivih imena za određeni pojam npr. jabuka - Rumenka Žutić), igre rečenicama (dopunjavanje započete rečenice na duhovit način, sastavlјanje rečenica od zadanih riječi, ispravlјanje ispremještanih riječi u rečenicama, ispravlјanje pogrešno napisanog interpunkcijskog znaka u rečenicama ili tekstu), igre pogađanja (postavlјanje pitanja o nekom pojmu, izmišlјanje duhovitih odgovora na postavlјeno pitanje) i slično.
Diktat u početku vježbanja treba biti jednostavan (jednosložne i dvosložne riječi, proste rečenice).
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.1.1.
Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje
-sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi
-imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru
-odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru
-upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i učtivosti
-prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje
-priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika
-sluša i razumije jednostavan strukturiran govor/tekst te točno i punom rečenicom odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila učtivog ophođenja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije (npr. razgovor s igračkom, kućnim lјubimcem, likom iz književnoumjetničkog teksta, omilјenim sportašem i sl.), situacione igre tj. stvarne situacije (npr. razgovor u trgovini, u knjižnici, kod liječnika i sl.), telefonski razgovor s vršnjacima ili odraslom osobom, slike i nizovi slika, aplikacije, tekstovi, kazališna predstava, animirani film
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj razgovornih situacija učitelј bira prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja stalno podstičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišlјenje, oblikuje pitanja, iskazuje osobni osjećaj i doživlјaj, odnosno, razvija komunikacijsko-jezične vještine. Preporučeni oblici su pričanje, prepričavanje i opisivanje. Kazivanje zapamćenih tekstova ne pretpostavlјa puko memorisanje teksta, već razvijanje govornih vrednota.
SJ OŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu čitanja
-čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi
-prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje)
-čita rečenice i jednostavno strukturirane tekstove čineći manji broj grešaka i razumije pročitano
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slovarica (igre slovima i riječima), različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi koji trebaju biti kratki, interesantni i primjereni uzrastu učenika.
Usavršavanje čitanja treba uvježbavati na različitim tekstovima.
SJ OŠ C.1.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice sa dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima
-piše diktat za primjenu pravopisnih pravila
-opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju
-prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije
-piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
-razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slovarica, slike, nizovi slika, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј neposredno pokazuje način pisanja i ispravlјanja pogrešno napisanog te vodi računa o tehničkim elementima koji omogućavaju pravilno pisanje. Učenik uči da piše tiskana i pisana slova, riječi i kraće rečenice. Pojedinačno pisanje slova ne treba biti dulje od dva reda u bilježnici, a opterećenost pisanjem (u kontinuitetu) ne treba da je dulja od 20 minuta. Vježbe pisanje, kao i čitanja, učitelј nikada ne organizira izdvojeno, već u sadejstvu sa ishodima ostalih domena predmeta.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.1.1.
Učenik prepoznaje animirani film
-imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu
-prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret
-prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu
-izražava vlastiti doživljaj filma
-određuje redoslijed događaja u filmu
-priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma
-prepoznaje glavne i sporedne likove u filmu
-uspoređuje osobine likova
-objašnjava poruku filma
-prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj
-izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu
-prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču
-samostalno prikazuje tijek događaja u stripu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
crtani i lutkarski film tematski i sadržinski primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanom animiranom filmu kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.1.2.
Učenik prepoznaje kazališnu predstavu
-prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište
-prepoznaje lutkarsku predstavu
-izražava vlastiti doživljaj
-prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave
-uočava da glumci pokreću i „posuđuju“ glas lutkama
-oživljava scensku lutku
-izvodi kraći odlomak dramskog teksta
-prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kazališna predstava tematski i sadržinski primjerena recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanoj kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.1.3.
Učenik upoznaje školsku knjižnicu
-upoznaje se s radom školske knjižnice, pravilima ponašanja u knjižnici i načinom pozajmljivanja knjiga
-pronalazi željenu knjigu
-pozajmljuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu)
-razlikuje knjižnicu od knjižare
-samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
-prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, pjesme, priče, dječji časopisi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici. Ishod se ne vrednuje sumativno.
SJ OŠ D.1.4.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni
identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije ( npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se podstiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
2. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.2.1.
Učenik razlikuje pjesmu, priču dramski tekst i kratke narodne umotvorine
-prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta
-razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob
-uočava jednostavne pjesničke slike
-razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine
-razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
-razlikuje glavne od sporednih likova
-prepoznaje slijed događaja u tekstu
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u čitanci, zvučnoj čitanci i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se samo imenuju i opisno obrazlažu (uočava se njihova uloga u tekstu) bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita pet lektirnih djela sa popisa predloženih tekstova. Dva sata domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.2.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitalačke navike
-u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog
-uz poticaj učitelja čita kratko književno djelo primjereno uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita kraća književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.2.1.
Učenik obogaćuje fond riječi
-pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu
-sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)
-razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno „r“)
-rastavlja riječi na slogove;
-razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja
-razlikuje materinski jezik od drugih jezika
-poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike
-prepoznaje ekavski i ijekavski izgovor
-prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru
-samostalno rastavlja dvosložne riječi na slogove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Uvoditi nove riječi u aktivni rječnički fond učenika. Učitelј treba imati u vidu da je uspješnost u ovladavanju jezičkim znanjima usko povezano s konkretnom situacijom u odjelu (odstupanja od književnog govora, učestalost grešaka koje se javlјaju u usmenoj i pisanoj komunikaciji) pa je veoma važno kontinuirano praćenje učenika.
SJ OŠ B.2.2.
Učenik prepoznaje imenice i glagole
-prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave
-prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola
-izvodi imenice od glagola i glagole od imenica
-razlikuje imenice i glagole u jednostavnim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre (stvarne i zamišlјene)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici jezične pojave uočavaju u okviru teksta i govornih situacija gdje se ona prirodno ispolјava, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti učenika. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.2.3.
Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikativnoj funkciji i obliku
-razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice
-razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme
-razlikuje u govoru/tekstu rečenice na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika te uz poticaj piše rečenice jednostavne strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre (stvarne i zamišlјene)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira da se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti učenika na satu - stvaralačku primjenu.
Učitelј treba kontinuirano upućivati učenika na pravilno intoniranje rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilno akcentiranje riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.2.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika)
-rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu
-uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno
-uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke
-uz manji poticaj primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova uz manji broj grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje potiču radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo u saznavanju i primjeni dane jezične pojavnosti. Prilikom vježbanja poći od jednostavnijih zadataka (prepoznavanje, preoblikovanje) ka složenijim (pisano i usmeno stvaranje).
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.2.1.
Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove
-pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst
-izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/nesviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (video zapis)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture. Učenik na različitim sadržajima razvija smisao za govorni stil kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emotivno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl.
SJ OŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog
-čita naglas i u sebi, razumije pročitano
-pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja,smiješne riječi i neobične izraze te razgovara o njima
-čita tekst po ulogama
-usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog)
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi odgovore u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) nelinearni tekstovi (tablice, rasporedi), tekstovi s praktičnom namjenom (popisi, upute, pozivnice i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika.
SJ OŠ C.2.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno poštujući usvojena pravopisna pravila
-piše diktat za primjenu pravopisnih pravila i autodiktat
-opisuje predmete i likove na temelju neposrednog promatranja prema planu opisa (zajednički, individualni)
-izvještava o obavljenom zadatku (zajednička akcija, sportski susreti, natjecanja u školi i sl.)
-piše adresu (primatelja i pošiljatelja)
-rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (jednostavni primjeri)
-samostalno sastavlja kraću priču od zadanih riječi
-komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat)
-vodi dnevnik čitanja
- piše odgovore na pitanja punim rečenicama pisanim ćiriličnim slovima, poštujući usvojena pravopisna pravila
- uz poticaj razlikuje i piše kraće pisane poruke
- uz poticaj piše dnevnik čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slike i nizovi slika, različite vrste tekstova (pismo, čestitka, oglas, plakat, izvješće, pisani sastav, diktati), jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј vodi računa o individualnim mogućnostima učenika, podstiče ga na samostalan rad i kreativan način izražavanja. Vježbe pisanja (prepisivanje rečenica, povezivanje riječi u rečenice ili rečenica u tekst, dopunjavanje rečenica ili teksta, sastavlјanje rečenica/teksta prema zadanim riječima, postavlјanje pitanja na dane odgovore, sažimanje i proširivanje teksta, opisivanje i sl.), učitelј nikada ne organizira izdvojeno, već u sadejstvu sa ishodima ostalih domena predmeta. Učitelј kontinuirano prati i motivira učenike u području lijepog pisanja, a povremeno za tu aktivnost organizira i dodatne sate.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.2.1.
Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova
-ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove)
-razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi
-izvodi odlomak dramskog teksta
-samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave
-prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja
-izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
animirani filmovi i kazališne predstave tematski i sadržajno primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje svog stava o odgledanom animiranom filmu ili kazališnoj predstavi, kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.2.2.
Učenik razlikuje tiskane medije
-samostalno posuđuje i vraća knjige
-s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine (npr. školske)
-razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa
-stvara „svoje“ novine
-razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine s obzirom na periodiku objavljivanja i sadržaje
-samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa
-uz poticaj prikazuje jedan događaj kroz strip
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječji stripovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.2.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječije narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije ( npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
3. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.3.1.
Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost
-identificira obilježja basne
-razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje
-prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst u kom je prikazan život ili dio života neke ličnosti
-razlikuje onomatopeju i poredbu u tekstu i govoru
-uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu
-razlikuje lirsku i epsku pjesmu
-zapaža ideju u epskom djelu
-uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi
-zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
-uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru
-prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu
-razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu
-razlikuje kratke narodne umotvorine
-prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i izdvaja temu teksta
-na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web stranicama digitalnih knjižnica i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se imenuju i opisno obrazlažu u okviru teksta (uočava se njihova uloga u tekstu). Književni pojmovi: pjesnička slika, rima, ritam, poredba, lirska pjesma, epska pjesma, piščev govor, govor likova, dramski lik i glumac, dramska radnja, dramski sukob, scenski prostor.
Učenik čita pet lektirnih djela (sa popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.3.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira književna djela za razvijanje čitalačke navike
-izražava doživljaj književnog teksta (sviđanje/nesviđanje) i vlastiti stav o pročitanom potkrijepljujući ga navodima iz teksta
-uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј podstiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.3.1.
Učenik obogaćuje fond riječi
-razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja
-proširuje vlastiti rječnik otkrivajući značenje novih riječi i primjenjujući ih u svakodnevnom govoru
-preoblikuje imenice, glagole i pridjeve gradeći nove riječi
-razlikuje neknjiževne riječi (zavičajnog govora) od književnih
-samostalno objašnjava značenje riječi te ih primjenjuje u jednostavnim izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
-preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja obima značenja u okviru jedne riječi i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta pri čemu treba imati u vidu prethodno čitalačko iskustvo učenika, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba) se zasniva na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni pojmovi se, također, usvajaju tokom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno podstiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.
SJ OŠ B.3.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)
-razlikuje vlastite i zajedničke imenice
-razlikuje rod i broj imenica
-razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje
-prepoznaje lice i broj glagola
-prepoznaje glagolske oblike za iskazivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
-prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
-razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
-prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno ispolјavaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma interesantan je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) i slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.3.3.
Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove
-preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto
-povezuje rečenice u kraći vezani tekst
-prepoznaje subjekt i predikat
-prepoznaje oblike upravnog govora u tekstu
-preoblikuje upravni govor u neupravni
-uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
-u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove
-u jednostavnim primjerima razlikuje piščev govor od upravnog govora i preoblikuje ga u neupravni
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pristup određenoj jezičnoj pojavi zasniva se na njezinim bitnim karakteristikama i stilskim funkcijama što, uz vezanost za odgovarajuće tekstove i govorne situacije, potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti na satu - kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o interesovanju učenika ili od konteksta nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.3.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela)
-prepoznaje opće skraćenice i skraćenice za mjere
-upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada su u vezi s glagolom
-upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnika u pisanju upravnog govora
-objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova i skraćenica
-na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se podstiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo jer pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanju govorne kulture, razvijanju govornog stila kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi (ah, hm, znaš, kad, ovaj, kako se kaže) u govoru.
SJ OŠ C.3.2.
Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova
-čita naglas i u sebi, razumije pročitano
-izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog)
-čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihovog prikazivanja u tekstu)
-izražava vlastiti doživljaj o pročitanom argumentirajući ga navodima iz teksta
-izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze
-čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te na temelju poticajnih pitanja pronalazi osnovne podatke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je “čitanje u sebi” najplodonosniji oblik sticanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke podstiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.
SJ OŠ C.3.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine)
-opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti)
-oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i predstojećem događaju
-oblikuje opširniju obavijest o prošlom događaju (izvještaj)
-izvještava o sebi (kratka autobiografija)
-razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)
-rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri)
-piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji dio tj. razrada i završni dio tj. zaključak)
-oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)
-vodi dnevnik čitanja
-samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke
-samostalno piše bilješke o pročitanom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS-priče, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishodom se ostvaruju unutarpredmetne i međupredmetne teme (Učiti kako učiti, Lični i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja - omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.3.1.
Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu
-razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave
-prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, redatelj, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)
-prepoznaje sadržaje i tijek radnje
-analizira glavne i sporedne likove
-određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu
-razlikuje glavne i sporedne filmske uloge
-uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen
-razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
-prepoznaje osnovna obilježja igranog filma
-uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu sa redoslijedom događaja igranog filma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
igrani film, animirani film, kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika u iskazivanju zaključaka i stava o gledanom igranom filmu za djecu, uspoređivanju navedenih sadržaja kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.3.2.
Učenik razlikuje tiskane od digitalnih medija
-razlikuje tiskane (knjigu, dječju enciklopediju, novine i sl.) od digitalnih medija
-prepoznaje put nastanka knjige
-uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija)
-pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom
-stvara razredne novine
-pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dječja digitalna knjižnica)
-upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta
-razlikuje tiskane i digitalne medije i samostalno pronalazi traženi podatak u jednom (tiskanom) izvoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija;
digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, YouTube i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenike na uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, utisci, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi i sl.), formiranje lične knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/video zapisa sa umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.3.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
-običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
4. razred OŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.4.1.
Učenik razlikuje književne vrste
-opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu
-tumači kratke narodne umotvorine
-uočava značajne pojedinosti u opisu prirode
-zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini utisci u tekstovima
-uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)
-uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije
-uočava didaskalije
-prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
-razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja
-samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web stranicama digitalnih biblioteka i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se imenuju i opisno obrazlažu u okviru teksta (uočava se njihova uloga u tekstu). Književni pojmovi: običajna narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, vidna i zvučna pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis, didaskalije.
Učenik čita šest lektirnih djela (sa popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.4.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira književna djela i preporučuje drugima
-analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom
-uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.4.1.
Učenik razlikuje značenje riječi i izraza
-razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama
-razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi
-izvodi nove riječi od drugih riječi npr. imenice od pridjeva i glagola i obrnuto
-uočava naglašene i nenaglašene riječi
-zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice
-razlikuje značenje riječi, proširuje vlastiti rječnik te ih uz poticaj primjenjuje u svakodnevnom govoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja obima značenja u okviru jedne riječi, preoblikovanje riječi u nove riječi ( učenik - učiti - učenički) i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta pri čemu treba imati u vidu prethodno čitalačko iskustvo učenika, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba, personifikacija) se zasniva na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni pojmovi se, također, usvajaju tokom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.
SJ OŠ B.4.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)
-uočava zbirne imenice
-razlikuje lice i broj glagola
-razlikuje osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
-razlikuje opisne i posvojne pridjeve
-prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica
-prepoznaje glavne i redne brojeve
-razlikuje vrste riječi i glagolska vremena
-uz poticaj pretvara glagolska vremena iz prezenta u perfekt i futur (jednostavni primeri)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno ispolјavaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma interesantan je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) ili slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.4.3.
Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst
-razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu
-prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu)
-razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika)
-razlikuje rečenice po značenju i obliku
-uz poticaj oblikuje rečenice te ih povezuje u kraći tekst
-razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
-razlikuje i identificira u tekstu upravni i neupravni govor
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pristup određenoj jezičnoj pojavi zasniva se na njezinim bitnim karakteristikama i stilskim funkcijama što, uz vezanost za odgovarajuće tekstove i govorne situacije, potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti na satu - kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o interesovanju učenika ili od konteksta nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.4.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena
-objašnjava skraćenice višečlanih naziva
-primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
-primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora uz poticaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se podstiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo jer pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika.
SJ OŠ B.4.5.
Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku
-uočava društvenu uvjetovanost jezika
-razlikuje govorni i pisani jezik
-razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva
-razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi
-uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
-prepoznaje pojmove, službeni jezik i jezik u službenoj uporabi te uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre, kazališne i filmske predstave, dječji časopisi i novine na srpskom jeziku i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržajima i aktivnostima se postupno provodi opismenjavanje najmlađih učenika na osnovu ortoepskih i ortografskih standarda srpskog književnog jezika, te razvijanje receptivne i produktivne uporabe jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Neophodno je da učenici koriste srpski jezik u svim aktivnostima u školi. Navedeni sadržaji na materinskom jeziku potiču na razvijanje, čuvanje i poštivanje vlastitog kulturnog i nacionalnog identiteta.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.4.1.
Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svojemisli, osjećaje i stavove
-aktivno sluša govor sugovornika
-sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radio- emisije)
-u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor
-razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja
-sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)
-opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa)
-prepričava tekst u cjelini (sa izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno sačinjenom planu
-sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja
-sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
-kazuje kraće tekstove na temelju zajednički sačinjenog plana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanju govorne kulture, razvijanju govornog stila kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi u govoru.
SJ OŠ C.4.2.
Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova
-čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog
-usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni)
-potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta
-prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica) izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički sačinjenom planu;
-izdvaja nove riječi i neobične izraze
-čita tekstove, razumije pročitano, razlikuje dijelove teksta te na temelju danih preporuka/ poticajnih pitanja pronalazi važne podatke i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, dječji časopisi i novine i dr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je “čitanje u sebi” najplodonosniji oblik sticanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke podstiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.
SJ OŠ C.4.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)
-opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim)
-izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku
-sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi
-stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu
-oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)
-vodi dnevnik čitanja
-prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS-priče, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishodom se ostvaruju unutarpredmetne i međupredmetne teme (Učiti kako učiti, Lični i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja - omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.4.1.
Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije
-prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma
-uspoređuje dokumentarni film sa igranim filmom, televizijskom ili radio-emisijom za djecu
-raspravlja o televizijskim i radio-emisijama
-vrednuje kazališnu predstavu/film
-osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film ( o obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute
-osmišljava kraću kazališnu predstavu
-prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
-uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o gledanom igranom filmu za djecu kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlјa o gledanoj predstavi ili filmu, stvara vlastiti kraći dokumentarni film kamerom mobilnog telefona (o obitelji, prijatelju, kućnom lјubimcu, školi i sl.), osmišlјava kazališnu predstavu (scena, kostimi, dramski tekst, gluma).
SJ OŠ D.4.2.
Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane i digitalne medije
-pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.)
-razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija
-pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovom uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac)
-uređuje zidne novine
-razlikuje zabavnu od obavijesne ena internetu
-upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu)
-pronalazi potrebne podatke u referentnoj literaturi, časopisima ili edukativnim digitalnim medijima na osnovu poticajnih pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija;
digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, Antologija srpske književnosti, Projekat Rastko, ICDL - International Children’ s Digital Library, YouTube i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenike na aktivnije uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu, gradsku), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, utisci, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi), formiranje lične knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/video zapisa sa umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.4.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
- običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od petog do osmog razreda osnovne škole
5. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.5.1.
Učenik razlikuje osnovne odlike književnih rodova
(lirika, epika, drama)
-razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste
-uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica)
-razlikuje književne vrste i uz manju pomoć učitelja razlikuje književne rodove; vođen smjernicama uočava obilježja književnih rodova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, roman za djecu i mlade (odlomak), dramski tekst (radio-drama).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.5.2.
Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj
-izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela
-razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta
-uočava glavne motive, temu i poruku djela
-prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetično ponašanje negativnih likova
-uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj; povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem
-uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etičko i osuđuje neetično ponašanje likova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), avanturistički roman (lektira), pjesme pretkosovskog ciklusa.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.
SJ OŠ A.5.3.
Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje
osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima
-karakterizira književni lik na temelju njegovog izgleda, postupaka, govora
-uviđa razliku između povijesnog i književnog lika
-uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi
-prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja
-prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora
-prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja
-uočava razliku između pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), epske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.5.4.
Učenik razlikuje osnovne značajke lirske i lirsko-epske umjetničke, te lirske i epske narodne pjesme
-razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme
-uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme
-prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih
-uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
-opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme, te lirsko-epske umjetničke pjesme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
narodne lirske pjesme, narodne epske pjesme, lirske umjetničke pjesme, poema.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o odlikama pjesama povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne i umjetničke poezije, različitih vrsta lirskih pjesama, te epske pjesme i poeme koristeći razne metode.
SJ OŠ A.5.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-predstavlja odabrani književni tekst, obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i eventualne poticaje za čitanje (preporuka knjižničara, prijatelja, roditelja, učitelja, film i drugo)
-uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu
-ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje
-bira književni tekst prema svom interesu
-predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja
-pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i veštine koje je stekao tokom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj dela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.5.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije
-određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrijebljeni
-identificira neknjiževne riječi i uočava njihovu funkciju u tekstu/govoru
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost
-prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi
-pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza
-proširuje krug reči koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
-uz poticaj razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu te ih povremeno primjenjuje
SJ OŠ B.5.2.
Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu.
-razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, lične imeničke zamjenice i nelične (upitno- odnosne, neodređene, niječne, opće)
-razlikuje nepromjenjive riječi
-razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike i glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi
-razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima
-razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža
-prepoznaje oblike prezenta pomoćnih glagola (jesam, biti i htjeti) u rečenici i jezičnim situacijama
-uspoređuje određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu
-razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva
-uočava komparativ i superlativ pojedinih priloga za način, količinu i mjesto (dobro, lijepo, malo, mnogo, daleko)
-uz poticaj prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
SJ OŠ B.5.3.
Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu
-razlikuje strukturu jednostavne rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apozicija) te uočava sročnost
-razlikuje glagolski i imenski predikat
-razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata
-prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta
-vlada upravnim i neupravnim govorom
-uz poticaj uočava i razlikuje u tekstu upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje i povezuje u jednostavan tekst
SJ OŠ B.5.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
-primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta)
-piše zarez uz vokativ i apoziciju
-primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
-primjenjuje uz poticaj pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
SJ OŠB.5.5.
Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor.
-uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
-razvija pravilan stav prema izgovorima srpskog standardnog jezika (ekavski i ijekavski)
-uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima
-uočava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova).
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C. 5.1.
Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja
-razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj
- izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta
-priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
-primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-uočava poštapalice i odstupanje od standardne akcentuacije u govoru (mjesto akcenta)
-razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
-aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje
-govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
-govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. spontani razgovor, anegdota, opis, prepričavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.5.2.
Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja
-čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu
-književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno
-prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično)
-iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje
-uviđa ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
-čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jednostavniji književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik izražajno i istraživački čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.5.3.
Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja
-izražava se pismeno u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-kreativno piše na teme iz svakodnevnog života, svijeta mašte i kraći pisani tekst o doživljaju književnog djela
-uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)
-prepričava kraći tekst vodeći računa o strukturi priče ili dinamičnu scenu; opisuje prostor (enterijer, eksterijer), pojedinosti u prirodi i lik po zajedničkom planu
-piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku općenja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično
-u skladu s temom prema smjernicama oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
-piše kreativno na različite teme u skladu sa svojim interesima i sposobnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr. anegdota, stvaralačko prepričavanje, vijest, privatno pismo, e-mail, upitnik, anketa i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učenik pronalazi informacije u skladu sa svojim zadacima
-pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično)
-razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
-služi se referentnom literaturom
-poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta
-uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i druge negativne društvene pojave) i osuđuje ih
-svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno
-pronalazi potrebne informacije u više različitih izvora (tiskanih i digitalnih) koje je predložio učitelj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (Pravopis srpskog jezika, enciklopedije, školski rječnik, gramatika, razni priručnici), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Sa učenicima posebno treba porazgovarati o tome što je rasizam i što su predrasude, pomoći im da ih prepoznaju u različitim životnim situacijama. Ishod se može ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom “Učiti kako učiti”
SJ OŠ D.5.2.
Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija
-na primjeru jednostavnijih novinskih vrsta (vijest, izvještaj, intervju, članak) razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije)
-utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta te smišlja drugi naslov
-stvara medijske tekstove jednostavne strukture vodeći računa o grafičkim elementima
-samostalno otkriva i objašnjava grafičke elemente na primjeru nepoznatog medijskog teksta i utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz časopisa (npr. sportske vijesti) ili knjige za djecu, strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektroničke medije. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda, metoda demonstracije i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelj bira 2–4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.5.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz obredne pjesme (kraljice, npr.)
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.5.4.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
6. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.6.1.
Učenik uočava i razlikuje određene
književne vrste usmene i autorske književnosti
-razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom
-razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje odlike avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije
-uviđa odlike predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine
-prepoznaje humoristično u drami
-vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama
-samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu
-vođen smjernicama uočava poruke djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obiteljske narodne pjesme, običajne narodne pjesme, domoljubna pjesma, socijalna pjesma, roman za djecu i mlade (lektira), odlomci različitih vrsta romana, komedija (lektira), narodne pripovijetke.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o književnim vrstama povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.6.2.
Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima
-tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije)
-iskazuje doživljaj, svoje utiske, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom
-prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetičko ponašanje
-uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj
-uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije
-razlikuje etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
umjetničke lirske pjesme, epske pjesme kosovskog ciklusa i epske pjesme o Marku Kraljeviću.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem učestvuju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.6.3.
Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen
-razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju
-uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu
-objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika
-razlikuje kronološko i retrospekcijsko pripovijedanje
-uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje
-vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju,uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni likpredočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke (na satu i kao lektira), odlomci iz romana, epske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.6.4.
Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva
-uočavai razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu, uviđa ulogu rime u oblikovanju stiha
-uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju
-uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju)
-uočava osnovne oblike stihova i strofa
-uočava različit ritam, tempo i intonaciju
-uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju
-uočava unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lirske umjetničke pjesme
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o odlikama umjetničke lirike povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike umjetničke lirike koristeći razne metode.
SJ OŠ A.6.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge i eventualne poticaje za čitanje
-povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike
-ističe najzanimljivije detalje citirajući književni tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-argumentirano obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i
svoj izbor književnog teksta
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse pri izboru književnih tekstova
-uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i svoj izbor književnog teksta
-uz poticaj učitelja i drugih učenika razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književno-teorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.6.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica (izvedenih i složenih), korijen riječi, tvorbenu porodicu
-razlikuje tvorbu riječi izvođenjem (tvorbena osnova, sufiks) i slaganjem (prefiks) te prema zadanom modelu gradi nove riječi
-prepoznaje naglasak u riječima te razlikuje naglašene i nenaglašene riječi
-razlikuje jednostavne primjere sinonima, homonima i antonima koje upotrebljava u komunikaciji
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu gradi nove riječi
SJ OŠ B.6.2.
Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
-razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže
-razlikuje glagolski vid i glagolski rod
-razlikuje osnovna značenja i građenje neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni) te glagolskih imenica (izvedenih od gl. osnove koju čine trpni gl. pridjevi), a glagolske priloge prepoznaje
-razlikuje osnovna značenja i građenje svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina
-razlikuje i opisuje glasovne promjene
-na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
SJ OŠ B.6.3.
Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
-vlada glagolskim i imenskim predikatom
-vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)
-uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom)
-na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
SJ OŠ B.6.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
-primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova)
-razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih uporabljuje
-razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u vezi s pisanjem glagolskih oblika
-uz smjernice primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
SJ OŠ B.6.5.
Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika
-istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba) ulogu Svetog Save u stvaranju prvih književnih djela na srpskoslovenskom jeziku; razvoj glagoljice, ćirilice)
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sistemu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.6.5) preporučuju se metodi, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
-sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta
-iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom
-priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu držeći se teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
-u razgovoru i raspravi ne prekida sugovornika i uvažava tuđe mišljenje
-sažima tekst
-oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove
-povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
-pažljivo sluša sugovornika i uključuje se pristojno u razgovor
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. izvještaj, kratka priča, rezime (sažetak), anegdota, pripovjedni i opisni tekstovi, razgovor i rasprava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.6.2.
Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja te izražajnog čitanja i kazivanja
-istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora, prati misao (motive, ideje) kroz različite tekstove
-čita tekst provjeravajući razinu razumijevanja pročitanog
-uviđa razliku između književnih i neknjiževnih tekstova
- usklađuje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta
-poznati i nepoznati književni tekst čita izražajno s razumijevanjem
-uočava i izdvaja stilski upečatljive rečenice, stihove, dijelove dijaloga ili monologa
-prepoznaje kako neknjiževne riječi u književnom tekstu mogu imati stilsku funkciju (oblikovanje lika, atmosfera)
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-uz pomoć smjernica istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora
-prepoznaje važne podatke (motive, ideje) u tekstu
-usklađuje svoje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta i uz pomoć smjernica uočava stilogena mjesta i stilsku funkciju neknjiževnih riječi u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi (poznati i nepoznati) koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.6.3.
Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
-kreativno se izražava primjenjujući pravopisnu normu, piše ćirilicom čitko i uredno
-samostalno prepričava tekst i karakterizira lik
-stvaralački prepričava tekst s promjenom gledišta (npr. iz perspektive drugog lika, drugog vremena)
-opisuje vanjski i unutarnji prostor po zajedničkom i samostalno sačinjenom planu
-piše: kreativne radove (pjesme, kraće priče) na slobodnu i zadane teme, kratak izvještaj
-uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji
-popunjavarazne obrasce u kojima se traže osnovni osobni podaci
-uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)
-oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema planu
-stvaralački prepričava tekst prema zajedničkom planu
-kreativno piše na slobodnu temu i uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr.opis lika, unutarnjeg i spoljašnjeg prostora, stvaralačko prepričavanje, pjesma, kraća priča, kratak izvještaj, privatno i službeno pismo, obrasci sa osobnim podacima i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije, u skladu sa svojim potrebama i zadacima
-uspoređuje slične i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije iz različitih izvora
-navodi izvor informacija, poštujući autorska prava
-osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija
-odgovorno se ponaša na internetu, vodeći računa o svojoj i tuđoj sigurnosti i privatnosti
-pronalazi potrebne informacije u više različitih (tiskanih i digitalnih) izvora, koje predlaže učitelj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (dječja enciklopedija), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sa učenicima treba razgovarati o tome što su to autorska prava i pomoći im da osvijeste što je plagijat. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost.Ishod se može ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom “Učiti kako učiti”.
SJ OŠ D.6.2.
Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na
primatelje poruka tiskanih medija
-prosuđuje kako se pomoću grafičkih elemenata (veličina slova, naslov, izbor fotografije i slično) postiže željeni utjecaj na primatelja poruke
-objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika
-stvara kraće medijske tekstove, vodeći računa o utjecaju koji želi postići
-na primjeru nepoznatog medijskog teksta objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata i kakav utjecaj postiže, s posebnim osvrtom na naslov
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sportske vijesti, izvještaj s utakmice npr., članci iz dnevnih novina prilagođeni uzrastu djeteta, časopisi za djecu, knjige za djecu, strip, internet.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelji bira 2 - 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.6.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz običajne narodne pjesme (igre svadbenog ceremonijala)
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.6.1.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
7. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.7.1.
Učenik svrstava književna djela u određeni književni rod i književnu vrstu
-dovodi u vezu formalne i sadržajne značajke književnih djela i svrstava ih u određeni književni rod
-prepoznaje tipične epske i lirske motive
-razlikuje osnovne dramske vrste
-ističe sličnosti i razlike između književnih rodova pisane i usmene književnosti (na tematsko-motivskom planu, stih, internacionalni motivi)
-uočava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
-samostalno prepoznaje humor u dramskom dijelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
narodne epske i lirske pjesme, narodne priče i predanja o Svetom Savi (lektira), satirična pripovijetka, komedija, umjetničke lirske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.7.2.
Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav
-povezuje svoj doživljaj, raspoloženje, zapažanje, empatiju s prethodnim literarnim iskustvom i stvarnim životom
-izdvaja probleme, ideje ili poruke u književnom tekstu
-vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom
-procjenjuje etičku vrijednost epskih pjesama, pokosovskog, hajdučkog i uskočkog ciklusa
-uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
-izdvaja ključne ideje i procjenjuje ih uz pomoć smjernica navodeći primjere iz teksta i života
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
epske narodne pjesme pokosovskog, te hajdučkog i uskočkog ciklusa.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na času u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.7.3.
Učenik razlikuje obilježja proznog djela
-razlikuje fabulu i siže, uočava uokvirenu fabulu, statičke i dinamičke motive, epizode i epizodne situacije
-prepoznaje unutarnji monolog
-uz pomoć smjernica razlikuje obilježja proznog djela
-uočava odlike unutarnjeg monologa i opisuje na primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetničkoj epici povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike proznog djela koristeći razne metode.
SJ OŠ A.7.4.
Učenik razlikuje određene vrste karakterizacije likova
-portretira lik prema vanjskim i unutarnjim osobinama
-razlikuje fizičku, etičku, psihološku, društvenu i jezičnu karakterizaciju lika
-uočava „crno-bijelu“ tehniku u oblikovanju lika u epskim narodnim pjesmama
-portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju i uz pomoć smjernica jezičnu i psihološku karakterizaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana, epske narodne pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje vrste karakterizacije likova.
SJ OŠ A.7.5.
Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu
-prepoznaje liričnost pjesme u prozi
-uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu)
-prepoznaje tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
-uz pomoć smjernica prepoznaje pjesmu u prozi, značajke elegične i refleksivne pjesme
-prepoznaje simbol i alegoriju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pjesma u prozi, ljubavne pjesme, refleksivna pjesma, elegija, narodne pjesme o radu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o pjesmama u stihu i prozi, te o stilskim izražajnim sredstvima povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik razlikuje i objašnjava odlike pjesama u stihu i u prozi, te prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava.
SJ OŠ A.7.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj i obrazlaže razloge za čitanje književnog djela
-ističe najzanimljivije detalje citirajući tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-odabrane tekstove povezuje s literarnim iskustvom i stvarnim životom
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse i prihvaćajući sugestije učitelja i drugih učenika pri izboru književnoumjetničkih tekstova
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo drugim učenicima
-kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tokom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.7.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost (paronime), pejorative i hipokoristike
-razlikuje naglašeneod nenaglašenih riječi koje pravilno izgovara i piše
-razlikuje vrste naglasaka u srpskom jeziku
-proširuje krug riječi koje primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije, u komunikaciji
-prepoznaje vrste naglasaka
SJ OŠ B.7.2.
Učenik razlikuje i objašnjava odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
-analizira vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-razlikuje imeničke zamjenice
-vlada gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
-prepoznaje padežnu sinonimiju
-razlikuje i objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici
SJ OŠ B.7.3.
