REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA SREDNJE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i Talijanski jezik i književnost za srednje škole u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Talijanski jezik i Talijanski jezik i književnost.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Odluka o nastavnom planu i programu Talijanskog jezika i književnost za srednje škole s nastavom na talijanskom jeziku i pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00700, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
- Odluka o nastavnom planu i programu Talijanskog jezika za osnovne škole s nastavom na talijanskom jeziku i pismu (model A) (KLASA: 016-01/09-01/00664, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.) objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 29/10,
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:602-01/19-01/00026
URBROJ:533-06-19-0056
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
NACIONALNI
KURIKULUM
NASTAVNOGA
PREDMETA
Talijanski jezik
Talijanski jezik i književnost
S
V
I
B
A
NJ
2
0
1
9.
Cjelovita kurikularna reforma |
Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje |
NACIONALNI KURIKULUM
NASTAVNOGA PREDMETA
TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Svibanj 2019.
ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE IZABRANI PO JAVNOM POZIVU
Matija Drandić, mag. philol. ital. et hist., TSŠ - SMSI “Dante Alighieri”, Pula – Pola (od 2. siječnja 2019.)
Anna Giugno Modrušan, mag. prim. educ., OŠ-SE “Giuseppina Martinuzzi“, Pula – Pola
Ester Grubica, prof., Talijanska osnovna š kola - Scuola Elementare Italiana “Bernardo Parentin”, Poreč - Parenzo
Patrizia Malusà Morožin, prof., Talijanska srednja škola Rovinj - Scuola Media Superiore Italiana Rovigno (od 2. siječnja 2019.)
Emili Marion Merle, prof., Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume (do 31. svibnja 2016.)
Rosalia Massarotto, prof., OŠ-SE Dolac, Rijeka - Fiume
doc. dr. sc . Gianna Mazzieri Sanković, Srednja talijanska škola Rijeka/Scuola Media Superiore Italiana Fiume i Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za Talijanistiku/Università degli Studi di Fiume, Facoltà di Lettere e Filosofia, Dipartimento di Italianistica (do 31. svibnja 2016.)
Loredana Slacki, prof., Talijanska srednja škola “Dante Alighieri”, Pula/Scuola Media Superiore Italiana “Dante Alighieri”, Pola (do 31. svibnja 2016.)
Sara Vrbaški, prof. OŠ-SE “San Nicolò”, Rijeka-Fiume (voditeljica)
PRIJEVOD S TALIJANSKOG NA HRVATSKI JEZIK:
Ozana Bugarin Geromella, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola
Višnja Mijandrušić, prof., TSŠ – SMSI „Dante Alighieri“ Pula-Pola
Sabina Omerčić Tiani, prof., TOŠ-SEI „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno
Nataša Paćelat, prof., Talijanska srednja škola Rovinj-Scuola media superiore Rovigno
UPUTE ZA ČITANJE
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA |
|||||||
NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
|
NACIONALNI KURIKULUM ZA OSNOVNO-ŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
|
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE |
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE |
NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIČKO OBRAZOVANJE |
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH |
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama |
Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika |
PODRUČJA KURIKULUMA I KURIKULUMI MEĐUPREDMETNIH TEMA |
|||||||
PREDMETNI KURIKULUMI I KURIKULUMI ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU STRUKOVNOG I UMJETNIČKOG OBRAZOVANJA |
Tablica A.Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izrađenih u okviru
Cjelovite kurikularne reforme
Sadržaj
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje)
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
I. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
II. UČENJE I POUČAVANJE TALIJANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI .........................................................
III. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
UVOD
Talijanska nacionalna zajednica na području svog povijesnog teritorija i u statusu autohtone manjine uživa, među ostalim, pravo na odgoj i obrazovanje na talijanskom jeziku, pravo na uporabu vlastitog jezika, govora i pisma, formalnog i neformalnog, u privatnom i javnom sektoru.
Talijanski jezik predstavlja kulturnu baštinu talijanske nacionalne manjine, neophodan element identiteta svakog učenika i prvotno sredstvo pristupanja znanju. Jezično-komunikacijski kontekst je temelj za potpuno ovladavanje talijanskim jezikom i aktivno komuniciranje usvajanjem veza i značenjskih nijansi jezika u odnosu na društvenu, kulturnu i povijesnu situaciju, za primjerenu i kreativnu komunikaciju na jezičnoj razini u cijelom rasponu odgojno-obrazovnog konteksta, rada i aktivnog građanskog konteksta.
Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su učenici kojima je talijanski materinski jezik (ponekad ne i jedini), kao i oni koji pristaju na obrazovanje na talijanskom jeziku i pristupaju talijanskoj kulturi, a zahvaljujući višejezičnosti samog područja to im daje mogućnost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te da na taj način pridonesu svom osobnom rastu.
Naziv Talijanski jezik odnosi se na nastavni predmet koji se poučava u osnovnoj školi, dok se naziv Talijanski jezik i književnost odnosi na srednje škole. Nastavni predmet, kao materinski jezik, ima nezamjenjivu i prioritetnu zadaću održavanja, unapređivanja i promicanja povijesne prisutnosti jezika, književnosti, kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine na hrvatskom nacionalnom teritoriju s obzirom na široku i otvorenu komunikaciju s ostalim kulturama s kojima je u doticaju. To se mora postići u jezično-društvenom kontekstu koji ne nudi mnogo drugih mogućnosti komunikacije, imajući u vidu da talijanski jezik nije službeni jezik. S obzirom da društveno okruženje ne pruža situacije i prilike za značajniju komunikaciju na talijanskom jeziku, obrazovanje na talijanskom jeziku kao opći cilj igra odlučujuću ulogu.
Posebnu pozornost valja posvetiti njegovanju pisanih i usmenih dijalektalnih izraza, kao i jačanju svijesti o vrijednosti dijalekta kao kulturne baštine kojoj prijeti izumiranje.
A.OPIS NASTAVNOGA PREDMETA
Kurikulum razlikuje učenikov kognitivni i jezični razvoj na različitim odgojno-obrazovnim razinama učenja s ciljem poticanja vještina koje učenik posjeduje te razvijanja novih.
U procesu učenja materinskog jezika i književnosti te proširivanja kulture ključna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne težnje i osobni potencijali učenika.
Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost, kao materinski jezik, ključni je nastavni predmet u procesu poučavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Također je sredstvo jezičnog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaćivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja različitosti, suživota, poštivanja demokratskih vrijednosti, osvješćivanja vlastitog identiteta i vlastite povijesti.
U postizanju proširenih ciljeva koje Kurikulum predviđa, nužno je da učenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih učitelja/nastavnika koji će u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga će biti potrebno da učitelji/nastavnici raznih nastavnih predmeta zajednički pridonose s učiteljima/nastavnicima Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti u učenju ovog predmeta, kako bi svim učenicima pružili priliku da se na primjeren način uklope u društveno okruženje i proces obrazovanja, imajući pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izričajima.
Jezična kompetencija nalazi se na raskrižju između svih kompetencija koje p redviđa Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. godine.
Svijest o važnosti kulturnog izričaja , zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom , temelj je tzv. kulturnog obrazovanja. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (uključujući i pučku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Temeljito razumijevanje vlastite kulture i osjećaja identiteta mogu biti osnova za otvoreni stav prema različitim kulturama, poštovanje istih te s vijesti o važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija u nizu različitih sredstava komunikacije i u svim umjetničkim oblicima. Talijanski jezik tomu pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima.
Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza između jezika i kulture; različitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i čitanja; leksičke karakteristike i tvorba riječi; konvencionalnost pisanja; služenje rječnikom itd.
Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su učenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujući višejezičnosti samog područja, daje mogućnost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj način pridonesu svom osobnom rastu.
U oba slučaja, a posebice u potonjem, od ključnog su značaja interes i motivacija za učenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i želja da prakticiraju jezik i dođu u doticaj s talijanskom kulturom izvan školskog okruženja, kroz mrežu odnosa i kroz zajednicu kojoj pripadaju.
Ovaj Kurikulum slijedi načelo kontinuiteta, počevši od osnovne škole, te promiče potpuno usvajanje vještina visokog stupnja do završetka srednje škole.
Susret s najrazličitijim vrstama tekstova omogućit će integraciju između samostalno utvrđenih načina te elemenata i pojmova koji podliježu sustavnom učenju. Obrada književnih tekstova obuhvatit će analizu, usporedbu i vrednovanje vezano uz osobna iskustva i interese, ali prije svega uz književna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine.
U konačnici, učenici će kreativno eksperimentirati s različitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjećaji, činjenice i mišljenja, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu poučavanja i učenja njegovat ćemo načine poticanja odnosno nagrađivanja vezane uz komunikacijsku i estetsku funkciju jezika.