Učenik analizira složenu rečenicu
-razlikuje nesamostalne rečenične članove (objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
-uočava složenu rečenicu u tekstu
-povezuje jednostavne rečenice u složenu i rastavlja složenu rečenicu na jednostavne
-prepoznaje vrste naporednih odnosa među rečenicama i rečeničnim članovima
-razlikuje nezavisno složene rečenice prema komunikativnoj funkciji
-uočava veznike u složenim rečenicama i prepoznaje njihovu funkciju
-uočava složenu rečenicu i način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
-uz poticaj razlikuje vrste zavisnih i nezavisnih predikatnih rečenica
SJ OŠ B.7.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u pisanoj komunikaciji
-primjenjuje pravila pisanja upravnog govora i velikog slova (u nazivima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova), znakova interpunkcije i kratica
-razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih u tipičnim primjerima
SJ OŠ B.7.5.
Učenik pronalazi podatke o početcima srpske pismenosti iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika srpske kulture
-pronalazi informacije o početcima pismenosti i nastanku najznačajnijih pisama u svijetu
-poznaje staroslavenske spomenike
-uočava karakteristične značajke staroslavenskog teksta
-uočava mjesto srpskog jezika u obitelji slavenskih jezika
-uspoređuje slavenska pisma glagoljicu i staru ćirilicu s današnjom srpskom ćirilicom
-uz dane preporuke i poticaj pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.7.5) preporučuju se metodi, strategije učenja i sl. koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.7.1.
Učenik razgovara, raspravlja i procjenjuje sadržaj različitih vrsta tekstova
-aktivno sluša tekst, procjenjuje njegovu zanimljivost, korisnost, informativnost i ekspresivnost
-izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
-priprema i govori cjelovit govorni tekst na određenu temu
-govori u skladu s temom i prilikom u kojoj govori, vodeći računa o publici kojoj se obraća
-uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst i argumentirano iskazuje svoj stav
-razgovara i prema smjernicama raspravlja o određenoj temi poštujući pravila pristojne komunikacije
-priprema i govori kraći tekst na određenu temu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. informativni, izlagački, opisni, pripovjedni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.7.2.
Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti
-čita tekst, izvodi zaključke o pročitanom tekstu koji argumentirano objašnjava i tumači, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini
-pronalazi informacije u neknjiževnom tekstu, procjenjuje njihovu zanimljivost informativnost, korisnost; izdvaja glavne ideje u književnom tekstu, prati njihov razvoj i uočava na koji način doprinose estetskoj vrijednosti
-izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta (uloga frazeologizama, žargonizama, stilska funkcija nestandardne akcentuacije, jezična karakterizacija i sl.)
-usklađuje čitanje s prirodom teksta
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-čita tekst s razumijevanjem,
izvodi zaključke argumentirano objašnjavajući značenje teksta u cjelini
-uz pomoć smjernica procjenjuje neknjiževni i književni tekst
-usklađuje čitanje u skladu s prirodom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.7.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
-piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu primjenjujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-prepričava tekst s promjenom redoslijeda događaja, sažeto prepričava iz pozicije prvog ili trećeg lica
-opisuje: unutrašnjost prostora, vanjski prostor, lik (iz okoline ili književni), tehnički (objektivan opis) i sugestivno (osobni ton pri opisivanju)
-analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja
-piše sažetak (rezime)
-piše: čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku
-oblikuje i piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
-stvaralački i sažeto prepričava tekst prema zajednički sačinjenom planu i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr.opis lika, unutarnjeg i spoljašnjeg prostora, tehnički opis, razne vrste prepričavanja, rezime, čestitka, pozivnica, zahvalnica, službeno pismo, e-mail poruka i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
-uspoređuje razliku između događaja i načina kako je predstavljen u medijima
-uspoređuje kako različiti mediji različito predstavljaju isti događaj
-kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj, prezentira ih i diskutira
-prema smjernicama i na novom primjeru uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi iz različitih izvora (televizija, tisak, internet) po izboru učitelja ili učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
treba odabrati najmanje dva medijska teksta koji različito predstavljaju isti događaj. Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektronske medije (vrste medijskih tekstova: roman, pjesma, pismo, glazbeni spot, SMS, blog, web-stranica, katalog, strip, novine, e-mail, film, video-igrica, itd). Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Učenik treba osvijestiti da medijske poruke nisu prost odraz realnosti već konstrukcije. To im se može pojasniti na primjeru fotografije obrađene u fotošopu (učenik može obraditi svoju fotografiju u fotošopu i na taj način doći do zaključka da je ona odraz njegovog izbora, ne realnosti, tj. da je takva (obrađena) fotografija njegova konstrukcija).
SJ OŠ D.7.2.
Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu
-objašnjava razliku između visoke i popularne kulture i njihovih proizvoda (glazba, film, moda) i uočava njihovu funkciju pružanja zadovoljstva konzumentima
-objašnjava vezu popularne kulture i suvremenih društvenih trendova
-objašnjava zašto je moguće da različiti primatelji različito reagiraju na isti tekst (uzrast, spol, osobni interesi)
-uočava priču kao temelj teksta popularne kulture
-iznosi svoje mišljenje o proizvodima popularne kulture
-objašnjava razliku između visoke i popularne kulture
-pomoću smjernica objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture usvakodnevnom životu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe, stripovi, trivijalna književnost, igrani filmovi,drugi suvremeni tekstovi. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, konzument (objašnjenje ovih pojmova prilagoditi uzrastu učenika)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učitelj ili učenik bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.7.3. Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira život predaka prikazujući različite stare poslove (posleničke pjesme, tj. pjesme o radu), uspoređuje naš život sa životom naših predaka
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.7.5.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
8. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.8.1.
Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta
-razlikuje znanstven-opopularne, informativne i književne tekstove
-procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu (sagledavajući jezično-stilske, idejno-estetske i druge vrijednosti književnog teksta)
-objašnjava razliku između znanstveno-popularnih, informativnih i književnih tekstova
-sagledava vrijednosti literarnog teksta i u kojoj mjeri utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
znanstveno-popularni, informativni i književni tekstovi po izboru nastavnika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o različitim osobinama književnih tekstova povezano je sa interpretacijom istih. Tijekom nje, učenik razlikuje i odlikuje stilski različite književne tekstove koristeći različite metode rada, procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu.
SJ OŠ A.8.2.
Učenik iskazuje doživljaj književnog djela i kritički ga vrednuje
-uočava umjetničku funkciju deskripcije (portret, pejzaž, eksterijer, interijer)
-iskazuje svoj doživljaj, zauzima kritički stav prema problemima, idejama, porukama književnog djela
-uočava univerzalne vrijednosti i poruke, estetsku i povijesnu vrijednost epskih pjesama ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore
-iskazuje svoj doživljaj i obrazlaže svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
-uočava univerzalne vrijednosti i poruke djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovjetke, epske narodne pjesme ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.8.3.
Učenik uočava osobine epsko-lirskih vrsta, prepoznaje osnovne književno znanstvene vrste i složenija jezično-stilska sredstva
-razlikuje epske i lirske pjesme; uočava značajke ljubavnih narodnih i umjetničkih pjesama
-zapaža osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)
- uočava osnovne značajke spjeva, putopisa, memoara, reportaže, epistolarne forme
-prepoznaje esej
-usvaja pojam tragičnog
-prepoznaje stilska sredstva metonimiju, asonancu i aliteraciju i uočava izražajnu funkciju refrena i opkoračenja
-prepoznaje i navodi osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)
-uočava osnovne značajke književno-znanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
epske pjesme, lirske narodne pjesme, lirske ljubavne umjetničke i narodne pjesme, putopisna proza, epsko-lirska pjesma, memoari, epistolarni tekst i reportaža po izboru nastavnika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o različitim vrstama i jezično-stilskim sredstvima povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik prepoznaje i objašnjava osobine epsko-lirskih, te književno znanstvenih vrsta, kao i složenija jezično-stilska sredstva koristeći različite metode rada.
SJ OŠ A.8.4.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge svog izbora književnog teksta
-uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenih autora
-zanimljivim detaljima iz teksta ili konteksta pokušava zainteresirati druge učenike
-objašnjava univerzalne poruke književnog teksta
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova; uvažava različite književne ukuse
-procjenjuje odabrani književni tekst i uz smjernice obrazlaže karakteristike omiljenog žanra
-daje i prihvaća sugestije u vezi sa čitanjem, prati aktivno svoj napredak i uvažava različite književne ukuse
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tokom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.8.1.
Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u svakodnevnoj komunikaciji
-objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u sporazumijevanju
-određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju konteksta u kojem su upotrijebljeni
-primjenjuje osnovna pravila naglasne norme
-uz podsticaj primjenjuje riječi prenesenog značenja, objašnjava ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnijim primjerima
SJ OŠ B.8.2.
Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu te gradi riječi prema osnovnim principima građenja
-razlikuje vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-prepoznaje padežnu sinonimiju
-poznaje osnovne principe tvorbe riječi (izvođenje, slaganje, kombinirano građenje i pretvaranje) i razlikuje tvorbenu i gramatičku osnovu i nastavke za građenje riječi od nastavaka za oblik riječi
-prepoznaje i objašnjava glasovne promjene do kojih dolazi pri slaganju riječi
-razlikuje književne riječi domaćeg i stranog podrijetla
-uočava strane riječi za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku i zamjenjuje ih
-poznaje osnovna načela transkripcije stranih imena te prilagođava strane riječi padežnom sustavu srpskog jezika
-uz poticaj razlikuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
-uz poticaj razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
SJ OŠ B.8.3.
Učenik razlikuje, analizira i primjenjuje jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
-uočava, razlikuje i pravilno primjenjuje glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli
-prepoznaje sinonimiju padeža (kvalitativna i mjesna značenja padeža) i sinonimiju glagolskih oblika (sinonimne oblike za izražavanje prošlosti i budućnosti)
-razlikuje jednostavnu i složenu rečenicu
-uspoređuje osnovne komunikacijske funkcije jezika; poznaje određene funkcionalne stilove (razgovorni, književnoumjetnički, novinarskо-publicistički, znanstveni i administrativni)
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima
-primjenjuje pravopisna pravila u spojenom i rastavljenom pisanju riječi i rastavljanje riječi na kraju reda
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju kratica
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju znakova interpunkcije
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
-primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova u tipičnim školskim primjerima
SJ OŠ B.8.5.
Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti
-uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba (staroslavenski, srpskoslavenski, ruskoslavenski i slavenosrpski)
-pronalazi podatke o radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju srpske pismenosti (Venclović, Orfelin, Obradović, Mrkalj, Karadžić i drugi)
-pronalazi informacije o rasprostranjenosti srpskog jezika
-navodi osnovne štokavske dijalekte ekavskog i ijekavskog izgovora
-navodi osnovne značajke srpskog jezika (fonetske, morfološke, leksičke, sintaktičke)
-uočava promjenjivost materinskog jezika promjenom društveno-povijesnog konteksta i načina razumijevanja svijeta (kategorije historizama, arhaizama, dijalektizama, neologizama i termina)
-uz poticaj pronalazi podatke i razlikuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i prepoznaje rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno dobi učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.8.5) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.8.1.
Učenik izražava vlastiti stav o tekstovima i gradi vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
-aktivno sluša tekst i procjenjuje njegovo značenje u cjelini
-razgovara o tekstu, povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-priprema cjelovit govorni tekst pravilno raspoređujući osnovne i dodatne informacije i jednostavniji govorni argumentativni tekst
-u razgovoru ili raspravi argumentirano obrazlaže svoje mišljenje
-govori ili izražajno kazuje tekst poštujući pravogovornu normu, u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
-prema smjernicama procjenjuje tekst
-samostalno priprema govorni tekst, a uz pomoć smjernica jednostavniji argumentativni tekst
-razgovara i raspravlja izražavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
-govori ili kazuje izražajno vodeći računa o pravogovornoj normi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.8.2.
Učenik primjenjuje različite strategije čitanja, izražava vlastiti stav i razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti
-procjenjuje značenje pročitanog teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-usklađuje čitanje s prirodom teksta i razvija osobni stil pri čitanju proznih i poetskih cjelina književnoumjetničkog teksta
-„letimično” čita poznati tekst radi pronalaženja određenih informacija i nepoznati tekst kako bi nasumce odredio zanimljivost, korisnost, informativnost teksta
-učenik uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
-samostalno obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-čita izražajno u skladu s vlastitim doživljajem
-uz pomoć smjernica primjenjuje različite strategije čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik primjenjuje različite strategije čitanja na jednom ili više književnih i najmanje jednom neknjiževnom tekstu. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.8.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura, jednostavnijih raspravljačkih struktura i gradi vlastiti stil kreativno pišući
-piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
-stvaralački prepričava tekst s efektnim početkom ili završetkom, motivira postupke lika, riječima dočarava osjećaje, razmišljanja, atmosferu
-piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
-piše biografiju, reportažu i putopis
-oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura i prema smjernicama jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
-stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, zanimljivo oblikujući lik
-piše kreativno na različite teme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura i jednostavnih raspravljačkih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr. opis lika, stvaralačko prepričavanje, kreativni tekstovi različitih vrsta, životopis, reportaža, putopis i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kroz razgovor treba poticati učenika da osvijesti svoje predrasude i usvojene stereotipe.
Pojmovi: predrasuda, stereotip, product placement
SJ OŠ D.8.2.
Učenik razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
-razlikuje osnovne filmske rodove i vrste, crno-bijeli film i film u boji
-prepoznaje filmska izražajna sredstva
-razlikuje kadar, scenu i sekvencu
-objašnjava različite efekte koje proizvode total, srednji i krupni plan
-objašnjava kako zvučni efekti dočaravaju atmosferu u filmu
-samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
-pomoću smjernica i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
fotografije ili film po izboru učitelja tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: kadar, scena, sekvenca
SJ OŠ D.8.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne božićne običaje (vertep, ritual oko sječenja i unošenja badnjaka, npr.)
-upoznaje se s radom jednog srpskog kulturno-umjetničkog društva
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi,koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole)
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do četvrtog razreda srednje škole
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
-raspravlja o pojmu umjetnosti
-analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
-raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
-proučava ulogu književnosti u društvu
-istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj, zaključuje što je umjetnički doživljaj
-objašnjava međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
-grupira umjetnosti
-razlikuje znanosti o književnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pojam umјetnosti, vrste umјetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umјetnički doživljaj, odnos umјetnik – umј. dјelo-primalac, spcifičnosti književne umјetnosti. Znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika.
Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić O priči i pričanju, Stevan Raičković Septembar
Reprodukcije, replike, fotografije i sl. umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, vajarstvo), glazbene kompozicije i dr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima, povezuje se sa raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pri tome uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste) i znanje o drugim knj. znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu sa obilježjima teksta koji se analizira.
Učitelj može samostalno da odabere umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Ovaj ishod može da se poveže i sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te sa ishodima SJ SŠ D 1.2. i SJ SŠ D 1. 3.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.
SJ SŠ A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
-određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
-određuje stilska sredstva i verzifikacijske odlike
-analizira likove
-uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
-uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
-smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
-uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Interpretirana djela mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno da odabere na kojim će književnim tekstovima organizirati i učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
prozu: usmena pripovjetka, pripovjetka (pisana knjiž.) roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja.
Poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike
Dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovjetku, te jednu autorsku pripovjetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (u vidu lektire) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode u skladu sa vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
-raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila,
-uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
-pronalazi intertekstualne veze i aluzije u pisanoj književnosti
-objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
-prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.
Interpretirana djela mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno da odabere književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o razlici usmene i pisane književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku usmene i pisane književnosti uočavajući njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.
SJ SŠ A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama narodne književnosti i specifičnosti književnih rodova
-klasificira lirske narodne pjesme, uočava magijske i obredne elemente u narodnoj lirici i lirsko-epskim pjesmama
-epske pjesme smješta u određene cikluse i identificira njihov povijesni kontekst
-interpretira prozne vrste narodne književnosti te kratke narodne umotvorine
-u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti i objašnjava ih
-klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje te daje primjere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Ishod može da se poveže sa ishodima SJ SŠ A.1.2 - SJ SŠ A.1.6. I SJ SŠ D A.1.3. i domenama Jezik i Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
SJ SŠ A.1.5.
Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
-uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti (žrtvovanje, plemenitost, borbu za zaštitu narodnih prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obranu časti, ponosa, vjere i slobode, poticanje na složnost, pomirenje, toleranciju)
-procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst
-navodi primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tijekom interpretacije djela narodne književnosti učenik analizira likove s posebnim naglaskom na njihove vrline koje dovodi u vezu sa etičkom vrednošću djela usmene književnosti, a pri tome se oslanja na povijesni kontekst (epsku i stvarnu biografiju likova). Predlaže se aktualizacija na nekom suvremenom tekstu ili životnoj situaciji.
Ishod može da se poveže sa ishodima koji se odnose na narodnu književnost.
SJ SŠ A.1.6.
Učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice u djelima narodne književnosti
-interpretirajući epske narodne pjesme uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te sličnosti, razlike i nadogradnju povijesnih činjenica
-uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav
-istražuje autentičnost povijesnih osoba
-uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba i objašnjava razlike
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih epskih pjesmama, usmeno predanje o Svetom Savi (izbor)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tijekom interpretacije epskih pjesmama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
Ishod može da se poveže sa ishodima koji se odnose na narodnu književnost, a preporučuje se korelacija sa povijesti, likovnom i filmskom umjetnošću i vjeronaukom.
SJ SŠ A.1.7.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
-prikuplja osnovne informacije o književnosti starog vijeka
-interpretira pojedine biblijske tekstove kao temelj srednjovjekovne poetike
-objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda,
-razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
-poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela s povijesnim zbivanjima
-razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
-ističe značaj djela i rada Svetog Save
-interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
-uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
-istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
-objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture, pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima, razlikuje žanrove, navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
osnovni podaci o književnosti starog vijeka, moravska misija i razvitak srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske značajke srednjovjekovnih tekstova, rad Svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u RH
Književni tekstovi: Biblija (izbor), Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima, zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela), izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovjekovnim motivima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike srednjovjekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).
Ishod može da se poveže sa ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
-argumentirano obrazlaže svoj odabir djela za čitanje
-zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
-povezuje djelo sa stvarnim životom, osobnim ili čitalačkim iskustvom
-promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra
-samostalno bira djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj doživljaj djela
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
-objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
-analizira i uspoređuje funkcije jezika
-opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici
-opisuje promjene srpskog jezika
-objašnjava međujezične kontakte i utjecaje,
-razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
-primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
-uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu
-povezuje funkcije jezika
-objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene u prošlosti i sadašnjosti
SJ SŠ B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta.
-razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
-uočava gdje se rasprostiru srpski govori i dijalekti
-razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik i sociolekte
-raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
-razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta
SJ SŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
-promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
-na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
-primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i
primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
-navodi izuzetke
-uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
SJ SŠ B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovom odnosu i uporabi
-razlikuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
-uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura
-primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV и europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinarske tekstove, popunjava formulare i slično)
-oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
-razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama
-funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
-umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
-izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
-aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove, usklađuje govorenje sa sa svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
-primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
-objašnjava obilježja teksta, prepoznaje strukturne karakteristike i služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta, svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
-čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
-prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja
-interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i izražava svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno da odabere književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 - SJ SŠ B.1.4) i sa ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva
SJ SŠ C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-u skladu s temom, namjenom i svrhom teksta, određuje oblik i vrstu teksta, odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
-samostalno popunjava različite obrasce
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procene, rubrika)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
-razlikuje masovne medije
-razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije, uspoređuje ih i zauzima kritički stav prema njima
-razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
-objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
-prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
-zauzima stav prema senzacionalizmu i tabloidima i prepoznaje njihovu funkciju (zabava, skretanja pažnje s važnih društvenih pitanja, povećanje gledanosti ili čitanosti)
-objašnjava koje su topozitivne strane medija
-objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
-uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenike treba upoznati sa očekivanim postignućima, tj.pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: cenzura, senzacionalizam
SJ SŠ D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
-bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
-povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
-diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
-diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
-osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude, zauzima stav prema vulgarizmima i procjenjuje njihovu moguću funkciju u tekstu
-samostalno analizira tekstove i objašnjava utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
SJ SŠ D.1.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija sa domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
2. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.2.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća
-istražuje utjecaj povijesnih događaja na književne epohe baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-raspravlja zašto se u srpskoj književnosti govori o baroknim tendencijama
-zaključuje što je to stoljeće prosvjećenosti
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
-zaključuje zašto se govori o baroknim tendencijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.2.
Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
-uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest, epigram te druge književne vrste i postupke)
-uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
-razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,
u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.
Tekstovi Zaharije Orfelina, Gavrila Stefanovića Venclovića, Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe prosvjećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća
-istražuje utjecaj povijesnih događaja u svijetu i na Balkanu na književnu epohu romantizma
-raspravlja o buđenju nacionalne svijesti
-zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi romantizma.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.4.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
-interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
-uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
-u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
-uz pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovom životu, radu i značaju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim oblastima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad sa društvenopovijesnim kontekstom.
Predlaže se korelacija sa ishodom SJ SŠ B.2.4, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.
SJ SŠ A.2.5.
Učenik interpretira poetiku romantizma
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.
Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama romantizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
-promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra i stila
-argumentirano obrazlaže svoj doživljaj i svoje stavove o pročitanom (čitanje s olovkom u ruci)
-procjenjuje umjetničku vrijednost djela na temelju književnoteorijskog znanja i literarnog iskustva
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom
-navodi obilježja žanra i stila
-procjenjuje umjetničku vrijednost djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
-opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
-razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
-razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
-analizira rečenicu na morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim primjerima i oblikuje analogne primjere
SJ SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
-razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
-uspoređuje različite vrste tvorbe
-opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
-uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
-prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
-razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme
-istražuje i uspoređuje različite načine tvorbe
-samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
SJ SŠ B.2.3.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
-raspravlja i kritički prosuđuje uporabu standardnog jezika u javnim situacijama
-iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
-služi se jezičnim priručnicima
-kao pripadnik nacionalne manjine zaključuje o važnosti materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
-bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
SJ SŠ B.2.4.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
-istražuje društveno-povijesni kontekst koji je doveo do uporabe više jezika (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)
-kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebice Mrkalja i Vuka)
-objašnjava razloge protivljenja jezičnoj reformi od strane Matice srpske i Crkve
-raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)
-opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
-argumentira reformu srpskog jezika
-opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje s društveno-povijesnim kontekstom
-opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
-izražajno govori književne tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
-upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-služi se dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima radi postizanja željenih stilskih efekata
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
-oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi raličitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
-studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
-sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
-pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva
SJ SŠ C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
-oblikuje komparativne eseje
-žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
-pomoću smjernica i prema modelu, oblikuje komparativne eseje
-piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova - točno upotrebljava novousvojene riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetničkim djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
-uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
-promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
-procjenjuje estetsku i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
-diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
-pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.
SJ SŠ D.2.2.
Učenik istražujeutjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških
predrasuda kod mladeži
-u različitim medijskim tekstovima istražuje pojavu rodnih, rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda i diskutira o njima
-promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)
-osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama
-iskazuje otvorenost prema pripadnicima različitih rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih krugova i njihovim vrijednostima
-pomoću smjernica objašnjavautjecaj medija na razvoj različitihpredrasuda kod mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe, članci iz dnevnih novina, časopisa, vijesti, filmovi, televizijske emisije i drugi medijski tekstovi po izboru učenika ili učitelja, iz različitih izvora.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategija učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kritičko mišljenje.
Učitelj bira 3-6 tekstova za ostvarenje ovog ishoda.
SJ SŠ D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu i druge vjerske običaje
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
3. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.3.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih od šezdesetih godina do kraja 19. stoljeća
-istražuje utjecaj socijalističkih ideja Svetozara Markovića na književno stvaralaštvo i njegovo idealiziranje seoske patrijarhalne zajednice
-istražuje kako se doba apsolutističkog režima dinastije Obrenović oslikalo u književnoumjetničkim tekstovima
-prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela iz druge polovice 19. stoljeća
-objašnjava ideje Svetozara Markovića
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi realizma, manifesti Svetozara Markovića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku realizma
-razlikuje realizam kao pravac i metodu
-tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.
Tekstovi Jakova Ignjatovića, Milovana Glišića, Laze Lazarevića, Sime Matavulja, Stevana Sremca, Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Vojislava Ilića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
-povezuje povijesne i društvene promjene u Srbiji, a samim time i u književnosti i drugim umjetnostima na početku 20. stoljeća (Majski prevrat, dolazak Karađorđevića na vlast, razvoj demokracije i gradova)
-povezuje stil književnika s procesom europeizacije srpske književnosti
-prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela početkom 20. stoljeća
-uz pomoć učitelja navodi odlike europeizacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi moderne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.4.
Učenik interpretira poetiku moderne
-istražuje heterogenost ove epohe te raspravlja o raznim nazivima
-zaključuje o značaju časopisa “Srpski književni glasnik”
-na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih izama, tradicionalna i modernistička linija i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
-uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.
Tekstovi Bogdana Popovića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića, Borisava Stankovića, Petra Kočića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.5.
Učenik razvija stav prema kritičkim tekstovima
-na temelju kritičkih tekstova Bogdana Popovića, Jovana Skerlića i drugih uočava borbu kritičara za europeizaciju srpske književnosti i proučava njihov odnos prema tradiciji, pesimizmu i orijentalizmu te raznim inovativnim elementima u djelima modernista
-zaključuje o odlikama impresionističke kritike
-istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike
-prema svemu zauzima kritički stav koji argumentira
-prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
-izdvaja i komentira njihove ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
tekstovi Bogdana Popovića i Jovana Skerlića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretira kritičke tekstove iz epohe moderne koristeći razne metode analize i sinteze. Kritičke tekstove dovodi u vezu sa pročitanim i analiziranim književnoumjetničkim tekstovima. Na osnovu književnopovijesnih tekstova o moderni, istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike te sam o tome donosi zaključak.
Ishod može se povezati sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo, sa ishodima SJ SŠ C.3.2. I SJ SŠ C.3.3. (esej sa odlikama impresionističke kritike).
SJ SŠ A.3.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili sa dopunskog spiska)
-procjenjuje ideju i poruku djela
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i stavove o djelu
-na temelju literarnog iskustva pronalazi zajedničke odlike žanra
-vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
-procjenjuje ideju i poruku djela
-pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo s književnim djelima koje je interpretirao na satu i vrednuje ga
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu i gramatičku normu
-istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
-razlikuje vrste sintagmi te ih funkcionalno primjenjuje
-pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
-objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i oblikuje analogne primjere u svom tekstu
SJ SŠ B.3.2.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne tipove rečenica poštujući pravopisnu normu
-razlikuje predikatnu i komunikativnu rečenicu i navodi primjere
-proučava gramatičke veze među rečeničkim članovima
-samostalno oblikuje i analizira sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica kao i specijalne tipove predikatnih rečenica
-objašnjava kako inverzija utječe na značenje rečenice
-opisuje i objašnjava tipove rečenica na zadanim primjerima i funkcionalno ih primjenjuje u svojim primjerima
SJ SŠ B.3.3.
Učenik pravilno upotrebljava padežne i glagolske oblike vodeći računa o njihovoj kongruenciji
-analizira padeže i glagolske oblike kao važne komponente sintakse
-razlikuje uporabu aktiva i pasiva, modalni, relativni i indikativni oblik glagolskih vremena kao i glagolski vid za oblikovanje značenja rečenica
-funkcionalno i pravilno upotrebljava kongruenciju
-objašnjava padeže i glagolske oblike povezuje ih sa vrstom rečenice te ih primjenjuje u svojim primjerima
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-na temelju slušanog teksta samostalno oblikuje novi tekst
-na temelju prethodno stečenog znanja analizira, proširuje ili nadopunjuje tumačenje slušanog teksta
-u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-izražajnim kazivanjem književnih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
-prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
-proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
-učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
-uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
-prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
-pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
-uspoređuje različite pristupe sličnim temama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.3.3.
Učenik piše različite tekstove primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, piše raspravljačke eseje, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-pomoću smjernica i prema modelu, oblikuje raspravljačke eseje
-uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.3.1.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
-objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
-navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna
-uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
-samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
fotografije ili film po izboru učitelja, tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
SJ SŠ D.3.2.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-popisuje sve medije i preispituje sadržajekojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5-7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
-istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
-preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
-istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitog kulturnog identiteta
-prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim učestvuje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome koliko su mediji moćni i koliki je uticaj medija na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.
SJ SŠ D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
4. razred SŠ - 128 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.4.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata
-istražuje kako se Prvi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
-pronalazi informacije o raznim časopisima između dva rata i kritički ih promišlja
-prepoznaje i tumači antiratne poruke književnika i drugih umjetnika koji su sudjelovali u ratu
-opisuje stanje društva i kulture prije i posle rata
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta između dva svjetska rata
-navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, prepoznaje njihove antiratne poruke te navodi naslove časopisa
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi avangarde.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
-uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
-pronalazi odlike futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, kubizma, zenitizma, sumatraizma, kozmizma i socijalne literature
-zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
-uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za avangardu.
Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić, Miloša Crnjanskog, Rastka Petrovića, Oskara Daviča, Momčila Nastasijevića, Desanke Maksimović (rana poezija), Ive Andrića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća
-istražuje kako se Drugi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
-istražuje kako su politički sukobi krajem četrdesetih godina utjecali na strujanja u srpskoj književnosti
-kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnih tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća
-navodi književnike koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu
-opisuje pojam „suvremenost“ i “postmoderna”
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi lirike NOB-e i suvremene književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.4.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
-razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
-raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
-razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
-u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
-uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.
Izbor iz lirike NOB-e, tekstovi Miodraga Pavlovića, Vaska Pope, Branka Ćopića, Ive Andrića, Meše Selimovića, Dobrice Ćosića, Desanke Maksimović, Stevana Raičkovića, Branka Miljkovića, Mihaila Lalića, Aleksandra Tišme, Danila Kiša, Vladana Desnice, Dušana Kovačevića, Milorada Pavića i drugih suvremenih književnika. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.5.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
-zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
-tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
-smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.
Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
SJ SŠ A.4.6.
Učenik uočava i kritički tumači probleme i ideje u književnom djelu i povezuje ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
-uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
-tijekom interpretacije književnih djela pronalazi teme i ideje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti
-uočava problematiku i ideje u djelu, kritički ih tumači i uspoređuje ih
-samostalno uočava ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo aktivirajući znanje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti, pronalazi zajedničke teme i ideje te ih međusobno uspoređuje i donosi zaključak. Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje sa ishodom SJ SŠ C.4.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, filozofijom, psihologijom, sociologijom, politikom i gospodarstvom, vjeronaukom i drugim društvenim predmetima.
SJ SŠ A.4.7.
Učenik uspoređuje stilske postupke u više tekstova
-različitim tekstovima pristupa komparativnom i interpretativno-analitičkom metodom
-uočava intertekstualne veze
-proučava razne stilske postupke, strukturno-formalne specifičnosti i načine istraživanja sličnih problema te zauzima kritički stav o njihovoj vrijednosti i kvaliteti
-izdvaja i uspoređuje stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u tekstovima iz različitih epoha
-samostalno uočava intertekstualne veze i zaključuje o njihovoj funkcionalnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno komparativno analizira književnoumjetnička djela iz različitih epoha, uočavajući interktekstualne veze i aluzije, poredeći stilske postupke i strukturno-formalne specifičnosti. Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje sa ishodom SJ SŠ C.4.3.
SJ SŠ A.4.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno odabire književno djelo za čitanje
-daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
-povezuje djelo s drugim djelima iz književnosti, ali i iz drugih umjetnosti (npr. glazba, film) na istu tematiku
-pronalazi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
-raspravlja o svom književnom ukusu
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
-uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
-navodi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
-promišlja o svom književnom ukusu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.4.1.
Učenik istražuje značenjske odnose među riječima
-opisuje odnos značenja (sadržaja) i forme leksema
-istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
-otkriva i objašnjava polisemiju kao model tvorbe značenja i njome se smisleno služi
-raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
-istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
-funkcionalno se služi polisemijom
SJ SŠ B.4.2.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
-razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke riječnike
-razvrstava lekseme u tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
-opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
-opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
-razvrstava riječi u određene leksičke slojeve
-primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-razlikuje opći i terminološki rječnik
SJ SŠ B.4.3.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi
-objašnjava razliku između historizama i arhaizama
-tumači pomodne i klišeizirane izraze
-objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
-tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
SJ SŠ B.4.4.
Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)
-opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
-ističe prednosti višejezičnosti
-uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima (npr. glasovni sustav, vrste i podjela riječi, glagolska vremena i načini, red riječi u rečenici i slično) usporedbom materinskog jezika i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat
-objašnjava evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.4.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.4.1.
Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka koncenzusu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-kritički procjenjuje značaj neverbalne komunikacije
-objašnjava uvjerljivost govornika te zauzima kritički stav prema slušanom
-povezuje svoje tumačenje slušanog teksta sa širim društvenim, kulturnim ili jezičnim kontekstom
-tijekom izražajnog kazivanja književnog djela kritički procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta
-priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije, pripremajući i analizirajući argumente
-razgovor usmjerava prema kompromisnom rješenju, koncenzusu, asertivno se odnosi prema sugovorniku
-umjereno i učinkovito se služi humorom i ironijom
-aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
-kritički promišlja ideje i stavove
-iskazuje svoje slaganje ili protivljenje
-umjereno upotrebljava neverbalnu komunikaciju
-usmjerava razgovor ka kompromisnom rješenju i koncenzusu upotrebljavajući pregovaranje
-ističe stilogena mjesta u tekstu koji izražajno govori.
-služi se humorom i ironijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.4.2.
Učenik razvija vještinu stvaralačkog čitanja i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
-tijekom čitanja ispoljava stvaralački duh, otkriva nove ideje i stavove, ispoljava kreativno mišljenje
-izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
-svojim čitanjem potiče maštu i ostvaruje snažan estetski doživljaj
-zauzima kritički stav prema tekstu koji čita
-po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
-razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku
preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “stvaralački” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.4.3.
Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-prema smjernicama piše različite tekstove i eseje uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.4.1.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
-razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
-uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
-kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
-snima film koji se zalaže za toleranciju, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
-uz poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti,povijesti filma i slično, iz različitih izvora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: sinopsis, scenario
SJ SŠ D.4.2.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-njeguje svoju tradiciju; istražuje i uspoređuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i bližem okruženju (plakat, prezentacija)
-prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
-uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (105 + 105 + 96)
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do trećeg razreda srednje škole
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
-raspravlja o pojmu umjetnosti
-analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
-raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
-proučava ulogu književnosti u društvu
-razmatra odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj
-objašnjava međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
-grupira umjetnosti
-razlikuje znanosti o književnosti
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
pojam umjetnosti, vrste umjetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umjetnički doživljaj, odnos umjetnik – umj. djelo-primalac, specifičnosti književne umjetnosti
Znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika
Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić O priči i pričanju, Stevan Raičković Septembar
Reprodukcije, replike, fotografije i sl. umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, vajarstvo), glazbene kompozicije i dr.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima, povezuje se sa raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pritom uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste) i znanje o drugim knj. znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu sa obilježjima teksta koji se analizira.
Učitelj može samostalno da odabere umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Ovaj ishod može se povezati i sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te sa ishodima SJ SŠ D 1.2. i SJ SŠ D 1. 3.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.
SJ SŠ A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
-određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
-određuje stilska sredstva i versifikacijske odlike
-analizira likove
-uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
-uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
-smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
-uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
lirska pjesma, epska pjesma, lirsko-epska poezija, pripovijetka (usmena i autorska), novela, roman, drama
Interpretirana djela se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
prozu: usmena pripovijetka, pripovijetka (pisana knjiž.) roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja.
Poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike
Dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovijetku, te jednu autorsku pripovijetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (u vidu lektire) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode u skladu sa vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
-raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila
-uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
-pronalazi intertekstualne veze
-objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
-prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.
Interpretirana djela se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o razlici usmene i pisane književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku usmene i pisane književnosti uočavaju njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.
SJ SŠ A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
-navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
-klasificira lirske narodne pjesme
-interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te ih smješta u određene cikluse
-uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav.
-uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti te istražuje autentičnost povijesnih osoba
-tumači kratke narodne umotvorine
-u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti
-klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje
-karakterizira epske junake i povezuje ih s povijesnim osobama i događajima
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
SJ SŠ A.1.5.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
-prikuplja osnovne informacije o književnosti starog vijeka
-interpretira pojedine biblijske tekstove kao temelj srednjovjekovne poetike
-objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
-razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
-poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela sa povijesnim zbivanjima
-razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
-ističe značaj djela i rada Svetog Save
-interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
-uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
-istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
-objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture
-pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima
-razlikuje žanrove
-navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
osnovni podaci o književnosti starog vijeka, moravska misija i razvoj srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske odlike srednjovjekovnih tekstova, rad Svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u RH
Književni tekstovi:zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela).
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike srednjovekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).
Ishod može se povezati sa ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnih djela na satu i kod kuće
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
-zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
-objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
-analizira i uspoređuje funkcije jezika
-opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj obitelji
-opisuje promjene srpskog jezika
-objašnjava međujezične kontakte i utjecaje
-razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
-primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
-uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu, povezuje funkcije jezika, objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene u prošlosti i sadašnjosti
SJ SŠ B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta
-razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik
-razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik, sociolekte i idiolekte
-raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
-razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta
SJ SŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
-promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
-na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
-primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
-objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i
primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
-navodi izuzetke
-uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
SJ SŠ B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovom odnosu i upotrebi
-razlikuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
-primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV и europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinske tekstove, popunjava formulare i slično)
-oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na raznim novim
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
-razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
-umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
-izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnoumjetničkih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
-aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove, usklađuje govorenje sa svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
-primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
-objašnjava obilježja teksta i svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
-čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja, izražava i argumentira svoj doživljaj djela
-prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja u tekstu
-interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražava i argumentira svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 - SJ SŠ B.1.4) i sa ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
-samostalno popunjava različite obrasce
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda. Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
-razlikuje masovne medije
-razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije
-razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
-objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
-prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
-objašnjava koje su topozitivne strane medija
-objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
-uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenike treba upoznati sa očekivanim postignućima, tj.pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: cenzura, senzacionalizam
SJ SŠ D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
-bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
-povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
-diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
-diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
-osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude
-uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
SJ SŠ D.1.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija sa domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
2. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.2.1.
Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i prve polovice 19. stoljeća
-raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
-uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest i druge književne vrste i postupke)
-uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
-razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,
u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe prosvećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.2.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
-interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
-uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
-u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, uz pomoć učitelja povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovom životu, radu i značaju.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim oblastima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad sa društvenopovijesnim kontekstom.
Predlaže se korelacija sa ishodom SJ SŠ B.2.3, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.
SJ SŠ A.2.3.
Učenik interpretira poetiku romantizma
-istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz epohe romantizma
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma, uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.
Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama romantizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.4.
Učenik interpretira poetiku realizma
-istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
-razlikuje realizam kao pravac i metodu
-tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnog djela na satu ili kod kuće
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
-opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
-razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
-razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
-analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim primjerima i oblikuje analogne primjere
SJ SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
-razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
-uspoređuje različite vrste tvorbe
-opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
-uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
-prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
-razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme, istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
SJ SŠ B.2.3.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
-istražuje društveno-povijesni kontekst od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća koji je doveo do uporabe više jezika
-kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebice Mrkalja i Vuka)
-raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)
-opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
-argumentira reformu srpskog jezika
-opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje sa društveno-povijesnim kontekstom
-opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
SJ SŠ B.2.4.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
-raspravlja i kritički prosuđuje upotrebu standardnog jezika u javnim situacijama
-iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
-služi se jezičnim priručnicima
-kao pripadnik nacionalne manjine uviđa važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
-bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
-izražajno govori književnoumjetničke tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
-upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
-oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
-studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
-sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
-pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
-oblikuje interpretativne i komparativne eseje
-žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
-piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
-točno upotrebljava novousvojene riječi
-piše interpretativne i komparativne eseje
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
-uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
-promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
-procjenjuje estetski i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
-diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
-pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.
SJ SŠ D.2.2.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
-objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
-navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna
-uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
-samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: fotografije ili film po izboru učitelja, tj.određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
SJ SŠ D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Maticu srpsku, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Maticu srpsku, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija sa domenama Jezik i Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
3. razred SŠ - 96 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.3.1.
Učenik interpretira poetiku moderne
-istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
-na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela
-zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih „izama“, tradicionalna i modernistička linija i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
-uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
-istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata
-uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
-pronalazi odlike raznih „izama“
-zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
-uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za avangardu.
Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić i Miloša Crnjanskog.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
-razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
-raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
-razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
-u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
-uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.4.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
-zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
-tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
-smešta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumjetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.
Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
SJ SŠ A.3.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-procjenjuje ideju i poruku djela
-vrednuje djelo na temelju literarnog iskustva
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-procjenjuje ideju i poruku djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu i gramatičkunormu
-istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- razlikuje vrste sintagmi i tipove rečenica te ih funkcionalno primjenjuje
-pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
-prema smjernicama objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, oblikuje analogne primjere u svom tekstu
SJ SŠ B.3.2.
Učenik istražuje odnose značenja među riječima
-opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
-istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
-otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
-raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
-istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
-funkcionalno se služi polisemijom
SJ SŠ B.3.3.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
-razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke riječnike
-razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
-opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
-opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
-razvrstava riječi u određene leksičke slojeve
-primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-razlikuje opći i terminološki rječnik
SJ SŠ B.3.4.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi
-objašnjava razliku između historizama i arhaizama
-tumači pomodne i klišeizirane izraze
-objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
-tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljavati stručnu terminologiju
-izražajnim kazivanjem književnoumjetničkih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
-prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
-proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
-kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
-uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
-prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
-pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
-uspoređuje različite pristupe sličnim temama
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.3.3.
Učenik piše različite tekstove, raspravljačke eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-pomoću smjernica oblikuje interpretativne, komparativne i prema modelu raspravljačke eseje
-uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-popisuje sve medije i preispituje sadržajekojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5–7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
-istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
-preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
-istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitog kulturnog identiteta
-prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim učestvuje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome koliko su mediji moćni i koliki je utjecaj medija na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.
SJ SŠ D.3.2.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
-razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
-uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
-kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
-snima film koji se zalaže za toleranciju, nenasilje, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
-uz poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti,povijesti filma i slično, iz različitih izvora
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: sinopsis, scenario
SJ SŠ D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; zapisuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i okruženju, izrađuje plakat ili prezentaciju
-prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
-uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
POPIS PREPORUČENIH KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA
Preporučena književna djela prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za lektiru, odnosno za samostalnu interpretaciju, a učitelj ima mogućnost da neka kraća djela obradi na satu, a neka druga s popisa ponudi kao lektiru. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi. Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima, može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih dijela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
1. razred
Lirika
Narodna pjesma: Slavujak
Narodna pjesma:Božić štapom bata
Šaljiva narodna pjesma: Ja sam čuda video
Mira Alečković:Vetar sejač
Dragomir Brajković:Pesma drugarstva
Dragomir Đorđević: Kiša, Nigde reda nigde mira
Jovan Jovanović Zmaj: Riznica pesama za decu* (Mati, Svet, Na ledu, Pačja škola, Materina maza)
Dragan Lukić: Srce, Smeha deci
Desanka Maksimović:Hvalisavi zečevi, Baka
Budimir Nešić: Čudo
Dušan Radović: Jesenja pesma, Da li mi verujete
Stevan Raičković:Crtanka
Ljubivoje Ršumović:Au, što je škola zgodna
Vlada Stojiljković:Sa mnom ima neka greška
Momčilo Tešić: Slikovnica
Branko Ćopić: Pjesma đaka prvaka, Ježeva kućica*
Voja Carić: Proleće
Brana Cvetković: Zunzarina palata*
Izbor iz poezije Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Ćopića i Desanke Maksimović
Izbor iz narodne lirike (uspavanke i šaljive pjesme)
Epika
Narodna priča: Sveti Sava i đaci, Radoznali sused, Mudri dedica
Narodna priča: Golub i pčela, Koza i sedam jarića, Lisica i miš
Vesna Aleksić: Cimet meda
Dejan Aleksić: Petar i pertle
Dragan Lukić: Jabuka, Četiri devojčice, Smešna priča
Desanka Maksimović:Bajka o labudu, Tako je pričala meni moja baka*
Budimir Nešić:Najdraža igračka
Dositej Obradović:Dva jarca; Dve koze
Jasminka Petrović: Od čitanja se raste
Aleksandar Popović:Priča o drugarskom računu
Toma Slavković: Zec i vuk
Božidar Timotijević: Kad proleće dođe, sve nabolje pođe
Branko Ćopić: Sunčev pevač
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice)
Drama
Laza Lazić:Car i skitnica
Aleksandar Popović:Neće uvek da bude prvi
Dušan Radović:Tužibaba
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Brana Cvetković: Vrlo retka pripovjetka
Dejan Aleksić:Čuveni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova
Jasminka Petrović: Hoću kući!
Vladislava Vojnović:Avram, Bogdan, vodu gaze
2. razred
Lirika
Narodna pjesma: Majka Jova u ruži rodila
Šaljiva narodna pjesma:Smešno čudo
Obiteljske i šaljive narodne lirske pjesme(izbor)
Mira Alečković: Najlepša reč
Vladimir Andrić:Šargarepa, Daj mi krila jedan krug
Miroslav Antić:Tajna, Nezgoda, Kad sam bio veliki
Dobrica Erić:Čuo sam, Zamolite svoje roditelje
Jovan Jovanović Zmaj:Hvala, Patak i žabe, Stara baka
Dragan Lukić: Škola
Dušan Radović:Lepo je sve što je malo
Stevan Raičković: Kad počne kiša da pada
Ljubivoje Ršumović: Jednoga dana, Dete, Žablja basna, Negde preko sedam brda
Momčilo Tešić:Šuma zove
Duško Trifunović: Dva jarca
Branko Ćopić: Bolesnik na tri sprata, Visibaba
Branislav Crnčević: Kad bi meni dali
Izbor iz poezije Ljubivoja Ršumovića, Dobrice Erića* i Branka Ćopića (Oglasi Kupusnog lista i Oglasi Šumskih novina)
Izbor iz Antologije srpske poezije za decu (priredio Dušan Radović)
Epika
Narodna pjesma:Marko Kraljević i orao
Narodne pripovijetke:Staro lijino lukavstvo, Sedam prutova
Narodna priča: Sveti Sava, otac i sin; Laža i Paralaža
Šaljiva narodna priča: Zec na spavanju
Srpske narodne bajke* (izbor)
Narodne basne: Konj i magarac, Lisica i gavran, Bik i zec
Vesna Aleksić:Krokodil peva
Dejan Aleksić: Priča o dobroj metli
Vesna Ćorović Butrić: Jesam li ja tužibaba
Desanka Maksimović:Slikarka zima, Bajke*
Dositej Obradović:Pas i njegova senka
Grozdana Olujić: Šarenorepa, Mali voz
Aleksandar Popović:Sudbina jednog Čarlija*
Dušan Radović:Priča o nezahvalnom mišu
Branko Ćopić: Žuća i račundžija, U carstvu leptirova i medveda*
Izbor iz narodnog usmenog stvaralaštva (šaljive priče, poslovice)
Drama
Dragan Lukić: Stara slika na zidu
Aleksandar Popović:Dva pisma
Gvido Tartalja:Zna on unapred
Popularni i informativni tekstovi Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vladislava Vojnović:Princ od papira
Dobrica Erić: Priča duga tri lanca iz lovačkog ranca
Uglješa Šajtinac: Vetruškina ledina
Jasminka Petrović:O mačkama, notama i bubama
Ljubivoje Ršumović:Tri čvora na trepavici
3. razred
Lirika
Narodna pjesma: Ženidba vrapca Podunavca, Dvije seje brata ne imale
Miroslav Antić:Najmanja pesma, što je najveće
Dušan Vasiljev: Zima
Milovan Danojlić:Ljubavna pesma
Dragomir Đorđević:Prva ljubav
Dobrica Erić: Moje selo, Slavuj i sunce
Vojislav Ilić:Prvi sneg
Jovan Jovanović Zmaj: Prolećnica
Dušan Kostić:Septembar
Dragan Lukić: Šta je otac
Desanka Maksimović: Vožnja
Branko Radičević:Cic
Dušan Radović: Zamislite, Zdravica
Ljubivoje Ršumović: Domovina se brani lepotom
Branko Ćopić: Ribar i mačak*
Branislav Crnčević: Ljutito meče
Običajne narodne lirske pjesme(izbor)*
Izbor iz poezije Dušana Radovića
Epika
Narodna pjesma:Marko Kraljević i beg Kostadin
Narodna basna:Vuk i jagnje, Medved i lisica
Narodna pripovijetka: Sveti Sava i seljak bez sreće, Vetar i sunce, Svijetu se ne može ugoditi
Narodna priča: Klin-čorba
Narodna bajka:Čardak ni na nebu ni na zemlji
Vesna Aleksić:Zvezda rugalica
Stojanka Grozdanov Davidović: Priča o dobroj rodi
Desanka Maksimović: Priča o raku krojaču, Bajka o izvoru, Zebe plašljivice
Dositej Obradović: Magarac u lavljoj koži
Grozdana Olujić:Staklareva ljubav
Branko V. Radičević: Učeni mačak*
Stevan Raičković: Bajka o belom konju
Milenko Ratković:Pisak lokomotive
Slobodan Stanišić:Dodir škole
Branko Ćopić: Doživljaji mačka Toše*, Izokrenuta priča
Narodne basne (izbor)*
Drama
Jovanka Jorgačević:Nikad dva dobra
Aleksandar Popović:Led se topi
Dušan Radović: A zašto on vežba
Dopunski izbor
Vesna Vidojević Gajović: Kecelja na bele tufne
Igor Kolarov: Agi i Ema
Jasminka Petrović: Kaži teti „Dobar dan“, Riba ribi grize rep
Gordana Timotijević:Sličice, Svrakin sat
Raša Popov:Mokrinjski patuljci
Dejan Aleksić: Koga se tiče kako žive priče
4. razred
Lirika
Narodna pjesma:Jelenče
Jovan Jovanović Zmaj:Ciganin hvali svoga konja
Vojislav Ilić: Jesen
Desanka Maksimović:Paukovo delo
Branko Miljković: Pesma o cvetu
Dušan Radović: Plavi zec
Dragan Lukić:Drug drugu
Miroslav Antić:Junačka pesma
Branislav Crnčević:Mrav dobrog srca
Duško Trifunović: Zlatna ribica
Branko Ćopić:Mjesec i njegova baka*
Stevan Raičković: Ko da to bude
Milovan Danojlić:Trešnja u cvetu
Dobrica Erić:Svitac pšeničar i vodeničar
Izbor iz poezije Milovana Danojlića
Epika
Narodna pjesma: Stari Vujadin
Narodna pripovijetka: Međed, svinja i lisica; Biberče
Narodna bajka:Pepeljuga, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča: Najbolje zadužbine
Vesna Aleksić: Kaljavi konj (Priče iz slovenske mitologije)*
Vesna Vidojević Gajović:Otac svira violinu
Svetlana Velmar-Janković: Knjiga za Marka* (Zlatno jagnje, Stefanovo drvo)
Branislav Nušić:Prva ljubav
Grozdana Olujić: Oldanini vrtovi i druge bajke* Zvezdane lutalice (odlomak)
Branko V. Radičević:Priča o dečaku i Mesecu
Branko Ćopić:Strašan zmaj, Priče ispod zmajevih krila*
Branislav Crnčević:Bosonogi i nebo
Drama
Dobrica Erić:Čik da pogodite zbog čega su se posvađali dva zlatna brata
Ljubiša Đokić: Biberče ubija alu
Aleksandar Popović: Pepeljuga*
Popularni i informativni tekstovi
Milutin Milanković:Kroz vasionu i vekove (odlomak)
Mihajlo Pupin:Od pašnjaka do naučenjaka (odlomak)
Miodrag Novaković:Teslin mačak
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vesna Aleksić: Ja se zovem Jelena Šuman
Ivana Nešić:Zelenbabini darovi
Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta
Desanka Maksimović:Pradevojčica
Pop D. Đurđev: Mrnjavčevići
Lidija Nikolić:Buvlje hvatalice
Ljubivoje Ršumović:Zauvari
Preporučena književna djela od 5. do 8. razreda razvrstana su po književnim rodovima – lirika, epika i drama, da bi se kroz cikluse mogla pratiti odgovarajuća i razložna proporcija. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi.
Ponuđeni tekstovi imaju okosnicu u ishodima, a učitelj ima načelnu mogućnost da ih prilagođava konkretnim nastavnim potrebama, ali je obvezan i na slobodan izbor iz naše narodne usmene književnosti i tzv. neknjiževnih tekstova. Za lektiru učitelj bira najmanje tri, a najviše šest djela za obradu.
Kroz ishod „Učenik razvija čitalačku naviku“ učenik slobodno bira djelo za čitanje, a učitelj mu može preporučiti djelo iz dopunskog izbora ili neko drugo djelo, odnosno, eventualno ga posavjetovati, usmjeravati i slično.
5. razred
Lirika
Mitološke narodne pjesme (izbor): Vila zida grad i dr.
Obredne narodne pjesme (izbor):Vojevao beli Vide, koledo i dr.
Dušan Vasiljev: Domovina
Jovan Jovanović Zmaj: Pesma o pesmi
Miroslav Antić: Šašava pesma
Vojislav Ilić: Zimsko jutro
Jovan Dučić: Polje
Desanka Maksimović: Pokošena livada
Dobrica Erić: U životu što mi poče bajkom, Vašar u Topoli*
Peđa Trajković:Kad knjige budu u modi
Epika
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima) (izbor): Sveti Savo, Uroš i Mrnjavčevići
Narodne pitalice, zagonetke i poslovice (izbor)
Narodna pripovijetka: Djevojka cara nadmudrila
Narodna pripovijetka: Utopio se pop što nije ruku dao
Narodna bajka:Aždaja i carev sin
Narodne bajke, novele, šaljive narodne priče i priče o životinjama (izbor)
Stevan Raičković, Male bajke* (izbor):Bajka o zrnu peska, Bajka o dečaku i mesecu
Vuk St. Karadžić: Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomak)
Milovan Glišić: Prva brazda
Stevan Sremac: Čiča Jordan (odlomak)
Branislav Nušić: Hajduci*
Branko Ćopić: Pohod na Mjesec
Ivo Andrić: Mostovi
Danilo Kiš: Dečak i pas
Milovan Vitezović: Princ Rastko
Ljubivoje Ršumović: Sunčanje na mesečini
Vladislava Vojnović, Priče iz glave (izbor):Obad (odlomak)
Milutin Đuričković: Kako su rasli blizanci
Tiodor Rosić: Zlatna gora (odlomak)
Drama
Branislav Nušić: Kirija
Dušan Radović: Kapetan Džon Piplfoks*
Dopunski izbor
Dušan Radović: Antologija srpske poezije za decu
Epska narodna pjesma starijih vremena: Ženidba Dušanova
Ljubivoje Ršumović, Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke (izbor): Ljubuš o Tetidi, Zaljulj o Orfeju
Goran Petrović: Pronađi i zaokruži (odlomak), Mesec nad tepsijom (odlomak);
Mihailo Petrović Alas: U carstvu gusara (odlomak)
Slobodan Stanišić: Simonida; Dušan, princ sunca; Dušan, dečak na prestolu; Knez Stefan Lazarević pod majčinim suncem
Ivana Nešić: Otmica (odlomak)
Igor Kolarov: Klizave priče, SMS priče (izbor)
Arsen Diklić: Salaš u Malom Ritu (odlomak)
Milovan Vitezović: Šešir profesora Koste Vujića (odlomak)
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere)
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna lirska pjesma, Jablanova moba
Narodna lirska pjesma, Zao gospodar
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna epska pjesma,Ženidba kralja Vukašina
Narodna epska pjesma,Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma,Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma,Kneževa večera
Narodna epska pjesma,Kosovka devojka
Narodna epska pjesma,Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma,Marko pije uz ramazan vino
Narodna epska pjesma,Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma,Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma,Početak bune protiv dahija
Narodna epska pjesma, Boj na Mišaru
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija(izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija,Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević,Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać, Predrag Palavestra, Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Jovan Deretić, Dušan Ivanić, Mihajlo Pantić i dr)
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 140 + 128)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme (Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme (D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada,Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka,Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka,Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke* (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan)
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija; Branko Ćopić, Učiteljica)
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere)
Narodna lirska pjesma,Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma,Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma,Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma,Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma,Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma,Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma,Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar,Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava,Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija,Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof,Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja(I. Sekulić, B. Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme (Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme (D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada,Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka,Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka,Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke* (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan)
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija; Branko Ćopić, Učiteljica)
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere)
Narodna lirska pjesma,Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma,Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma,Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma,Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma,Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma,Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma,Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar,Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava,Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija,Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof,Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Jovan Jovanović Zmaj,Đulići, izbor (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci, izbor (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Izbor iz poezije srpskog romantizma (B. Radičević, Đ. Jakšić, J.J. Zmaj, L. Kostić)*
3. razred
Svetozar Marković,Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić,Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar*
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj,Povareta
Radoje Domanović, Vođa
Radoje Domanović,Danga
Branislav Nušić,Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić,Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić, Zapušteni istočnik
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić,Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić,Suncokreti/Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić,Iskrena pesma
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis,Možda spava
Vladislav Petković Dis, Nirvana
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić, Dis)*
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Jovan Skerlić,O Koštani
Petar Kočić,Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić,Gospa Nola (odlomak)
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Stražilovo
Miloš Crnjanski, Seobe*
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo,Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Ivo Andrić,Na Drini ćuprija*
Ivo Andrić, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba, B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti)
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica,Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić,Bašta sljezove boje (izbor)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović,Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa,Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović,Derviš i smrt*
Mihailo Lalić,Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić,Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš,Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević,Balkanski špijun (odlomak, film)
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić,O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme (Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme (D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada,Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka,Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan)
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija; Branko Ćopić, Učiteljica)
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere)
Narodna lirska pjesma,Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma,Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma,Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske ilirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava,Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija,Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić,O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme (Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme (D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka,Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan)
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere)
Narodna lirska pjesma,Srpska djevojka
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma,Kneževa večera
Narodna epska pjesma,Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma,Marko pije uz ramazan vino/ Marko Кraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma,Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević,Slovo ljubve
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Zaharija Orfelin,Plač Serbiji
Dositej Obradović,Pismo Haralampiju
Dositej Obradović,Život i priključenija, prvi deo*
Jovan Sterija Popović,Tvrdica*
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić, O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
E. POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A (Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Narodne novine,Zagreb, 11. svibnja 2000.) i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Prema preporuci Europske unije iz 2006. (Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, prva od osam kompetencija je komunikacija na materinskom jeziku.
U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima kao i u svim nastavnim predmetima pa je kurikularni predmet Srpski jezik dio Jezično- komunikacijskog područja.
Domene predmeta Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo te Kultura i mediji, međusobno su povezane, isprepliću se pa se strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju sa sadržajima domena predmeta, ali i s drugim odgojno-obrazovnim i međupredmetnim temama.
Kvalitetna nastava srpskog jezika potiče estetsku kompetenciju zahvaljujući kojoj učenik razvija smisao za estetske vrijednosti, razumije značaj umjetničkih i kulturnih djela za osobni razvoj i razvoj društva, potiče izražavanje kroz sredstva različitih umjetnosti i putem različitih medija, promišlja, kritički vrednuje i oblikuje vlastite ideje, stavove i pogled na svijet, što je veza s Društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Vještine rada u timu, prihvaćanje odgovornosti, rješavanje problema, sposobnost javnog nastupa i kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Društveni i osobni razvoj.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika svakodnevno se kod učenika razvija kompetencija za učenje jer učenik istražuje, uspoređuje i propituje različite informacije, odabire različite strategije učenja, aktivno upotrebljava postojeća školska i izvanškolska znanja i iskustva, ustrajan je i konstruktivan, odgovoran, prati i planira proces učenja i shvaća značaj kontinuiranog učenja u školskom i izvanškolskom kontekstu.
Kreativnost, inicijativa, samostalnost i samopouzdanje, sposobnost organizacije, upravljanje projektima, rad u timu, obrazlaganje vlastitih ideja i praktična primjena, poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Kvalitetna komunikacija, tolerancija, razvoj odgovornosti pojedinca, vlastitog i društvenog identiteta povezuju predmet s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Učinkovita, funkcionalna i odgovorna uporaba sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnoj komunikaciji i procesu učenja, u istraživanju, pronalaženju i procjenjivanju informacija i rješavanju problema, povezuje predmet s međupredmetnom temom Uporaba informacijsko- komunikacijskih tehnologija.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK
U skladu s načelom otvorenosti kurikuluma ovo poglavlje ne propisuje već pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta Srpski jezik. Na taj način učitelji imaju pravo na različitost u pristupu, a u skladu s potrebama učenika, njihovim razinama znanja i vještina i u njihovom najboljem interesu.
I Iskustva učenja:
Učeći materinski jezik i proučavajući književnost i kulturu svog naroda, učenik gradi vlastiti identitet, njeguje svoju kulturu, otkriva svoje interese, potrebe i potencijale, razvija funkcionalnu i čitalačku pismenost, istražuje ideje u književnosti i povezuje ih sa životnim situacijama i iskustvom, razvija stvaralački duh i kreativnost, razumije sve vrste tekstova u različitim kontekstima, oblikuje sustav vrijednosti.
Pri učenju i poučavanju Srpskog jezika naglasak je na komunikacijskom pristupu (za razliku od tradicionalne metode u kojima je naglasak na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka u komunikacijskom pristupu naglasak je na konkretnim komunikacijskim situacijama i prilagođavanju nastavnog procesa potrebama i očekivanjima te jezičkim potreba učenika)
i izučavanju teksta, problemskoj nastavi te principima znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz aktivan rad učenika. Učenik preuzima odgovornost za vlastito učenje: samostalno upravlja svojim učenjem, uči istraživanjem, otkrivanjem, koristi se ranije stečenim znanjima i iskustvima koje primjenjuje u novim situacijama.
Za učenje i poučavanje Srpskog jezika primjenjuju se razne metode i oblici rada, a sama priroda predmeta sugerira komunikacijsko-funkcionalni, holističko-humanistički i problemsko-stvaralački pristup.
Strategija učenja povezuje se sa sadržajima domena predmeta: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo, Kultura i mediji.
Pristup učenju i poučavanju domene Književnost u osnovnoj školi polazi od tematskog pristupa te se čitaju djela u skladu s temama primjerenim uzrastu. Tekstovi se mogu povezati po tematskoj srodnosti u određene tematske cjeline.
Interpretacija književnih djela u četvrtom i petom ciklusu temelji se na kronološko-povijesnom pristupu književnosti kako bi se gradila svijest o razvojnom tijeku vlastite nacionalne književnosti i umjetnosti, kulturi, tradiciji i podrijetlu. Tekstovi se također grupiraju u cjeline, ali njih ne čini više tematska srodnost tekstova, već pisci i njihova djela razvrstane u književne epohe te narodna književnost kao posebna cjelina.
U svim ciklusima interpretacija književnih djela polazi od literarnog i estetskog aspekta recepcije književnog teksta kao i od doživljajno-saznajnog, emocionalno-iskustvenog učeničkog pristupa. Tijekom tumačenja, kasnije i vrednovanja književnog djela, učenik razvija problemsko i kritičko čitanje pri čemu aktivira svoje književnoteorijsko znanje, istraživački duh i intelektualnu radoznalost te izražava svoju maštu i kreativnost. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju odabiru se prema umjetničkoj vrijednosti te kao reprezentativni primjeri žanra, poetike i epohe, a pritom se uvijek vodi računa o razvojnom uzrastu i recepcijskim mogućnostima učenika.
U svakoj školskoj godini učenik čita cjelovite književne tekstove koje odabire učitelj na temelju popisa djela koji je priložen uz tablicu ishoda, ali i one koje samostalno odabire. Broj djela za čitanje po vlastitom izboru učenika nije ograničen, naprotiv, učenike treba poticati na čitanje sa uživanjem i razvijanje čitalačke navike.
Učenje i poučavanje jezika započinje početnim čitanjem i pisanjem koji su temelj za daljnji razvoj jezičnih vještina i komunikacijske kompetencije. U prvom i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja međusobni odnos jezičnih vještina iz ranog razdoblja s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se dalje učenici poučavati. U cilju rasterećenja učenika petog i šestog razreda neki sadržaji u domeni Jezik poučavaju se u trećem, četvrtom odnosno petom razredu što odgovara njihovim saznajnim mogućnostima.
Kroz ostale cikluse učenici postupno i sustavno uče jezičnu normu srpskog standardnog jezika koju primjenjuju u praksi. Izbjegava se tradicionalni pristup gramatici i jeziku uopće, već se naglašava primjena jezičnih zakonitosti u različitim komunikacijskim situacijama. Učeničke vještine se proširuju i usložnjavaju u skladu s njihovim jezičnim razvojem i doprinose stjecanju komunikacijske jezične kompetencije. Ovladavanje raznim jezičnim djelatnostima temelji se na tekstu (umjetničkom i neumjetničkom) koji je zajedničko polazište svih domena te se na istom tekstu mogu ostvariti ishodi iz više domena. Pored univerzalnih razvojnih obrazaca, jezični razvoj učenika ovisi o određenim individualnim obilježjima. Upravo prema tim obilježjima se osmišljavaju razne aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina važnih za svrhovito ovladavanje standardnog srpskog jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u jezično poticajnim okolnostima. Razvojem komunikacijske kompetencije, primjenom komunikacijskih vještina, poštivanjem pravogovornih, pravopisnih i gramatičkih normi prilikom oblikovanja novih i originalnih tekstova, bavi se domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo. Pored primjene različitih funkcionalnih stilova, učenik stvara tekstove u kojima upotrebljava razne oblike prepričavanja, pripovijedanja, deskripcije, sažimanja i slično, a u četvrtom i petom ciklusu piše i eseje u kojima istraživački, kritički i stvaralački pristupa književnosti. Pored pisanja, učenik razvija sposobnost aktivnog slušanja, govorenja i vještinu različitih vrsta čitanja. Također, učenik se potiče na originalno stvaralaštvo kroz kreativno pisanje i izražajno kazivanje gdje dolazi do izražaja njegova mašta, kreativnost i poduzetnost. Stvaralaštvo se izražava i u ostalim domenama kroz samostalnu interpretaciju umjetničkog djela u domeni Književnost, kroz dramatizaciju tekstova, scenski prikaz narodnih običaja, snimanje filmova i drugo u domeni Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiče učenika na samostalno prikupljanje i analizu informacija iz različitih izvora te kritičko prosuđivanje medijskih tekstova i poruka, odnosno razvoj medijske pismenosti. Učenik se potiče na razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava, kao i na njegovanje svoje kulture, identiteta, običaja i tradicije. Posjećujući različite kulturne i vjerske institucije, događaje i manifestacije, uključuje se u kulturni i društveni život zajednice te razvija svoju kreativnost. Za ostvarenje ishoda ove domene učitelj, uvažavajući prijedloge učenika, odabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove primjerene uzrastu, interesima i recepcijskim mogućnostima učenika.
II Uloga učitelja u osnovnoj i srednjoj školi
Oblici, metode rada i nastavna sredstva suvremene nastave zahtijevaju inovativni pristup u području komunikacije na relaciji učitelj- učenik. Međusobni odnos učitelja i učenika treba biti suradnički i poticajan. Izbjegavaju se tradicionalne metode i oblici rada gdje je učitelj prenositelj znanja, a učenici pasivni slušatelji. Učitelju je, u organizaciji nastavnog procesa, dodijeljena uloga usmjerivača, animatora i pokretača učeničkih aktivnosti, kreativnih i stvaralačkih potencijala pa bira metode, oblike nastave i tehnike učenja koji potiču na razvoj kritičkog mišljenja, razvoj samostalnosti i odgovornosti (domaća zadaća, samostalno pisanje sastava/eseja, pravljenje različitih nastavnih materijala kao što su plakati, prezentacije i sl.) stvaranje novih ideja i uživanje u procesu traženja (programirana, problemska, heuristička, projektna i integrirana nastava, vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem, autorova stolica i drugo). Metode učitelj prilagođava potrebama i mogućnostima svakog učenika. Na satovima gdje dolazi do preplitanja domene Književnost i Kultura i mediji poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja i tradicije te njihova kritička analiza i promišljanje, odlazak u rodna mjesta pisaca i slično). Učitelj sustavno i kontinuirano unaprjeđuje svoje kompetencije i održava visoku kvalitetu stručnosti. Procjenjujući ranije stečena iskustva i znanja, učitelj osmišljava nastavu, samostalno bira materijale ili ih sam kreira, primjenjuje različite strategije poučavanja i komunikacijske strategije i uvijek vodi računa o različitim mogućnostima i sposobnostima učenika u odjelu tako što osmišljava različite aktivnosti za učenike. Svakom učeniku učitelj omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima u kojima će pokazati i primijeniti svoja znanja i vještine, potiče kreativnost, samostalnost, samoinicijativnost, individualnost, empatiju, težnju ka kompromisu, toleranciju, timski rad i uvažavanje tuđih mišljenja kao i samorefleksiju i samovrednovanje učenja, potiče učenika da izrazi svoje mišljenje i stav, uvažava ga i eventualno usmjerava na neka druga rješenja ako smatra da učenik griješi.
III Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ka ostvarivanju obrazovnih ciljeva, funkcionalni su i usklađeni s ishodima učenja.
Učenje i poučavanje Srpskog jezika pored direktne komunikacije učenika i učitelja, ostvaruje se i posredno putem različitih medija. Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje, samostalno ih kreira ili uz sugestije potiče učenike da ih izrađuju. Temeljni izvori za učenje i poučavanje Srpskog jezika su tekstovi različitih sadržaja, struktura, funkcionalnih stilova iz različitih izvora, a usklađeni s učeničkim uzrastom, sposobnostima, interesima, iskustvom, vještinama i jezičnim razvojem.
Za učenje i poučavanje upotrebljavaju se udžbenici iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije koji su odobreni od strane ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja u vladi Republike Hrvatske.
Izvori i sredstva učenja i poučavanja moraju biti dostupni učenicima i referentni. Kao izvor informacija upotrebljavaju se prije svega školske i druge vrste knjižnica, ali i internet s tim što učenik u tom slučaju kritički odabire informacije, vodeći računa o pouzdanosti izvora.
IV Okruženje
Okruženje za učenje i poučavanje najčešće je učionica, a učenik sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i uljepšavanju svog radnog prostora. Tako pripremljeno okruženje poticajno je i usmjereno na sadržaje učenja.
Pored toga, učenje i poučavanje ostvaruje se u izvanučioničkim i izvanškolskim prostorima kao što su knjižnice i različite kulturne ustanove koje se posjećuju u okviru stručnih ekskurzija, ali i virtualno okruženje.
U okruženju za učenje i poučavanje promovira se zajedništvo, tolerancija, međusobno uvažavanje, poštivanje, ravnopravnost i pristup bez predrasuda. Takvo okruženje pruža mogućnost za različite dinamike učenja, potiče inicijativnost i poduzetnost, razvoj samopouzdanja i odgovorno ponašanje.
V Određeno vrijeme
Predmet Srpski jezik poučava se kroz sve cikluse. U prva tri ciklusa planirano je godišnje 140 sati kao i za predmet Hrvatski jezik u modelu A. Iako postoji formalni raspored sati, prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave za razliku od ostalih razreda, a to omogućuje učiteljima veći stupanj prilagođavanja odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika. U četvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji programi sa satnicom 140 + 140 + 140 + 128 i programi sa satnicom 140 + 140 + 105 + 96; 105 + 105 + 105 + 96 te trogodišnji sa satnicom 105 + 105 + 96.
Imajući u vidu dinamiku i kvalitetu ostvarivanja ishoda i napretka učenika u pojedinom odjelu, učitelj samostalno planira aktivnosti obrade, vježbanja, ponavljanja, sistematizacije i provjeravanja. Aktivnosti na satu se raspoređuju rukovodeći se načelom unutarpredmetne korelacije i integracije. Naime, tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
VI Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u odjele, a s obzirom na veličinu odjela grupiraju se u timove ili parove radi ostvarivanja različitih projekata u fizičkom i virtualnom okruženju.
Učenik postavlja individualne ciljeve, uči samostalno i timski te doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama ili pak nadarenih učenika kurikulum se prilagođava u skladu s Okvirom za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s poteškoćama kao i Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća nadarene djece i učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikularnom predmetu Srpski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. Vrednovanje se pažljivo planira i provodi sakupljanjem različitih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Ono mora biti objektivno, ali i uvažavati potrebe i mogućnosti svakog učenika.
Elementi vrednovanja u Srpskom jeziku proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda četiri domene: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
U prvom i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Jezik
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo
Pisano izražavanje i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Od kraja drugog ciklusa (5. razred) do kraja petog ciklusa elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Lektira
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Kroz element Književnost vrednuje se samostalna interpretacija, komparacija i vrednovanje različitih djela, primjena usvojenih književnoteorijskih znanja te vještina povezivanja djela s određenim povijesnim kontekstom.
Radi poticanja učenika na čitanje preporučuje se da se lektira ne vrednuje isključivo putem dnevnika čitanja, a treba izbjegavati i pismene provjere. Na satu lektire treba primjenjivati različite metode i oblike rada koji će pomoći učenicima da samostalno interpretiraju književno djelo te im omogućiti da izraze svoj doživljaj djela i svoje stavove.
Kroz element Jezik vrednuje se primjena usvojenih gramatičkih i pravopisnih znanja i jezičnih vještina pri analizi i oblikovanju teksta i u različitim komunikacijskim situacijama.
Kroz elemente Usmeno izražavanje i stvaralaštvo, Pismeno izražavanje i stvaralaštvo, Kultura izražavanja i stvaralaštvo vrednuje se učenikov jezički i stilski izraz u različitim oblicima usmenog i pismenog izražavanja, različiti oblici učenikovog kreativnog stvaralaštva, vrste čitanja, stil govorenja, vještine argumentiranog obrazlaganja, raspravljanja, prezentiranja i druge jezične vještine.
Kroz element Kultura i mediji vrednuje se vještina samostalnog prikupljanja i analize različitih informacija, medijska pismenost tj. razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka te razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava.
U prvom (1. i 2. razred) i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) u zaključnoj (pr)ocjeni najveću težinu (ponder) ima element vrednovanja Jezik 30 %, zatim Književnost 25 %, Usmeno izražavanje i stvaralaštvo i Pismeno izražavanje i stvaralaštvo po 20 %, dok element vrednovanja Kultura i mediji u zaključnoj ocjeni sudjeluje s 5 %.
U 5. razredu te u trećem ciklusu u zaključnoj ocjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, a zatim Kultura izražavanja i stvaralaštvo 25 %, Književnost 20%, Lektira 15 % te Kultura i mediji 10 %.
U četvrtom i petom ciklusu u zaključnoj ocjeni najveću težinu imaju elementi vrednovanja Književnost i Lektira po 25 %, zatim element vrednovanja Kultura izražavanja i stvaralaštvo sa 20 %, element vrednovanja Jezik 20 % i Kultura i mediji 10 %.
U prvom ciklusu vrednovanje je opisno, kroz završnu procjenu (tri stupnja: potrebna podrška, ostvareni ishodi, iznimno ostvareni ishodi), a učitelj piše i kvalitativni osvrt na postignuća učenika; opisuje šta učenik zna i može, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku.
Budući da je prvi ciklus vrijeme učenikove prilagodbe na proces školovanja moguće su veće oscilacije u njegovom napredovanju i zato je dopušteno da se ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih ishoda produži do kraja ciklusa.
Ako učenik slabo napreduje potrebno je što prije utvrditi uzroke te mu osigurati dodatnu podršku. Osim za učenike s teškoćama prvi odgojno-obrazovni ciklus ima važnu ulogu i u uočavanju darovitih učenika kojima također treba osigurati odgovarajuću podršku.
Od drugog ciklusa, postignuća učenika opisuju se na isti kvalitativni način kao u prvom ciklusu, ali se vrednuju i brojčano.
Od trećeg ciklusa, uz zaključnu brojčanu ocjenu učitelj daje i procjenu razvijenosti određenih generičkih kompetencija: odgovornost, zalaganje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija, suradnja (tzv. liste procjene i skala od 3 stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno).
Kao numerički pokazatelj razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda zadržavaju se školske ocjene od 1 - 5 (nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).
Tablica 1. Sadržaj izvještaja (svjedodžbe) na kraju školske godine prema odgojno-obrazovnim ciklusima:
PRVI CIKLUS
(1. i 2. razred)
DRUGI CIKLUS
(3, 4.i 5.razred)
TREĆI, ČETVRTI I PETI CIKLUS
(6-8. razred ОŠ, 1- 3/4. razred SŠ)
Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda (u svakom predmetu)
-kvalitativni opisivač postignuća (završna procjena), tri kategorije:
-potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda za određeni razred
-ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za određeni razred
-iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za određeni razred
-zaključna ocjena:
1-nedovoljan
2-dovoljan
3-dobar
4-vrlo dobar
5-odličan
-zaključna ocjena:
1-nedovoljan
2-dovoljan
3-dobar
4-vrlo dobar
5-odličan
-kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u odnosu na odgojno-obrazovne ishode i razine usvojenosti
-kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u odnosu na odgojno-obrazovne ishode i razine usvojenosti
-procjena elemenata generičkih kompetencija pomoću ljestvica procjena (3 stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno)
Ostali podatci
- broj opravdanih i neopravdanih izostanaka, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i školskim projektima
Elementi generičkih kompetencija koje se procjenjuju kod učenika su:
ODGOVORNOST (izvršava obveze i zadatke, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje, ustrajan je i samokritičan, trudi se)
SAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOST (samostalno uči, rješava zadatke, poduzetan je, izvršava obveze uz minimalne poticaje učitelja, planira i prati vlastito učenje)
KOMUNIKACIJA I SURADNJA (uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem)
KREATIVNOST (maštovit je i originalan)
PRIMJENA ZNANJA U PRAKTIČNIM SITUACIJAMA (stečena znanja primjenjuje u novim situacijama)
Kroz sve cikluse obrazovanja ishodi Učenik razvija čitalačku naviku (domena Književnost) i Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet (domena Kultura i mediji), ne vrednuju se brojčano, jer za cilj imaju poticanje čitalačke kulture učenika, izgradnju i razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta i uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Ishod Učenik razvija čitalačku naviku prati se putem učeničkog predstavljanja pročitanog djela (razgovor, plakat, razne multimedijske prezentacije).
Za ishod Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet, učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti; posjete kulturnim ustanovama, kinu, prisustvovanje ili sudjelovanje u kulturnim manifestacijama i slično. Učenik može zabilježiti svoja zapažanja i doživljaj ili ih može iznositi kroz razgovor s učiteljem ili drugim učenicima. Za sudjelovanje u različitim kulturnim manifestacijama, slobodnim aktivnostima te svim vidovima stvaralaštva učenika (recitiranje, pisanje literarnih radova, dramatizacije, multimedijske prezentacije i slično) učenik može biti vrednovan brojčano, ali kroz element Kultura izražavanja i stvaralaštvo, ili kroz element Kultura i mediji (prezentacije).
O tome hoće li učenik biti vrednovan odlučuje sam učitelj.
Postoje tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ono služi za motiviranje učenika na daljnji rad, unaprjeđivanje i planiranje budućeg učenja i poučavanja, pomaže učitelju prilagoditi proces poučavanja potrebama konkretnog razrednog odjela ili pojedinih učenika u određenom trenutku te u pravilu ne rezultira ocjenom.
Vrednovanje za učenje uključuje različite metode i tehnike: ciljana pitanja tijekom nastave za provjeru razine usvojenosti sadržaja, kraće pisane provjere znanja, predstavljanje učeničkih projekata, provjere domaćih zadataka, učeničke mape, konzultacije s učenicima, praćenje učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja itd.
Vrednovanje kao učenje potiče učenike na praćenje, samoanalizu i samovrednovanje vlastitog učenja. Na ovaj način učenici razvijaju kompetenciju „učiti kako učiti“ kao preduvjet za cjeloživotno učenje. Uloga učitelja je u usmjeravanju učenika na preuzimanje odgovornosti za svoje učenje.
U ovom se procesu vrednovanja upotrebljavaju dnevnik učenja, individualne konzultacije s učenicima, obrasci za samoprocjenu učenja, planovi učenja i slično. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjene već kvalitativnih povratnih informacija.
Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo planiranje daljnjeg učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i vještina na kraju određenog obrazovnog razdoblja, u odnosu na odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline ili na kraju određenog obrazovnog razdoblja. U pravilu rezultira brojčanim vrednovanjem (osim u prvom ciklusu).
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, ključni sadržaji, preporuke te razina usvojenosti “dobar” određenog odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nalaze se u metodičkom priručniku predmetnog kurikuluma.
Razina usvojenosti “dobar” odgojno-obrazovnih ishoda može da služi kao orijentir pri određivanju zaključne ocjene.
Prilikom vrednovanja naučenog vodi se računa o transparentnosti i objektivnosti. Učenike je od početka školske godine potrebno informirati o očekivanim odgojno-obrazovnim ishodima, razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, elementima vrednovanja, pristupima i metodama vrednovanja, postupcima formiranja zaključne ocjene i sl.
Vrednovanje naučenog temelji se na usmenom ispitivanju, pismenim provjerama, testovima, prezentacijama, vrednovanju projekata i slično. Svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja moraju biti unaprijed definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne usmjerava se samo na procjenjivanje usvojenosti znanja, već i na razvijenost vještina koje su definirane ishodima. potiče se prepoznavanje i praćenje različitih postignuća, čak i onih koja su stečena izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Važno je poticati i primjenu znanja i vještina u novim situacijama.
Cilj vrednovanja nije utvrditi što djeca ne znaju i ne mogu i uspoređivati ih, već utvrditi što djeca znaju i mogu i poticati ih na još kvalitetniji rad. To je najvažniji cilj ocjenjivanja.
Zaključna pr(ocjena) treba se temeljiti na što više informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (dobivenih različitim metodama vrednovanja naučenog, ali i vrednovanja za učenje i kao učenje), a o uloženom trudu, zalaganju, ponašanju i suradnji izvještava se posebno. Zaključna (pr)ocjena ne smije biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih tijekom vrednovanja naučenog (osim kad su sve ocjene iste), već treba uvažiti i pokazatelje o učenikovom učenju i napredovanju prikupljene kroz vrednovanje za učenje.
Zaključna (pr)ocjena je pokazatelj učenikovog napredovanja u učenju te razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izražavanja kritičkog i stvaralačkog mišljenja, vrijednosti i stavova.
Veći ponderi pojedinih elemenata vrednovanja osiguravaju naglasak na važnijim gradivnim elementima predmeta Srpski jezik.
Vrlo je važno i izvještavanje o postignućima i napretku učenika. Izvještaj ukazuje na to gdje se učenik trenutno nalazi u svom razvoju i učenju, tj. koja znanja, vještine i stavove pokazuje te u kojim je područjima potrebno napredovanje i podrška.
Ono može biti formalno (izvještaj o praćenju, dodatak ili napomena u svjedodžbi, podaci i bilješke u e-matici) i neformalno (razgovori između mentora i roditelja, tj.staratelja, npr.)
Izvještavanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima tj.kvalitativni osvrti učitelja trebaju što kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvalitetu postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Srpski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za srednje škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00699, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
- Odluka o nastavnom planu i programu Srpskog jezika za osnovne škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00663, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:602-01/19-01/00026
URBROJ:533-06-19-0056
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
UVOD
Kurikulum predmeta Srpski jezik oblikovan je s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnog procesa. Razvojni je dokument koji je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih djelatnika i ustanova, novih znanstvenih i saznanja proizašlih iz prakse.
Predmet Srpski jezik uči se i poučava u svim odgojno-obrazovnim ciklusima pa se u kreiranju Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Srpski jezik vodilo računa o povezivanju svih razina odgojno-obrazovnog procesa.
Kurikulum započinje Opisom predmeta; poglavljem u kojem su istaknuti svrha i specifičnosti učenja i poučavanja predmeta Srpski jezik u Modelu A.
Na određena očekivanja o tome koja znanja, sposobnosti i vještine bi učenici trebali usvojiti, ukazuje poglavlje Odgojno-obrazovni ciljevi koje daje osnovne smjernice detaljnije razrađene u drugim poglavljima dokumenta. Za razliku od ishoda, ciljevi predstavljaju najšire određena očekivanja od učenika. Naglasak je na njegovanju svijesti o važnosti materinskog jezika i kulturne baštine, ali i na osposobljavanju učenika za život u multikulturalnom društvu.
Gradivnu strukturu Kurikuluma Srpskog jezika čine četiri domene koje su međusobno isprepletene i povezane.
Unutar svake domene određeni su odgojno-obrazovni ishodi koji su proizašli iz ciljeva.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu usložnjavaju.
Pored same formulacije ishoda nalazi se i njegova razrada koja detaljnije određuje aktivnosti te sadržaji i preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Uz ishod i razradu ishoda nalazi se i razina usvojenosti “dobar” određenog ishoda, dok se ostale razine usvojenosti (zadovoljavajući, vrlo dobar i izvrstan) nalaze u Metodičkom priručniku predmeta Srpski jezik.
Opisi razina usvojenosti ishoda ne predstavljaju školske ocjene. Oni preciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se olakšava planiranje i provođenje vrednovanja. Pomoću njih se prati i koliko je učenik samostalan u ostvarivanju ishoda.
Važno je naglasiti da postoje ishodi u kojima je moguće izraziti manje od četiri razine usvojenosti. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik koji nije postigao zadovoljavajuću razinu usvojenosti ima završnu negativnu ocjenu.
Nakon tablice ishoda, slijedi popis preporučenih književnih djela koja prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za samostalnu interpretaciju učenika, odnosno lektiru, ali učitelj ima mogućnost neka kraća djela obraditi na satu, a neka druga s popisa ponuditi kao lektiru.
Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih djela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
Na kraju dokumenta nalaze se poglavlja u kojima se opisuje povezanost predmeta s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, okvirne smjernice za učenje i poučavanje te pristupi vrednovanju. Svako poglavlje Kurikuluma ukazuje na bitne odrednice, a svi zajedno čine cjelovit i neodvojiv koncept suvremenog poučavanja predmeta Srpski jezik.
Za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izrađen je kurikulum sa satnicom od 140 sati godišnje. Za srednjoškolski odgoj i obrazovanje izrađena je tablica ishoda za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole (sa satnicama 140 + 140 + 140 + 128; 140 + 140 + 105 + 96 i 105 + 105 + 105 + 96) i tablica ishoda za trogodišnje strukovne škole (105 + 105 + 96). Razlika između gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iskazana je preko preporučenog popisa književnih djela smještenih nakon tablice ishoda, a koji su razvrstani po srednjoškolskim programima odnosno različitim satnicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Srpska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj koja je stoljećima izgrađivala svoj kulturni identitet istovremeno obogaćujući njezin multikulturalni prostor svojom bogatom i raznovrsnom kulturom.
Materinski jezik je najvredniji izraz identiteta jer učeći o svom jeziku i kulturi bolje upoznajemo sebe, svoj narod, svoje nasljeđe, više cijenimo sebe i postajemo sposobniji uvažavati ostale kulture i narode.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine ostvaruju na temelju propisanih zakonskih akata, Ustava i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Srpski jezik u Modelu A ima posebno mjesto jer se cjelokupno učenje i poučavanje odvija na materinskom jeziku. Učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u nastavi stranih jezika prijevodi tekstova obvezno se pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Svrha učenja srpskog jezika je čuvanje, njegovanje i prenošenje tradicije i kulture koju učenik kritički promišlja, poticanje razvoja integriteta i identiteta, osjećaja nacionalne pripadnosti, ali i pripadnosti europskoj zajednici.
Materinski jezik predstavlja bogatstvo u koje je utkano cjelokupno iskustvo, znanje i kultura jednog naroda, pa stoga učenje i poučavanje materinskog jezika ima suštinski značaj za intelektualni, emocionalni i društveni razvoj učenika. Vladanje materinskim jezikom je temeljna kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta i zato se uči na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika učenici upoznaju najznačajnije pisce i djela srpske književnosti, osposobljavaju se za samostalnu interpretaciju različitih umjetničkih, ali i neumjetničkih tekstova, postupno proširuju saznajne vidike, razvijaju kritičko mišljenje, originalna gledišta, kreativnost, samopouzdanje i preuzimaju inicijativu, aktivnu i odgovornu ulogu u svom obrazovanju.
Kroz predmetni kurikulum Srpskog jezika učenici se odgajaju u duhu općeg humanističkog progresa i tolerancije, potiču na razvijanje trajnog interesa za nova saznanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje.
Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu, usmjeren je na razvijanje sposobnosti izražavanja učenika, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja, razvijanje ljubavi prema čitanju te strategije učenja putem čitanja, kao i na medijsko obrazovanje učenika te postupno i kontinuirano razvijanje čitalačke pismenosti. Predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno, što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti.
Kurikulum predmeta Srpski jezik uvažava različite razvojne mogućnosti učenika, njihove potrebe i interese. primjenjivanje principa znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz učeničku svjesnu aktivnost, istraživanje i stvaranje, polazišta su u organizaciji nastave materinskog jezika, koja će učenike oplemenjivati i odgajati za estetsko i humano.
Po uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici imaju mogućnost opredijeliti se za svijet rada ili nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili, ukoliko to žele, u Republici Srbiji, upravo zahvaljujući školovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenik:
1. Razvija ljubav prema materinskom jeziku te poštuje, njeguje i unapređuje kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturalnom društvu.
2. Usvaja gramatička i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama, putem različitih medija i u različite svrhe.
3. Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja različite informacije i sadržaje, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4. Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5. Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenje i poučavanje Srpskog jezika odvija se kroz četiri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene:
Književnost
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
U svim domenama razvija se komunikacijska jezična kompetencija, odnosno četiri sposobnosti sporazumijevanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje.
Domena Književnost temelji se na čitanju književnog teksta i na estetici recepcije, u skladu s jednim od osnovnih principa moderne nastave usmjerene na učenika. Kako tekst tek u svijesti čitatelja postaje umjetničko djelo, prije rada na književnom tekstu treba stvoriti snažan doživljajni kontekst, a tek nakon recepcije i interpretacije mogu se ostvariti određena književnoteorijska i ostala uopćavanja.
Ova domena razvija ljubav prema čitanju, sposobnost da učenik interpretira ono što je pročitao i da uspoređuje razna književna djela. Osim obveznih lektirnih djela vrlo je važno da se učeniku ostavi i mogućnost slobodnog izbora, kako bi se poticalo čitanje radi osobnog zadovoljstva i stvaranje čitalačke navike.
Domena Jezik temelji se na shvaćanju i obrazlaganju jezičnih pojava, koje učenik uočava u njihovoj praktičnoj funkciji ostvarenoj u pisanom tekstu ili živoj govornoj komunikaciji. Vrlo je važno jezične zakonitosti savladati prvo na materinskom jeziku, što je preduvjet za učenje svih drugih jezika. Kroz ovu domenu učenik usvaja i primjenjuje jezičnu normu standardnog jezika: ortoepska, ortografska, morfološka, sintaksička, leksička i stilistička pravila, njeguje jezičnu kulturu, usvaja pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja te prepoznaje i osuđuje govor mržnje.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo potiče kreativno stvaralaštvo učenika te razvija sposobnost učenika da se u govoru i pisanju pridržava svih pravila dobre komunikacije, da iskaže interes za sugovornika kao i spremnost na toleranciju. Potiče se intelektualna radoznalost, argumentirano obrazlaganje i raspravljanje, razvija se suradničko učenje, samostalnost i odgovornost.
Komunicirajući, učenik ne izražava samo svoje misli i osjećaje, već i stupanj duhovnog razvoja, a učitelj uvažava svakog učenika, njegove ideje i individualne sposobnosti.
Domena Kultura i mediji - Kultura podrazumijeva sustav vrijednosti, stavova i običaja određene društvene zajednice, a najvažniji kulturni alat koji oplemenjuje čovjeka i omogućuje mu da se izrazi je umjetnost.
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s radom kulturnih ustanova, razvija naviku posjećivanja kulturno-umjetničkih događaja te ga se potiče da i sam aktivno sudjeluje u različitim kulturnim manifestacijama. Učenik razvija estetsku kompetenciju, upoznaje kulturu i umjetnost te njeguje tradiciju svog naroda.
Ova domena razvija i medijsku pismenost kao vještinu i sposobnost postavljanja pitanja koja su temelj istinske demokracije: Tko je konstruirao ovu poruku i zašto je šalje? Osim što razvija sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka, učenik razvija i sposobnost odašiljanja poruka putem medija. Učenik također uviđa razliku između visoke i popularne kulture te proučava popularnu kulturu i njezin utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti.
Kroz ovu domenu učenik shvaća značaj i ulogu medija, cenzuru i propagandu, pravo na informaciju i pravo na privatnost te suštinske postulate etike medija.
Književnost
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s razvojem i reprezentativnim djelima srpske književnosti, procjenjuje njezino mjesto u europskom kontekstu, ali i njezin doprinos europskoj književnosti. Učenik usvaja osnovna znanja iz teorije i povijesti književnosti kako bi njegov doživljaj i razumijevanje problematike djela bili što potpuniji, s vremenom samostalno interpretira i prosuđuje književni tekst te izražava, objašnjava i argumentirano brani svoje stavove. Ova domena obrazuje učenika koji može, na temelju svog čitalačkog iskustva, u mnoštvu knjiga koje su nam danas dostupne odabrati djela koja vrijedi čitati, u skladu s estetskim i etičkim mjerilima.
Najvažniji zadatak domene Književnost jest da razvije ljubav prema simpatičkom čitanju i potiče čitanje kao životni stil primjenjujući suvremene metode, da bi učenici čitanje doživjeli kao radost i uživanje, a ne kao napor.
Ivo Andrić je rekao: „Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.“ Prema tome, kroz domenu Književnost učenik obogaćuje svoj unutarnji svijet, svoj rječnik, spoznaje sebe i druge, razvija sposobnost empatije, kritičko mišljenje i divergentno razmišljanje, a stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama.
Jezik
Kroz ovu domenu učenik upoznaje razvoj i osnovne zakonitosti srpskog standardnog jezika te razmatra jezik kao društvenu pojavu i komponentu nacionalnog identiteta.
Učenik razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove i zna ih primijeniti u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama. Usvojena gramatička i pravopisna znanja i vještine, učenik uspješno primjenjuje pri analizi i oblikovanju teksta te istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na temelju konteksta.
Učenik kreira tekstove koji imaju praktičnu namjenu (pozivnice, molbe, formulari i slično), razumije i upotrebljava javne obavijesti, odnosno, na temelju implicitnih znanja o jeziku, razvija čitalačku pismenost i funkcionalna znanja.
Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja, jezik je temelj za intelektualni, moralni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj pojedinca te ova domena razvija komunikacijske i socijalizacijske sposobnosti učenika i jezičnu toleranciju.
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura izražavanja i stvaralaštvo razvija učenika koji pravilno i smisleno izražava vlastite misli, osjećaje i stavove, pridržavajući se svih pravila dobrog govora i pisanja. Kultura izražavanja traži veliku kulturu duha pa je nužno kod učenika poticati asertivan odnos prema sugovorniku.
Ova domena njeguje kreativno pisanje, obogaćuje učenikov rječnik, razvija njegov jezični i stilski izraz. Učenik razvija kulturu usmenog i pisanog izražavanja i vještine opisivanja, prepričavanja, izvještavanja, argumentiranog obrazlaganja i raspravljanja, istraživanja, prezentiranja i referiranja. Potiče se literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvaralaštvo.
Ova domena njeguje interpretativno, istraživačko, kritičko, izražajno, ali i stvaralačko čitanje i kazivanje, pomoću kojeg se učenik oslobađa treme, razvija samopoštovanje i samouvjerenost te gradi svoj stil govorenja.
Potiče se kreativno stvaralaštvo učenika, individualnost, mašta, otvorenost i hrabrost, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te razvoj divergentnog mišljenja.
Da bi se razvio u jedinstvenu osobnost koja će biti sposobna doprinijeti razvoju društva, učeniku se treba omogućiti sloboda izražavanja i ispoljavanja vlastitog kritičkog stava.
Kultura i mediji
Suvremena nastava ne smije ignorirati veliki utjecaj i ulogu medija u današnjem društvu. Da bi učenik mogao kritički sagledati medije, mora biti medijski pismen i mora imati razvijeno kritičko mišljenje.
Domena Kultura i mediji temelji se na principu istraživanja teksta, odnosno na interpretaciji velikog broja verbalnih i vizualnih simbola koje svakodnevno primamo putem medija. Učenik se osposobljava za komunikaciju s medijima, razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka. Upoznaje klasične i moderne izvore znanja i informacija i osposobljava se za samostalno učenje.
Učenik razvija naviku da posjećuje kulturne događaje i tako razvija svoj kreativni potencijal i estetski senzibilitet te promišlja o utjecaju kulture, popularne kulture i tradicije na vlastiti kulturni identitet. Ova domena kod učenika razvija percepciju, koncentraciju i vizualnu memoriju, kao i samopouzdanje, empatiju, solidarnost i toleranciju.
Učenik se potiče na stvaranje medijskih poruka i kreativno izražavanje, a svojim umjetničkim stvaralaštvom doprinosi oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Većina odgojno-obrazovnih ishoda razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole pa se pojedine k omponente razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim ciklusima koji slijede. Tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio ishoda je i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje .
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Književnost većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). U ovom dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti “dobar”.
Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
SJ OŠ
Srpski jezik, osnovna škola
SJ SŠ
Srpski jezik, srednja škola
A.
Domena Književnost
B.
Domena Jezik
C.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo
D.
Domena Kultura i mediji
A.1.
Domena Književnost, prvi razred
A.1.1.
Domena Književnost, prvi razred, ishod jedan
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do četvrtog razreda osnovne škole
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.1.1.
Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine
-uočava vezu slike i teksta u slikovnici
-prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe
-prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi
-prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme dešavanja radnje u priči
-uočava likove i njihove istaknute osobine
-razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
-prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor
-prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu
-prepoznaje strofe i stihove u pjesmi, glavni događaj i likove u priči te kratke narodne umotvorine
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (pjesme, kraće priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u Bukvaru, čitanci zvučnoj čitanci i i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se samo imenuju i opisno obrazlažu (uočava se njihova uloga u tekstu) bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita četiri lektirna djela (sa popisa predloženih tekstova). Jedan sat domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom
SJ OŠ A.1.2.
Učenik prepoznaje dramski tekst
-prepoznaje dramski tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici
-prepoznaje glavni događaj
-uočava likove i njihove istaknute osobine
-prepoznaje oblik kazivanja u dramskom tekstu (razgovor)
-prepoznaje dramski tekst
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s dramskim tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
dramski tekstovi u čitanci i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Na primjeru odabranih dramskih tekstova (kratkih, stilski i jezično razumlјivih; primjerenih recepcijskim mogućnostima učenika i njegovom interesu) učitelј treba osmisliti stvaralačke aktivnosti učenika (scenski nastup, čitanje po ulogama).
SJ OŠ A.1.3.
Učenik razvija čitalačku naviku
-čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitalačkih navika
-uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi
-na temelju preporuke učitelja ili knjižničara čita kraće književne tekstove primjerene uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita kraća književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva), vodi bilješke o pročitanom i uspoređuje ih sa bilješkama drugih učenika u odјelu.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.1.1.
Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku
-razlikuje glasove, šumove i zvukove
-aktivno sluša govorne poruke
-uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed
-pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice
-prepoznaje jezične elemente (fonem, grafem)
-prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira
-dekodira slova i povezuje ih u riječ
-oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi
-prepisuje riječi i rečenice
-prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku
-samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu dvosložnih i trosložnih riječi
-pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće rečenice
-povezuje slova u riječ, čita rečenice i kraći tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezičke igre, slike, tekstovi (rečenice i riječi); mogu se odabrati premetalјke, rebusi, palindromi, ulančavanje, dopunjaljke, jednostavne križaljke i slično
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U toku pripremnog perioda kroz različite aktivnosti (promatranja, slušanja, govorenja, motorička vježbanja) učitelј treba ispitati predznanja učenika na osnovu kojega bira metodu i postupak koji će koristiti u nastavi (monografski, grupni ili njihovu kombinaciju). Posebno treba imati na umu da učenik mora pravilno artikulirati svaki glas (pojedinačno i u glasovnim skupinama) kako bi i znak kojim je obilježen mogao prepoznati i točno pročitati u riječima (za korigiranje grešaka organiziraju se posebne vježbe ili učenik upućuje logopedu). Pojam riječi i rečenice usvajaju se spontano kroz svakodnevne razgovore. Poučiti učenike da je njihov materinski jezik srpski jezik, a pismo ćirilica.
SJ OŠ B.1.2.
Učenik obogaćuje fond riječi
-poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (uloga govornika, slušatelja, sugovornika i čitatelja)
-koristi se rječnikom u čitanci
-uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano
-poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama
-prepoznaje riječi koje znače nešto umanjeno ili nešto uvećano
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Kontinuirano uvoditi nove riječi u rječnički fond učenika. Osposoblјavati učenike uočavanju nepoznate ili manje poznate riječi u razgovornim situacijama ili tekstu. Učitelј ohrabruje učenika da samostalno potraži u rječniku (Bukvar ili čitanka) objašnjenje tih riječi kako bi što bolјe sudjelovao u razgovornim situacijama ili razumio tekst.
SJ OŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje različite vrste rečenica
-prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
-uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova
-prepoznaje, prema izgovoru (intonaciji) i u tekstu (na temelju rečeničnih znakova), izjavne, upitne i usklične rečenice
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre (stvarne i zamišlјene), tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Rečenice uočavati unutar teksta. Učitelј treba kontinuirano upućivati učenike pravilnom intoniranju rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilnom akcentiranju riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.1.4.
Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove
-označava velikim slovom početak rečenice
-upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana)
-označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom
-navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz minimalne pogreške
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre, tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Poželјno je da učenik uočava rečenice u okviru teksta. Jezične igre mogu biti igre riječima (izostavlјanje početnog slova, anagrami od zadanih slova, izmišlјanje šalјivih imena za određeni pojam npr. jabuka - Rumenka Žutić), igre rečenicama (dopunjavanje započete rečenice na duhovit način, sastavlјanje rečenica od zadanih riječi, ispravlјanje ispremještanih riječi u rečenicama, ispravlјanje pogrešno napisanog interpunkcijskog znaka u rečenicama ili tekstu), igre pogađanja (postavlјanje pitanja o nekom pojmu, izmišlјanje duhovitih odgovora na postavlјeno pitanje) i slično.
Diktat u početku vježbanja treba biti jednostavan (jednosložne i dvosložne riječi, proste rečenice).
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.1.1.
Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje
-sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi
-imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru
-odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru
-upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i učtivosti
-prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje
-priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika
-govori, „glumi“, umjesto lutke
-kazuje zapamćene tekstove (kraće pjesme, priče), odgoneta zagonetke, rješava rebuse
-snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama
-sluša i razumije jednostavan strukturiran govor/tekst te točno i punom rečenicom odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila učtivog ophođenja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije (npr. razgovor s igračkom, kućnim lјubimcem, likom iz književnoumjetničkog teksta, omilјenim sportašem i sl.), situacione igre tj. stvarne situacije (npr. razgovor u trgovini, u knjižnici, kod liječnika i sl.), telefonski razgovor s vršnjacima ili odraslom osobom, slike i nizovi slika, aplikacije, tekstovi, kazališna predstava, animirani film
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaj razgovornih situacija učitelј bira prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja stalno podstičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišlјenje, oblikuje pitanja, iskazuje osobni osjećaj i doživlјaj, odnosno, razvija komunikacijsko-jezične vještine. Preporučeni oblici su pričanje, prepričavanje i opisivanje. Kazivanje zapamćenih tekstova ne pretpostavlјa puko memorisanje teksta, već razvijanje govornih vrednota.
SJ OŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu čitanja
-čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi
-prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje)
-u čitanju uočava znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik)
-čita kraći tekst po ulogama
-čita rečenice i jednostavno strukturirane tekstove čineći manji broj grešaka i razumije pročitano
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slovarica (igre slovima i riječima), različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi koji trebaju biti kratki, interesantni i primjereni uzrastu učenika.
Usavršavanje čitanja treba uvježbavati na različitim tekstovima.
SJ OŠ C.1.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice sa dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima
-piše diktat za primjenu pravopisnih pravila
-opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju
-prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije
-piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
-razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slovarica, slike, nizovi slika, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј neposredno pokazuje način pisanja i ispravlјanja pogrešno napisanog te vodi računa o tehničkim elementima koji omogućavaju pravilno pisanje. Učenik uči da piše tiskana i pisana slova, riječi i kraće rečenice. Pojedinačno pisanje slova ne treba biti dulje od dva reda u bilježnici, a opterećenost pisanjem (u kontinuitetu) ne treba da je dulja od 20 minuta. Vježbe pisanje, kao i čitanja, učitelј nikada ne organizira izdvojeno, već u sadejstvu sa ishodima ostalih domena predmeta.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.1.1.
Učenik prepoznaje animirani film
-imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu
-prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret
-prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu
-izražava vlastiti doživljaj filma
-određuje redoslijed događaja u filmu
-priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma
-prepoznaje glavne i sporedne likove u filmu
-uspoređuje osobine likova
-objašnjava poruku filma
-prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj
-izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu
-prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču
-samostalno prikazuje tijek događaja u stripu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
crtani i lutkarski film tematski i sadržinski primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanom animiranom filmu kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.1.2.
Učenik prepoznaje kazališnu predstavu
-prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište
-prepoznaje lutkarsku predstavu
-izražava vlastiti doživljaj
-prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave
-uočava da glumci pokreću i „posuđuju“ glas lutkama
-oživljava scensku lutku
-izvodi kraći odlomak dramskog teksta
-prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave
-izražava vlastiti doživljaj
-izdvaja glavni lik od sporednih likova
-prema poticajnim pitanjima prepoznaje dramsku radnju
-oživljava scensku lutku samo pokretom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kazališna predstava tematski i sadržinski primjerena recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanoj kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.1.3.
Učenik upoznaje školsku knjižnicu
-upoznaje se s radom školske knjižnice, pravilima ponašanja u knjižnici i načinom pozajmljivanja knjiga
-pronalazi željenu knjigu
-pozajmljuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu)
-razlikuje knjižnicu od knjižare
-samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
-prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, pjesme, priče, dječji časopisi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici. Ishod se ne vrednuje sumativno.
SJ OŠ D.1.4.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni
identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije ( npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se podstiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
2. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.2.1.