Osposobljavanje učenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je vještina za učenje drugih nastavnih predmeta, stoga se Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost poučavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa.
B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ciljevi Kurikuluma predmeta Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost u funkciji su razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima.
To se ostvaruje unutar četiriju područja kompetencija.
1) Stjecanje jezične komunikacijske kompetencije podrazumijeva:
a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
b) usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvističke i interkulturalne aspekte jezične komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjeća);
c) usvajanje i razvijanje učinkovitih strategija o njegovanju vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvističkih i interkulturalnih aspekata u jezičnoj komunikaciji.
2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, vrednovanje, planiranje, stvaranje i provjeru pripovjednih, propisujućih, opisivačkih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
b) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija za lakše razumijevanje pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
c) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije pripovjednih, pravnih, opisnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
3) Glavni je cilj književnog obrazovanja stjecanje znanja o književnosti i vještine kulturnog izražavanja što podrazumijeva:
a) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri individualizaciji i opisu obilježja različitih književnih rodova (pripovjedni tekst, lirika, epika, drama), ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaćenih kao predložak za korištenje, usporedbu i prosudbu ili kao primjer za eksperimentiranje i osnaživanje vlastita izraza;
b) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje proznih zabavnih tekstova, priča i autorskih romana;
c) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje epsko-lirskih, lirskih i didaktičkih poetskih tekstova;
d) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja potrebnih za usvajanje, analizu i vrednovanje dramskih tekstova;
e) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih u kontekstualizaciju, tumačenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta, struja, autora osobito značajnih za talijansku i svjetsku književnost;
f) poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za izražavanje vlastitog iskustva u proznim, lirskim i/ili dramskim oblicima.
4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezičnih i metalingvističkih vještina što podrazumijeva :
a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim različitim aspektima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba riječi, jezične i geografske različitosti, funkcionalni stilovi, jezici struka);
b) utvrđivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija o njegovanju vlastitog jezičnog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe funkcionalnih stilova ili jezika struka i/ili jezičnih raznolikosti;
c) usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o sličnostima i razlikama između jezičnih sustava drugih jezika koje učenik govori i/ili uči.
Iz ovih područja kompetencija proizlaze sljedeći odgojno-obrazovni ciljevi učenja Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti postizanjem kojih učenik:
1) vlada temeljnim jezičnim vještinama na području slušanja, govorenja, pisanja i čitanja;
2)analizira i interpretira različite vrste tekstova na funkcionalan način te razvija potrebu za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izražavanja i interpretacije;
3)koristi i stvara različite vrste tekstova koji imaju različitu strukturu, cilj, komunikacijsku svrhu, sadržaj i stil, oblikuje vlastito kritičko mišljenje te se izražava na kreativan i samostalan način, proširuje svoje vidike i usavršava etičke i estetske vrijednosti;
4)koristi različite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg proučava, procjenjuje važnost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritičko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvrđuje odnose između njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere;
5)razaznaje, prihvaća i poštuje, u interkulturalnom kontekstu, vrijednosti, elemente identiteta i različitosti između manjinske kulture Talijanske nacionalne zajednice, talijanske kulture i kulture drugih zemalja;
6)poznaje i objašnjava osnovne faze koje su karakterizirale razvojni proces talijanske književnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine od početaka do danas i osnovne crte povijesti ideja, kulture i književnosti.
C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Nastavni predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost uključuje četiri nedjeljive, međuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezičnim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i čitanju) kako slijedi:
USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govorenje) – domena koja se temelji na verbalno-jezičnoj vještini razumijevanja i uporabe jezika i produkciji tekstova/usmenih poruka za učinkovitu društvenu interakciju. Razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u različite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
ČITANJE/KNJIŽEVNOST - obuhvaća tekstualnu analizu, koja se proteže od prvog do osmog razreda kao ČITANJE, a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIŽEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na vještinu funkcionalne obrade različitih vrsta tekstova te povijest talijanske književnosti.
PROMIŠLJANJE O JEZIKU - četvrta transverzalna domena, koja podržava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezičnog alata. Razrađuje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.
1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje)
Specifična domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u različitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izražavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama.
Ova vještina predstavlja prirodan način na koji učenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okružuje. Školsko okruženje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti vještinu slušanja i izražavanja na sve iscrpniji način, komunicirati s drugima u različitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konačno razumjeti različite vrste govora i tekstova. U školi se promiče vještina proširenja rječnika, slušanja i govorne produkcije za različite svrhe, koji postupno postaju sve artikuliraniji i bolje planirani. Prakticiranje vještina usmenog izražavanja u školskom okruženju prolazi kroz iskustvo različite uporabe jezika (komunikacijsku, kognitivnu, izražajnu, raspravljačku i heurističku).
Domena pisanja odnosi se na vještinu poznavanja i primjene odgovarajućih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju različitu strukturu, sadržaj, funkciju i stilove, tekstove u kojima učenik artikulira svoje kritičko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan način proširujući svoje vidike, etičke i estetske vrijednosti.
Praksa pisanja uvodi se postupno, u početku na opušten način, s raznovrsnim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je složen proces kojeg karakteriziraju specifične faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje.
Poznavanje tekstova omogućit će učenicima pronalaženje uzoraka koji čine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne točke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajući već u najranijoj dobi s izražajnim potencijalom talijanskog jezika.
Domena čitanja odnosi se na vještinu obrade različitih vrsta tekstova na funkcionalan način i razvijanje potrebe za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu vještinu izražavanja i interpretacije. Odnosi se i na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova  alijanske i svjetske književne tradicije.
U početku se praksa čitanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o naučenim sadržajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraživanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritičkog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomaže učenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema čitanju povećava se znatiželja, razvija mašta i zadovoljstvo istraživanja. Čitanjem se usvajaju strategije i tehnike, a čitanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju čitanje će postati sve važnije kako bi se zadovoljio estetski užitak susreta s književnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori.
Književno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske književne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etičkom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajuće estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, književnih i kulturnih pokreta. Također se odnosi na vještinu prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova književne i pučke tradicije.
Odnosi se i na područja čitanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošću obrađivanja različitih tipova tekstova na funkcionalan način, razvijajući potrebu čitanja kako bi se učilo, uživalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izražajne vještine i kritičko mišljenje.
Ova se domena tiče različitih aspekata jezika te njegove aktivne uporabe u komunikaciji.
S obzirom na prirodnu predispoziciju učenika da promišljaju o jeziku, zadatak učitelja/nastavnika je da ih vodi od ,,urođene" gramatike do ,,svjesne" gramatike, kako bi progresivno stekli svijest i sigurnost u korištenju jezičnog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktičke strukture jednostavnih i složenih rečenica, na vrste riječi, na kohezijske elemente (različite vezne riječi), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata.
Bez uvođenja suvišne specifične terminologije ova domena pridonosi većoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se isprepliće s promišljanjem o drugim jezicima koje učenik uči u dvojezičnom kontekstu te pomaže u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomoću znanstvene metode. U ovu domenu spada i leksik, u onom trenutku kada se istražuju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer: odnosi značenja i mehanizmi tvorbe riječi).
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik u osnovnim se školama raspoređuje na sljedeći način:
175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140
Broj sati za Kurikulum predmeta Talijanski jezik i književnost u srednjim se školama raspoređuje na sljedeći način:
gimnazijski programi: 140+140+140+128
strukovni programi: 140+140+140+128
strukovni programi: 105+105+105+96.
Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema različitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti „dobar“.
Pojedini ishodi usvojeni su i utvrđeni te završavaju u određenim razredima, dok se novi uvode u sljedeće razrede.
Razrada ishoda provodi se u sve složenijim sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova.
U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda.
Razina usvojenosti „dobar“ općenito ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti za dani ishod.
Polazeći od ove razine učenja, učitelj/nastavnik će konstruirati brojčanu skalu vrijednosti određenu kriterijima vrednovanja za više ili niže razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojčanoj skali od jedan (1) do pet (5). Razina usvojenosti „dobar“ neizravno određuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i općeprihvaćen stav.
Prikaz ishoda u obliku tablice olakšava čitanje samog dokumenta. U prvoj se skupini tablice ishoda prikazuju unutar domena, u horizontalnoj progresiji po razredima. U drugoj su skupini tablica ishodi prikazani u vertikalnoj progresiji i podijeljeni prema domenama i razredima, od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole; horizontalno su prikazani razrada i razina usvojenosti ishoda. Tablice uključuju Sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i Preporuke za ostvarivanje domene. Riječ je o naznakama što i na koji način provoditi nastavnu aktivnost s namjerom pojednostavljenja planiranja nastavne aktivnosti te ukazivanja na važnost provedbe navedenih sadržaja. U Kurikulumu Talijanskog jezika te se dvije naznake unose na kraju svakog pojedinog ISHODA, dok su u Kurikulumu Talijanskog jezika i književnosti unesene na kraju svake DOMENE.