Učenik razlikuje pjesmu, priču dramski tekst i kratke narodne umotvorine
-prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta
-razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob
-uočava jednostavne pjesničke slike
-razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine
-izdvaja i imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta
-prepoznaje pouku u basni
-otkriva i objašnjava poruku u tekstu
-prepoznaje onomatopeju i usporedbu u tekstu
-razlikuje obilježja pitalice, zagonetke, brzalice
-razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
-razlikuje glavne od sporednih likova
-prepoznaje slijed događaja u tekstu
-izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u čitanci, zvučnoj čitanci i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se samo imenuju i opisno obrazlažu (uočava se njihova uloga u tekstu) bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita pet lektirnih djela sa popisa predloženih tekstova. Dva sata domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.2.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitalačke navike
-u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog
-uz poticaj učitelja čita kratko književno djelo primjereno uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita kraća književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.2.1.
Učenik obogaćuje fond riječi
-pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu
-sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)
-razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno „r“)
-rastavlja riječi na slogove;
-razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja
-razlikuje materinski jezik od drugih jezika
-poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike
-prepoznaje ekavski i ijekavski izgovor
-prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru
-samostalno rastavlja dvosložne riječi na slogove
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Uvoditi nove riječi u aktivni rječnički fond učenika. Učitelј treba imati u vidu da je uspješnost u ovladavanju jezičkim znanjima usko povezano s konkretnom situacijom u odjelu (odstupanja od književnog govora, učestalost grešaka koje se javlјaju u usmenoj i pisanoj komunikaciji) pa je veoma važno kontinuirano praćenje učenika.
SJ OŠ B.2.2.
Učenik prepoznaje imenice i glagole
-prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave
-prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola
-izvodi imenice od glagola i glagole od imenica
-razlikuje imenice i glagole u jednostavnim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre (stvarne i zamišlјene)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenici jezične pojave uočavaju u okviru teksta i govornih situacija gdje se ona prirodno ispolјava, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti učenika. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.2.3.
Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikativnoj funkciji i obliku
-razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice
-razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme
-razlikuje u govoru/tekstu rečenice na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika te uz poticaj piše rečenice jednostavne strukture
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre (stvarne i zamišlјene)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira da se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti učenika na satu - stvaralačku primjenu.
Učitelј treba kontinuirano upućivati učenika na pravilno intoniranje rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilno akcentiranje riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.2.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika)
-rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu
-uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno
-uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke
-uz manji poticaj primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova uz manji broj grešaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički rad, školske ili dnevne novine, aplikacije
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje potiču radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo u saznavanju i primjeni dane jezične pojavnosti. Prilikom vježbanja poći od jednostavnijih zadataka (prepoznavanje, preoblikovanje) ka složenijim (pisano i usmeno stvaranje).
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.2.1.
Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove
-pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst
-izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/nesviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (video zapis)
-pravilno izgovara riječi, iskaze, kraće rečenice, poslovice
-pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru
-prilagođava red riječi govornoj situaciji
-komunicira neverbalnim znacima
-glumi
-prepričava sadržaje kraćih tekstova, filmova, kazališnih predstava (slobodno i po zajedničkom planu)
-priča o događaju ili doživljaju po sjećanju na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika koje predstavljaju cjelovit događaj
-izvještava o prošlom događaju (sažeto)
-odgoneta zagonetke, pitalice
-kazuje napamet naučene pjesme
-sudjeluje u raspravi uz pomoć učitelja
-sluša govor/tekst, točno odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem
-sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja poštujući pravila učtivog ophođenja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi, filmske i kazališne predstave, slike, vlastita iskustva učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture. Učenik na različitim sadržajima razvija smisao za govorni stil kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emotivno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl.
SJ OŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog
-čita naglas i u sebi, razumije pročitano
-pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja, smiješne riječi i neobične izraze te razgovara o njima
-čita tekst po ulogama
-usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog)
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi odgovore u vezi s tekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) nelinearni tekstovi (tablice, rasporedi), tekstovi s praktičnom namjenom (popisi, upute, pozivnice i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika.
SJ OŠ C.2.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno poštujući usvojena pravopisna pravila
-piše diktat za primjenu pravopisnih pravila i autodiktat
-opisuje predmete i likove na temelju neposrednog promatranja prema planu opisa (zajednički, individualni)
-izvještava o obavljenom zadatku (zajednička akcija, sportski susreti, natjecanja u školi i sl.)
-piše adresu (primatelja i pošiljatelja)
-rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (jednostavni primjeri)
-samostalno sastavlja kraću priču od zadanih riječi
-komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat)
-vodi dnevnik čitanja
- piše odgovore na pitanja punim rečenicama pisanim ćiriličnim slovima, poštujući usvojena pravopisna pravila
- uz poticaj razlikuje i piše kraće pisane poruke
- uz poticaj piše dnevnik čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
slike i nizovi slika, različite vrste tekstova (pismo, čestitka, oglas, plakat, izvješće, pisani sastav, diktati), jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј vodi računa o individualnim mogućnostima učenika, podstiče ga na samostalan rad i kreativan način izražavanja. Vježbe pisanja (prepisivanje rečenica, povezivanje riječi u rečenice ili rečenica u tekst, dopunjavanje rečenica ili teksta, sastavlјanje rečenica/teksta prema zadanim riječima, postavlјanje pitanja na dane odgovore, sažimanje i proširivanje teksta, opisivanje i sl.), učitelј nikada ne organizira izdvojeno, već u sadejstvu sa ishodima ostalih domena predmeta. Učitelј kontinuirano prati i motivira učenike u području lijepog pisanja, a povremeno za tu aktivnost organizira i dodatne sate.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.2.1.
Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova
-razlikuje animirane filmove: lutkarski, crtani, kolažni, računalni)
-prepričava sadržaj animiranog filma
-određuje redoslijed događaja u animiranom filmu
-razlikuje glavne i sporedne dramske likove
-ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove)
-razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi
-izvodi odlomak dramskog teksta
-samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave
-prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja
-izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
animirani filmovi i kazališne predstave tematski i sadržajno primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika na iskazivanje svog stava o odgledanom animiranom filmu ili kazališnoj predstavi, kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.2.2.
Učenik razlikuje tiskane medije
-samostalno posuđuje i vraća knjige
-s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine (npr. školske)
-razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa
-stvara „svoje“ novine
-razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine s obzirom na periodiku objavljivanja i sadržaje
-samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa
-uz poticaj prikazuje jedan događaj kroz strip
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječji stripovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.2.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječije narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije ( npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
3. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.3.1.
Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost
-identificira obilježja basne
-razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje
-prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst u kom je prikazan život ili dio života neke ličnosti
-razlikuje onomatopeju i poredbu u tekstu i govoru
-uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu
-razlikuje lirsku i epsku pjesmu
-zapaža ideju u epskom djelu
-uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi
-zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
-uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru
-prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu
-razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu
-razlikuje kratke narodne umotvorine
-prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i izdvaja temu teksta
-na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web stranicama digitalnih knjižnica i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se imenuju i opisno obrazlažu u okviru teksta (uočava se njihova uloga u tekstu). Književni pojmovi: pjesnička slika, rima, ritam, poredba, lirska pjesma, epska pjesma, piščev govor, govor likova, dramski lik i glumac, dramska radnja, dramski sukob, scenski prostor.
Učenik čita pet lektirnih djela (sa popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.3.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira književna djela za razvijanje čitalačke navike
-izražava doživljaj književnog teksta (sviđanje/nesviđanje) i vlastiti stav o pročitanom potkrijepljujući ga navodima iz teksta
-uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј podstiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.3.1.
Učenik obogaćuje fond riječi
-razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja
-proširuje vlastiti rječnik otkrivajući značenje novih riječi i primjenjujući ih u svakodnevnom govoru
-preoblikuje imenice, glagole i pridjeve gradeći nove riječi
-razlikuje neknjiževne riječi (zavičajnog govora) od književnih
-samostalno objašnjava značenje riječi te ih primjenjuje u jednostavnim izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
-preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja obima značenja u okviru jedne riječi i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta pri čemu treba imati u vidu prethodno čitalačko iskustvo učenika, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba) se zasniva na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni pojmovi se, također, usvajaju tokom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno podstiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.
SJ OŠ B.3.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)
-razlikuje vlastite i zajedničke imenice
-razlikuje rod i broj imenica
-razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje
-prepoznaje lice i broj glagola
-prepoznaje glagolske oblike za iskazivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
-prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
-razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
-prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno ispolјavaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma interesantan je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) i slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.3.3.
Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove
-preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto
-povezuje rečenice u kraći vezani tekst
-prepoznaje subjekt i predikat
-prepoznaje oblike upravnog govora u tekstu
-preoblikuje upravni govor u neupravni
-uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
-u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove
-u jednostavnim primjerima razlikuje piščev govor od upravnog govora i preoblikuje ga u neupravni
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pristup određenoj jezičnoj pojavi zasniva se na njezinim bitnim karakteristikama i stilskim funkcijama što, uz vezanost za odgovarajuće tekstove i govorne situacije, potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti na satu - kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o interesovanju učenika ili od konteksta nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.3.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela)
-prepoznaje opće skraćenice i skraćenice za mjere
-upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada su u vezi s glagolom
-upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnika u pisanju upravnog govora
-objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova i skraćenica
-na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički radovi, školske ili dnevne novine, aplikacije, diktati
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se podstiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo jer pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.3.1.
Učenik sluša i analizira tuđi
govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove
-aktivno sluša i analizira govor sugovornika
-podešava intonaciju glasa pri izgovoru
-komunicira neverbalnim znacima (geste, pantomima, imitacije)
-pristojno razgovara sa poznatim i nepoznatim ljudima u raznim životnim situacijama
-sudjeluje u razgovorima na razne teme
- azlikuje samostalni govor (monolog) od razgovora (dijalog)
-sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)
-prepričava (detaljno i sažeto) sadržaje tekstova, filmova, kazališnih predstava (po zajedničkom i po samostalno sačinjenom planu)
-priča o stvarnom ili zamišljenom događaju ili doživljaju po zajedničkom sačinjenom planu na temelju stvaralačke mašte
-pravilno strukturira pričanje (uvodni, središnji i završni dio)
-kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) i glumi
-sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog
-sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
-kazuje napamet naučen tekst
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, filmovi, kazališne predstave
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanju govorne kulture, razvijanju govornog stila kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi ( ah, hm, znaš, kad, ovaj, kako se kaže ) u govoru.
SJ OŠ C.3.2.
Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova
-čita naglas i u sebi, razumije pročitano
-izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog)
-čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihovog prikazivanja u tekstu)
-izražava vlastiti doživljaj o pročitanom argumentirajući ga navodima iz teksta
-izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze
-čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te na temelju poticajnih pitanja pronalazi osnovne podatke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je “čitanje u sebi” najplodonosniji oblik sticanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke podstiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.
SJ OŠ C.3.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine)
-opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti)
-oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i predstojećem događaju
-oblikuje opširniju obavijest o prošlom događaju (izvještaj)
-izvještava o sebi (kratka autobiografija)
-razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)
-rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri)
-piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji dio tj. razrada i završni dio tj. zaključak)
-oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)
-vodi dnevnik čitanja
-samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke
-samostalno piše bilješke o pročitanom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS-priče, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishodom se ostvaruju unutarpredmetne i međupredmetne teme (Učiti kako učiti, Lični i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja - omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.3.1.
Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu
-razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave
-prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, redatelj, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)
-prepoznaje sadržaje i tijek radnje
-analizira glavne i sporedne likove
-određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu
-razlikuje glavne i sporedne filmske uloge
-uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen
-razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
-prepoznaje osnovna obilježja igranog filma
-uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu sa redoslijedom događaja igranog filma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
igrani film, animirani film, kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј podstiče učenika u iskazivanju zaključaka i stava o gledanom igranom filmu za djecu, uspoređivanju navedenih sadržaja kao i na stvaralačke aktivnosti.
SJ OŠ D.3.2.
Učenik razlikuje tiskane od digitalnih medija
-razlikuje tiskane (knjigu, dječju enciklopediju, novine i sl.) od digitalnih medija
-prepoznaje put nastanka knjige
-uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija)
-pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom
-stvara razredne novine
-pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dječja digitalna knjižnica)
-upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta
-razlikuje tiskane i digitalne medije i samostalno pronalazi traženi podatak u jednom (tiskanom) izvoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija;
digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, YouTube i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenike na uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, utisci, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi i sl.), formiranje lične knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/video zapisa sa umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.3.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
-običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
4. razred OŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.4.1.
Učenik razlikuje književne vrste
-opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu
-tumači kratke narodne umotvorine
-uočava značajne pojedinosti u opisu prirode
-zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini utisci u tekstovima
-uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)
-uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije
-uočava didaskalije
-prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
-razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja
-samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web stranicama digitalnih biblioteka i drugim izvorima
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove vodeći računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost) tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Književni pojmovi se imenuju i opisno obrazlažu u okviru teksta (uočava se njihova uloga u tekstu). Književni pojmovi: običajna narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, vidna i zvučna pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis, didaskalije.
Učenik čita šest lektirnih djela (sa popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.
SJ OŠ A.4.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno bira književna djela i preporučuje drugima
-analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom
-uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik u samostalnom izboru ili prema preporuci učitelјa i knjižničara čita književna djela primjerena uzrastu (najmanje dva). Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, utisci o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama sa drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.4.1.
Učenik razlikuje značenje riječi i izraza
-razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama
-razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi
-izvodi nove riječi od drugih riječi npr. imenice od pridjeva i glagola i obrnuto
-uočava naglašene i nenaglašene riječi
-zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice
-razlikuje značenje riječi, proširuje vlastiti rječnik te ih uz poticaj primjenjuje u svakodnevnom govoru
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja obima značenja u okviru jedne riječi, preoblikovanje riječi u nove riječi ( učenik - učiti - učenički ) i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta pri čemu treba imati u vidu prethodno čitalačko iskustvo učenika, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba, personifikacija) se zasniva na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni pojmovi se, također, usvajaju tokom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.
SJ OŠ B.4.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)
-uočava zbirne imenice
-razlikuje lice i broj glagola
-razlikuje osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
-razlikuje opisne i posvojne pridjeve
-prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica
-prepoznaje glavne i redne brojeve
-razlikuje vrste riječi i glagolska vremena
-uz poticaj pretvara glagolska vremena iz prezenta u perfekt i futur (jednostavni primeri)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno ispolјavaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma interesantan je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) ili slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.4.3.
Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst
-razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu
-prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu)
-razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika)
-razlikuje rečenice po značenju i obliku
-uz poticaj oblikuje rečenice te ih povezuje u kraći tekst
-razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
-razlikuje i identificira u tekstu upravni i neupravni govor
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pristup određenoj jezičnoj pojavi zasniva se na njezinim bitnim karakteristikama i stilskim funkcijama što, uz vezanost za odgovarajuće tekstove i govorne situacije, potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija, ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao orjentir za planiranje narednih aktivnosti na satu - kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o interesovanju učenika ili od konteksta nastavnog sadržaja.
SJ OŠ B.4.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
-upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena
-objašnjava skraćenice višečlanih naziva
-primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
-primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora uz poticaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre, diktati
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se podstiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo jer pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika.
SJ OŠ B.4.5.
Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku
-uočava društvenu uvjetovanost jezika
-razlikuje govorni i pisani jezik
-razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva
-razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi
-uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
-prepoznaje pojmove, službeni jezik i jezik u službenoj uporabi te uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre, kazališne i filmske predstave, dječji časopisi i novine na srpskom jeziku i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Sadržajima i aktivnostima se postupno provodi opismenjavanje najmlađih učenika na osnovu ortoepskih i ortografskih standarda srpskog književnog jezika, te razvijanje receptivne i produktivne uporabe jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Neophodno je da učenici koriste srpski jezik u svim aktivnostima u školi. Navedeni sadržaji na materinskom jeziku potiču na razvijanje, čuvanje i poštivanje vlastitog kulturnog i nacionalnog identiteta.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.4.1.
Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i stavove
-aktivno sluša govor sugovornika
-sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radio- emisije)
-u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor
-razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja
-sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)
-opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa)
-prepričava tekst u cjelini (sa izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno sačinjenom planu
-kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske)
-sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja
-sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
-kazuje kraće tekstove na temelju zajednički sačinjenog plana
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanju govorne kulture, razvijanju govornog stila kojega odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi u govoru.
SJ OŠ C.4.2.
Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova
-čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog
-usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni)
-potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta
-prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica) izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički sačinjenom planu;
-izdvaja nove riječi i neobične izraze
-čita tekstove, razumije pročitano, razlikuje dijelove teksta te na temelju danih preporuka/ poticajnih pitanja pronalazi važne podatke i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, dječji časopisi i novine i dr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi trebaju biti interesantni i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je “čitanje u sebi” najplodonosniji oblik sticanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke podstiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.
SJ OŠ C.4.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
-piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)
-opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim)
-izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku
-sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi
-stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu
-oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)
-vodi dnevnik čitanja
-prema modelu piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS-priče, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishodom se ostvaruju unutarpredmetne i međupredmetne teme (Učiti kako učiti, Lični i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja - omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.4.1.
Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije
-prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma
-uspoređuje dokumentarni film sa igranim filmom, televizijskom ili radio-emisijom za djecu
-raspravlja o televizijskim i radio-emisijama
-vrednuje kazališnu predstavu/film
-osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film ( o obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute
-osmišljava kraću kazališnu predstavu
-prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
-uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, kazališna predstava
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o gledanom igranom filmu za djecu kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlјa o gledanoj predstavi ili filmu, stvara vlastiti kraći dokumentarni film kamerom mobilnog telefona (o obitelji, prijatelju, kućnom lјubimcu, školi i sl.), osmišlјava kazališnu predstavu (scena, kostimi, dramski tekst, gluma).
SJ OŠ D.4.2.
Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane i digitalne medije
-pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.)
-razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija
-pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovom uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac)
-uređuje zidne novine
-razlikuje zabavnu od obavijesne ena internetu
-upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu)
-pronalazi potrebne podatke u referentnoj literaturi, časopisima ili edukativnim digitalnim medijima na osnovu poticajnih pitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija;
digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, Antologija srpske književnosti, Projekat Rastko, ICDL - International Children’ s Digital Library, YouTube i sl.)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј potiče učenike na aktivnije uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu, gradsku), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, utisci, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi), formiranje lične knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/video zapisa sa umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u saradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tokom godine u školskoj knjižnici.
SJ OŠ D.4.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
-razlikuje kulturne ustanove
-razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
-izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
-uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije
-posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
- običaji (dječije narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs) i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od petog do osmog razreda osnovne škole
5. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.5.1.
Učenik razlikuje osnovne odlike književnih rodova
(lirika, epika, drama)
-razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste
-uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica)
-razlikuje književne vrste i uz manju pomoć učitelja razlikuje književne rodove; vođen smjernicama uočava obilježja književnih rodova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, roman za djecu i mlade (odlomak), dramski tekst (radio-drama).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.5.2.
Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj
-izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela
-razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta
-uočava glavne motive, temu i poruku djela
-prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetično ponašanje negativnih likova
-uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj; povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem
-uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etičko i osuđuje neetično ponašanje likova
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), avanturistički roman (lektira), pjesme pretkosovskog ciklusa.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.
SJ OŠ A . 5.3.
Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje
osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima
-karakterizira književni lik na temelju njegovog izgleda, postupaka, govora
-uviđa razliku između povijesnog i književnog lika
-uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi
-prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja
-prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora
-prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja
-uočava razliku između pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), epske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.5.4.
Učenik razlikuje osnovne značajke lirske i lirsko-epske umjetničke, te lirske i epske narodne pjesme
-razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme
-uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme
-prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih
-uočava stilska izražajna sredstva: epitet, ustaljeni epitet, poredbu, onomatopeju, personifikaciju
-uočava osobine poeme kao lirsko-epske vrste
-uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
-opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme, te lirsko-epske umjetničke pjesme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
narodne lirske pjesme, narodne epske pjesme, lirske umjetničke pjesme, poema.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o odlikama pjesama povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne i umjetničke poezije, različitih vrsta lirskih pjesama, te epske pjesme i poeme koristeći razne metode.
SJ OŠ A.5.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-predstavlja odabrani književni tekst, obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i eventualne poticaje za čitanje (preporuka knjižničara , prijatelja, roditelja, učitelja, film i drugo)
-uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu
-ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje
-bira književni tekst prema svom interesu
-predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja
-pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i veštine koje je stekao tokom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj dela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.5.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije
-određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrijebljeni
-identificira neknjiževne riječi i uočava njihovu funkciju u tekstu/govoru
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost
-prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi
-pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza
-proširuje krug reči koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
-uz poticaj razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu te ih povremeno primjenjuje
SJ OŠ B.5.2.
Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu.
-razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, lične imeničke zamjenice i nelične (upitno- odnosne, neodređene, niječne, opće)
-razlikuje nepromjenjive riječi
-razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike i glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi
-razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima
-razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža
-prepoznaje oblike prezenta pomoćnih glagola (jesam, biti i htjeti) u rečenici i jezičnim situacijama
-uspoređuje određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu
-razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva
-uočava komparativ i superlativ pojedinih priloga za način, količinu i mjesto (dobro, lijepo, malo, mnogo, daleko)
-uz poticaj prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
SJ OŠ B.5.3.
Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu
-razlikuje strukturu jednostavne rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apozicija) te uočava sročnost
-razlikuje glagolski i imenski predikat
-razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata
-prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta
-vlada upravnim i neupravnim govorom
-uz poticaj uočava i razlikuje u tekstu upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje i povezuje u jednostavan tekst
SJ OŠ B.5.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
-primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta)
-piše zarez uz vokativ i apoziciju
-primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
-primjenjuje uz poticaj pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
SJ OŠ B.5.5.
Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor.
-uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
-razvija pravilan stav prema izgovorima srpskog standardnog jezika (ekavski i ijekavski)
-uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima
-uočava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
-uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 - SJ OŠ B.5.5.:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova).
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 - SJ OŠ B.5.5:
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C. 5.1.
Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja
-razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj
- izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta
-priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
-primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-uočava poštapalice i odstupanje od standardne akcentuacije u govoru (mjesto akcenta)
-razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
-aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje
-govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
-govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. spontani razgovor, anegdota, opis, prepričavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.5.2.
Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja
-čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu
-književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno
-prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično)
-iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje
-uviđa ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
-čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
jednostavniji književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik izražajno i istraživački čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.5.3.
Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja
-izražava se pismeno u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-kreativno piše na teme iz svakodnevnog života, svijeta mašte i kraći pisani tekst o doživljaju književnog djela
-uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)
-prepričava kraći tekst vodeći računa o strukturi priče ili dinamičnu scenu; opisuje prostor (enterijer, eksterijer), pojedinosti u prirodi i lik po zajedničkom planu
-piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku općenja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično
-u skladu s temom prema smjernicama oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
-piše kreativno na različite teme u skladu sa svojim interesima i sposobnostima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr. anegdota, stvaralačko prepričavanje, vijest, privatno pismo, e-mail, upitnik, anketa i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.5.1.
Učenik pronalazi informacije u skladu sa svojim zadacima
-pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično)
-razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
-služi se referentnom literaturom
-poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta
-uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i druge negativne društvene pojave) i osuđuje ih
-svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno
-pronalazi potrebne informacije u više različitih izvora (tiskanih i digitalnih) koje je predložio učitelj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (Pravopis srpskog jezika, enciklopedije, školski rječnik, gramatika, razni priručnici), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Sa učenicima posebno treba porazgovarati o tome što je rasizam i što su predrasude, pomoći im da ih prepoznaju u različitim životnim situacijama. Ishod se može ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom “Učiti kako učiti”
SJ OŠ D.5.2.
Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija
-na primjeru jednostavnijih novinskih vrsta (vijest, izvještaj, intervju, članak) razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije)
-utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta te smišlja drugi naslov
-stvara medijske tekstove jednostavne strukture vodeći računa o grafičkim elementima
-samostalno otkriva i objašnjava grafičke elemente na primjeru nepoznatog medijskog teksta i utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz časopisa (npr. sportske vijesti) ili knjige za djecu, strip.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektroničke medije. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda, metoda demonstracije i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelj bira 2–4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.5.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz obredne pjesme (kraljice, npr.)
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.5.4.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
6. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.6.1.
Učenik uočava i razlikuje određene
književne vrste usmene i autorske književnosti
-razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom
-razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje odlike avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije
-uviđa odlike predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine
-prepoznaje humoristično u drami
-vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama
-samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu
-vođen smjernicama uočava poruke djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
obiteljske narodne pjesme, običajne narodne pjesme, domoljubna pjesma, socijalna pjesma, roman za djecu i mlade (lektira), odlomci različitih vrsta romana, komedija (lektira), narodne pripovijetke.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o književnim vrstama povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.6.2.
Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima
-tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije)
-iskazuje doživljaj, svoje utiske, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom
-prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetičko ponašanje
-uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj
-uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije
-razlikuje etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
umjetničke lirske pjesme, epske pjesme kosovskog ciklusa i epske pjesme o Marku Kraljeviću.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem učestvuju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A . 6.3.
Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen
-razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju
-uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu
-objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika
-razlikuje kronološko i retrospekcijsko pripovijedanje
-uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje
-vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju, uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni lik predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovijetke (na satu i kao lektira), odlomci iz romana, epske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.6.4.
Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva
-uočava i razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu, uviđa ulogu rime u oblikovanju stiha
-uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju
-uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju)
-uočava osnovne oblike stihova i strofa
-uočava različit ritam, tempo i intonaciju
-uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju
-uočava unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lirske umjetničke pjesme
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o odlikama umjetničke lirike povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike umjetničke lirike koristeći razne metode.
SJ OŠ A.6.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge i eventualne poticaje za čitanje
-povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike
-ističe najzanimljivije detalje citirajući književni tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-argumentirano obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i
svoj izbor književnog teksta
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse pri izboru književnih tekstova
-uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja književnog teksta kao i svoj izbor književnog teksta
-uz poticaj učitelja i drugih učenika razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književno-teorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.6.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica (izvedenih i složenih), korijen riječi, tvorbenu porodicu
-razlikuje tvorbu riječi izvođenjem (tvorbena osnova, sufiks) i slaganjem (prefiks) te prema zadanom modelu gradi nove riječi
-prepoznaje naglasak u riječima te razlikuje naglašene i nenaglašene riječi
-razlikuje jednostavne primjere sinonima, homonima i antonima koje upotrebljava u komunikaciji
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu gradi nove riječi
SJ OŠ B.6.2.
Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
-razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže
-razlikuje glagolski vid i glagolski rod
-razlikuje osnovna značenja i građenje neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni) te glagolskih imenica (izvedenih od gl. osnove koju čine trpni gl. pridjevi), a glagolske priloge prepoznaje
-razlikuje osnovna značenja i građenje svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina
-razlikuje i opisuje glasovne promjene
-na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
SJ OŠ B.6.3.
Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
-vlada glagolskim i imenskim predikatom
-vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)
-uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom)
-na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
SJ OŠ B.6.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
-primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova)
-razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih uporabljuje
-razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u vezi s pisanjem glagolskih oblika
-uz smjernice primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
SJ OŠ B.6.5.
Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika
-istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba) ulogu Svetog Save u stvaranju prvih književnih djela na srpskoslovenskom jeziku; razvoj glagoljice, ćirilice)
-prepoznaje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike (Miroslavljevo jevanđelje, Povelja Stefana Prvovenčanog, Dušanov zakonik)
-uz poticaj pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
-prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 - SJ OŠ B.6.5.:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 - SJ OŠ B.6.5:
Poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sistemu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.6.5) preporučuju se metodi, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
-sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta
-iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom
-priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu držeći se teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
-u razgovoru i raspravi ne prekida sugovornika i uvažava tuđe mišljenje
-sažima tekst
-oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove
-povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
-pažljivo sluša sugovornika i uključuje se pristojno u razgovor
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. izvještaj, kratka priča, rezime (sažetak), anegdota, pripovjedni i opisni tekstovi, razgovor i rasprava.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.6.2.
Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja te izražajnog čitanja i kazivanja
-istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora, prati misao (motive, ideje) kroz različite tekstove
-čita tekst provjeravajući razinu razumijevanja pročitanog
-uviđa razliku između književnih i neknjiževnih tekstova
- usklađuje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta
-poznati i nepoznati književni tekst čita izražajno s razumijevanjem
-uočava i izdvaja stilski upečatljive rečenice, stihove, dijelove dijaloga ili monologa
-prepoznaje kako neknjiževne riječi u književnom tekstu mogu imati stilsku funkciju (oblikovanje lika, atmosfera)
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-uz pomoć smjernica istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora
-prepoznaje važne podatke (motive, ideje) u tekstu
-usklađuje svoje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta i uz pomoć smjernica uočava stilogena mjesta i stilsku funkciju neknjiževnih riječi u književnom tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi (poznati i nepoznati) koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.6.3.
Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
-kreativno se izražava primjenjujući pravopisnu normu, piše ćirilicom čitko i uredno
-samostalno prepričava tekst i karakterizira lik
-stvaralački prepričava tekst s promjenom gledišta (npr. iz perspektive drugog lika, drugog vremena)
-opisuje vanjski i unutarnji prostor po zajedničkom i samostalno sačinjenom planu
-piše: kreativne radove (pjesme, kraće priče) na slobodnu i zadane teme, kratak izvještaj
-uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji
-popunjava razne obrasce u kojima se traže osnovni osobni podaci
-uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)
-oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema planu
-stvaralački prepričava tekst prema zajedničkom planu
- kreativno piše na slobodnu temu i uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr.opis lika, unutarnjeg i spoljašnjeg prostora, stvaralačko prepričavanje, pjesma, kraća priča, kratak izvještaj, privatno i službeno pismo, obrasci sa osobnim podacima i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.6.1.
Učenik pronalazi
i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije, u skladu sa svojim potrebama i zadacima
-uspoređuje slične i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije iz različitih izvora
-navodi izvor informacija, poštujući autorska prava
-osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija
-odgovorno se ponaša na internetu, vodeći računa o svojoj i tuđoj sigurnosti i privatnosti
-pronalazi potrebne informacije u više različitih (tiskanih i digitalnih) izvora, koje predlaže učitelj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (dječja enciklopedija), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sa učenicima treba razgovarati o tome što su to autorska prava i pomoći im da osvijeste što je plagijat. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Ishod se može ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom “Učiti kako učiti”.
SJ OŠ D.6.2.
Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na
primatelje poruka tiskanih medija
-prosuđuje kako se pomoću grafičkih elemenata (veličina slova, naslov, izbor fotografije i slično) postiže željeni utjecaj na primatelja poruke
-objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika
-stvara kraće medijske tekstove, vodeći računa o utjecaju koji želi postići
-na primjeru nepoznatog medijskog teksta objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata i kakav utjecaj postiže, s posebnim osvrtom na naslov
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
sportske vijesti, izvještaj s utakmice npr., članci iz dnevnih novina prilagođeni uzrastu djeteta, časopisi za djecu, knjige za djecu, strip, internet.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelji bira 2 - 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.6.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz običajne narodne pjesme (igre svadbenog ceremonijala)
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.6.1.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
7. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.7.1.
Učenik svrstava književna djela u određeni književni rod i književnu vrstu
-dovodi u vezu formalne i sadržajne značajke književnih djela i svrstava ih u određeni književni rod
-prepoznaje tipične epske i lirske motive
-razlikuje osnovne dramske vrste
-ističe sličnosti i razlike između književnih rodova pisane i usmene književnosti (na tematsko-motivskom planu, stih, internacionalni motivi)
-uočava značajke dnevnika, legendarnih priča, putopisa
-uočava humor, ironiju i satiru
-uočava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
-samostalno prepoznaje humor u dramskom dijelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
narodne epske i lirske pjesme, narodne priče i predanja o Svetom Savi (lektira), satirična pripovijetka, komedija, umjetničke lirske pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.
SJ OŠ A.7.2.
Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav
-povezuje svoj doživljaj, raspoloženje, zapažanje, empatiju s prethodnim literarnim iskustvom i stvarnim životom
-izdvaja probleme, ideje ili poruke u književnom tekstu
-vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom
-procjenjuje etičku vrijednost epskih pjesama, pokosovskog, hajdučkog i uskočkog ciklusa
-uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
-izdvaja ključne ideje i procjenjuje ih uz pomoć smjernica navodeći primjere iz teksta i života
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
epske narodne pjesme pokosovskog, te hajdučkog i uskočkog ciklusa.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Zajedničko čitanje kraćih tekstova na času u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.7.3.
Učenik razlikuje obilježja proznog djela
-razlikuje fabulu i siže, uočava uokvirenu fabulu, statičke i dinamičke motive, epizode i epizodne situacije
-prepoznaje unutarnji monolog
-uz pomoć smjernica razlikuje obilježja proznog djela
-uočava odlike unutarnjeg monologa i opisuje na primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetničkoj epici povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike proznog djela koristeći razne metode.
SJ OŠ A.7.4.
Učenik razlikuje određene vrste karakterizacije likova
-portretira lik prema vanjskim i unutarnjim osobinama
-razlikuje fizičku, etičku, psihološku, društvenu i jezičnu karakterizaciju lika
-uočava „crno-bijelu“ tehniku u oblikovanju lika u epskim narodnim pjesmama
-portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju i uz pomoć smjernica jezičnu i psihološku karakterizaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana, epske narodne pjesme.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik vrši karakterizaciju književnog lika i uočava, te razlikuje i imenuje vrste karakterizacije likova.
SJ OŠ A.7.5.
Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu
-prepoznaje liričnost pjesme u prozi
-uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu)
-uočava stilska izražajna sredstva: simbol, alegoriju,
razlikuje metaforu i slovensku antitezu
-prepoznaje tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
-uz pomoć smjernica prepoznaje pjesmu u prozi, značajke elegične i refleksivne pjesme
-prepoznaje simbol i alegoriju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pjesma u prozi, ljubavne pjesme, refleksivna pjesma, elegija, narodne pjesme o radu.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o pjesmama u stihu i prozi, te o stilskim izražajnim sredstvima povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik razlikuje i objašnjava odlike pjesama u stihu i u prozi, te prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava.
SJ OŠ A.7.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj i obrazlaže razloge za čitanje književnog djela
-ističe najzanimljivije detalje citirajući tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
-odabrane tekstove povezuje s literarnim iskustvom i stvarnim životom
-razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse i prihvaćajući sugestije učitelja i drugih učenika pri izboru književnoumjetničkih tekstova
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo drugim učenicima
-kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tokom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.7.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije
-razlikuje jednoznačnost i višeznačnost (paronime), pejorative i hipokoristike
-razlikuje naglašene od nenaglašenih riječi koje pravilno izgovara i piše
-razlikuje vrste naglasaka u srpskom jeziku
-proširuje krug riječi koje primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije, u komunikaciji
-prepoznaje vrste naglasaka
SJ OŠ B.7.2.
Učenik razlikuje i objašnjava odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
-analizira vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-razlikuje imeničke zamjenice
-vlada gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
-prepoznaje padežnu sinonimiju
-razlikuje i objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici
SJ OŠ B.7.3.