Glede realizacije sadržaja, koji se odnosi na domenu Književnost, navode se posebne bilješke koje su označene zvjezdicom: autori i djela.
Kako bi se izbjegla suviše obvezujuća pojašnjenja koja se odnose na nastavnike Talijanskog jezika i književnosti, a imajući u vidu kontinuirano ažuriranje podataka i zahtjeva Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO), preporuka je nastavnicima praćenje službenih dokumenata Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje kako bi se učenicima omogućilo bolje ovladavanje predmetom, usklađeno sa sadržajnim smjernicama državne mature.
Preporuka za domenu Književnost odnosi se na zadaću nastavnika da pripremi učenika za državnu maturu svjestan slobode progresivnog odabira tema koje Nacionalni kurikulum Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost odobrava.
Glede kurikularne lektire i one izborne, navodi se samo broj lektira koje valja obraditi, dok se izbor djela ostavlja nastavnicima, a u slučaju lektire po izboru, i samim učenicima.
Popis djela navedenih u prilogu dokumenta je okviran.
OZNAKA |
OBJAŠNJENJE OZNAKE |
A. |
Domena: Usmena komunikacija |
B. |
Domena: Pisanje |
C. |
Domena: Čitanje/Književnost |
D |
Domena: Promišljanje o jeziku |
SE LIT A.1. |
Domena: Usmena komunikacija, Prvi razred osnovne škole |
SE LIT B.1.1. |
Domena: Pisanje, Prvi razred osnovne škole, Ishod jedan |
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) |
|||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
4. razred |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.1.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujući pravila komunikacije te oblikuje jasne i svrhovite poruke. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.2.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.3.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje, izražava vlastite misli i osjećaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.4.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i svrhovite poruke, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora koristeći primjereni leksik. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.1.2. Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke.
|
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.2.2. Učenik sluša, razumije i prepričava različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke.
|
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.3.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke razgovora ili teksta; izlaže usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed događaja. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.4.2. Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili slušanog teksta; izlaže usmene tekstove na logičan i artikuliran način. |
B) PISANJE |
|||
TEHNIKA PISANJA SE LIT B.1.1. Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom, koristeći naučena slova. SE LIT B.1.2 Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom. |
PRERADA SE LIT B.2.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih. |
PRERADA SE LIT B.3.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući ih i preoblikujući ih. |
PRERADA SE LIT B.4.1. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.1.3. Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, u skladu s osobnim jezičnim razvojem. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.2.2 Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.3.2. Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.4.2. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put. |
|
C) ČITANJE |
||||
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.1.1. Učenik čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.2.1. Učenik ovladava vještinom čitanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uočava temu i oblikuje jednostavna vlastita mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.3.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu i oblikuje vlastita mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.4.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno značenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije čitanja prilagođene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava temu te oblikuje vlastita mišljenja. |
|
|
STRUKTURA SE LIT C.2.2 Učenik prepoznaje strukturu jednostavnih tekstova različitih vrsta. |
STRUKTURA SE LIT C.3.2 Učenik prepoznaje strukturu složenijih tekstova različitih vrsta. |
STRUKTURA SE LIT C.4.2 Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture usvojenih tekstova i razlikuje njihove vrste, sažima ih i oblikuje vlastita mišljenja. |
|
ČITANJE SE LIT C.1.2. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu. |
ČITANJE SE LIT C.2.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
ČITANJE SE LIT C.3.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
ČITANJE SE LIT C.4.3. Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU |
||||
GRAMATIKA SE LIT D.1.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice i koristi glavne znakove interpunkcije. |
GRAMATIKA SE LIT D.2.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice, koristi glavne znakove interpunkcije i prepoznaje ključne dijelove govora. |
GRAMATIKA SE LIT D.3.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatička znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste riječi. |
GRAMATIKA SE LIT D.4.1. Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, na vrste riječi, sintaktičku organizaciju jednostavne rečenice i na glavne vezne riječi. |
|
LEKSIK SE LIT D.1.2. Učenik postepeno proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi. |
LEKSIK SE LIT D.2.2. Učenik proširuje leksik i ispravno koristi postepeno naučene riječi promišljajući o riječima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti leksik. |
LEKSIK SE LIT D.3.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio leksičke razlike. |
LEKSIK SE LIT D.4.2. Učenik proširuje leksičku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava sličnosti i razlike između jezika i dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio različita značenja. |
Odgojno - obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik
od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) |
|||
5. razred |
6. razred |
7. razred |
8. razred |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.5.1. Učenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.6.1. Učenik aktivno sluša, uočava tuđa stajališta, izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva logičnim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom, prepoznajući svrhu komunikacije. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.7.1. Učenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, u stanju je uočiti specifične informacije iz govornog jezika, svojstva i svrhu komunikacije; uspijeva pretpostaviti sadržaj. |
USMENA INTERAKCIJA SE LIT A.8.1. Učenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, sluša i razumije razne vrste tekstova i prepoznaje njihov izvor; razrađuje mišljenja o različitim pitanjima koja se odnose na različito kulturno i društveno okružje. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.5.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.6.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.7.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju. |
VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA SE LIT A.8.2. Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani i argumentirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu. |
B) PISANJE |
|||
PRERADA SE LIT B.5.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje i preoblikuje ih. |
PRERADA SE LIT B.6.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. |
PRERADA SE LIT B.7.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. |
PRERADA SE LIT B.8.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.5.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.6.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.7.2. Učenik piše smislene i koh povezane ezivne tekstove raznih vrsta ispravnog sadržaja i oblika. |
SAMOSTALNA PRODUKCIJA SE LIT B.8.2. Učenik piše smislene i povezane tekstove raznih vrsta ispravnog sadržaja i oblika. |
C) ČITANJE |
|||
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.5.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.6.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.7.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. |
TEHNIKA I SADRŽAJ SE LIT C.8.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove raznih vrsta te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja. |
STRUKTURA SE LIT C.5.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja. |
STRUKTURA SE LIT C.6.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja. |
STRUKTURA SE LIT C.7.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja. |
STRUKTURA SE LIT C.8.2. Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja. |
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU |
|||
GRAMATIKA SE LIT D.5.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. |
GRAMATIKA SE LIT D.6.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. |
GRAMATIKA SE LIT D.7.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima. |
GRAMATIKA SE LIT D.8.1. Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i veznim riječima; ima određena znanja o povijesti talijanskog jezika, razlikuje standardni jezik od dijalekta. |
LEKSIK SE LIT D.5.2. Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različiti podsustavi jezika i dijalekata, koristi izvore znanja. |
LEKSIK SE LIT D.6.2. Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različiti podsustavi jezika i dijalekta, koristi izvore znanja. |
LEKSIK SE LIT D.7.2. Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u različitim situacijama, koristi izvore znanja. |
LEKSIK SE LIT D.8.2. Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični podsustavi) i komunikacijsku upotrebu; razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u različitim situacijama, koristi izvore znanja. |
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama
Odgojno obrazovni ishodi za talijanske srednje škole jednaki su za sve programe obrazovanja. Talijanski jezik i književnost ima ključnu važnost u razvoju ne samo jezičnih vještina talijanskog materinskog jezika već i u samom razvoju identiteta. Ta činjenica poprima još veće značenje u kontekstu Istre i Kvarnera zbog položaja i uloge jezika Talijanske nacionalne zajednice na tom području. Neovisno o programu obrazovanja nastavni predmet mora pokriti svako područje na način da stvara generacije svjesnih građana ponosnih na vlastiti identitet i vlastito jezično te kulturološko naslijeđe.
Razlike između triju inačica Kurikuluma, razrađenih u nastavku ovog dokumenta (za programe obrazovanja: gimnazije, strukovne smjerove sa 140 sati godišnje i strukovne sa 105 sati godišnje) izražavaju se u raznim nastavnim domenama kao i u razradi ishoda. Utjecaji su prikazani u obliku grafikona na kraju pojedinog razreda. U gimnazijama prevladava domena Književnosti dok u strukovnim programima prevladavaju domene Usmene komunikacije (slušanje i govorenje) i Pisanje. Budući da pripremaju učenike za ciljane strukovne profile, takva je razlika opravdana zbog same prirode programa koji imaju različite odgojno-obrazovne ishode. Slijedom navedenog, razrada ishoda koji se odnose na inačice Kurikuluma strukovnih programa, usredotočena je na razvoj vještina koje se odnose na funkcionalniju i pragmatičniju uporabu jezika, poglavito u odnosu na jezične vještine pojedinih jezika struka koji prate posebna zanimanja strukovnih programa.
Razlika dviju inačica strukovnog Kurikuluma, s godišnjom satnicom od 140 i 105 sati, osim u ishodima, vidljiva je i u različitom obimu sadržaja za obradu.
Odgojno-obrazovni ishod „Valorizacija književnih i neknjiževnih tekstova“ (SMS LLI C.1.2. i SMS LLI C.2.2.) nije prisutan u prve dvije godine učenja, već se javlja u trećoj i četvrtoj godini, kada je učenik u stanju razviti vlastito kritičko mišljenje i vrednovati razne književne i neknjiževne tekstove, poistovjećujući jezične karakteristike s estetskim svjetonazorom književne tradicije.
A) USMENA KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE) |
|||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
4. razred |
KOMUNIKACIJA SMS LLI A 1.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. |
KOMUNIKACIJA SMS LLI A.2.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. |
KOMUNIKACIJA SMS LLI A.3.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. |
KOMUNIKACIJA SMS LLI A.4.1. Učenik se služi leksičkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika potrebnom za interakciju u verbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima. |
SMS LLI A 1.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. |
SMS LLI A.2.2 Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. |
SMS LLI A.3.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. |
SMS LLI A.4.2. Učenik razlikuje i koristi suvremene oblike vizualne i multimedijalne komunikacije, uzimajući u obzir izražajne mogućnosti i tehničke alate mrežne komunikacije. |
B) PISANJE |
|||
SMS LLI B.1.1. Učenik se služi izražajnim jezičnim sredstvima i stvara tekstove različitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom. |
SMS LLI B.2.1. Učenik se služi izražajnim jezičnim sredstvima i stvara tekstove različitih vrsta u skladu s njihovom komunikacijskom svrhom. |
SMS LLI B.3.1. Učenik se služi izražajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s različitom komunikacijskom svrhom. |
SMS LLI B.4.1. Učenik se služi izražajnim sredstvima i stvara tekstove raznih vrsta u skladu s različitom komunikacijskom svrhom. |
C) KNJIŽEVNOST |
|||
KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.1.1. Učenik čita, razumije, prepoznaje i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove. Tijekom čitanja zapaža i prilagođava informacije. |
KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.2.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja zapaža i prilagođava informacije. |
KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.3.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja interpretira i donosi vrijednosne sudove. |
KORIŠTENJE TEKSTOVA SMS LLI C.4.1. Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Tijekom čitanja interpretira i donosi vrijednosne sudove.
|
VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.1.2.
/
|
VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.2.2.
/
|
VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.3.2. Učenik valorizira književne i neknjiževne tekstove određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju. |
VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA SMS LLI C.4.2. Učenik valorizira razne tekstove objašnjavajući i formulirajući jezična svojstva i estetsku dimenziju. |
POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.1.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti te njihov kulturni, etički i civilizacijski doprinos. |
POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.2.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti te njihov kulturni, etički i civilizacijski doprinos. |
POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.3.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, uspoređujući u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos. |
POVIJESNA KONTEKSTUALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA SMS LLI C.4.3. Učenik stavlja autore, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, uspoređujući u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos. |
PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.1.4. Učenik poznaje glavne autore i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine iz razdoblja srednjeg vijeka, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. |
PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.2.4. Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine od humanizma do baroka, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. |
PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.3.4.
Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine u 18. i 19. stoljeću, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. |
PORTRETI PISACA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA SMS LLI C.4.4. Učenik poznaje autore i glavna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine u 20. stoljeću i suvremenoj književnosti, razumijevajući svjetonazor i poetiku razdoblja. |
ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.1.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje. |
ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.2.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje. |
ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.3.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošću vlastitih zapažanja. |
ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA SMS LLI C.4.5. Učenik razvija kritičko mišljenje o obrađenim književnim i neknjiževnim tekstovima te o kulturnim, dramskim i kinematografskim manifestacijama kojima prisustvuje, razumijevajući njihovo značenje koje promišlja u skladu sa svojim razvojem i zrelošću vlastitih zapažanja. |
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU |
|||
SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.1.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. |
SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.2.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. |
SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.3.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. |
SVIJEST O UPORABI JEZIKA NA SVIM RAZINAMA SMS LLI D.4.1. Učenik usvaja tehnike učenja i metode za usavršavanje talijanskog materinskog jezika. |
GRAMATIKA SMS LLI D.1.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije kao i izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju opaža i prilagođava informacije. Učenik pravilno koristi jezične strukture. |
GRAMATIKA SMS LLI D.2.2. Učenik se pravilno služi izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju zapaža i prilagođava informacije. |
GRAMATIKA SMS LLI D.3.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije, usmene i pisane, na svim razinama. |
GRAMATIKA SMS LLI D.4.2. Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije kao i izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. |
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.1.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. |
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.2.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. |
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.3.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. |
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU SMS LLI D.4.3. U interkulturalnom kontekstu učenik povezuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju sa sviješću o razvoju talijanskog jezika. |
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj proširuje leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 5. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 7. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 8. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se domenama razvijaju temeljne jezične vještine te potiče razvoj komunikacijskih kompetencija na talijanskom jeziku, potiče se ovladavanje vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj leksika.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda srednje škole (gimnazijskih programa, 140 sati)
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu
gimnazijskog programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitim tempom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu
gimnazijskog programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. Sva predmetna područja razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, jačaju razvoj komunikacije na talijanskom jeziku te jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu
gimnazijskog programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu
gimnazijskog programa (128 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda strukovnih programa (140 sati)
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu
strukovnih programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu
strukovnih programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu
strukovnih programa (140 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu
strukovnih programa (128 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %. U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture i književnosti.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda strukovnih programa (105 sati)
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu
strukovnih programa (105 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %.
U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture I književnosti.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu
strukovnih programa (105 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %.
U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog i pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture I književnosti.
-
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu
strukovnih programa (105 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %.
U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog I pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture I književnosti.
-
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu
strukovnih programa (96 sati)
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene do 10 %.
U svim se domenama razvijaju osnovne jezične vještine vlastitom brzinom, razvija se komunikacija na talijanskom jeziku te se jačaju vještine usmenog I pisanog izražavanja s posebnim osvrtom na jezik struka, kao i na produbljivanje znanja o osnovnim elementima talijanske kulture I književnosti.
I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Talijanski jezik je jezik poučavanja u osnovnim i srednjim školama Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog naseljavanja te je stoga sastavni dio Nacionalnog kurikuluma.
Kurikulum Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti dio je Jezično-komunikacijskog područja prema kojem se jezik smatra sredstvom izražavanja i komunikacije. Tim se sredstvom izražavaju mišljenja, pojmovi, osjećaji, razmatranja te u ovom smislu jezik zauzima središnje mjesto, ne samo u navedenom području, već u cjelokupnom Kurikulumu, povezujući se na taj način i s Društveno-humanističkim područjem te Umjetničkim područjem.
Posredstvom jezičnog izražavanja stvaraju se međuljudski odnosi, razvija se prihvaćanje drugog i različitog, vrednuje se i štiti povijesno, kulturno i književno naslijeđe, osobni identitet kao i onaj Talijanske nacionalne zajednice.
Cilj Kurikuluma Talijanskog jezika, u sinergiji s ostalim nastavnim predmetima, jest doprinijeti:
- usvajanju digitalne kompetencije za komunikaciju, pronalaženje, vrednovanje, očuvanje, stvaranje, predstavljanje, razmjenu i uporabu informacija u najrazličitijim oblicima;
- usvajanju jezika struka s ciljem unapređivanja znanja iz područja znanosti i tehnologije;
- senzibilizaciji znanstvenih, društvenih i kulturnih pitanja povezanih s područjima obrazovanja koja se odnose na zdravlje, aktivno građanstvo, toleranciju, uključenost u društvo i svijet rada, odgovornu potrošnju itd.
Skup ciljeva, uključujući prihvaćanje međupredmetnog pristupa, odnosi se na odgojno-obrazovne aspekte koji su neizostavni u pogledu predloženih pristupa Kurikuluma. Posebno se podržava i unapređuje cjelovit kognitivan, emocionalan, osobni i društveni razvoj učenika aktivnostima koje  eže usvajanju:
- kompetencije učiti kako učiti , u smislu metakognitivnih procesa povezanih sa samoregulacijom načina i faza usvajanja, uporabom učinkovitih tehnika te strategija razumijevanja i produkcije tekstova, obradom i usvajanjem novih znanja te poboljšanjem vještine učenja radi uporabe i primjene znanja i vještina u svim kontekstima;
- društvenih i građanskih kompetencija uz pomoć aktivnosti interakcije, dijaloga, promišljanja, rasprave s ciljem razvoja vještine međuljudske i interkulturalne komunikacije te upravljanja konfliktnim situacijama s ciljem omogućavanja aktivnog i demokratskog sudjelovanja u društvenom i radnom životu;
- kompetencije preuzimanja inicijative i poduzetničkog duha u vezi sa životnim i društvenim temama u sklopu kojih do izražaja dolaze vještine kritičkog, kreativnog i inovativnog mišljenja te donošenje odluka i preuzimanje rizika za planiranje i ostvarivanje ciljeva, vodeći računa o etičkim vrijednostima te poticanju dobrog upravljanja.
KNJIŽEVNOSTI
Vladanje talijanskim jezikom i poznavanje talijanske književnosti neophodne su pretpostavke za svjesno i kritičko izvođenje svakog oblika komunikacije; to su elementi zajednički svim kontekstima učenja te predstavljaju ciljeve nastavnih predmeta koji pripadaju četirima područjima: jezično-komunikacijskom području, matematičkom području, tehničkom i informatičkom područje i društveno-humanističkom području.
U školskom kontekstu Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj neophodno je vladanje talijanskim jezikom s ciljem izražavanja, sporazumijevanja i odnosa s drugima, za razvoj svijesti o sebi i o bliskoj stvarnosti, za prikladnu interakciju u različitim komunikacijskim situacijama te za izvršavanje građanske dužnosti.
Svrha promišljanja o korištenju leksičke baštine jest usvajanje tehnika čiji je cilj učenje i ovladavanje metodama za usavršavanje materinskog jezika u odnosu na usvajanje različitih jezičnih sustava. Na ovaj način učenik poima leksičko značenje u odnosu na različite kontekste uz savršeno vladanje jezikom.
Učenje Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti teži oblikovanju učenika koji znaju samostalno i svjesno iskoristiti usvojene sadržaje te vladati njima kako bi postali zrele i kompetentne osobe.
U okviru poučavanja i učenja naglašavaju se komunikacijske vještine usmjerene na ostvarivanje ciljeva poučavanja definiranih Kurikulumom na području usmene komunikacije (slušanja i govorenja), pisanja, čitanja/ književnosti i promišljanja o jeziku.
Planiranje poučavanja, provođenje i vrednovanje učenja počiva na vještinama primjene i usporedbe informacija koje proizlaze iz različitih izvora, odabranih na principima pouzdanosti i funkcionalnosti. Nadalje, prepoznaje se vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta, ali i kao mogućnost koju im pruža na području učenja i rada.
Poučavanje predmeta postaje alat učenja zahvaljujući kojem učenik razvija komunikacijske vještine korištenja tekstova  e usmene i pisane produkcije u odgovarajućoj interakciji.
Strategije, metode i oblici učenja i poučavanja odnose se na sadržaje domena: Usmena komunikacija (slušanje i govorenje), Pisanje, Čitanje/Književnost, Razmišljanje o jeziku. Ostvaruju se uz pomoć niza aktivnosti na temelju kojih učenik aktivno usvaja znanja i razvija vještine, usvaja strategije istraživanja i učenja. Koristeći savladane vještine i iskustva učenja, shvaća njihovu važnost te prisvaja alate koji mu omogućuju samostalno učenje. Na taj način učenik preuzima odgovornost za razvoj vlastitog znanja i usvaja kritički stav.
Usvajanje jezika uvjetovano je jezičnim, društvenim, kognitivnim kontekstom te interakcijom svih navedenih elemenata. Pri izražavanju, posebna se pažnja posvećuje omogućavanju učeniku da savršeno vlada materinskim jezikom u kontekstu koji predviđa korištenje drugog jezika u društvenom okruženju.
Opismenjavanje je dugotrajan, trajan i složen proces. Početno čitanje i pisanje neizostavni su uvjeti za temeljno učenje materinskog jezika u osnovnoškolskom obrazovanju, kao i za usvajanje komunikacijskih vještina.
Utvrđivanje predznanja učenika u predškolskom obrazovanju i u prvom ciklusu školovanja omogućuje i potiče uživanje u učenju te učenje oslobođeno straha. U početnim ciklusima učenja odlučujuću ulogu imaju aktivnosti utvrđivanja predznanja učenika s ciljem određivanja učinkovite metodologije.
Tijekom drugog i trećeg ciklusa učenja, učenici usvajaju temeljna jezična pravila talijanskog standardnog jezika: fonetička, pravopisna, morfosintaktička i leksička. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s prirodnim razvojem jezičnog izražavanja.
U četvrtom i petom ciklusu nastavlja se razvoj osnovnih vještina, znanja i sposobnosti u složenijim jezičnim sustavima.
Odabir tekstova relevantnih za jezično usvajanje temelji se na načelu tekstualne različitosti, valorizacije standardnog jezika i lokalnih govora, estetskog kriterija te promišljanja o jeziku i kreativnosti.
Učenika se potiče na jačanje komunikacijskih vještina i postupno osposobljavanje za razvoj vještina samovrednovanja, sa stalnom preporukom korištenja materinskog jezika u društvenom kontekstu koji ne pruža mnogo prilika za korištenje istog.
Pristup učenju književnosti temelji se na emotivnoj recepciji, doživljaju, zrelosti emotivnog, estetskog, povijesnog i književnog stava s ciljem razvoja interpretacije i kritičkog vrednovanja.
Čitanje cjelovitih književnih djela (lektira), kao sastavni dio Kurikuluma prema odabiru učitelja/nastavnika i/ili učenika na temelju kriterija književnog roda, tematike, pisaca, odnosi se na svjetsku i talijansku književnost. Detaljni plan kurikularnih domena i ishoda definira broj djela za čitanje prema pojedinim razredima.
Posebna se pažnja posvećuje slobodnom izboru individualne lektire učenika koji omogućuje emotivno angažiraniji odnos s ciljem razvoja navike čitanja. Za razliku od lektire sukladno Kurikulumu, slobodan izbor lektire ne predviđa ograničenja po pitanju broja pročitanih djela.
Imajući u vidu i europski te globalni kontekst, učitelj/nastavnik motivira učenika da kroz interkulturalnu perspektivu prepozna elemente identiteta i različitosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja, uspoređujući ih. Nadalje, na domenu književnosti učenik usvaja proces razvoja talijanske književnosti te njen kulturni, etički i civilizacijski utjecaj na svjetskoj razini.
Tijekom procesa učenja posebno se naglašava vrednovanje tekstova, određivanje jezičnih obilježja i estetske dimenzije s ciljem usavršavanja kritičkog promišljanja prema lokalnoj, talijanskoj i svjetskoj književnosti.
Usvajanje kritičkog mišljenja u odnosu na tekstove s kojima se susreće te kulturne, kazališne i kinematografske manifestacije koje mu budu predložene, potiče učenika na prepoznavanje značaja koje razvija tijekom svog sazrijevanja.
Učitelj/nastavnik primjenjuje suvremene didaktičke pristupe u učenju talijanskog jezika i književnosti, konstantno usavršavajući vlastita znanja i vještine s ciljem zadržavanja visoke kvalitete poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenog društva.
Učitelj/nastavnik služi se kreativnim, didaktičkim i funkcionalnim metodama i oblicima rada s ciljem poticanja učenika na učenje. Razlikuje potrebe pojedinačnih učenika prepoznajući njihove posebnosti, vještine, mišljenja i osobnost. Prilikom planiranja poučavanja i osmišljavanje nastave te izbora didaktičkih materijala učitelj/nastavnik uzima u obzir učenikovo predznanje i vještine, kulturno i društveno okruženje iz kojeg potječe, dob i stavove.
U procesu učenja učitelj/nastavnik vodi računa o interakciji učenika s drugima, o njegovoj sposobnosti da preuzme inicijativu, potiče njegovu vještinu izražavanja, razvoj individualnosti i osjećaj identiteta. Potiče učenika na izražavanje vlastitih osjećaja i vlastitog mišljenja, uzimajući u obzir osjećaje i mišljenja drugih, proširujući tako učenikov svjetonazor.
Glavna zadaća učitelja/nastavnika jest poticanje i razvoj učenikove motivacije prikladnim strategijama koje se sastoje od određivanja ostvarivih ciljeva učenja (uzimajući u obzir različite razvojne faze učenika), stvaranju povoljnih prostornih i kulturnih uvjeta, stimuliranja učenikove znatiželje te omogućavanja kontinuiranog i istinskog zanimanja.
Poučavanje se ostvaruje izravnom interakcijom između učitelja/nastavnika i učenika, kao i uvođenjem suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnologije kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi te posebne vještine određene Kurikulumom.
Učenje Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti počiva na analizi različitih vrsta tekstova, rodova, sadržaja i struktura prisutnih u udžbenicima te na gledanju raznovrsnih dramskih i filmskih ostvarenja.