Učenik analizira složenu rečenicu
-razlikuje nesamostalne rečenične članove (objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
-uočava složenu rečenicu u tekstu
-povezuje jednostavne rečenice u složenu i rastavlja složenu rečenicu na jednostavne
-prepoznaje vrste naporednih odnosa među rečenicama i rečeničnim članovima
-razlikuje nezavisno složene rečenice prema komunikativnoj funkciji
-u zavisno složenoj rečenici prepoznaje samostalnu (glavnu, nezavisnu) i nesamostalnu (zavisnu) rečenicu
-prepoznaje inverziju
-razlikuje vrste zavisno složenih rečenica
-prepoznaje vrste sintagmi u složenim rečenicama
-uočava veznike u složenim rečenicama i prepoznaje njihovu funkciju
-uočava složenu rečenicu i način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
-uz poticaj razlikuje vrste zavisnih i nezavisnih predikatnih rečenica
SJ OŠ B.7.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u pisanoj komunikaciji
-primjenjuje pravila pisanja upravnog govora i velikog slova (u nazivima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova), znakova interpunkcije i kratica
-razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih u tipičnim primjerima
SJ OŠ B.7.5.
Učenik pronalazi podatke o početcima srpske pismenosti iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika srpske kulture
-pronalazi informacije o početcima pismenosti i nastanku najznačajnijih pisama u svijetu
-poznaje staroslavenske spomenike
-uočava karakteristične značajke staroslavenskog teksta
-uočava mjesto srpskog jezika u obitelji slavenskih jezika
-uspoređuje slavenska pisma glagoljicu i staru ćirilicu s današnjom srpskom ćirilicom
-uz dane preporuke i poticaj pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.7.1 - SJ OŠ B.7.5.:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.7.1 - SJ OŠ B.7.5:
Poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.7.5) preporučuju se metodi, strategije učenja i sl. koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.7.1.
Učenik razgovara, raspravlja i procjenjuje sadržaj različitih vrsta tekstova
-aktivno sluša tekst, procjenjuje njegovu zanimljivost, korisnost, informativnost i ekspresivnost
-izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi
-priprema i govori cjelovit govorni tekst na određenu temu
-govori u skladu s temom i prilikom u kojoj govori, vodeći računa o publici kojoj se obraća
-uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst i argumentirano iskazuje svoj stav
-razgovara i prema smjernicama raspravlja o određenoj temi poštujući pravila pristojne komunikacije
-priprema i govori kraći tekst na određenu temu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda npr. informativni, izlagački, opisni, pripovjedni.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.7.2.
Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti
-čita tekst, izvodi zaključke o pročitanom tekstu koji argumentirano objašnjava i tumači, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini
-pronalazi informacije u neknjiževnom tekstu, procjenjuje njihovu zanimljivost informativnost, korisnost; izdvaja glavne ideje u književnom tekstu, prati njihov razvoj i uočava na koji način doprinose estetskoj vrijednosti
-izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta (uloga frazeologizama, žargonizama, stilska funkcija nestandardne akcentuacije, jezična karakterizacija i sl.)
-usklađuje čitanje s prirodom teksta
-razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
-čita tekst s razumijevanjem,
izvodi zaključke argumentirano objašnjavajući značenje teksta u cjelini
-uz pomoć smjernica procjenjuje neknjiževni i književni tekst
-usklađuje čitanje u skladu s prirodom teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.7.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
-piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu primjenjujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-prepričava tekst s promjenom redoslijeda događaja, sažeto prepričava iz pozicije prvog ili trećeg lica
-opisuje: unutrašnjost prostora, vanjski prostor, lik (iz okoline ili književni), tehnički (objektivan opis) i sugestivno (osobni ton pri opisivanju)
-analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja
-piše sažetak (rezime)
-piše: čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku
-oblikuje i piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
-stvaralački i sažeto prepričava tekst prema zajednički sačinjenom planu i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr.opis lika, unutarnjeg i spoljašnjeg prostora, tehnički opis, razne vrste prepričavanja, rezime, čestitka, pozivnica, zahvalnica, službeno pismo, e-mail poruka i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.7.1.
Učenik razlikuje empirijsku i medijsku stvarnost
-uspoređuje razliku između događaja i načina kako je predstavljen u medijima
-uspoređuje kako različiti mediji različito predstavljaju isti događaj
-kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj, prezentira ih i diskutira
-prema smjernicama i na novom primjeru uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi iz različitih izvora (televizija, tisak, internet) po izboru učitelja ili učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
treba odabrati najmanje dva medijska teksta koji različito predstavljaju isti događaj. Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektronske medije (vrste medijskih tekstova: roman, pjesma, pismo, glazbeni spot, SMS, blog, web-stranica, katalog, strip, novine, e-mail, film, video-igrica, itd). Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Učenik treba osvijestiti da medijske poruke nisu prost odraz realnosti već konstrukcije. To im se može pojasniti na primjeru fotografije obrađene u fotošopu (učenik može obraditi svoju fotografiju u fotošopu i na taj način doći do zaključka da je ona odraz njegovog izbora, ne realnosti, tj. da je takva (obrađena) fotografija njegova konstrukcija).
SJ OŠ D.7.2.
Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu
-objašnjava razliku između visoke i popularne kulture i njihovih proizvoda (glazba, film, moda) i uočava njihovu funkciju pružanja zadovoljstva konzumentima
-objašnjava vezu popularne kulture i suvremenih društvenih trendova
-objašnjava zašto je moguće da različiti primatelji različito reagiraju na isti tekst (uzrast, spol, osobni interesi)
-uočava priču kao temelj teksta popularne kulture
-iznosi svoje mišljenje o proizvodima popularne kulture
-objašnjava razliku između visoke i popularne kulture
-pomoću smjernica objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture u svakodnevnom životu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe, stripovi, trivijalna književnost, igrani filmovi,drugi suvremeni tekstovi. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, konzument (objašnjenje ovih pojmova prilagoditi uzrastu učenika)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učitelj ili učenik bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
SJ OŠ D.7.3. Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira život predaka prikazujući različite stare poslove (posleničke pjesme, tj. pjesme o radu), uspoređuje naš život sa životom naših predaka
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.7.5.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
8. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ OŠ A.8.1.
Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta
-razlikuje znanstven-opopularne, informativne i književne tekstove
-procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu (sagledavajući jezično-stilske, idejno-estetske i druge vrijednosti književnog teksta)
-objašnjava razliku između znanstveno-popularnih, informativnih i književnih tekstova
-sagledava vrijednosti literarnog teksta i u kojoj mjeri utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
znanstveno-popularni, informativni i književni tekstovi po izboru nastavnika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o različitim osobinama književnih tekstova povezano je sa interpretacijom istih. Tijekom nje, učenik razlikuje i odlikuje stilski različite književne tekstove koristeći različite metode rada, procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu.
SJ OŠ A.8.2.
Učenik iskazuje doživljaj književnog djela i kritički ga vrednuje
-uočava umjetničku funkciju deskripcije (portret, pejzaž, eksterijer, interijer)
-iskazuje svoj doživljaj, zauzima kritički stav prema problemima, idejama, porukama književnog djela
-uočava univerzalne vrijednosti i poruke, estetsku i povijesnu vrijednost epskih pjesama ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore
-iskazuje svoj doživljaj i obrazlaže svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
-uočava univerzalne vrijednosti i poruke djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pripovjetke, epske narodne pjesme ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovu doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tokom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
SJ OŠ A.8.3.
Učenik uočava osobine epsko-lirskih vrsta, prepoznaje osnovne književno znanstvene vrste i složenija jezično-stilska sredstva
-razlikuje epske i lirske pjesme; uočava značajke ljubavnih narodnih i umjetničkih pjesama
-zapaža osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)
- uočava osnovne značajke spjeva, putopisa, memoara, reportaže, epistolarne forme
-prepoznaje esej
-usvaja pojam tragičnog
-prepoznaje stilska sredstva metonimiju, asonancu i aliteraciju i uočava izražajnu funkciju refrena i opkoračenja
-prepoznaje i navodi osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)
-uočava osnovne značajke književno-znanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
epske pjesme, lirske narodne pjesme, lirske ljubavne umjetničke i narodne pjesme, putopisna proza, epsko-lirska pjesma, memoari, epistolarni tekst i reportaža po izboru nastavnika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o različitim vrstama i jezično-stilskim sredstvima povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik prepoznaje i objašnjava osobine epsko-lirskih, te književno znanstvenih vrsta, kao i složenija jezično-stilska sredstva koristeći različite metode rada.
SJ OŠ A.8.4.
Učenik razvija čitalačku naviku
-izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge svog izbora književnog teksta
-uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenih autora
-zanimljivim detaljima iz teksta ili konteksta pokušava zainteresirati druge učenike
-objašnjava univerzalne poruke književnog teksta
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova; uvažava različite književne ukuse
-procjenjuje odabrani književni tekst i uz smjernice obrazlaže karakteristike omiljenog žanra
-daje i prihvaća sugestije u vezi sa čitanjem, prati aktivno svoj napredak i uvažava različite književne ukuse
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik bira književni tekst prema svom interesovanju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tokom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ OŠ B.8.1.
Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u svakodnevnoj komunikaciji
-objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u sporazumijevanju
-određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju konteksta u kojem su upotrijebljeni
-primjenjuje osnovna pravila naglasne norme
-uz podsticaj primjenjuje riječi prenesenog značenja, objašnjava ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnijim primjerima
SJ OŠ B.8.2.
Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu te gradi riječi prema osnovnim principima građenja
-razlikuje vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-prepoznaje padežnu sinonimiju
-poznaje osnovne principe tvorbe riječi (izvođenje, slaganje, kombinirano građenje i pretvaranje) i razlikuje tvorbenu i gramatičku osnovu i nastavke za građenje riječi od nastavaka za oblik riječi
-prepoznaje i objašnjava glasovne promjene do kojih dolazi pri slaganju riječi
-razlikuje književne riječi domaćeg i stranog podrijetla
-uočava strane riječi za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku i zamjenjuje ih
-poznaje osnovna načela transkripcije stranih imena te prilagođava strane riječi padežnom sustavu srpskog jezika
-uz poticaj razlikuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
-uz poticaj razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
SJ OŠ B.8.3.
Učenik razlikuje, analizira i primjenjuje jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
-uočava, razlikuje i pravilno primjenjuje glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli
-preoblikuje zavisne rečenice glagolskim prilozima
-prepoznaje sinonimiju padeža (kvalitativna i mjesna značenja padeža) i sinonimiju glagolskih oblika (sinonimne oblike za izražavanje prošlosti i budućnosti)
-razlikuje jednostavnu i složenu rečenicu
-uspoređuje osnovne komunikacijske funkcije jezika; poznaje određene funkcionalne stilove (razgovorni, književnoumjetnički, novinarskо-publicistički, znanstveni i administrativni)
-na jednostavnim primjerima rečenica uočava sinonimiju
-upotrebljava složene rečenicе u sporazumijevanju
SJ OŠ B.8.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima
-primjenjuje pravopisna pravila u spojenom i rastavljenom pisanju riječi i rastavljanje riječi na kraju reda
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju kratica
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju znakova interpunkcije
-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
-primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova u tipičnim školskim primjerima
SJ OŠ B.8.5.
Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti
-uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba (staroslavenski, srpskoslavenski, ruskoslavenski i slavenosrpski)
-pronalazi podatke o radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju srpske pismenosti (Venclović, Orfelin, Obradović, Mrkalj, Karadžić i drugi)
-pronalazi informacije o rasprostranjenosti srpskog jezika
-navodi osnovne štokavske dijalekte ekavskog i ijekavskog izgovora
-navodi osnovne značajke srpskog jezika (fonetske, morfološke, leksičke, sintaktičke)
-uočava promjenjivost materinskog jezika promjenom društveno-povijesnog konteksta i načina razumijevanja svijeta (kategorije historizama, arhaizama, dijalektizama, neologizama i termina)
-uz poticaj pronalazi podatke i razlikuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i prepoznaje rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.8.1 - SJ OŠ B.8.5.:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno dobi učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.8.1 - SJ OŠ B.8.5:
poučavanje jezičnih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva treba da budu odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.8.5) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ OŠ C.8.1.
Učenik izražava vlastiti stav o tekstovima i gradi vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
-aktivno sluša tekst i procjenjuje njegovo značenje u cjelini
-razgovara o tekstu, povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-priprema cjelovit govorni tekst pravilno raspoređujući osnovne i dodatne informacije i jednostavniji govorni argumentativni tekst
-u razgovoru ili raspravi argumentirano obrazlaže svoje mišljenje
-govori ili izražajno kazuje tekst poštujući pravogovornu normu, u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
-prema smjernicama procjenjuje tekst
-samostalno priprema govorni tekst, a uz pomoć smjernica jednostavniji argumentativni tekst
-razgovara i raspravlja izražavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
-govori ili kazuje izražajno vodeći računa o pravogovornoj normi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.8.2.
Učenik primjenjuje različite strategije čitanja, izražava vlastiti stav i razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti
-procjenjuje značenje pročitanog teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-usklađuje čitanje s prirodom teksta i razvija osobni stil pri čitanju proznih i poetskih cjelina književnoumjetničkog teksta
-„letimično” čita poznati tekst radi pronalaženja određenih informacija i nepoznati tekst kako bi nasumce odredio zanimljivost, korisnost, informativnost teksta
-učenik uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
-samostalno obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
-čita izražajno u skladu s vlastitim doživljajem
-uz pomoć smjernica primjenjuje različite strategije čitanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik primjenjuje različite strategije čitanja na jednom ili više književnih i najmanje jednom neknjiževnom tekstu. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ OŠ C.8.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura, jednostavnijih raspravljačkih struktura i gradi vlastiti stil kreativno pišući
-piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
-stvaralački prepričava tekst s efektnim početkom ili završetkom, motivira postupke lika, riječima dočarava osjećaje, razmišljanja, atmosferu
-piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
-piše biografiju, reportažu i putopis
-oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura i prema smjernicama jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
-stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, zanimljivo oblikujući lik
-piše kreativno na različite teme
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura i jednostavnih raspravljačkih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda npr. opis lika, stvaralačko prepričavanje, kreativni tekstovi različitih vrsta, životopis, reportaža, putopis i sl.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše tekstove u skladu sa razradom ishoda i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ OŠ D.8.1.
Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju
-istražuje različite reklamne panoe i spotove
-prepoznaje i objašnjava uvjeravanje, poticanje i manipulaciju u reklami
-objašnjava posrednost u reklami (lik žene ili djeteta)
-prepoznaje i objašnjava predrasude i stereotipe (način prikazivanja žene, npr.) i zauzima stav prema njima
-upoznaje se s pojmom: “prikriveno reklamiranje” (product placement)
-objašnjava utjecaj reklame na širu populaciju
-osmišljava reklamu za omiljenu igračku, video-igru, čokoladu ili neki drugi omiljeni proizvod čiji je konzument
-objašnjava uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama
-prema smjernicama objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
medijski tekstovi (reklamni panoi, reklamni spotovi)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
kroz razgovor treba poticati učenika da osvijesti svoje predrasude i usvojene stereotipe.
Pojmovi: predrasuda, stereotip, product placement
SJ OŠ D.8.2.
Učenik razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
-razlikuje osnovne filmske rodove i vrste, crno-bijeli film i film u boji
-prepoznaje filmska izražajna sredstva
-razlikuje kadar, scenu i sekvencu
-objašnjava različite efekte koje proizvode total, srednji i krupni plan
-objašnjava kako zvučni efekti dočaravaju atmosferu u filmu
-samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
-pomoću smjernica i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
fotografije ili film po izboru učitelja tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: kadar, scena, sekvenca
SJ OŠ D.8.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne božićne običaje (vertep, ritual oko sječenja i unošenja badnjaka, npr.)
-upoznaje se s radom jednog srpskog kulturno-umjetničkog društva
-razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi,koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji sa drugim predmetnim domenama ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole)
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do četvrtog razreda srednje škole
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
-raspravlja o pojmu umjetnosti
-analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
-raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
-proučava ulogu književnosti u društvu
-istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj, zaključuje što je umjetnički doživljaj
-objašnjava međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
-grupira umjetnosti
-razlikuje znanosti o književnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
pojam umјetnosti, vrste umјetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umјetnički doživljaj, odnos umјetnik – umј. dјelo-primalac, spcifičnosti književne umјetnosti. Znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika.
Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić O priči i pričanju , Stevan Raičković Septembar
Reprodukcije, replike, fotografije i sl. umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, vajarstvo), glazbene kompozicije i dr.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima, povezuje se sa raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pri tome uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste) i znanje o drugim knj. znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu sa obilježjima teksta koji se analizira.
Učitelj može samostalno da odabere umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Ovaj ishod može da se poveže i sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te sa ishodima SJ SŠ D 1.2. i SJ SŠ D 1. 3.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.
SJ SŠ A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
-određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
-određuje stilska sredstva i verzifikacijske odlike
-analizira likove
-uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
-uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
-smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
-uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lirska pjesma, epska pjesma, lirsko-epska poezija, pripovjetka (usmena i autorska), novela, roman, drama.
Interpretirana djela mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela , ali učitelj može i samostalno da odabere na kojim će književnim tekstovima organizirati i učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
prozu: usmena pripovjetka, pripovjetka (pisana knjiž.) roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja.
Poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike
Dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovjetku, te jednu autorsku pripovjetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (u vidu lektire) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode u skladu sa vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
-raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila,
-uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
-pronalazi intertekstualne veze i aluzije u pisanoj književnosti
-objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
-prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.
Interpretirana djela mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno da odabere književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o razlici usmene i pisane književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku usmene i pisane književnosti uočavajući njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.
SJ SŠ A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama narodne književnosti i specifičnosti književnih rodova
-klasificira lirske narodne pjesme, uočava magijske i obredne elemente u narodnoj lirici i lirsko-epskim pjesmama
-epske pjesme smješta u određene cikluse i identificira njihov povijesni kontekst
-interpretira prozne vrste narodne književnosti te kratke narodne umotvorine
-u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti i objašnjava ih
-klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje te daje primjere
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Ishod može da se poveže sa ishodima SJ SŠ A.1.2 - SJ SŠ A.1.6. I SJ SŠ D A.1.3. i domenama Jezik i Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
SJ SŠ A.1.5.
Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
-uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti (žrtvovanje, plemenitost, borbu za zaštitu narodnih prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obranu časti, ponosa, vjere i slobode, poticanje na složnost, pomirenje, toleranciju)
-procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst
-navodi primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tijekom interpretacije djela narodne književnosti učenik analizira likove s posebnim naglaskom na njihove vrline koje dovodi u vezu sa etičkom vrednošću djela usmene književnosti, a pri tome se oslanja na povijesni kontekst (epsku i stvarnu biografiju likova). Predlaže se aktualizacija na nekom suvremenom tekstu ili životnoj situaciji.
Ishod može da se poveže sa ishodima koji se odnose na narodnu književnost.
SJ SŠ A.1.6.
Učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice u djelima narodne književnosti
-interpretirajući epske narodne pjesme uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te sličnosti, razlike i nadogradnju povijesnih činjenica
-uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav
-istražuje autentičnost povijesnih osoba
-uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba i objašnjava razlike
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih epskih pjesmama, usmeno predanje o Svetom Savi (izbor)
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tijekom interpretacije epskih pjesmama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.
Ishod može da se poveže sa ishodima koji se odnose na narodnu književnost, a preporučuje se korelacija sa povijesti, likovnom i filmskom umjetnošću i vjeronaukom.
SJ SŠ A.1.7.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
-prikuplja osnovne informacije o književnosti starog vijeka
-interpretira pojedine biblijske tekstove kao temelj srednjovjekovne poetike
-objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda,
-razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
-poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela s povijesnim zbivanjima
-razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
-ističe značaj djela i rada Svetog Save
-interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
-uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
-istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
-objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture, pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima, razlikuje žanrove, navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
osnovni podaci o književnosti starog vijeka, moravska misija i razvitak srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske značajke srednjovjekovnih tekstova, rad Svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u RH
Književni tekstovi: Biblija (izbor), Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima , zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela ), izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovjekovnim motivima.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike srednjovjekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).
Ishod može da se poveže sa ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
-argumentirano obrazlaže svoj odabir djela za čitanje
-zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
-povezuje djelo sa stvarnim životom, osobnim ili čitalačkim iskustvom
-promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra
-samostalno bira djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj doživljaj djela
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
-objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
-analizira i uspoređuje funkcije jezika
-opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici
-opisuje promjene srpskog jezika
-objašnjava međujezične kontakte i utjecaje,
-razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
-primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
-uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu
-povezuje funkcije jezika
-objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene u prošlosti i sadašnjosti
SJ SŠ B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta.
-razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
-uočava gdje se rasprostiru srpski govori i dijalekti
-razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik i sociolekte
-raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
-razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta
SJ SŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
-promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
-na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
-primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i
primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
-navodi izuzetke
-uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
SJ SŠ B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovom odnosu i uporabi
-razlikuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
-uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura
-primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV и europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinarske tekstove, popunjava formulare i slično)
-oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na
raznim novim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 - SJ SŠ B.1.4:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 - SJ SŠ B.1.4:
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referiranje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
-razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama
-funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
-umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
-izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
-aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove, usklađuje govorenje sa sa svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
-primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
-objašnjava obilježja teksta, prepoznaje strukturne karakteristike i služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta, svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
-čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja
-interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i izražava svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi mogu da se nalaze na Spisku preporučenih djela , ali učitelj može i samostalno da odabere književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 - SJ SŠ B.1.4) i sa ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva
SJ SŠ C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-u skladu s temom, namjenom i svrhom teksta, određuje oblik i vrstu teksta, odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva
-popunjava različite vrste obrazaca
-oblikuje interpretativni esej
-kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
-samostalno popunjava različite obrasce
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
-razlikuje masovne medije
-razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije, uspoređuje ih i zauzima kritički stav prema njima
-razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
-objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
-prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
-zauzima stav prema senzacionalizmu i tabloidima i prepoznaje njihovu funkciju (zabava, skretanja pažnje s važnih društvenih pitanja, povećanje gledanosti ili čitanosti)
-objašnjava koje su to pozitivne strane medija
-objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
-uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenike treba upoznati sa očekivanim postignućima, tj.pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: cenzura, senzacionalizam
SJ SŠ D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
-bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
-povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
-diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
-diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
-osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude, zauzima stav prema vulgarizmima i procjenjuje njihovu moguću funkciju u tekstu
-samostalno analizira tekstove i objašnjava utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
SJ SŠ D.1.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija sa domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
2. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.2.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća
-istražuje utjecaj povijesnih događaja na književne epohe baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-raspravlja zašto se u srpskoj književnosti govori o baroknim tendencijama
-zaključuje što je to stoljeće prosvjećenosti
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
-zaključuje zašto se govori o baroknim tendencijama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.2.
Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
-uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest, epigram te druge književne vrste i postupke)
-uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
-razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,
u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.
Tekstovi Zaharije Orfelina, Gavrila Stefanovića Venclovića, Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe prosvjećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća
-istražuje utjecaj povijesnih događaja u svijetu i na Balkanu na književnu epohu romantizma
-raspravlja o buđenju nacionalne svijesti
-zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi romantizma.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.4.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
-interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
-uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
-u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
-uz pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovom životu, radu i značaju
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim oblastima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad sa društvenopovijesnim kontekstom.
Predlaže se korelacija sa ishodom SJ SŠ B.2.4, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.
SJ SŠ A.2.5.
Učenik interpretira poetiku romantizma
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.
Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama romantizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
-promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra i stila
-argumentirano obrazlaže svoj doživljaj i svoje stavove o pročitanom (čitanje s olovkom u ruci)
-procjenjuje umjetničku vrijednost djela na temelju književnoteorijskog znanja i literarnog iskustva
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom
-navodi obilježja žanra i stila
-procjenjuje umjetničku vrijednost djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
-opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
-razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
-razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
-analizira rečenicu na morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim primjerima i oblikuje analogne primjere
SJ SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
-razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
-uspoređuje različite vrste tvorbe
-opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
-uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
-prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
-razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme
-istražuje i uspoređuje različite načine tvorbe
-samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
SJ SŠ B.2.3.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
-raspravlja i kritički prosuđuje uporabu standardnog jezika u javnim situacijama
-iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
-služi se jezičnim priručnicima
-kao pripadnik nacionalne manjine zaključuje o važnosti materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
-bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
SJ SŠ B.2.4.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
-istražuje društveno-povijesni kontekst koji je doveo do uporabe više jezika (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)
-kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebice Mrkalja i Vuka)
-objašnjava razloge protivljenja jezičnoj reformi od strane Matice srpske i Crkve
-raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)
-opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
-argumentira reformu srpskog jezika
-opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje s društveno-povijesnim kontekstom
-opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 - SJ SŠ B.2.4:
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 - SJ SŠ B.2.4:
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
-izražajno govori književne tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
-upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-služi se dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima radi postizanja željenih stilskih efekata
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja , raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
-oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi raličitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
-studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
-sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
-pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva
SJ SŠ C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
-oblikuje komparativne eseje
-žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
-pomoću smjernica i prema modelu, oblikuje komparativne eseje
-piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova - točno upotrebljava novousvojene riječi
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetničkim djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
-uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
-promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
-procjenjuje estetsku i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
-diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
-pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.
SJ SŠ D.2.2.
Učenik istražuje utjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških
predrasuda kod mladeži
-u različitim medijskim tekstovima istražuje pojavu rodnih, rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda i diskutira o njima
-promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)
-osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama
-iskazuje otvorenost prema pripadnicima različitih rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih krugova i njihovim vrijednostima
-pomoću smjernica objašnjava utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe, članci iz dnevnih novina, časopisa, vijesti, filmovi, televizijske emisije i drugi medijski tekstovi po izboru učenika ili učitelja, iz različitih izvora.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategija učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kritičko mišljenje.
Učitelj bira 3-6 tekstova za ostvarenje ovog ishoda.
SJ SŠ D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu i druge vjerske običaje
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
3. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.3.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih od šezdesetih godina do kraja 19. stoljeća
-istražuje utjecaj socijalističkih ideja Svetozara Markovića na književno stvaralaštvo i njegovo idealiziranje seoske patrijarhalne zajednice
-istražuje kako se doba apsolutističkog režima dinastije Obrenović oslikalo u književnoumjetničkim tekstovima
-prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela iz druge polovice 19. stoljeća
-objašnjava ideje Svetozara Markovića
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi realizma, manifesti Svetozara Markovića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku realizma
-razlikuje realizam kao pravac i metodu
-tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.
Tekstovi Jakova Ignjatovića, Milovana Glišića, Laze Lazarevića, Sime Matavulja, Stevana Sremca, Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Vojislava Ilića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
-povezuje povijesne i društvene promjene u Srbiji, a samim time i u književnosti i drugim umjetnostima na početku 20. stoljeća (Majski prevrat, dolazak Karađorđevića na vlast, razvoj demokracije i gradova)
-povezuje stil književnika s procesom europeizacije srpske književnosti
-prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela početkom 20. stoljeća
-uz pomoć učitelja navodi odlike europeizacije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi moderne.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.4.
Učenik interpretira poetiku moderne
-istražuje heterogenost ove epohe te raspravlja o raznim nazivima
-zaključuje o značaju časopisa “ Srpski književni glasnik”
-na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih izama, tradicionalna i modernistička linija i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
-uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.
Tekstovi Bogdana Popovića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića, Borisava Stankovića, Petra Kočića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.5.
Učenik razvija stav prema kritičkim tekstovima
-na temelju kritičkih tekstova Bogdana Popovića, Jovana Skerlića i drugih uočava borbu kritičara za europeizaciju srpske književnosti i proučava njihov odnos prema tradiciji, pesimizmu i orijentalizmu te raznim inovativnim elementima u djelima modernista
-zaključuje o odlikama impresionističke kritike
-istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike
-prema svemu zauzima kritički stav koji argumentira
-prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
-izdvaja i komentira njihove ideje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
tekstovi Bogdana Popovića i Jovana Skerlića.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretira kritičke tekstove iz epohe moderne koristeći razne metode analize i sinteze. Kritičke tekstove dovodi u vezu sa pročitanim i analiziranim književnoumjetničkim tekstovima. Na osnovu književnopovijesnih tekstova o moderni, istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike te sam o tome donosi zaključak.
Ishod može se povezati sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo, sa ishodima SJ SŠ C.3.2. I SJ SŠ C.3.3. (esej sa odlikama impresionističke kritike).
SJ SŠ A.3.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili sa dopunskog spiska)
-procjenjuje ideju i poruku djela
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i stavove o djelu
-na temelju literarnog iskustva pronalazi zajedničke odlike žanra
-vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
-procjenjuje ideju i poruku djela
-pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo s književnim djelima koje je interpretirao na satu i vrednuje ga
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu i gramatičku normu
-istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
-razlikuje vrste sintagmi te ih funkcionalno primjenjuje
-pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
-objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i oblikuje analogne primjere u svom tekstu
SJ SŠ B.3.2.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne tipove rečenica poštujući pravopisnu normu
-razlikuje predikatnu i komunikativnu rečenicu i navodi primjere
-proučava gramatičke veze među rečeničkim članovima
-samostalno oblikuje i analizira sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica kao i specijalne tipove predikatnih rečenica
-objašnjava kako inverzija utječe na značenje rečenice
-opisuje i objašnjava tipove rečenica na zadanim primjerima i funkcionalno ih primjenjuje u svojim primjerima
SJ SŠ B.3.3.
Učenik pravilno upotrebljava padežne i glagolske oblike vodeći računa o njihovoj kongruenciji
-analizira padeže i glagolske oblike kao važne komponente sintakse
-razlikuje uporabu aktiva i pasiva, modalni, relativni i indikativni oblik glagolskih vremena kao i glagolski vid za oblikovanje značenja rečenica
-funkcionalno i pravilno upotrebljava kongruenciju
-objašnjava padeže i glagolske oblike povezuje ih sa vrstom rečenice te ih primjenjuje u svojim primjerima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 - SJ SŠ B.3.3:
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 - SJ SŠ B.3.3:
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-na temelju slušanog teksta samostalno oblikuje novi tekst
-na temelju prethodno stečenog znanja analizira, proširuje ili nadopunjuje tumačenje slušanog teksta
-u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-izražajnim kazivanjem književnih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
-prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
-proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
-učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
-uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
-prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
-pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
-uspoređuje različite pristupe sličnim temama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.3.3.
Učenik piše različite tekstove primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, piše raspravljačke eseje, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-pomoću smjernica i prema modelu, oblikuje raspravljačke eseje
-uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.3.1.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
-objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
-navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna
-uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
-samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
fotografije ili film po izboru učitelja, tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
SJ SŠ D.3.2.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-popisuje sve medije i preispituje sadržaje kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5-7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
-istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
-preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
-istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitog kulturnog identiteta
-prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim učestvuje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome koliko su mediji moćni i koliki je uticaj medija na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.
SJ SŠ D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje običaje životnog ciklusa (rođenje, krštenje, svadba, smrt: obredi inicijacije)
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
4. razred SŠ - 128 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.4.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata
-istražuje kako se Prvi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
-pronalazi informacije o raznim časopisima između dva rata i kritički ih promišlja
-prepoznaje i tumači antiratne poruke književnika i drugih umjetnika koji su sudjelovali u ratu
-opisuje stanje društva i kulture prije i posle rata
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta između dva svjetska rata
-navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, prepoznaje njihove antiratne poruke te navodi naslove časopisa
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi avangarde.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
-uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
-pronalazi odlike futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, kubizma, zenitizma, sumatraizma, kozmizma i socijalne literature
-zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
-uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za avangardu.
Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić, Miloša Crnjanskog, Rastka Petrovića, Oskara Daviča, Momčila Nastasijevića, Desanke Maksimović (rana poezija), Ive Andrića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća
-istražuje kako se Drugi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
-istražuje kako su politički sukobi krajem četrdesetih godina utjecali na strujanja u srpskoj književnosti
-kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
-prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnih tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća
-navodi književnike koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu
-opisuje pojam „suvremenost“ i “postmoderna”
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi lirike NOB-e i suvremene književnosti.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge odlike književnoumjetničkog djela.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.4.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
-razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
-raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
-razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
-u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
-uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.
Izbor iz lirike NOB-e, tekstovi Miodraga Pavlovića, Vaska Pope, Branka Ćopića, Ive Andrića, Meše Selimovića, Dobrice Ćosića, Desanke Maksimović, Stevana Raičkovića, Branka Miljkovića, Mihaila Lalića, Aleksandra Tišme, Danila Kiša, Vladana Desnice, Dušana Kovačevića, Milorada Pavića i drugih suvremenih književnika. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.4.5.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
-zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
-tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
-smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.
Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
SJ SŠ A.4.6.
Učenik uočava i kritički tumači probleme i ideje u književnom djelu i povezuje ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
-uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
-tijekom interpretacije književnih djela pronalazi teme i ideje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti
-uočava problematiku i ideje u djelu, kritički ih tumači i uspoređuje ih
-samostalno uočava ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo aktivirajući znanje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti, pronalazi zajedničke teme i ideje te ih međusobno uspoređuje i donosi zaključak. Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje sa ishodom SJ SŠ C.4.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, filozofijom, psihologijom, sociologijom, politikom i gospodarstvom, vjeronaukom i drugim društvenim predmetima.
SJ SŠ A.4.7.
Učenik uspoređuje stilske postupke u više tekstova
-različitim tekstovima pristupa komparativnom i interpretativno-analitičkom metodom
-uočava intertekstualne veze
-proučava razne stilske postupke, strukturno-formalne specifičnosti i načine istraživanja sličnih problema te zauzima kritički stav o njihovoj vrijednosti i kvaliteti
-izdvaja i uspoređuje stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u tekstovima iz različitih epoha
-samostalno uočava intertekstualne veze i zaključuje o njihovoj funkcionalnosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno komparativno analizira književnoumjetnička djela iz različitih epoha, uočavajući interktekstualne veze i aluzije, poredeći stilske postupke i strukturno-formalne specifičnosti. Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje sa ishodom SJ SŠ C.4.3.
SJ SŠ A.4.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
-samostalno odabire književno djelo za čitanje
-daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
-povezuje djelo s drugim djelima iz književnosti, ali i iz drugih umjetnosti (npr. glazba, film) na istu tematiku
-pronalazi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
-raspravlja o svom književnom ukusu
-samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
-daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
-uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
-navodi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
-promišlja o svom književnom ukusu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.4.1.
Učenik istražuje značenjske odnose među riječima
-opisuje odnos značenja (sadržaja) i forme leksema
-istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
-otkriva i objašnjava polisemiju kao model tvorbe značenja i njome se smisleno služi
-raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
-istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
-funkcionalno se služi polisemijom
SJ SŠ B.4.2.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
-razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke riječnike
-razvrstava lekseme u tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
-opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
-opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
-razvrstava riječi u određene leksičke slojeve
-primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-razlikuje opći i terminološki rječnik
SJ SŠ B.4.3.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi
-objašnjava razliku između historizama i arhaizama
-tumači pomodne i klišeizirane izraze
-objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
-tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
SJ SŠ B.4.4.
Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)
-opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
-ističe prednosti višejezičnosti
-uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima (npr. glasovni sustav, vrste i podjela riječi, glagolska vremena i načini, red riječi u rečenici i slično) usporedbom materinskog jezika i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat
-objašnjava evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
-objašnjava sve aspekte jezične srodnosti
-objašnjava jezične univerzalije
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.4.1 - SJ SŠ B.4.4:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.4.1 - SJ SŠ B.4.4:
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.4.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.4.1.
Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka koncenzusu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-kritički procjenjuje značaj neverbalne komunikacije
-objašnjava uvjerljivost govornika te zauzima kritički stav prema slušanom
-povezuje svoje tumačenje slušanog teksta sa širim društvenim, kulturnim ili jezičnim kontekstom
-tijekom izražajnog kazivanja književnog djela kritički procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta
-priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije, pripremajući i analizirajući argumente
-razgovor usmjerava prema kompromisnom rješenju, koncenzusu, asertivno se odnosi prema sugovorniku
-umjereno i učinkovito se služi humorom i ironijom
-aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
-kritički promišlja ideje i stavove
-iskazuje svoje slaganje ili protivljenje
-umjereno upotrebljava neverbalnu komunikaciju
-usmjerava razgovor ka kompromisnom rješenju i koncenzusu upotrebljavajući pregovaranje
-ističe stilogena mjesta u tekstu koji izražajno govori.
-služi se humorom i ironijom
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.4.2.
Učenik razvija vještinu stvaralačkog čitanja i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
-tijekom čitanja ispoljava stvaralački duh, otkriva nove ideje i stavove, ispoljava kreativno mišljenje
-izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
-svojim čitanjem potiče maštu i ostvaruje snažan estetski doživljaj
-zauzima kritički stav prema tekstu koji čita
-po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
-razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku
preporučenih djela , ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik “stvaralački” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.4.3.
Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-prema smjernicama piše različite tekstove i eseje uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učitelj može da poveže metode za ostvarivanje ovog ishoda sa katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način da priprema učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.4.1.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
-razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
-uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
-kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
-snima film koji se zalaže za toleranciju, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
-uz poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti,povijesti filma i slično, iz različitih izvora
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: sinopsis, scenario
SJ SŠ D.4.2.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-njeguje svoju tradiciju; istražuje i uspoređuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i bližem okruženju (plakat, prezentacija)
-prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
-uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (105 + 105 + 96)
Prijedlog postotne zastupljenosti domena od prvog do trećeg razreda srednje škole
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti “dobar” na kraju razreda
1. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
-raspravlja o pojmu umjetnosti
-analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
-raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
-proučava ulogu književnosti u društvu
-razmatra odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj
-objašnjava međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
-grupira umjetnosti
-razlikuje znanosti o književnosti
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
pojam umjetnosti, vrste umjetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umjetnički doživljaj, odnos umjetnik – umj. djelo-primalac, specifičnosti književne umjetnosti
Znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika
Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić O priči i pričanju , Stevan Raičković Septembar
Reprodukcije, replike, fotografije i sl. umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, vajarstvo), glazbene kompozicije i dr.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima, povezuje se sa raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pritom uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, knj. rodovi i vrste) i znanje o drugim knj. znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu sa obilježjima teksta koji se analizira.
Učitelj može samostalno da odabere umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Ovaj ishod može se povezati i sa domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te sa ishodima SJ SŠ D 1.2. i SJ SŠ D 1. 3.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.
SJ SŠ A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
-određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
-određuje stilska sredstva i versifikacijske odlike
-analizira likove
-uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
-uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
-smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
-uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
lirska pjesma, epska pjesma, lirsko-epska poezija, pripovijetka (usmena i autorska), novela, roman, drama
Interpretirana djela se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj može i samostalno odabrati na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
prozu: usmena pripovijetka, pripovijetka (pisana knjiž.) roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja.
Poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike
Dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovijetku, te jednu autorsku pripovijetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (u vidu lektire) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi se uvode u skladu sa vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.
Predlaže se korelacija sa hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
-raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila
-uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
-pronalazi intertekstualne veze
-objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
-prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.
Interpretirana djela se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o razlici usmene i pisane književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku usmene i pisane književnosti uočavaju njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.
SJ SŠ A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
-navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
-klasificira lirske narodne pjesme
-interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te ih smješta u određene cikluse
-uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav.
-uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti te istražuje autentičnost povijesnih osoba
-tumači kratke narodne umotvorine
-u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti
-klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje
-karakterizira epske junake i povezuje ih s povijesnim osobama i događajima
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
SJ SŠ A.1.5.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
- prikuplja osnovne informacije o književnosti starog vijeka
-interpretira pojedine biblijske tekstove kao temelj srednjovjekovne poetike
-objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
-razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
-poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela sa povijesnim zbivanjima
-razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
-ističe značaj djela i rada Svetog Save
-interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
-uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
-istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
-objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture
-pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima
-razlikuje žanrove
-navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
osnovni podaci o književnosti starog vijeka , moravska misija i razvoj srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske odlike srednjovjekovnih tekstova, rad Svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u RH
Književni tekstovi: zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela ).
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike srednjovekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).
Ishod može se povezati sa ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija sa povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.1.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
-obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnih djela na satu i kod kuće
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
-zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
-objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
-analizira i uspoređuje funkcije jezika
-opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj obitelji
-opisuje promjene srpskog jezika
-objašnjava međujezične kontakte i utjecaje
-razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
-primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
-uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu, povezuje funkcije jezika, objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene u prošlosti i sadašnjosti
SJ SŠ B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta
-razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik
-razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik, sociolekte i idiolekte
-raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
-razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta
SJ SŠ B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
-promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
-na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
-primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
-objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i
primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
-navodi izuzetke
-uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
SJ SŠ B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovom odnosu i upotrebi
-razlikuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
-primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV и europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinske tekstove, popunjava formulare i slično)
-oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
-objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na raznim novim
primjerima
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 - SJ SŠ B.1.4:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 - SJ SŠ B.1.4:
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
-razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
-umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
-izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnoumjetničkih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
-aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove, usklađuje govorenje sa svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
-primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
-objašnjava obilježja teksta i svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
-čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja, izražava i argumentira svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja u tekstu
-interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražava i argumentira svoj doživljaj djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 - SJ SŠ B.1.4) i sa ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-oblikuje interpretativni esej
-kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
-samostalno popunjava različite obrasce
-stvaralački i kreativno se izražava
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda. Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
-razlikuje masovne medije
-razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije
-razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
-objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
-prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
-objašnjava koje su to pozitivne strane medija
-objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
-uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
različiti medijski tekstovi
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenike treba upoznati sa očekivanim postignućima, tj.pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: cenzura, senzacionalizam
SJ SŠ D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
-bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
-povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
-diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
-diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
-osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude
-uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
SJ SŠ D.1.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija sa domenom Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
2. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.2.1.
Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
-istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i prve polovice 19. stoljeća
-raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
-uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest i druge književne vrste i postupke)
-uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
-razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,
u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
Književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.
Tekstovi Zaharije Orfelina, Gavrila Stefanovića Venclovića, Jovana Sterije Popovića i Dositeja Obradovića.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe prosvećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.2.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
-interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
-uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
-u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, uz pomoć učitelja povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovom životu, radu i značaju.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim oblastima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad sa društvenopovijesnim kontekstom.
Predlaže se korelacija sa ishodom SJ SŠ B.2.3, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.
SJ SŠ A.2.3.
Učenik interpretira poetiku romantizma
-istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz epohe romantizma
-na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma, uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.
Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama romantizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.4.
Učenik interpretira poetiku realizma
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
-razlikuje realizam kao pravac i metodu
-tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
-uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.
Tekstovi Svetozara Markovića, Jakova Ignjatovića, Milovana Glišića, Laze Lazarevića, Sime Matavulja, Stevana Sremca, Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Vojislava Ilića.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.2.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnog djela na satu ili kod kuće
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
-opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
-razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
-razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
-analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim primjerima i oblikuje analogne primjere
SJ SŠ B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
-razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
-uspoređuje različite vrste tvorbe
-opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
-uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
-prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
-razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme, istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
SJ SŠ B.2.3.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
-istražuje društveno-povijesni kontekst od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća koji je doveo do uporabe više jezika
-kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebice Mrkalja i Vuka)
-raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)
-opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
-argumentira reformu srpskog jezika
-opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje sa društveno-povijesnim kontekstom
-opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
SJ SŠ B.2.4.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
-primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
-raspravlja i kritički prosuđuje upotrebu standardnog jezika u javnim situacijama
-iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
-služi se jezičnim priručnicima
-kao pripadnik nacionalne manjine uviđa važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
-bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 - SJ SŠ B.2.4:
Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 - SJ SŠ B.2.4:
Poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode, strategije učenja i sl. koje podstiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, referisanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
-izražajno govori književnoumjetničke tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
-upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
-oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
-studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
-sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
-pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
-oblikuje interpretativne i komparativne eseje
-žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
-piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
-točno upotrebljava novousvojene riječi
-piše interpretativne i komparativne eseje
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
-uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
-promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
-procjenjuje estetski i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
-diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
-pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.
Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.
SJ SŠ D.2.2.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
-objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
-objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
-navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna
-uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
-samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: fotografije ili film po izboru učitelja, tj.određene scene na kojima može, metodom demonstracije , predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.
SJ SŠ D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Maticu srpsku, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Maticu srpsku, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija sa domenama Jezik i Književnost.
NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
3. razred SŠ - 96 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
SJ SŠ A.3.1.
Učenik interpretira poetiku moderne
-istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
-na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela
-zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih „izama“, tradicionalna i modernistička linija i drugo
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
-uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.
Tekstovi Bogdana Popovića, Jovana Skerlića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića i Borisava Stankovića.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
-istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata
-uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
-pronalazi odlike raznih „izama“
-zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
-u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
-uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za avangardu.
Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić i Miloša Crnjanskog.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu.
Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.2.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
-razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
-raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
-razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
-pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
-u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
-uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.
Tekstovi Miodraga Pavlovića, Branka Ćopića, Ive Andrića, Dobrice Ćosića, Desanke Maksimović, Branka Miljkovića, Danila Kiša, Dušana Kovačevića i drugih suvremenih književnika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se sa književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava odlike suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovu interpretiranih tekstova ovladava poetikom to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovom društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija sa povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.
SJ SŠ A.3.4.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
-zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
-tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
-smešta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:
izbor književnih i neknjiževnih tekstova
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnoistorijsko iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumjetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.
Učitelj podstiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.
SJ SŠ A.3.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
-bira književno djelo za čitanje
-argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-procjenjuje ideju i poruku djela
-vrednuje djelo na temelju literarnog iskustva
-preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
-uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
-raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
-opisuje svoj doživljaj djela
-povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
-procjenjuje ideju i poruku djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.
DOMENA: JEZIK (B)
SJ SŠ B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu i gramatičku normu
-istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- razlikuje vrste sintagmi i tipove rečenica te ih funkcionalno primjenjuje
-pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
-prema smjernicama objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, oblikuje analogne primjere u svom tekstu
SJ SŠ B.3.2.
Učenik istražuje odnose značenja među riječima
-opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
-istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
-otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
-raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
-istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
-funkcionalno se služi polisemijom
SJ SŠ B.3.3.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
-razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke riječnike
-razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
-opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
-opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
-razvrstava riječi u određene leksičke slojeve
-primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
-razlikuje opći i terminološki rječnik
SJ SŠ B.3.4.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi
-objašnjava razliku između historizama i arhaizama
-tumači pomodne i klišeizirane izraze
-objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
-tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
-opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 - SJ SŠ B.3.4:
tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka se biraju primjereno uzrastu učenika, usklađuju se sa njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 - SJ SŠ B.3.4:
poučavanje jezičkih sadržaja se proširuje, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu sa komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičkim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
SJ SŠ C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
-u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljavati stručnu terminologiju
-izražajnim kazivanjem književnoumjetničkih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
-prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
-proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
-aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedački tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova se prilagođava razradi ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova se prilagođavaju razradi ishoda.
SJ SŠ C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
-kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
-uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
-prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
-pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
-uspoređuje različite pristupe sličnim temama
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
Odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) se prilagođava razradi ishoda.
Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela , ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik “kritički” čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja se prilagođavaju razradi ishoda. Predlaže se korelacija sa domenama Književnost i Jezik te sa ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.
SJ SŠ C.3.3.
Učenik piše različite tekstove, raspravljačke eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
-samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
-pomoću smjernica oblikuje interpretativne, komparativne i prema modelu raspravljačke eseje
-uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.
Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi kroz faze pisanja:
1.pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada
2.faza pisanja po planu
3.faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)
4.faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada)
Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (“slobodna tema”). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
Predlaže se korelacija sa ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i sa nastavom hrvatskog i stranih jezika.
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
SJ SŠ D.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-popisuje sve medije i preispituje sadržaje kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5–7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
-istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
-preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
-istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitog kulturnog identiteta
-prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konsultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim učestvuje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome koliko su mediji moćni i koliki je utjecaj medija na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.
SJ SŠ D.3.2.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
-razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
-uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
-kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
-snima film koji se zalaže za toleranciju, nenasilje, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
-uz poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti,povijesti filma i slično, iz različitih izvora
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.
Pojmovi: sinopsis, scenario
SJ SŠ D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
-sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
-njeguje svoju tradiciju; zapisuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i okruženju, izrađuje plakat ili prezentaciju
-prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
-izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi, koje kritički promišlja
-izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
-posjećuje kulturne ustanove i događaje
-u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
-uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
Sadržaji za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda:
-kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjete muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično.
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge
Preporuke za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može da ih iznese kroz razgovor s učiteljem i drugim učenicima.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturni sadržaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
POPIS PREPORUČENIH KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA
Preporučena književna djela prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za lektiru, odnosno za samostalnu interpretaciju, a učitelj ima mogućnost da neka kraća djela obradi na satu, a neka druga s popisa ponudi kao lektiru. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi. Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima, može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih dijela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
1. razred
Lirika
Narodna pjesma: Slavujak
Narodna pjesma: Božić štapom bata
Šaljiva narodna pjesma : Ja sam čuda video
Mira Alečković: Vetar sejač
Dragomir Brajković: Pesma drugarstva
Dragomir Đorđević : Kiša, Nigde reda nigde mira
Jovan Jovanović Zmaj: Riznica pesama za decu * (Mati, Svet, Na ledu, Pačja škola , Materina maza)
Dragan Lukić : Srce, Smeha deci
Desanka Maksimović: Hvalisavi zečevi, Baka
Budimir Nešić: Čudo
Dušan Radović: Jesenja pesma, Da li mi verujete
Stevan Raičković: Crtanka
Ljubivoje Ršumović: Au, što je škola zgodna
Vlada Stojiljković: Sa mnom ima neka greška
Momčilo Tešić : Slikovnica
Branko Ćopić: Pjesma đaka prvaka, Ježeva kućica*
Voja Carić : Proleće
Brana Cvetković : Zunzarina palata*
Izbor iz poezije Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Ćopića i Desanke Maksimović
Izbor iz narodne lirike (uspavanke i šaljive pjesme)
Epika
Narodna priča: Sveti Sava i đaci, Radoznali sused, Mudri dedica
Narodna priča: Golub i pčela, Koza i sedam jarića, Lisica i miš
Vesna Aleksić : Cimet meda
Dejan Aleksić: Petar i pertle
Dragan Lukić: Jabuka, Četiri devojčice, Smešna priča
Desanka Maksimović: Bajka o labudu, Tako je pričala meni moja baka*
Budimir Nešić: Najdraža igračka
Dositej Obradović: Dva jarca ; Dve koze
Jasminka Petrović: Od čitanja se raste
Aleksandar Popović: Priča o drugarskom računu
Toma Slavković : Zec i vuk
Božidar Timotijević : Kad proleće dođe, sve nabolje pođe
Branko Ćopić : Sunčev pevač
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice)
Drama
Laza Lazić: Car i skitnica
Aleksandar Popović: Neće uvek da bude prvi
Dušan Radović: Tužibaba
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Brana Cvetković: Vrlo retka pripovjetka
Dejan Aleksić: Čuveni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova
Jasminka Petrović : Hoću kući !
Vladislava Vojnović: Avram, Bogdan, vodu gaze
2. razred
Lirika
Narodna pjesma: Majka Jova u ruži rodila
Šaljiva narodna pjesma: Smešno čudo
Obiteljske i šaljive narodne lirske pjesme (izbor)
Mira Alečković: Najlepša reč
Vladimir Andrić: Šargarepa , Daj mi krila jedan krug
Miroslav Antić: Tajna, Nezgoda, Kad sam bio veliki
Dobrica Erić: Čuo sam, Zamolite svoje roditelje
Jovan Jovanović Zmaj: Hvala , Patak i žabe, Stara baka
Dragan Lukić : Škola
Dušan Radović: Lepo je sve što je malo
Stevan Raičković : Kad počne kiša da pada
Ljubivoje Ršumović: Jednoga dana, Dete, Žablja basna, Negde preko sedam brda
Momčilo Tešić: Šuma zove
Duško Trifunović : Dva jarca
Branko Ćopić: Bolesnik na tri sprata, Visibaba
Branislav Crnčević: Kad bi meni dali
Izbor iz poezije Ljubivoja Ršumovića, Dobrice Erića* i Branka Ćopića ( Oglasi Kupusnog lista i Oglasi Šumskih novina )
Izbor iz Antologije srpske poezije za decu (priredio Dušan Radović)
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i orao
Narodne pripovijetke: Staro lijino lukavstvo, Sedam prutova
Narodna priča : Sveti Sava, otac i sin; Laža i Paralaža
Šaljiva narodna priča: Zec na spavanju
Srpske narodne bajke* (izbor)
Narodne basne: Konj i magarac, Lisica i gavran, Bik i zec
Vesna Aleksić: Krokodil peva
Dejan Aleksić: Priča o dobroj metli
Vesna Ćorović Butrić: Jesam li ja tužibaba
Desanka Maksimović: Slikarka zima, Bajke*
Dositej Obradović: Pas i njegova senka
Grozdana Olujić: Šarenorepa, Mali voz
Aleksandar Popović: Sudbina jednog Čarlija*
Dušan Radović: Priča o nezahvalnom mišu
Branko Ćopić: Žuća i račundžija, U carstvu leptirova i medveda*
Izbor iz narodnog usmenog stvaralaštva (šaljive priče, poslovice)
Drama
Dragan Lukić: Stara slika na zidu
Aleksandar Popović: Dva pisma
Gvido Tartalja: Zna on unapred
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vladislava Vojnović: Princ od papira
Dobrica Erić: Priča duga tri lanca iz lovačkog ranca
Uglješa Šajtinac: Vetruškina ledina
Jasminka Petrović: O mačkama, notama i bubama
Ljubivoje Ršumović: Tri čvora na trepavici
3. razred
Lirika
Narodna pjesma: Ženidba vrapca Podunavca, Dvije seje brata ne imale
Miroslav Antić: Najmanja pesma , što je najveće
Dušan Vasiljev : Zima
Milovan Danojlić: Ljubavna pesma
Dragomir Đorđević: Prva ljubav
Dobrica Erić: Moje selo, Slavuj i sunce
Vojislav Ilić: Prvi sneg
Jovan Jovanović Zmaj : Prolećnica
Dušan Kostić: Septembar
Dragan Lukić : Šta je otac
Desanka Maksimović : Vožnja
Branko Radičević: Cic
Dušan Radović : Zamislite, Zdravica
Ljubivoje Ršumović : Domovina se brani lepotom
Branko Ćopić: Ribar i mačak*
Branislav Crnčević : Ljutito meče
Običajne narodne lirske pjesme (izbor)*
Izbor iz poezije Dušana Radovića
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i beg Kostadin
Narodna basna: Vuk i jagnje, Medved i lisica
Narodna pripovijetka : Sveti Sava i seljak bez sreće, Vetar i sunce, Svijetu se ne može ugoditi
Narodna priča : Klin-čorba
Narodna bajka: Čardak ni na nebu ni na zemlji
Vesna Aleksić: Zvezda rugalica
Stojanka Grozdanov Davidović : Priča o dobroj rodi
Desanka Maksimović: Priča o raku krojaču, Bajka o izvoru, Zebe plašljivice
Dositej Obradović: Magarac u lavljoj koži
Grozdana Olujić: Staklareva ljubav
Branko V. Radičević : Učeni mačak*
Stevan Raičković : Bajka o belom konju
Milenko Ratković: Pisak lokomotive
Slobodan Stanišić: Dodir škole
Branko Ćopić: Doživljaji mačka Toše*, Izokrenuta priča
Narodne basne (izbor)*
Drama
Jovanka Jorgačević: Nikad dva dobra
Aleksandar Popović: Led se topi
Dušan Radović : A zašto on vežba
Dopunski izbor
Vesna Vidojević Gajović : Kecelja na bele tufne
Igor Kolarov: Agi i Ema
Jasminka Petrović : Kaži teti „ Dobar dan “, Riba ribi grize rep
Gordana Timotijević: Sličice , Svrakin sat
Raša Popov: Mokrinjski patuljci
Dejan Aleksić : Koga se tiče kako žive priče
4. razred
Lirika
Narodna pjesma: Jelenče
Jovan Jovanović Zmaj: Ciganin hvali svoga konja
Vojislav Ilić : Jesen
Desanka Maksimović: Paukovo delo
Branko Miljković : Pesma o cvetu
Dušan Radović: Plavi zec
Dragan Lukić: Drug drugu
Miroslav Antić: Junačka pesma
Branislav Crnčević: Mrav dobrog srca
Duško Trifunović : Zlatna ribica
Branko Ćopić: Mjesec i njegova baka *
Stevan Raičković : Ko da to bude
Milovan Danojlić: Trešnja u cvetu
Dobrica Erić: Svitac pšeničar i vodeničar
Izbor iz poezije Milovana Danojlića
Epika
Narodna pjesma : Stari Vujadin
Narodna pripovijetka: Međed, svinja i lisica; Biberče
Narodna bajka: Pepeljuga, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča : Najbolje zadužbine
Vesna Aleksić : Kaljavi konj (Priče iz slovenske mitologije)*
Vesna Vidojević Gajović: Otac svira violinu
Svetlana Velmar-Janković: Knjiga za Marka * (Zlatno jagnje, Stefanovo drvo)
Branislav Nušić: Prva ljubav
Grozdana Olujić: Oldanini vrtovi i druge bajke * Zvezdane lutalice (odlomak)
Branko V. Radičević: Priča o dečaku i Mesecu
Branko Ćopić: Strašan zmaj , Priče ispod zmajevih krila *
Branislav Crnčević: Bosonogi i nebo
Drama
Dobrica Erić: Čik da pogodite zbog čega su se posvađali dva zlatna brata
Ljubiša Đokić: Biberče ubija alu
Aleksandar Popović : Pepeljuga *
Popularni i informativni tekstovi
Milutin Milanković: Kroz vasionu i vekove (odlomak)
Mihajlo Pupin: Od pašnjaka do naučenjaka (odlomak)
Miodrag Novaković: Teslin mačak
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vesna Aleksić: Ja se zovem Jelena Šuman
Ivana Nešić: Zelenbabini darovi
Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta
Desanka Maksimović: Pradevojčica
Pop D. Đurđev: Mrnjavčevići
Lidija Nikolić: Buvlje hvatalice
Ljubivoje Ršumović: Zauvari
Preporučena književna djela od 5. do 8. razreda razvrstana su po književnim rodovima – lirika, epika i drama, da bi se kroz cikluse mogla pratiti odgovarajuća i razložna proporcija. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi.
Ponuđeni tekstovi imaju okosnicu u ishodima, a učitelj ima načelnu mogućnost da ih prilagođava konkretnim nastavnim potrebama, ali je obvezan i na slobodan izbor iz naše narodne usmene književnosti i tzv. neknjiževnih tekstova. Za lektiru učitelj bira najmanje tri, a najviše šest djela za obradu.
Kroz ishod „Učenik razvija čitalačku naviku“ učenik slobodno bira djelo za čitanje, a učitelj mu može preporučiti djelo iz dopunskog izbora ili neko drugo djelo, odnosno, eventualno ga posavjetovati, usmjeravati i slično.
5. razred
Lirika
Mitološke narodne pjesme (izbor) : Vila zida grad i dr.
Obredne narodne pjesme (izbor): Vojevao beli Vide, koledo i dr.
Dušan Vasiljev: Domovina
Jovan Jovanović Zmaj: Pesma o pesmi
Miroslav Antić: Šašava pesma
Vojislav Ilić: Zimsko jutro
Jovan Dučić: Polje
Desanka Maksimović: Pokošena livada
Dobrica Erić: U životu što mi poče bajkom, Vašar u Topoli*
Peđa Trajković: Kad knjige budu u modi
Epika
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima) (izbor) : Sveti Savo, Uroš i Mrnjavčevići
Narodne pitalice, zagonetke i poslovice (izbor)
Narodna pripovijetka: Djevojka cara nadmudrila
Narodna pripovijetka: Utopio se pop što nije ruku dao
Narodna bajka: Aždaja i carev sin
Narodne bajke, novele, šaljive narodne priče i priče o životinjama (izbor)
Stevan Raičković, Male bajke * (izbor): Bajka o zrnu peska, Bajka o dečaku i mesecu
Vuk St. Karadžić: Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomak)
Milovan Glišić: Prva brazda
Stevan Sremac: Čiča Jordan (odlomak)
Branislav Nušić: Hajduci*
Branko Ćopić: Pohod na Mjesec
Ivo Andrić: Mostovi
Danilo Kiš: Dečak i pas
Milovan Vitezović: Princ Rastko
Ljubivoje Ršumović: Sunčanje na mesečini
Vladislava Vojnović, Priče iz glave (izbor): Obad (odlomak)
Milutin Đuričković: Kako su rasli blizanci
Tiodor Rosić: Zlatna gora (odlomak)
Drama
Branislav Nušić: Kirija
Dušan Radović: Kapetan Džon Piplfoks *
Dopunski izbor
Dušan Radović: Antologija srpske poezije za decu
Epska narodna pjesma starijih vremena: Ženidba Dušanova
Ljubivoje Ršumović, U jdurme i zvrčke iz antičke Grčke (izbor): Ljubuš o Tetidi, Zaljulj o Orfeju
Goran Petrović: Pronađi i zaokruži (odlomak), Mesec nad tepsijom (odlomak);
Mihailo Petrović Alas: U carstvu gusara (odlomak)
Slobodan Stanišić: Simonida; Dušan, princ sunca; Dušan, dečak na prestolu; Knez Stefan Lazarević pod majčinim suncem
Ivana Nešić: Otmica (odlomak)
Igor Kolarov: Klizave priče, SMS priče (izbor)
Arsen Diklić: Salaš u Malom Ritu (odlomak)
Milovan Vitezović: Šešir profesora Koste Vujića (odlomak)
Gordana Maletić: Krađa vinčanske figurice (odlomak)
Vida Ognjenović: Putovanje u putopis (odlomak)
Tode Nikoletić ( dramski tekst po izboru): Kraljevski festival
Neknjiževni tekstovi
Nikola Tesla: Moji izumi (odlomak)
Milutin Milanković: Uspomene, doživljaji, saznanja (izbor)
Veselin Čajkanović: Studije iz srpske religije i folklora (Sunce, Mesec, ruža, bosiljak...)
Š.Kulišić, Ž.Petrović, N.Pantelić: Srpski mitološki rečnik (izbor)
6. razred
Lirika
Obiteljske narodne lirske pjesme (izbor): Sestre bez brata i dr.
Običajne narodne lirske pjesme - svadbene (izbor): Za ran’, Pavle, za ran’, mili brale! i dr.
Vojislav Ilić: Sveti Sava
Aleksa Šantić: Moja otadžbina
Desanka Maksimović: Sećanje na zavičaj
Jovan Dučić: Selo
Veljko Petrović: Ratar
Miroslav Antić: Plava zvezda
Đorđe Radišić: Kako ljubav dođe i prođe
Dobrica Erić: Čudesni svitac
Stevan Raičković: Hvala suncu, zemlji, travi
Đura Jakšić: Veče (Kao zlatne toke…)
Milovan Danojlić: Ovaj dečak zove se Pepo Krsta
Epika
Epske narodne pjesme o Kosovskom boju (izbor): Smrt majke Jugovića, Car Lazar i carica Milica
Epske narodne pjesme o Marku Kraljeviću (izbor): Marko Kraljević ukida svadbarinu i dr*
Narodna pripovijetka: Do zlatnog rasudenca, narodna bajka
Narodna priča: U cara Trojana kozje uši
Janko Veselinović: Grad
Branislav Nušić: Autobiografija*
Danilo Kiš: Verenici
Dositej Obradović: Divlja jabuka i ružica
Petar Kočić: Jablan
Isidora Sekulić: Bure (odlomak)
Ivo Andrić: Aska i vuk
Branko Ćopić: Čudesna sprava
Branko Ćopić: Orlovi rano lete*
Stevan Raičković: Veliko dvorište (izbor): Priča o lopti
Svetlana Velmar-Janković: Siroto ždrebe (odlomak)
Grozdana Olujić: Bili su deca kao i ti (izbor)
Drama
Kosta Trifković: Izbiračica*
Branislav Nušić: Analfabeta
Miodrag Stanisavljević: I mi trku za konja imamo (odlomak)
Dopunski izbor
Milovan Danojlić: Šljiva
Aleksandar Vučo (izbor) : Moj otac tramvaj vozi
Tode Nikoletić: izbor iz pjesama
Vladimir Andrić: Pustolov (izbor)
Gordana Maletić: Katarke Beograda
Jasminka Petrović: Škola
Miodrag Đurđević: Ujka ili o vaspitanju
Tiodor Rosić: Plavi cvet
Narodna pripovijetka: Nemušti jezik , narodna bajka
Isidora Sekulić: Pozno jesenje jutro
Slobodan Selenić: Očevi i oci (odlomak)
Svetozar Ćorović: Bogojavljenska noć (odlomak)
Branko Ćopić: Glava u klancu noge na vrancu
Svetlana Velmar-Janković: Ulica Filipa Višnjića (odlomak Svetlost pevanja )
Aleksandar Popović: Snežana i sedam patuljaka
Neknjiževni tekstovi
Vuk Stefanović Karadžić: Život i običaji naroda srpskog (izbor)
Grozdana Olujić: Rad, samoća, ćutanje, Isidora Sekulić
Suvremeni znanstveno-popularni tekst po izboru učitelja
7. razred
Lirika
Narodne pjesme o radu (izbor): Nadžnjeva se momak i devojka, Kujundžija i hitroprelja
Jovan Dučić: Podne, Večernje
Milan Rakić: Simonida
Vladislav Petković Dis: Među svojima
Aleksa Šantić: O, klasje moje
Sima Pandurović: Biserne oči
Desanka Maksimović: Strepnja
Ivan V. Lalić: Vetar
Miroslav Antić: Plavi čuperak (izbor)*
Dobrica Erić: Pesnik i mesec
Miodrag Pavlović: Svetogorski dani i noći (izbor)
Epika
Epske narodne pjesme pokosovskog tematskog kruga (izbor): Smrt vojvode Prijezde i/ili Jakšići kušaju ljube
Epske narodne pjesme o hajducima i uskocima (izbor): Mali Radojica, Ropstvo Janković Stojana
Narodna bajka: U laži su kratke noge
Sveti Sava u književnosti (izbor iz Savinih spisa, narodnih priča i predanja; narodne i autorske poezije o Sv. Savi)
Dositej Obradović: Život i priključenija (odlomak)
Stevan Sremac: Pop Ćira i pop Spira *
Radoje Domanović: Mrtvo more (odlomak)
Veljko Petrović: Jabuka na drumu
Pavle Ugrinov: Stara porodična kuća
Peđa Milosavljević: Potera za pejzažima (odlomak)
Ivo Andrić, zbirka pripovjedaka Deca (izbor): Kula
Momo Kapor: Lero-kralj leptira
Danilo Kiš: Livada u jesen
Grozdana Olujić: Zvezda u čijim je grudima nešto kucalo
Tiodor Rosić: Priče starog čarobnjaka (izbor)
Gradimir Stojković: Sve moje gluposti (odlomak)
Drama
Jovan Sterija Popović: Pokondirena tikva *
Branislav Nušić: Vlast (odlomak)
Petar Kočić: J azavac pred sudom (odlomak)
Dopunski izbor
Ljubivoje Ršumović: U zasedi iza petnaeste
Milorad Pavić: Ruski hrt (odlomak)
Mošo Odalović: Evo seckam vodu za hrčka
Raša Popov: Sofija u kandžama smora
Jasminka Petrović: Ovo je najstrašniji dan u mom životu; Sve je u redu
Borisav Stanković: Naš Božić (odlomak)
Sveti Sava: Pismo igumanu Spiridonu
Ivo Andrić: Panorama, Nemiri (izbor)
Antonije Isaković: Kašika
Stefan Mitrov Ljubiša: Kanjoš Macedonović (odlomak)
Janko Veselinović: Hajduk Stanko (odlomak)
Ljubomir Simović: Boj na Kosovu (odlomak)
Tode Nikoletić (dramski tekst po izboru): K'o nekad u osam
Neknjiževni tekstovi
Pavle Sofrić Niševljanin: Glavnije bilje u verovanju Srba (jabuka)
Milan Šipka: Priče o rečima (izbor)
Suvremeni znanstveno-popularni tekst po izboru učitelja
8. razred
Lirika
Narodne lirske ljubavne pjesme (izbor): Ljubavni rastanak, Osu se nebo zvezdama
Đura Jakšić: Otadžbina
Oskar Davičo: Srbija
Jovan Jovanović Zmaj: Đulići (Kaži mi kaži)
Desanka Maksimović: Proletnja pesma, Krvava bajka, Opomena *
Vasko Popa: Kora (izbor): Očiju tvojih da nije ; nekoliko pjesama iz ciklusa Spisak ( Konj, Patka, Kesten, Stolica ...)