Materijali i izvori moraju biti raznoliki te pristupačni učenicima i nastavnicima s ciljem uspješnijeg usvajanja, uzimajući u obzir svijest:
- o različitosti jezikâ i jedinstvenosti njihove funkcije;
- o vezi između jezika i kulture;
- o postojanju različitih funkcionalnih stilova i svrha komunikacije;
- o verbalnom i neverbalnom aspektu komunikacije;
- o svojstvima govora, pisanja, slušanja i čitanja;
- o leksičkim svojstvima i tvorbi riječi;
- o konvencionalnosti pisanja;
- o potrebi korištenja rječnika i ostalih priručnika.
S ciljem postizanja ciljeva i ishoda određenih ovim Kurikulumom, učitelj/nastavnik upućuje se na potrebu korištenja tekstova autora unutar Talijanske nacionalne zajednice, uz udžbenike izdane u Italiji i korištene u cjelokupnom ciklusu školovanja.
Didaktički se proces pretežito odvija u učionici, ali i u širim izvanškolskim kulturnim i društvenim kontekstima, institucionalnim i neinstitucionalnim, u sklopu Talijanske nacionalne zajednice. Učenik aktivno prisustvuje kulturnim manifestacijama, virtualnoj nastavi, međupredmetnim procesima, stvara umne mape, plakate, multimedijalne prezentacije, predstave, uključuje se u virtualnu zajednicu itd.. Intenzivnim sudjelovanjem na ekskurzijama ima priliku usavršiti svoje znanje i poboljšati jezičnu komunikaciju.
Odnos između učitelja/nastavnika i učenika  emelji se na uzajamnom poštovanju i na načelima tolerancije. Učitelj/nastavnik se na jednak način odnosi prema svim učenicima, bez predrasuda bilo koje vrste. Uzimajući u obzir osobnost i posebnost svakog učenika, u svakom potiče samopoštovanje, osjećaj odgovornosti i uzajamnu toleranciju.
Poučavanje Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti podijeljeno je u 5 didaktičkih ciklusa.
U prvih šest razreda osnovne škole predviđeno je ukupno 5 sati tjedno (godišnje 175 sati). Od sedmog razreda sati u tjednu smanjuju se na 4 sata tjedno (140 godišnje).
U srednjim školama razlikuju se gimnazijski (140 sati godišnje) i strukovni program (140 i/ili 105 sati godišnje).
Učitelj/nastavnik planira nastavne sate, uvježbavanje, ponavljanje, utvrđivanje gradiva i pisane provjere uzimajući u obzir ostvarenje ishoda predviđenih Kurikulumom. Broj sati raspoređuje se imajući u vidu četiri domene definirane ovim Kurikulumom i njihovu međusobnu interakciju. Tijekom jednog nastavnog sata, moguće je usporedno vježbati sadržaje svih četiriju domena.
Učenici su ravnomjerno grupirani u razrede prema godištu, unutar razreda mogu se podijeliti u grupe tijekom suradnje u sklopu određenog projekta ili uvodeći načelo kooperativnog učenja. Radeći u kooperativnom okruženju učenici nastoje zajedno postići cilj, njihov se rad vrednuje prema zajedničkim kriterijima za ono što ostvare (spoznajni cilj) te kako to ostvare (društveni cilj). Uče kako više dati nego dobiti, postići međuovisnost i povezanost s drugima pri postizanju zajedničkog cilja. Svatko je odgovoran za vlastito učenje, ali i za učenje drugih, što omogućuje društvenu integraciju, razvoj osjećaja za identitet, pozitivnu suradnju te povezivanje ciljeva.
U virtualnim projektima moguća je interakcija s učenicima druge nacionalnosti. Taj je oblik interakcije od posebnog značaja za škole talijanske nacionalne manjine kojima je potrebno produbljivanje kulturnih i umjetničkih obilježja kao i značaj identiteta matične države.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba učenika s poteškoćama u razvoju, ovaj Kurikulum slijedi smjernice Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba nadarenih učenika, upućuje se na Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje obrazovnih postignuća nadarene djece.
VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Potrebno je naglasiti da se način vrednovanja koji se provodio do uvođenja ovog Kurikuluma u potpunosti napušta. Vrednovanje se ne shvaća kao stroga klasifikacija i dodjela ocjena, već kao oblikovanje zasluga svih sudionika obrazovnog procesa.
Vrednovanje u predmetu Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnosti kontinuiran je i složen proces koji slijedi razvoj Kurikuluma te se temelji na mnoštvu informacija o napretku svakog učenika, poštujući u potpunosti njegov psihofizički, emotivni i kognitivni razvoj.
Ciljevi su ovog procesa višestruki:
- aktivira didaktičke i metodičke postupke koji se moraju provesti,
- regulira već pokrenute procese,
- kritički vrednuje završene procese.
Riječ je o formativnom vrednovanju , koje prati proces poučavanja i potiče na stalan napredak pružajući učeniku, roditeljima i učitelju/nastavniku stalnu povratnu informaciju te o sumativnom vrednovanju , koje se odnosi na provjeru ukupnih postignuća, odnosno usvojenosti znanja, vještina i sposobnosti na kraju određenog obrazovnog ciklusa.
Formativno vrednovanje
- određuje razine vještina i kompetencija ,
- procjenjuje s ciljem određivanja individualiziranih postupaka,
- određuje napredak poučavanja s ciljem nadoknađivanja i/ili prilagodbe didaktičkog postupka,
- korisno je za učenika kojem pomaže razumjeti razinu usvojenosti gradiva te mu omogućava samovrednovanje,
- potiče učenika na sudjelovanje i interakciju.
Sumativno vrednovanje
- kontrolira ostvarenje ishoda i razinu usvojenosti gradiva i razvoja vještina ,
- korisno je kao alat za oblikovanje konačne ocjene.
Potrebno je naglasiti da nema potrebe određivati navedene oblike vrednovanja prema važnosti, već da u skladu s novim obrazovnim modelom, formativno vrednovanje postaje važno u istoj mjeri koliko i sumativno. U proces vrednovanja uključuju se svi elementi i svi modeli učenja u kojima učenik sudjeluje u obrazovnom procesu.
Na ovaj se način vrednuje svaki oblik učenja i poučavanja, a posebno onaj neformalni, koji postaje sve važniji i češći u odnosu na formalno učenje i poučavanje.
Vrednovanje, s kojim je učenik uvijek podrobno upoznat, postaje sastavni dio didaktičkog planiranja i svrsishodan je ishodu. Svakom učitelju/nastavniku mora biti jasno kako ostvariti ishod. Iz toga proizlazi da je za ostvarenje predviđenih ishoda potrebno odrediti metode, elemente i kriterije vrednovanja za ostvarenje samog ishoda.
Vrednovanje mora zadovoljiti određene kriterije, odnosno predstavljati proces koji je:
- transparentan
- mjerljiv
- izvediv u kontekstu razreda
- etičan u socijalnom kontekstu škole.
Neophodno je stoga odrediti elemente i kriterije vrednovanja. S ciljem podržavanja i poticanja autonomije učitelja/nastavnika u određivanju kriterija, u nastavku se navode elementi vrednovanja za predmet Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost.
Elemente vrednovanja predstavljene u nastavku ne valja miješati s vrijednostima zastupljenosti pojedinih pojedinih domena u cjeloukupnom godišnjem fondu sati prikazanih na kraju svakog razreda.
Elementi vrednovanja proizlaze iz domena definiraniih ovim Kurikulumom Talijanskog jezika/Talijanskog jezika i književnosti (A - Usmena komunikacija (slušanje i govorenje), B- Pisanje, C – Čitanje/Književnost, D – Promišljanje o jeziku) i poredani su na sljedeći način:
Talijanski jezik – elementi vrednovanja u osnovnoj školi i postotna zastupljenost u oblikovanju zaključne ocjene
1. razumijevanje tekstova (20 %)
2. usmeno izražavanje i stvaralaštvo (20 %)
3. pisano izražavanje i stvaralaštvo (20 %)
4. elementi standardnog jezika (20 %)
5. lektira predviđena Kurikulumom i mediji (15 %)
6. pristup/sudjelovanje u radu ( 5%).
Zaključna ocjena rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju.
U nastavku se navode alati vrednovanja za svaki element ocjenjivanja, s napomenom da je prijedlog istih okviran. Učitelj/nastavnik ima potpunu slobodu u uporabi ostalih alata vrednovanja koji su u skladu s pojedinim elementom vrednovanja.
RAZUMIJEVANJE TEKSTA/LEKTIRE PREDVIĐENE KURIKULUMOM – provode se formativne pisane provjere razumijevanja teksta – strukturirane, objektivne, temeljite provjere koje provjeravaju razumijevanje tekstova različitih rodova i vrsta, sa zadacima koji navode učenika na primjenu različitih strategija čitanja te vježbi slušanja. Svaka se provjera odnosi na vještine vezane uz razumijevanje teksta te leksičke i gramatičke vještine.
Sumativne provjere, koje se objektivno vrednuju na temelju bodova i postotaka, odnose se na osnovne vrste teksta, sa zadacima razumijevanja teksta, leksičkog razumijevanja te poznavanja gramatike (mogu se vrednovati i odvojeno).
Osim toga, provode se i periodične usmene provjere razumijevanja teksta tijekom kojih se uzima u obzir i jezična i leksička točnost.
MEDIJI - kada govorimo o medijima preporučuje se korištenje različitih posebnih jezika (strip, kino i kazalište) koji se tiču tema obrađenih u pročitanim i analiziranim tekstovima. Vrednovanje se provodi listićima za provjeru razumijevanja ili raspravama koje vodi učitelj/nastavnik ili sami učenici .
USMENO IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO - provode se stalne provjere razumijevanja teksta, prepoznavanja osnovnih informacija, prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjere. Prepoznaje se općenito značenje i provode izlaganja vezana uz gradivo i osobna iskustva. Vrednuju se: poznavanje obrađenih tema, vještina povezivanja tema i obrađivanja sadržaja (uz korištenje posebnih pomoćnih sredstava), vještinu izražavanja osobnih stavova te poznavanje jezika (leksika i gramatike).
IZRAŽAVANJE I PISANO STVARALAŠTVO - provode se formativne pisane provjere znanja, strukturirane i stupnjevane prema razini složenosti. Učenike se vodi u pisanju uz pomoć smjernica i vježbi tekstualnog navođenja do samostalnog i kreativnog pisanja.
ELEMENTI STANDARDNOG JEZIKA – kao što je i vidljivo iz opisa prethodnih elemenata, elementi standardnog jezika vrednuju se u odnosu na iste ili u obliku formativnih i sumativnih provjera znanja vezanih isključivo uz gramatiku (fonologiju, pravopis, morfologiju, sintaksu).
PRISTUP/SUDJELOVANJE U RADU - smatra se potrebnim uzeti u obzir opće vještine učenika koje se prate na temelju sljedećih pokazatelja: odgovornost, suradnja, snalažljivost, samovrednovanje, ustrajnost. Na taj se način utvrđuje proces poučavanja te se učenik potiče na upoznavanje sebe samoga i prepoznavanje vlastitih mogućnosti i ograničenja. Bilježi se i najmanji motivacijski napredak, osobito ako učenik i sam razmišlja o svom radu, razvijajući tako vlastite kognitivne i kritičke vještine.
Talijanski jezik i književnost - elementi vrednovanja u srednjoj školi i postotna zastupljenost u oblikovanju zaključne ocjene
Vrednovanje nastavnog predmeta Talijanski jezik i književnost za gimnazijske programe obuhvaća sljedeće elemente:
1. književnost (30 %)
2. pisanje (30 %)
3. usmena komunikacija (15 %)
4. jezik (15 %)
5. lektira određena Kurikulumom (10 %).
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i književnost za strukovne programe (140 sati) obuhvaća sljedeće elemente:
1. književnost (25 %)
2. pisanje (25 %)
3. usmena komunikacija (25 %)
4. jezik (15 %)
5. lektira određena Kurikulumom (10 %).
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i književnost za strukovne programe (105 sati) obuhvaća sljedeće elemente:
1. književnost (20 %)
2. pisanje (30 %)
3. usmena komunikacija (25 %)
4. jezik (15 %)
5. lektira određena Kurikulumom (10 %)
Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju.
KNJIŽEVNOST - Provode se usmene i pisane provjere. Provjera razumijevanja i napretka uz pomoć ciljanih pitanja u pisanom obliku može biti u obliku eseja ili u obliku strukturiranih i polustrukturiranih provjera. Provode se, prema potrebi, u skladu s didaktičkim planom. Svaka provjera odnosi se na književne, tekstualne, leksičke i gramatičke vještine.
USMENA KOMUNIKACIJA (slušanje i govor) – Provode se, prema potrebi, usmene provjere, razgovori, ispitivanja, kraća izlaganja, rasprave o temama koje se uče, izlaganje o aktivnostima tijekom kojih se uzimaju u obzir tekstualne vještine, jezična i leksička točnost.
PISANJE – Izrađuju se ispiti koji u početku sadrže smjernice, nakon čega slijede oblici samostalnog i kreativnog pisanja u kojima se uzima u obzir tekstualna vještina te jezična i leksička ispravnost. Provode se provjere kritičkih vještina pisanjem školskih zadaća (raspravljački, pripovijedni i izlagački tekstovi).
JEZIK – provode se formativne i sumativne provjere znanja kako bi se vrednovale jezične i metajezične vještine te kao utvrđivanje znanja koja se odnose na različita obilježja talijanskog jezika (leksičkog, izražajnog, raspravljačkog) s ciljem poboljšavanja kvalitete pisanog i usmenog jezičnog ostvaraja.
LEKTIRE PREDVIĐENE KURIKULUMOM - provode se usmene i pisane provjere znanja tijekom kojih se procjenjuju tekstualne vještine, jezična i leksička točnost. Provjera kritičkog čitanja koja se odnosi na djela predviđena Kurikulumom i djela prema slobodnom izboru, može biti u obliku projekta i/ili predstavljanja u obliku rasprave.
Postupak vrednovanja u predmetu Talijanski jezik/Talijanski jezik i književnost provodit će se trima pristupima:
1. Vrednovanje za učenje – dijagnostičko, početno vrednovanje kojemu je cilj utvrditi početno znanje učenika, utvrditi postojanje preduvjeta za učenje, potaknuti učitelja/nastavnika i učenika na promjenu modela poučavanja, nadajući se kontinuiranom napretku.
Pri vrednovanju ostvarivanja ishoda u srednjoj školi vodi se računa o usvojenosti jezika te svijesti o njegovoj uporabi stečenoj u osnovnoj školi te se posebna pažnja posvećuje vještini razvoja kritičkog mišljenja, sve razvijenijoj svijesti o književnoj baštini, lokalnoj i međunarodnoj kulturi te o zrelosti učenikova svjetonazora.
2. Vrednovanje kao učenje (učiti kako učiti) – formativno učenje koje se provodi s ciljem prikupljanja informacija o napretku procesa poučavanja. Vrednuje vještinu ustrajanja u učenju i njegova planiranja, u smislu organiziranja vremena potrebnog za učenje kao i samih informacija, razvija kod učenika svijest o samom procesu učenja, prepoznavanju mogućnosti te vještinu savladavanja prepreka na putu usvajanja gradiva. Potiče samovrednovanje učenika, a učitelju/nastavniku daje smjernice za prilagođavanje procesa poučavanja ili pak o potrebi ponavljanja ili utvrđivanja gradiva.
3. Vrednovanje naučenog – sumativno vrednovanje koje se provodi na kraju nastavne cjeline ili na samom kraju nastavne godine, cilj mu je procijeniti u kojoj su mjeri usvojeni ishodi te vještina korištenja usvojenih znanja i razvijenih vještina. Služi za oblikovanje zaključne ocjene uzimajući u obzir preduvjete i predviđene ishode.
Povratna informacija o napretku učenika sastavni je dio vrednovanja koje se provodi s ciljem transparentnosti samog procesa vrednovanja. Povratna informacija potrebna je kako bi učenik, njegova obitelj i svi koji sudjeluju u njegovom razvoju, dobili korisne informacije o elementima i kriterijima vrednovanja.
Povratna informacija može biti:
- formalna (izvješća, dodatci svjedodžbama, obavijesti, ocjene, postotci, bilješke u dnevniku), uglavnom se provodi u pisanom obliku;
- neformalna (razgovori s roditeljima/skrbnicima i svim osobama uključenima u odgoj i obrazovanje učenika izvan školskog okružja).
Povratne informacije moraju biti konstantne i usmjerene prema razvoju učenikovih vještina i sposobnosti te pridonositi njegovu psihološkom razvoju i osobnom rastu kao i razvoju skladne i uravnotežene osobe.
Povratna informacija mora biti pažljivo osmišljena i detaljna, konkretna i specifična te se mora odnositi na učenikov školski napredak, kao i na njegovu stagnaciju i nazadak, u smislu ostvarenosti ishoda kao i na usvajanje znanja, vještina i sposobnosti . Važno je da povratna informacija bude stalna i objektivna, oblikovana na jasan i razumljiv način kako učeniku, tako i roditeljima/skrbnicima. Osobita se pažnja posvećuje učenicima s poteškoćama u razvoju kod kojih povratna informacija mora biti pravovremena, posebice ako se radi o razdobljima stagnacije ili nazatka u odnosu na prethodna postignuća. U tom slučaju povratna će informacija biti usmjerena na otkrivanje uzroka nazatka i poteškoća s kojima se učenik susreće.
Pri brojčanom određivanju razine usvojenosti obrazovnih ishoda definiranih ovim Kurikulumom primjenjuje se brojčana skala vrijednosti korištena do stupanja na snagu Kurikularne reforme, a koja se nalazi u uvodu ovog Kurikukuma. Brojčana ocjena izražava se riječima i brojkom.
Brojčana skala vrijednosti je sljedeća ( prikazana od najmanje do najveće vrijednosti):
nedovoljan(1)
dovoljan(2)
dobar(3)
vrlo dobar(4)
odličan(5).
Razina usvojenosti dobar , naznačena kod svakog obrazovnog ishoda u tablicama razrade ishoda za svaki razred, od osnovne do srednje škole, u načelu ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti određenog ishoda. Polazeći od te razine usvojenosti, učitelj/nastavnik izrađuje brojčanu skalu vrijednosti podešenu prema kriterijima vrednovanja na više i niže razine usvojenosti pripisujući ocjenu koja odgovara brojčanoj skali vrijednosti od jedan (1) do pet (5).
Zaključna ocjena rezultat je cjeloukupnog vrednovanja tijekom obrazovnog procesa. Ne izriče se opisnom, već brojčanom ocjenom. Iz prethodnog proizlazi da zaključna ocjena ne mora, ali može, biti rezultat aritmetičke sredine.
Zaključna ocjena pokazatelj je razvoja i brojčanih prosudbi izraženih na temelju brojčane skale vrijednosti te ujedinjuje vrednovanje svih učenikovih rezultata tijekom školske godine. Zaključna ocjena složen je pokazatelj vještina, znanja i sposobnosti učenika kao i njegova pristupa radu i učenju te njegove sposobnosti interakcije sa samim sobom i s drugima.
U utvđivanju završne ocjene nemaju svi elementi jednak udio, kao što je vidljivo iz postotaka navedenih popisom elemenata vrednovanja. Završnu ocjenu samostalno određuje svaki pojedini učitelj/nastavnik prema svojoj procjeni, na temelju vrednovanja rezultata koje je učenik postigao tijekom cijele školske godine. Zaključna je ocjena alat kojim se određuje profil učenika na temelju usvojenosti i ostvarenja obrazovnih ishoda tijekom cijele školske godine te s obzirom na osobni i obrazovni razvoj. Razina usvojenosti dobar neizravno određuje dobru ocjenu s obzirom na usvojenost, stečene vještine i sposobnosti, kao i za ponašanje. Zaključna ocjena mora biti rezultat zasluga te služiti kao poticaj učeniku da unaprijedi svoje rezultate.
Potrebno je, na kraju, naglasiti da je učenikova pravilna usmena i pisana komunikacija na talijanskom jeziku element vrednovanja u svim predmetima poučavanja prisutnim u vertikali obrazovanja u ustanovama koje rade po Modelu A obrazovanja na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
DODATAK - POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA I PISACA KOJE JE MOGUĆE KORISTITI U PLANIRANJU NASTAVE
Lektire predložene Kurikulumom imaju temeljnu važnost u učenju Talijanskog jezika, tj. u razdoblju od prvog do osmog razreda. Učenici prelaze s prvog susreta s pisanom riječi na relativno samostalan izbor tekstova i strategija za razumijevanje, do razvoja vlastitog ukusa. Uzimajući u obzir navedeno, kao i individualnost u razvoju čitateljskih vještina, izbor lektire neće biti određen, već će biti prepušten učitelju/nastavniku (u pogledu književnog roda, teme i složenosti) na način da potakne ljubav prema čitanju, promičući razvoj i širenje interesa za teme koje se obrađuju i književne rodove. Po pitanju količine lektire (preporučuje se provođenje sustavne korelacije s Hrvatskim jezikom), učitelj/nastavnik je taj koji ju određuje i prilagođava.
Cjelovito čitanje jedan je od osnovnih elemenata u učenju nastavnog predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost. Omogućuje razvoj usmenih komunikacijskih vještina, pisanog izražavanja te poznavanja i razumijevanja samoga sebe te kulturnog okruženja. Otvara nove perspektive i kritičko razmišljanje o svijetu, o sebi i drugima u kontekstu društva s izgrađenim vrijednostima te potiče individualno čitanje.
S ciljem da obrada tema književnog obrazovanja bude što bliža iskustvu učenika, slijedi prijedlog preporučene lektire za srednje škole (koji je isključivo indikativan). Budući da je riječ o prijedlogu , učitelji/nastavnici mogu mijenjati popis klasičnih i suvremenih tekstova, svjetske, nacionalne i lokalne književnosti.
Izbor naslova uvijek se temelji na sljedećim kriterijima:
1. suštinska vrijednost knjiga;
2. sposobnost učenika da samostalno pristupi cjelovitom čitanju;
3. stupanj interesa i afiniteta u odnosnu na zrelost učenika.
Nadalje, načelo na temelju kojeg je izrađen odabir pisaca i djela mora poštivati međupredmetnu izradu programa u pojedinim školama.
Sljedeći popis predlaže pisce i naslove na koje se učitelji/nastavnici mogu pozivati pri davanju preporuka za lektiru predviđenu Kurikulumom ili pri obradi različitih tema. Učitelj/nastavnik slobodan je birati djela prema vlastitom izboru, suvremena i klasična djela, kao i djela talijanskih i svjetskih autora.
Niccolò Ammaniti, Io non ho paura
Alessandro Baricco, Mr Gwyn, Seta, Oceano mare
Giorgio Bassani, Il giardino dei Finzi-Contini
Dino Buzzati, Il deserto dei Tartari
Italo Calvino, Il sentiero dei nidi di ragno, Se una notte d’inverno un viaggiatore
Carlo Cassola, La ragazza di Bube
Paulo Coelho, L’alchimista ili drugi naslov
Carlo Goldoni, La locandiera ili drugi naslov
Grazia Deledda, Canne al vento
Umberto Eco, Il nome della rosa
Dario Fo, Mistero buffo
Antonio Fogazzaro, Piccolo mondo antico
Ugo Foscolo, Le ultime lettere di Jacopo Ortis
Carlo E. Gadda, Quer pasticciaccio de via Merulana
Natalia Ginzburg, Lessico familiare
Pietro Giordano, La solitudine dei numeri primi
William Golding, Il signore delle mosche
Ernest Hemingway, Addio alle armi, Per chi suona la campana
Carlo Levi, Cristo si è fermato a Eboli
Primo Levi, Se questo è un uomo
Federico Garcia Lorca, Poema del canto profondo
Nelida M. Kruljac, Anna M. Mori, Bora
Nelida M. Kruljac, La valigia di cartone ili drugi naslov
Claudio Magris, Danubio, Microcosmi
Alessandro Manzoni, I promessi sposi
Dacia Maraini, La lunga vita di Marianna Ucria
Gabriel Garcia Marquez, Cent’anni di solitudine
Elsa Morante, La Storia, Menzogna e sortilegio
Alberto Moravia, Gli indifferenti
Robert Musil, L’uomo senza qualità
Pablo Neruda, Odi elementari
Pier Paolo Pasolini, Ragazzi di vita
Cesare Pavese, Prima che il gallo canti
Luigi Pirandello, Il fu Mattia Pascal, Novelle per un anno, Sei personaggi in cerca d’autore ili drugi naslov
Vasco Pratolini, Cronache di poveri amanti, Il quartiere
Osvaldo Ramous, ll cavallo di cartapesta, Lotta con l’ombra ed altri racconti, Tutte le poesie
Rainer M. Rilke, Le elegie duinesi
Antoine de Saint-Exupéry, Il piccolo principe
Leonardo Sciascia, Il giorno della civetta
Scipio Slataper, Il mio Carso, Sofocle, Antigone
Italo Svevo, La coscienza di Zeno, Senilità ili drugi naslov
Antonio Tabucchi, Sostiene Pereira
Susanna Tamaro, Va’ dove ti porta il cuore
John R. R. Tolkien, Il signore degli anelli
Giuseppe Tomasi di Lampedusa, Il gattopardo
Fulvio Tomizza, La miglior vita i ostali naslovi ovog autora
Giovanni Verga, I Malavoglia, Vita dei campi, Novelle rusticane
Elio Vittorini, Uomini e no, Conversazione in Sicilia
Giacomo Scotti
Mario Schiavato
Lucifero Martini
Eros Sequi
Umberto Matteoni
Anita Forlani
Ligio Zanini
Loredana Bogliun
Ester Sardoz Barlessi
Gianna Dallemulle Ausenak
Claudio Ugussi
Marisa Madieri
Komentari