Izbor iz suvremene srpske poezije
Epika
Narodne epsko-lirske pjesme (izbor): Predrag i Nenad
Narodne epske pjesme novijih vremena (tematski krug o oslobođenju Srbije i Crne Gore): Početak bune protiv dahija
Vuk Stefanović Karadžić: Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić: O narodnim pevačima
Narodna pripovetka: Usud
Prota Mateja Nenadović: Memoari (odlomak)
Petar Petrović Njegoš: Gorski vijenac (odlomci)
Ljubomir Nenadović: Pisma iz Italije (odlomak, XVIII poglavlje)
Laza Lazarević, pripovijetke (izbor) : Sve će to narod pozlatiti
Simo Matavulj: Pilipenda
Rastko Petrović: Afrika (odlomci)
Petar Kočić: Kroz mećavu
Borisav Stanković: Uvela ruža
Ivo Andrić: Priča o kmetu Simanu (odlomak)
Vida Ognjenović: Mileva Ajnštajn (odlomak)
Grozdana Olujić: Glasam za ljubav*
Vesna Aleksić: Marija Modiljani
Gradimir Stojković: Hajduk u Beogradu *
Izbor iz suvremene srpske proze
Drama
Branislav Nušić: Sumnjivo lice *
Danilo Kiš: Noć i magla
Dopunski izbor
Narodna pjesma: Boj na Mišaru
Đorđe Radišić: Izbor iz poezije
Jovan Jovanović Zmaj: Svetli grobovi
Izbor iz antologija srpske ljubavne lirike
Dobrica Erić: Radmila
Vladan Desnica: Pravda
Milorad Pavić: Predeo slikan čajem (odlomak o putovanju Atanasija Svilara na Svetu goru)
Slobodan Stanišić: Tango za troje
Ivana Lukić: (Ne) pitaj me kako sam
Vladimir Pištalo: Majka
Miloš Crnjanski: Seobe (odlomak)
Matija Bećković: Priča o Svetom Savi
Borislav Mihajlović: Banović Strahinja
Dušan Kovačević: Ko to tamo peva
Branko Ćopić: Ne tuguj bronzana stražo; Osma ofanziva
Branko Ćopić: Doživljaji Nikoletine Bursaća (Igra)
Neknjiževni tekstovi
Miodrag Popović: Vuk Stefanović Karadžić (odlomci)
Isidora Sekulić: Carsko dostojanstvo jezika (odlomak), Srpski narodni jezik, bolje reći govor (odlomak) ili esej po izboru
Ivan Klajn: Ispeci pa reci (izbor)
Suvremeni znanstveno-popularni tekst po izboru učitelja
GIMNAZIJA
1. razred
Ivo Andrić , O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Stevan Raičković , Septembar
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna pripovijetka , Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi ; Laza Lazarević, Na bunaru,Školska ikona; Borisav Stanković, Đurđevdan )
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda ; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija ; Branko Ćopić, Učiteljica )
Primjer romana* (prijedlozi: Danilo Kiš, Rani jadi ; Momo Kapor, Beleške jedne Ane ; Branko Ćopić, Magareće godine; Siniša Soćanin , Bandoglavić Strahinja; Branka Trifunović , Ja, Aleksija )
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka ; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija ; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere )
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna lirska pjesma, Jablanova moba
Narodna lirska pjesma, Zao gospodar
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa , Stojan i Ljiljana
Narodna epska pjesma, Ženidba kralja Vukašina
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Kosovka devojka
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Narodna epska pjesma, Boj na Mišaru
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar , Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović , Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskom magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Vostani Serbije
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica*
Jovan Sterija Popović, Spomen putovanja po Dunavu
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić, O podjeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić, Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomci)
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Branko Radičević, Devojka na studencu
Branko Radičević, Vragolije
Branko Radičević, Pevam danju, pevam noću (Mini Karadžić u spomenicu)
Đura Jakšić, Orao
Đura Jakšić, Na Liparu
Đura Jakšić, Ja sam stena
Đura Jakšić, Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (izbor)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (izbor)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Svetli grobovi
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević (odlomak)
Izbor iz srpske romantičarske poezije*
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić , Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Beogradske pripovetke (izbor)
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Vođa
Radoje Domanović , Danga
Branislav Nušić, Narodni poslanik/ Gospođa ministarka*
Vojislav Ilić, Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić, U poznu jesen
Vojislav Ilić, Zapušteni istočnik
Svetolik Ranković, Seoska učiteljica (odlomak)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Ostajte ovdje
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, V eče na školju
Aleksa Šantić, Emina
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Jovan Dučić, Pesma ženi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Nirvana
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
Petar Kočić, Jazavac pred sudom *
Veljko Milićević, Bespuće, (odlomak)
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola (odlomak)
Veljko Petrović, Salašar
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Stražilovo
Miloš Crnjanski, Seobe*
Miloš Crnjanski, Mizera
Miloš Crnjanski, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto
Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*
Ivo Andrić, Prokleta avlija*
Izbor iz lirike NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba, B. Ćopić: Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti)
Desanka Maksimović , Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje* ( Jutra plavog sljeza , izbor iz Dana crvenog sljeza )
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem
Miodrag Pavlović, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt *
Mihailo Lalić , Lelejska gora (odlomci)
Dobrica Ćosić, Koreni *
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka ( odlomak)
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništ a (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun (odlomak, film)
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać, Predrag Palavestra, Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Jovan Deretić, Dušan Ivanić, Mihajlo Pantić i dr)
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 140 + 128)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme ( Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme ( D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke* (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi ; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan )
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda ; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija ; Branko Ćopić, Učiteljica )
Primjer romana* (prijedlozi: Danilo Kiš, Rani jadi ; Momo Kapor, Beleške jedne Ane ; Branko Ćopić, Magareće godine; Siniša Soćanin , Bandoglavić Strahinja; Branka Trifunović , Ja, Aleksija )
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka ; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija ; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere )
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević , Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović , Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskog magazinu
Dositej Obradović , Pismo Haralampiju
Dositej Obradović , Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki , Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić, O podjeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić, Žitije Ajduk Veljka Petrovića (odlomci)
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Đura Jakšić, Orao
Đura Jakšić, Na Liparu
Primjer romantičarske drame (Đura Jakšić, Jelisaveta, kneginja crnogorska ,odlomak/ Laza Kostić, Maksim Crnojević, odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Svetli grobovi
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, izbor (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci, izbor (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić , Santa Maria della Salute
Izbor iz poezije srpskog romantizma (B. Radičević, Đ. Jakšić, J.J. Zmaj, L. Kostić)*
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar*
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj, Povareta
Radoje Domanović, Vođa
Radoje Domanović , Danga
Branislav Nušić , Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić , Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić , Zapušteni istočnik
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić , Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Vladislav Petković Dis , Tamnica
Vladislav Petković Dis , Možda spava
Vladislav Petković Dis, Nirvana
Izbor iz poezije moderne ( Šantić, Dučić, Rakić, Dis )*
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović , Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći (odlomak)
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić , Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić , Gospa Nola (odlomak)
Milutin Bojić , Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Stražilovo
Miloš Crnjanski, Seobe*
Miloš Crnjanski, Mizera
Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*
Ivo Andrić, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović , Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić , Bašta sljezove boje (izbor)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem
Miodrag Pavlović, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić , Koreni*
Dobrica Ćosić , Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma , Upotreba čoveka (odlomak)
Branko Miljković , Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)*
Dušan Kovačević , Balkanski špijun (odlomak, film)
Milorad Pavić , Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja(I. Sekulić, B. Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme ( Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme ( D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke* (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi ; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan )
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda ; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija ; Branko Ćopić, Učiteljica )
Primjer romana* (prijedlozi: Danilo Kiš, Rani jadi ; Momo Kapor, Beleške jedne Ane ; Branko Ćopić, Magareće godine; Siniša Soćanin , Bandoglavić Strahinja; Branka Trifunović , Ja, Aleksija )
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka ; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija ; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere )
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević , Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
Izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovekovnim motivima (npr. Milan Rakić, Vasko Popa, Svetislav Mandić, Matija Bećković i dr.)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović , Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Gavril Stefanović Venclović , Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin , Predgovor Slavenoserbskom magazinu
Dositej Obradović , Pismo Haralampiju
Dositej Obradović , Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović , Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić, O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić, Žitije Ajduk Veljka Petrovića (odlomci)
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević , Kad mlidija’ umreti
Đura Jakšić, Orao
Đura Jakšić, Na Liparu
Primjer romantičarske drame (Đura Jakšić, Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)/ Laza Kostić, Maksim Crnojević (odlomak))
Jovan Jovanović Zmaj, Svetli grobovi
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, izbor (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci, izbor (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Izbor iz poezije srpskog romantizma (B. Radičević, Đ. Jakšić, J.J. Zmaj, L. Kostić)*
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević , Vetar*
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj, Povareta
Radoje Domanović, Vođa
Radoje Domanović, Danga
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić, Zapušteni istočnik
Bogdan Popović , Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti/Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Nirvana
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić, Dis)*
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola (odlomak)
Milutin Bojić , Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Stražilovo
Miloš Crnjanski, Seobe*
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*
Ivo Andrić, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (izbor)
Stevan Raičković , Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma , Upotreba čoveka (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun (odlomak, film)
Milorad Pavić , Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme ( Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme ( D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma , Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka , Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi ; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan )
Primjer novele (prijedlozi: Simo Matavulj, Pilipenda ; Ivo Andrić, Letovanje na jugu, Zmija ; Branko Ćopić, Učiteljica )
Primjer romana* (prijedlozi: Danilo Kiš, Rani jadi ; Momo Kapor, Beleške jedne Ane ; Branko Ćopić, Magareće godine; Siniša Soćanin , Bandoglavić Strahinja; Branka Trifunović , Ja, Aleksija )
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka ; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija ; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere )
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma , Kletva za kletvom
Narodna epska pjesma , Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma , Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino/ Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma , Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Kratke narodne umotvorine (izbor)
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar , Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskom magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi deo*
Jovan Sterija Popović, Tvrdica*
Vuk Stefanović Karadžić , Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić , Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić , O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić , Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić , Žitije Ajduk Veljka Petrovića (odlomci)
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Đura Jakšić, Orao
Đura Jakšić, Na Liparu
Jovan Jovanović Zmaj, Svetli grobovi
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, izbor (Ljubim li te, Kaži mi kaži, Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci, izbor (Bolna leži, a nas vara nada; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Izbor iz poezije srpskog romantizma ili romantičarska drama po izboru (B. Radičević, Đ. Jakšić, J.J. Zmaj, L. Kostić)*
3. razred
Svetozar Marković , Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić , Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar*
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj , Povareta
Radoje Domanović, Vođa
Radoje Domanović, Danga
Branislav Nušić , Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić, Zapušteni istočnik
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić , Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti/Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Nirvana
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić, Dis)*
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić , Gospa Nola (odlomak)
Milutin Bojić , Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Stražilovo
Miloš Crnjanski, Seobe*
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*
Ivo Andrić, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović , Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica , Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (izbor)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović , Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić , Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Branko Miljković , Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš , Enciklopedija mrtvih ( izbor)
Dušan Kovačević , Balkanski špijun (odlomak, film)
Milorad Pavić , Hazarski rečnik ( odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Primjer narodne lirske pjesme ( Viša je gora od gore, Sunce se djevojkom ženi, ili narodna lirska pjesma po izboru)
Primjer umjetničke lirske pjesme ( D Maksimović, Devojačka molba, S. Raičković, Septembar, ili umjetnička lirska pjesma po izboru)
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada , Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka , Djevojka brža od konja
Primjer pripovetke (prijedlozi: Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica, Ljubav u kasabi ; Laza Lazarević, Na bunaru, Prvi put s ocem na jutrenje; Borisav Stanković, Đurđevdan )
Primjer drame* (prijedlozi Kosta Trifković, Ljubavno pismo; Jovan Sterija Popović, Džandrljivi muž; Branislav Nušić, Gospođa ministarka ; Dušan Kovačević, Urnebesna tragedija ; Vida Ognjenović, Je li bilo kneževe večere )
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino/ Marko Кraljević i vila
Narodna epska pjesma , Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Miroslavljevo jevanđelje, Zapis Gligorija dijaka
Sveti Sava , Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac , Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
2. razred
Gavril Stefanović Venclović , Beseda šajkašima i druge besede (izbor)
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Život i priključenija, prvi deo*
Jovan Sterija Popović, Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik (izbor)
Vuk Stefanović Karadžić, O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić, Žitije Ajduk Veljka Petrovića
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac *
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Đura Jakšić, Orao
Đura Jakšić, Na Liparu
Jovan Jovanović Zmaj, Svetli grobovi
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, izbor (Ljubim li te, Kaži mi kaži, Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci, izbor (Bolna leži, a nas vara nada; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Svetozar Marković , Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja *
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova (odlomak, film)
Simo Matavulj, Povareta
Radoje Domanović , Vođa
Radoje Domanović, Danga
Branislav Nušić , Narodni poslanik *
Vojislav Ilić, Sivo, sumorno nebo
Vojislav Ilić, Zapušteni istočnik
3. razred
Bogdan Popović , Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Sima Pandurović, Svetkovina
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković , Koštana (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola (odlomak)
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra
Miloš Crnjanski, Seobe *
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*/Prokleta avlija *
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (izbor)
Miodrag Pavlović , Rekvijem
Dobrica Ćosić, Koreni *
Branko Miljković, Balada ohridskim trubadurima
Danilo Kiš , Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević , Balkanski špijun (odlomak, film)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, Momo Kapor, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja (I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A ( Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Narodne novine, Zagreb, 11. svibnja 2000. ) i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Prema preporuci Europske unije iz 2006. ( Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC )) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, prva od osam kompetencija je komunikacija na materinskom jeziku.
U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima kao i u svim nastavnim predmetima pa je kurikularni predmet Srpski jezik dio Jezično- komunikacijskog područja.
Domene predmeta Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo te Kultura i mediji, međusobno su povezane, isprepliću se pa se strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju sa sadržajima domena predmeta, ali i s drugim odgojno-obrazovnim i međupredmetnim temama.
Kvalitetna nastava srpskog jezika potiče estetsku kompetenciju zahvaljujući kojoj učenik razvija smisao za estetske vrijednosti, razumije značaj umjetničkih i kulturnih djela za osobni razvoj i razvoj društva, potiče izražavanje kroz sredstva različitih umjetnosti i putem različitih medija, promišlja, kritički vrednuje i oblikuje vlastite ideje, stavove i pogled na svijet, što je veza s Društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Vještine rada u timu, prihvaćanje odgovornosti, rješavanje problema, sposobnost javnog nastupa i kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Društveni i osobni razvoj.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika svakodnevno se kod učenika razvija kompetencija za učenje jer učenik istražuje, uspoređuje i propituje različite informacije, odabire različite strategije učenja, aktivno upotrebljava postojeća školska i izvanškolska znanja i iskustva, ustrajan je i konstruktivan, odgovoran, prati i planira proces učenja i shvaća značaj kontinuiranog učenja u školskom i izvanškolskom kontekstu.
Kreativnost, inicijativa, samostalnost i samopouzdanje, sposobnost organizacije, upravljanje projektima, rad u timu, obrazlaganje vlastitih ideja i praktična primjena, poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Kvalitetna komunikacija, tolerancija, razvoj odgovornosti pojedinca, vlastitog i društvenog identiteta povezuju predmet s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Učinkovita, funkcionalna i odgovorna uporaba sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnoj komunikaciji i procesu učenja, u istraživanju, pronalaženju i procjenjivanju informacija i rješavanju problema, povezuje predmet s međupredmetnom temom Uporaba informacijsko- komunikacijskih tehnologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK
U skladu s načelom otvorenosti kurikuluma ovo poglavlje ne propisuje već pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta Srpski jezik. Na taj način učitelji imaju pravo na različitost u pristupu, a u skladu s potrebama učenika, njihovim razinama znanja i vještina i u njihovom najboljem interesu.
I Iskustva učenja:
Učeći materinski jezik i proučavajući književnost i kulturu svog naroda, učenik gradi vlastiti identitet, njeguje svoju kulturu, otkriva svoje interese, potrebe i potencijale, razvija funkcionalnu i čitalačku pismenost, istražuje ideje u književnosti i povezuje ih sa životnim situacijama i iskustvom, razvija stvaralački duh i kreativnost, razumije sve vrste tekstova u različitim kontekstima, oblikuje sustav vrijednosti.
Pri učenju i poučavanju Srpskog jezika naglasak je na komunikacijskom pristupu (za razliku od tradicionalne metode u kojima je naglasak na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka u komunikacijskom pristupu naglasak je na konkretnim komunikacijskim situacijama i prilagođavanju nastavnog procesa potrebama i očekivanjima te jezičkim potreba učenika)
i izučavanju teksta, problemskoj nastavi te principima znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz aktivan rad učenika. Učenik preuzima odgovornost za vlastito učenje: samostalno upravlja svojim učenjem, uči istraživanjem, otkrivanjem, koristi se ranije stečenim znanjima i iskustvima koje primjenjuje u novim situacijama.
Za učenje i poučavanje Srpskog jezika primjenjuju se razne metode i oblici rada, a sama priroda predmeta sugerira komunikacijsko-funkcionalni, holističko-humanistički i problemsko-stvaralački pristup.
Strategija učenja povezuje se sa sadržajima domena predmeta: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo, Kultura i mediji.
Pristup učenju i poučavanju domene Književnost u osnovnoj školi polazi od tematskog pristupa te se čitaju djela u skladu s temama primjerenim uzrastu. Tekstovi se mogu povezati po tematskoj srodnosti u određene tematske cjeline.
Interpretacija književnih djela u četvrtom i petom ciklusu temelji se na kronološko-povijesnom pristupu književnosti kako bi se gradila svijest o razvojnom tijeku vlastite nacionalne književnosti i umjetnosti, kulturi, tradiciji i podrijetlu. Tekstovi se također grupiraju u cjeline, ali njih ne čini više tematska srodnost tekstova, već pisci i njihova djela razvrstane u književne epohe te narodna književnost kao posebna cjelina.
U svim ciklusima interpretacija književnih djela polazi od literarnog i estetskog aspekta recepcije književnog teksta kao i od doživljajno-saznajnog, emocionalno-iskustvenog učeničkog pristupa. Tijekom tumačenja, kasnije i vrednovanja književnog djela, učenik razvija problemsko i kritičko čitanje pri čemu aktivira svoje književnoteorijsko znanje, istraživački duh i intelektualnu radoznalost te izražava svoju maštu i kreativnost. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju odabiru se prema umjetničkoj vrijednosti te kao reprezentativni primjeri žanra, poetike i epohe, a pritom se uvijek vodi računa o razvojnom uzrastu i recepcijskim mogućnostima učenika.
U svakoj školskoj godini učenik čita cjelovite književne tekstove koje odabire učitelj na temelju popisa djela koji je priložen uz tablicu ishoda, ali i one koje samostalno odabire. Broj djela za čitanje po vlastitom izboru učenika nije ograničen, naprotiv, učenike treba poticati na čitanje sa uživanjem i razvijanje čitalačke navike.
Učenje i poučavanje jezika započinje početnim čitanjem i pisanjem koji su temelj za daljnji razvoj jezičnih vještina i komunikacijske kompetencije. U prvom i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja međusobni odnos jezičnih vještina iz ranog razdoblja s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se dalje učenici poučavati. U cilju rasterećenja učenika petog i šestog razreda neki sadržaji u domeni Jezik poučavaju se u trećem, četvrtom odnosno petom razredu što odgovara njihovim saznajnim mogućnostima.
Kroz ostale cikluse učenici postupno i sustavno uče jezičnu normu srpskog standardnog jezika koju primjenjuju u praksi. Izbjegava se tradicionalni pristup gramatici i jeziku uopće, već se naglašava primjena jezičnih zakonitosti u različitim komunikacijskim situacijama. Učeničke vještine se proširuju i usložnjavaju u skladu s njihovim jezičnim razvojem i doprinose stjecanju komunikacijske jezične kompetencije. Ovladavanje raznim jezičnim djelatnostima temelji se na tekstu (umjetničkom i neumjetničkom) koji je zajedničko polazište svih domena te se na istom tekstu mogu ostvariti ishodi iz više domena. Pored univerzalnih razvojnih obrazaca, jezični razvoj učenika ovisi o određenim individualnim obilježjima. Upravo prema tim obilježjima se osmišljavaju razne aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina važnih za svrhovito ovladavanje standardnog srpskog jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u jezično poticajnim okolnostima. Razvojem komunikacijske kompetencije, primjenom komunikacijskih vještina, poštivanjem pravogovornih, pravopisnih i gramatičkih normi prilikom oblikovanja novih i originalnih tekstova, bavi se domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo. Pored primjene različitih funkcionalnih stilova, učenik stvara tekstove u kojima upotrebljava razne oblike prepričavanja, pripovijedanja, deskripcije, sažimanja i slično, a u četvrtom i petom ciklusu piše i eseje u kojima istraživački, kritički i stvaralački pristupa književnosti. Pored pisanja, učenik razvija sposobnost aktivnog slušanja, govorenja i vještinu različitih vrsta čitanja. Također, učenik se potiče na originalno stvaralaštvo kroz kreativno pisanje i izražajno kazivanje gdje dolazi do izražaja njegova mašta, kreativnost i poduzetnost. Stvaralaštvo se izražava i u ostalim domenama kroz samostalnu interpretaciju umjetničkog djela u domeni Književnost, kroz dramatizaciju tekstova, scenski prikaz narodnih običaja, snimanje filmova i drugo u domeni Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiče učenika na samostalno prikupljanje i analizu informacija iz različitih izvora te kritičko prosuđivanje medijskih tekstova i poruka, odnosno razvoj medijske pismenosti. Učenik se potiče na razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava, kao i na njegovanje svoje kulture, identiteta, običaja i tradicije. Posjećujući različite kulturne i vjerske institucije, događaje i manifestacije, uključuje se u kulturni i društveni život zajednice te razvija svoju kreativnost. Za ostvarenje ishoda ove domene učitelj, uvažavajući prijedloge učenika, odabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove primjerene uzrastu, interesima i recepcijskim mogućnostima učenika.
II Uloga učitelja u osnovnoj i srednjoj školi
Oblici, metode rada i nastavna sredstva suvremene nastave zahtijevaju inovativni pristup u području komunikacije na relaciji učitelj- učenik. Međusobni odnos učitelja i učenika treba biti suradnički i poticajan. Izbjegavaju se tradicionalne metode i oblici rada gdje je učitelj prenositelj znanja, a učenici pasivni slušatelji. Učitelju je, u organizaciji nastavnog procesa, dodijeljena uloga usmjerivača, animatora i pokretača učeničkih aktivnosti, kreativnih i stvaralačkih potencijala pa bira metode, oblike nastave i tehnike učenja koji potiču na razvoj kritičkog mišljenja, razvoj samostalnosti i odgovornosti (domaća zadaća, samostalno pisanje sastava/eseja, pravljenje različitih nastavnih materijala kao što su plakati, prezentacije i sl.) stvaranje novih ideja i uživanje u procesu traženja (programirana, problemska, heuristička, projektna i integrirana nastava, vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem, autorova stolica i drugo). Metode učitelj prilagođava potrebama i mogućnostima svakog učenika. Na satovima gdje dolazi do preplitanja domene Književnost i Kultura i mediji poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja i tradicije te njihova kritička analiza i promišljanje, odlazak u rodna mjesta pisaca i slično). Učitelj sustavno i kontinuirano unaprjeđuje svoje kompetencije i održava visoku kvalitetu stručnosti. Procjenjujući ranije stečena iskustva i znanja, učitelj osmišljava nastavu, samostalno bira materijale ili ih sam kreira, primjenjuje različite strategije poučavanja i komunikacijske strategije i uvijek vodi računa o različitim mogućnostima i sposobnostima učenika u odjelu tako što osmišljava različite aktivnosti za učenike. Svakom učeniku učitelj omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima u kojima će pokazati i primijeniti svoja znanja i vještine, potiče kreativnost, samostalnost, samoinicijativnost, individualnost, empatiju, težnju ka kompromisu, toleranciju, timski rad i uvažavanje tuđih mišljenja kao i samorefleksiju i samovrednovanje učenja, potiče učenika da izrazi svoje mišljenje i stav, uvažava ga i eventualno usmjerava na neka druga rješenja ako smatra da učenik griješi.
III Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ka ostvarivanju obrazovnih ciljeva, funkcionalni su i usklađeni s ishodima učenja.
Učenje i poučavanje Srpskog jezika pored direktne komunikacije učenika i učitelja, ostvaruje se i posredno putem različitih medija. Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje, samostalno ih kreira ili uz sugestije potiče učenike da ih izrađuju. Temeljni izvori za učenje i poučavanje Srpskog jezika su tekstovi različitih sadržaja, struktura, funkcionalnih stilova iz različitih izvora, a usklađeni s učeničkim uzrastom, sposobnostima, interesima, iskustvom, vještinama i jezičnim razvojem.
Za učenje i poučavanje upotrebljavaju se udžbenici iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije koji su odobreni od strane ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja u vladi Republike Hrvatske.
Izvori i sredstva učenja i poučavanja moraju biti dostupni učenicima i referentni. Kao izvor informacija upotrebljavaju se prije svega školske i druge vrste knjižnica, ali i internet s tim što učenik u tom slučaju kritički odabire informacije, vodeći računa o pouzdanosti izvora.
IV Okruženje
Okruženje za učenje i poučavanje najčešće je učionica, a učenik sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i uljepšavanju svog radnog prostora. Tako pripremljeno okruženje poticajno je i usmjereno na sadržaje učenja.
Pored toga, učenje i poučavanje ostvaruje se u izvanučioničkim i izvanškolskim prostorima kao što su knjižnice i različite kulturne ustanove koje se posjećuju u okviru stručnih ekskurzija, ali i virtualno okruženje.
U okruženju za učenje i poučavanje promovira se zajedništvo, tolerancija, međusobno uvažavanje, poštivanje, ravnopravnost i pristup bez predrasuda. Takvo okruženje pruža mogućnost za različite dinamike učenja, potiče inicijativnost i poduzetnost, razvoj samopouzdanja i odgovorno ponašanje.
V Određeno vrijeme
Predmet Srpski jezik poučava se kroz sve cikluse. U prva tri ciklusa planirano je godišnje 140 sati kao i za predmet Hrvatski jezik u modelu A. Iako postoji formalni raspored sati, prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave za razliku od ostalih razreda, a to omogućuje učiteljima veći stupanj prilagođavanja odgojno-obrazovnog rada potrebama i interes ima učenika. U četvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji programi sa satnicom 140 + 140 + 140 + 128 i programi sa satnicom 140 + 140 + 105 + 96; 105 + 105 + 105 + 96 te trogodišnji sa satnicom 105 + 105 + 96.
Imajući u vidu dinamiku i kvalitetu ostvarivanja ishoda i napretka učenika u pojedinom odjelu, učitelj samostalno planira aktivnosti obrade, vježbanja, ponavljanja, sistematizacije i provjeravanja. Aktivnosti na satu se raspoređuju rukovodeći se načelom unutarpredmetne korelacije i integracije. Naime, tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
VI Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u odjele, a s obzirom na veličinu odjela grupiraju se u timove ili parove radi ostvarivanja različitih projekata u fizičkom i virtualnom okruženju.
Učenik postavlja individualne ciljeve, uči samostalno i timski te doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama ili pak nadarenih učenika kurikulum se prilagođava u skladu s Okvirom za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s poteškoćama kao i Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća nadarene djece i učenika .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikularnom predmetu Srpski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. Vrednovanje se pažljivo planira i provodi sakupljanjem različitih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Ono mora biti objektivno, ali i uvažavati potrebe i mogućnosti svakog učenika.
Elementi vrednovanja u Srpskom jeziku proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda četiri domene: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
U prvom i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Jezik
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo
Pisano izražavanje i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Od kraja drugog ciklusa (5. razred) do kraja petog ciklusa elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Lektira
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Kroz element Književnost vrednuje se samostalna interpretacija, komparacija i vrednovanje različitih djela, primjena usvojenih književnoteorijskih znanja te vještina povezivanja djela s određenim povijesnim kontekstom.
Radi poticanja učenika na čitanje preporučuje se da se lektira ne vrednuje isključivo putem dnevnika čitanja, a treba izbjegavati i pismene provjere. Na satu lektire treba primjenjivati različite metode i oblike rada koji će pomoći učenicima da samostalno interpretiraju književno djelo te im omogućiti da izraze svoj doživljaj djela i svoje stavove.
Kroz element Jezik vrednuje se primjena usvojenih gramatičkih i pravopisnih znanja i jezičnih vještina pri analizi i oblikovanju teksta i u različitim komunikacijskim situacijama.
Kroz elemente Usmeno izražavanje i stvaralaštvo , Pismeno izražavanje i stvaralaštvo , Kultura izražavanja i stvaralaštvo vrednuje se učenikov jezički i stilski izraz u različitim oblicima usmenog i pismenog izražavanja, različiti oblici učenikovog kreativnog stvaralaštva, vrste čitanja, stil govorenja, vještine argumentiranog obrazlaganja, raspravljanja, prezentiranja i druge jezične vještine.
Kroz element Kultura i mediji vrednuje se vještina samostalnog prikupljanja i analize različitih informacija, medijska pismenost tj. razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka te razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava.
U prvom (1. i 2. razred) i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) u zaključnoj (pr)ocjeni najveću težinu (ponder) ima element vrednovanja Jezik 30 %, zatim Književnost 25 %, Usmeno izražavanje i stvaralaštvo i Pismeno izražavanje i stvaralaštvo po 20 %, dok element vrednovanja Kultura i mediji u zaključnoj ocjeni sudjeluje s 5 %.
U 5. razredu te u trećem ciklusu u zaključnoj ocjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, a zatim Kultura izražavanja i stvaralaštvo 25 %, Književnost 20%, Lektira 15 % te Kultura i mediji 10 %.
U četvrtom i petom ciklusu u zaključnoj ocjeni najveću težinu imaju elementi vrednovanja Književnost i Lektira po 25 %, zatim element vrednovanja Kultura izražavanja i stvaralaštvo sa 20 %, element vrednovanja Jezik 20 % i Kultura i mediji 10 %.
U prvom ciklusu vrednovanje je opisno, kroz završnu procjenu (tri stupnja: potrebna podrška, ostvareni ishodi, iznimno ostvareni ishodi), a učitelj piše i kvalitativni osvrt na postignuća učenika; opisuje šta učenik zna i može, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku.
Budući da je prvi ciklus vrijeme učenikove prilagodbe na proces školovanja moguće su veće oscilacije u njegovom napredovanju i zato je dopušteno da se ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih ishoda produži do kraja ciklusa.
Ako učenik slabo napreduje potrebno je što prije utvrditi uzroke te mu osigurati dodatnu podršku. Osim za učenike s teškoćama prvi odgojno-obrazovni ciklus ima važnu ulogu i u uočavanju darovitih učenika kojima također treba osigurati odgovarajuću podršku.
Od drugog ciklusa , postignuća učenika opisuju se na isti kvalitativni način kao u prvom ciklusu, ali se vrednuju i brojčano.
Od trećeg ciklusa, uz zaključnu brojčanu ocjenu učitelj daje i procjenu razvijenosti određenih generičkih kompetencija: odgovornost, zalaganje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija, suradnja (tzv. liste procjene i skala od 3 stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno).
Kao numerički pokazatelj razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda zadržavaju se školske ocjene od 1 - 5 (nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).
Tablica 1. Sadržaj izvještaja (svjedodžbe) na kraju školske godine prema odgojno-obrazovnim ciklusima:
PRVI CIKLUS
(1. i 2. razred)
DRUGI CIKLUS
(3, 4.i 5.razred)
TREĆI, ČETVRTI I PETI CIKLUS
(6-8. razred ОŠ, 1- 3/4. razred SŠ)
Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda (u svakom predmetu)
-kvalitativni opisivač postignuća (završna procjena), tri kategorije:
-potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda za određeni razred
-ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za određeni razred
-iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za određeni razred
-zaključna ocjena:
1-nedovoljan
2-dovoljan
3-dobar
4-vrlo dobar
5-odličan
-zaključna ocjena:
1-nedovoljan
2-dovoljan
3-dobar
4-vrlo dobar
5-odličan
-kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u odnosu na odgojno-obrazovne ishode i razine usvojenosti
-kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u odnosu na odgojno-obrazovne ishode i razine usvojenosti
-procjena elemenata generičkih kompetencija pomoću ljestvica procjena (3 stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno)
Ostali podatci
- broj opravdanih i neopravdanih izostanaka, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i školskim projektima
Elementi generičkih kompetencija koje se procjenjuju kod učenika su:
ODGOVORNOST (izvršava obveze i zadatke, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje, ustrajan je i samokritičan, trudi se)
SAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOST (samostalno uči, rješava zadatke, poduzetan je, izvršava obveze uz minimalne poticaje učitelja, planira i prati vlastito učenje)
KOMUNIKACIJA I SURADNJA (uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem)
KREATIVNOST (maštovit je i originalan)
PRIMJENA ZNANJA U PRAKTIČNIM SITUACIJAMA (stečena znanja primjenjuje u novim situacijama)
Kroz sve cikluse obrazovanja ishodi Učenik razvija čitalačku naviku (domena Književnost) i Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet (domena Kultura i mediji), ne vrednuju se brojčano, jer za cilj imaju poticanje čitalačke kulture učenika, izgradnju i razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta i uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Ishod Učenik razvija čitalačku naviku prati se putem učeničkog predstavljanja pročitanog djela (razgovor, plakat, razne multimedijske prezentacije).
Za ishod Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet, učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti; posjete kulturnim ustanovama, kinu, prisustvovanje ili sudjelovanje u kulturnim manifestacijama i slično. Učenik može zabilježiti svoja zapažanja i doživljaj ili ih može iznositi kroz razgovor s učiteljem ili drugim učenicima. Za sudjelovanje u različitim kulturnim manifestacijama, slobodnim aktivnostima te svim vidovima stvaralaštva učenika (recitiranje, pisanje literarnih radova, dramatizacije, multimedijske prezentacije i slično) učenik može biti vrednovan brojčano, ali kroz element Kultura izražavanja i stvaralaštvo, ili kroz element Kultura i mediji (prezentacije).
O tome hoće li učenik biti vrednovan odlučuje sam učitelj.
Postoje tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog .
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ono služi za motiviranje učenika na daljnji rad, unaprjeđivanje i planiranje budućeg učenja i poučavanja, pomaže učitelju prilagoditi proces poučavanja potrebama konkretnog razrednog odjela ili pojedinih učenika u određenom trenutku te u pravilu ne rezultira ocjenom.
Vrednovanje za učenje uključuje različite metode i tehnike: ciljana pitanja tijekom nastave za provjeru razine usvojenosti sadržaja, kraće pisane provjere znanja, predstavljanje učeničkih projekata, provjere domaćih zadataka, učeničke mape, konzultacije s učenicima, praćenje učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja itd.
Vrednovanje kao učenje potiče učenike na praćenje, samoanalizu i samovrednovanje vlastitog učenja. Na ovaj način učenici razvijaju kompetenciju „učiti kako učiti“ kao preduvjet za cjeloživotno učenje. Uloga učitelja je u usmjeravanju učenika na preuzimanje odgovornosti za svoje učenje.
U ovom se procesu vrednovanja upotrebljavaju dnevnik učenja, individualne konzultacije s učenicima, obrasci za samoprocjenu učenja, planovi učenja i slično. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjene već kvalitativnih povratnih informacija.
Formativno vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo planiranje daljnjeg učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i vještina na kraju određenog obrazovnog razdoblja, u odnosu na odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline ili na kraju određenog obrazovnog razdoblja. U pravilu rezultira brojčanim vrednovanjem (osim u prvom ciklusu).
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, ključni sadržaji, preporuke te razina usvojenosti “dobar” određenog odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nalaze se u metodičkom priručniku predmetnog kurikuluma.
Razina usvojenosti “dobar” odgojno-obrazovnih ishoda može da služi kao orijentir pri određivanju zaključne ocjene.
Prilikom vrednovanja naučenog vodi se računa o transparentnosti i objektivnosti. Učenike je od početka školske godine potrebno informirati o očekivanim odgojno-obrazovnim ishodima, razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, elementima vrednovanja, pristupima i metodama vrednovanja, postupcima formiranja zaključne ocjene i sl.
Vrednovanje naučenog temelji se na usmenom ispitivanju, pismenim provjerama, testovima, prezentacijama, vrednovanju projekata i slično. Svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja moraju biti unaprijed definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne usmjerava se samo na procjenjivanje usvojenosti znanja, već i na razvijenost vještina koje su definirane ishodima. potiče se prepoznavanje i praćenje različitih postignuća, čak i onih koja su stečena izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Važno je poticati i primjenu znanja i vještina u novim situacijama.
Cilj vrednovanja nije utvrditi što djeca ne znaju i ne mogu i uspoređivati ih, već utvrditi što djeca znaju i mogu i poticati ih na još kvalitetniji rad. To je najvažniji cilj ocjenjivanja.
Zaključna pr(ocjena) treba se temeljiti na što više informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (dobivenih različitim metodama vrednovanja naučenog, ali i vrednovanja za učenje i kao učenje), a o uloženom trudu, zalaganju, ponašanju i suradnji izvještava se posebno. Zaključna (pr)ocjena ne smije biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih tijekom vrednovanja naučenog (osim kad su sve ocjene iste), već treba uvažiti i pokazatelje o učenikovom učenju i napredovanju prikupljene kroz vrednovanje za učenje.
Zaključna (pr)ocjena je pokazatelj učenikovog napredovanja u učenju te razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izražavanja kritičkog i stvaralačkog mišljenja, vrijednosti i stavova.
Veći ponderi pojedinih elemenata vrednovanja osiguravaju naglasak na važnijim gradivnim elementima predmeta Srpski jezik.
Vrlo je važno i izvještavanje o postignućima i napretku učenika. Izvještaj ukazuje na to gdje se učenik trenutno nalazi u svom razvoju i učenju, tj. koja znanja, vještine i stavove pokazuje te u kojim je područjima potrebno napredovanje i podrška.
Ono može biti formalno (izvještaj o praćenju, dodatak ili napomena u svjedodžbi, podaci i bilješke u e-matici) i neformalno (razgovori između mentora i roditelja, tj.staratelja, npr.)
Izvještavanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima tj.kvalitativni osvrti učitelja trebaju što kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvalitetu postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja