Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ČEŠKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I SREDNJE ŠKOLE S NASTAVOM NA ČEŠKOM JEZIKU I PISMU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Češki jezik za osnovne škole i srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj (model A).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Češki jezikza osnovne škole i srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj (model A).
III.
Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage:
-Odluka o nastavnom planu i programu Češkog jezika za srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00697, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10;
-Odluka o nastavnom planu i programu Češkog jezika za osnovne škole s nastavom na češkom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00661, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10.
IV.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole te 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA ČEŠKI JEZIK - MODEL A
Radna nelektorirana verzija
A. OPIS PREDMETA
Česi su jedna od 22 Ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011.godine u Hrvatskoj živi 9.641 deklariranih Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Svrha učenja i poučavanja predmeta Češki jezik i je osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje na češkom jeziku.
Jezik je bitna odrednica svakog pojedinog pripadnika određenog naroda i jedan je od elemenata koji nas definira kao pripadnike određene kulture i pomaže nam u očuvanju i prenošenju vlastite kulture na sljedeće generacije. Svrha učenja češkoga jezika je poticati kod učenika želju za prepoznavanjem svog identiteta kao pripadnika češke nacionalne manjine u RH i integriteta, kao i razvijanje ljubavi prema češkoj kulturnoj baštini.
Češki jezik poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Oslanja se u poučavanju na Hrvatski jezik. Kurikulum Češkoga jezika utemeljen je na domenama Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Postupnim i sustavnim usvajanjem jezičnih zakonitosti češkog jezika, učenici će se uspješno služiti češkim jezikom u raznim komunikacijskim situacijama i biti osposobljeni za usmeno i pismeno izražavanje. Tijekom četvrtog i petog ciklusa učenja češkog jezika učenici će provoditi vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te biti osposobljeni da samostalno odabiru način prezentiranja rezultata vlastitog istraživanja. Usvajanjem i doživljavanjem različitih književnih tekstova iz književnosti češkoga naroda učenici će se osposobiti za njihovo razumijevanje, tumačenje te kritičko vrednovanje. Na taj se način učenje češkoga jezika usredotočuje na istraživanje, argumentiranje, kao i na primjenu stečenog znanja o književnosti i jeziku te komunikacijske vještine.
Kurikulum obuhvaća odabrane teme iz češke i svjetske književnosti i češkoga jezika. Učenici stječu znanja i vještine za razumijevanje i vrednovanje kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europski i globalni kontekst.
Nastavom češkoga jezika po modelu A od prvoga se razreda usmjerava učenike i razvija svijest:
-o nacionalnom identitetu, tj. pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini,
-o češkom jeziku kao materinskom jeziku,
-o češkoj kulturi, običajima i tradiciji.
Vrlo je važno kod učenika razvijati ljubav prema češkom jeziku, književnosti i kulturi sa svim njezinim raznolikostima i specifičnostima jer se njegovanjem i ljubavlju prema materinskom, tj. češkom jeziku, narodu i kulturi gradi osobni identitet i razvija osjetljivost i tolerancija za druge jezike, narode i kulture te razumijevanje i poštivanje drugih nacionalnih pripadnika. Na taj način učenik može bolje razumjeti druge narode, njihovu kulturu i tradiciju.
U skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima iz nižih razreda, u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi reba poticati usvajanje znanja i poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija te razvijati sposobnosti za aktivno i odgovorno sudjelovanje u multikulturalnoj sredini.
Tijekom cijele osnovne i srednje škole uz ostale se predmete i predmetom Češki jezik pridonosi izgradnji cjelovite osobnosti učenika. Od prvoga razreda do kraja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nastava predmeta Češki jezik treba različitim sadržajima poticati i njegovati opće vrijednosti (kao što su npr. pristojnost, obazrivost, urednost, čistoća), zatim humanističke vrijednosti (kao što su npr.
prijateljstvo, suradnja, čovjekoljublje, snošljivost, ljubav i ponos na obitelj i pripadanje jednom narodu), osjećaj za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja, odgovornost za zdravlje i razvijati ekološku svijest.
Nastavom Češkoga jezika važno je u učeniku razvijati osjećaje poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti, osposobljavati ga za odgovornost u životu u sadašnjosti i budućnosti, prema sebi, svojim bližnjima i svim ostalim pripadnicima društva.
Što se tiče predmeta Češki jezik učenika treba sustavno uvoditi u spoznaje o važnosti, vrijednosti i ljepoti češkog jezika i kulture. Kod svakog učenika treba:
-razvijati ljubavi prema češkom jeziku i književnosti,
-razvijati ljubav prema češkoj kulturi i tradiciji,
-razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima češkog jezika,
-odgojiti ga za čuvanje jezične baštine.
-razvijati svijest o važnosti znanja o jeziku kao dijela opće kulture, npr. o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju češkog književnog jezika, o nužnosti učenja češkog jezika,
-razvijati zanimanje za učenje češkog jezika i književnosti Što se tiče jezičnog izražavanja, osnovni je cilj:
-razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost,
-razvijati učenikove jezične sposobnosti u govoru, pisanju i jezično stvaralaštvo,
-osposobiti učenika za kvalitetnu komunikaciju u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora,
-spoznati da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe,
-razvijati svijest o važnosti pravilnog pisanja u svakodnevnoj uporabi.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju češkog jezika, književnosti i kulture te u izražavanju i stvaranju na češkom jeziku. Vrlo važna su i načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti kojima se u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta i identiteta, osjećaja domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturalnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
B. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Temeljni cilj nastave Češkog jezika jest osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju. Jezična komunikacija ili sporazumijevanje podrazumijeva primanje i odašiljanje poruka, što se ostvaruje jezičnim djelatnostima: slušanjem i čitanjem u njihovu primanju, govorenjem i pisanjem u proizvodnji ili odašiljanju poruka.
Učenici će znati na kraju obrazovanja pravilno, sigurno i precizno upotrebljavati svoj materinski jezik u njegovom usmenom i pismenom obliku. Na razini primjerenoj svojoj dobi, učenici će moći potpuno razumjeti različite jezične informacije, čitati s razumijevanjem različite tekstove, korektno se pismeno i usmeno izražavati - upotrebljavati književni jezik i znati donijeti odluke na temelju pročitanog ili preslušanog teksta. Rad s umjetničkim tekstom obogaćuje duhovni život učenika, proširuje njihov rječnički fond i olakšava jezičnu usmenu i pismenu komunikaciju. Težište učenja češkoga jezika je na razvijanju sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja.
Učenici:
●izražavaju vlastite misli, osjećaje, ideje te sukladno jezičnim i komunikacijskim normama prikladno svojoj dobi jezično reagiraju u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje i izražavaju svoje doživljaje, gledišta, stavove i kritičko mišljenje
●stječu potrebne razine slušanja, razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razvijaju sposobnost komunikacije u različitim situacijama, razumiju informacije iz teksta i procjenjuju njihovu pouzdanost i korisnost, reproduciraju ih i primjereno interpretiraju
●razumiju kako jezik djeluje i ovladavaju potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima, razlikuju književni (standardni) i razgovorni jezik i znaju ih prikladno upotrijebiti
●razvijaju naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta tekstova i znaju izraziti vlastiti doživljaj pročitanog umjetničkog (književnog) teksta i samostalno se kreativno izražavaju stvarajući tekstove različitih sadržaja i namjena
●poštuju vlastiti jezičnokulturni identitet, prihvaćaju i uvažavaju različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, razvijaju vlastiti svjetonazor, njeguju etičke i estetske vrijednosti
Na kraju trećeg ciklusa obrazovanja učenik se na češkom jeziku samostalno izražava o temama koje se tiču njega samoga, doma, stanovanja, obitelji, škole, slobodnog vremena, kulture, sporta, brige za zdravlje, osjećaja i raspoloženja, prehrambenih navika, zanimanja, ljudskog tijela, hrane i pića, oblačenja, kupovine, mode, prometnih sredstava, kalendarske godine (praznici, godišnja doba, mjeseci, dani u tjednu, sati), životinje, priroda, vremenske prilike, društvo i društveni problemi, izbor zanimanja, moderne tehnologije i mediji, putovanje, realije Češke Republike.
C. DOMENE/KONCEPTI NASTAVNOGA PREDMETA ČEŠKI JEZIK
Jezik je sredstvo izražavanja, komuniciranja i interakcije sa svijetom, a omogućuje osobni i društveni razvoj pojedinca. Učenjem i poučavanjem unutar jezično-komunikacijskoga područja učenici razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije, čitalačke interese, sposobnosti kritičkoga pristupa medijima i njihovim sadržajima što im omogućuje razumijevanje različitih tekstova s kojima se susreću u životu.
Unutar ovoga područja razvijaju se vještine sporazumijevanja i međuljudskih djelovanja.Svaki odgojno obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nastavlja na prethodno stečena znanja, vještina i sposobnosti.
Kurikulum Češkoga jezika strukturiran je oko tri domene:
1.Komunikacija i jezik
2.Književnost i stvaralaštvo
3.Kultura i mediji
Ove domene su u skladu s domenama Hrvatskoga jezika, a odlučile smo se za njih jer nam omogućavaju ispuniti svrhu poučavanja Češkoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi tj. da na odabranim temama učenici steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavog života, što znači ovladavanje češkim standardnim jezikom na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja, razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina, tj. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Kod učenika se također razvijaju literarne sposobnosti, čitateljski interesi, čitateljska kultura kao i potrebe za sadržajima medijske kulture. Usvajajući ove domene osvješćuje se važnost znanja češkoga jezika kao kulturnog dobra i razvija se poštivanje i ljubav prema jeziku češkoga naroda, njegove književnosti i kulture. Uz sve ovo razvijaju se i druge kompetencije potrebne u drugim predmetima (Hrvatskom jeziku, stranom jeziku, Likovnoj i Glazbenoj kulturi) kao i sposobnosti pronalaženja odgovarajućih informacija i načina njihovog vrednovanja.U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija e ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja te njihova međudjelovanja uz stalni razvoj aktivnoga rječnika.
1. Komunikacija i jezik
U svakodnevnom životu govor nam služi za izražavanje misli, potreba, želja i osjećaja te predstavlja jedno od važnih sredstava i načina komuniciranja. Komunikacija i jezik pružaju velike mogućnosti izražavanja i prenošenja drugima naših mentalnih i psihičkih aktivnosti. Komunikacija je osnovna funkcija jezika.
Važnost komunikacije je u poticanju svjesnoga korištenja jezika kao temelja za razvoj vještina apstraktnog i kritičkog mišljenja u izražavanju. U okviru ove domene učenici otkrivaju, prepoznaju i pohranjuju nova znanja te razvijaju jezične i komunikacijske vještine na materinskome jeziku. Učenici će se osposobiti za javnu komunikaciju pri čemu će morati naučiti poštivati određena komunikacijska i jezična pravila utvrđena standardnojezičnom normom češkoga jezika. Ova domena obuhvaća jezik kao sredstvo radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene razvijaju se:
-kompetencije stvaralaštva i kreativnosti: stvaranje tekstova različitih vrsta i struktura u različite svrhe
-socijalizacijske sposobnosti učenika razmjenom ideja, mišljenja, iskustava, osjećaja, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima
-uvjeti za izražavanje osobnih mišljenja, emocija, mašte
-navike slušanja i uvažavanja drugih, kultura dijalog
2. Književnost i stvaralaštvo
Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Ona je stvaralačka djelatnost ljudskog duha koja se ostvaruje u jeziku.Domena Književnost i stvaralaštvo ključna je za razumijevanje razvoja književnosti od njezinog nastanka do danas. Kroz cijelo obrazovanje učenici se upoznaju s reprezentativnim književnicima češke književnosti kao i s njihovim djelima te s književnicima i djelima češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. U četvrtom i petom ciklusu obrazovanja učenik usvaja kronološki nastanak književnih razdoblja, izgrađuje osjećaj za njihovo trajanje, smješta književnike i njihova djela u književne pravce, uspoređuje obilježja književnih pravaca, koristi se i interpretira književna djela ili ulomke. Ova domena podrazumijeva razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura, njihovo korištenje i kritičko promišljanje radi osobnog razvoja, stjecanje i razvijanje znanja na svim razinama obrazovanja te osposobljavanje za cjeloživotno učenje:
-radoznalost kao preduvjet za čitanje i pisanje
-sposobnost dubinskog čitanja obavijesnih i književnih tekstova, analize i interpretacije teksta te razumijevanje konteksta
-kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema i donošenje odluka
-sposobnost praktične i istraživačke primjene informacija dobivenih iz tekstova
3. Kultura i mediji
Zadaće domene Kultura i mediji su osposobljavanje za komunikaciju s medijima - kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom, tj. primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije kao i osposobljavanje za vrednovanje istih. U predmetu Češki jezik uloga domene Kultura i mediji je upoznati učenike s kazališnim predstavama, filmovima, radijskim emisijama, časopisima, tiskom i korisnim web stranicama češkoga naroda i češke nacionalne manjine u RH i potaknuti učenike da se i sami uključe u kulturni život češke nacionalne manjine.
Medijska kultura bi trebala pridonositi kulturnom obrazovanju učenika, upoznavanju općekulturalnih činjenica vezanih uz medije, a u odrastanju djece mediji bi trebali imati zabavnu, odgojnu, obrazovnu, komunikacijsku svrhu.
Uporabom medija postiže se osuvremenjivanje nastave, a na njihovu uporabu utječu društveni zahtjevi za povećanjem informatičke pismenosti mladih.
U okviru nastave Češkoga jezika medijska kultura treba biti adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u svakodnevnom životu te bi trebala kod učenika razvijati kompetenciju pri traženju i selekciji informacija, uporabi informacija, odabiru različitih metoda i teorija u rješavanju svakodnevnih problema. Medijska kultura treba biti odgoj za medije, a kao osnovni cilj joj se nameće edukacija za kritičko promišljanje. Uloga medija važna je u obrazovanju i odgovornosti za kulturu i kulturne vrednote.Medijsko obrazovanje proizlazi iz potreba društva i potreba pojedinca, zato treba omogućiti da djeca i mladi u svojoj interakciji s medijima svih vrsta zadovolje i intelektualne potrebe i potrebe za zabavom.U okviru ove domene učenici usvajaju znanje o sebi i drugima, odgovorno ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavaju različite vrijednosti, uvjerenja, ponašanja razvijaju i svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet drugih, sposobnost posredovanja između jezika i kultura s ciljem njegovanja otvorenosti prema različitim perspektivama e svijest o nužnosti razbijanja svih vrsta stereotipa i predrasuda, diskriminacije i govora mržnje.
D. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole (gimnazije) pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno obrazovnim ciklusima (razredima) koji slijede. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti u četiri kategorije.
Tablični prikaz odgojno obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvojnost svakoga pojedinog ishoda od prvog razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja do završnoga razreda gimnazije. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE
ČJ Češki jezik
OŠ osnovna škola
SŠ srednja škola
A. domena Komunikacija i jezik
B. domena Književnost i stvaralaštvo
C. domena Kultura i medij
ČJ OŠ A.1.1 Češki jezik – osnovna škola - domena Komunikacija i jezik - prvi razred - ishod jedan
1. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.1.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnog ophođenja
- razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- odgovara na pitanje cjelovitom rečenicom
- postavlja jednostavna pitanja
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- objašnjava nepoznate riječi nakon vođenoga razgovora
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (pozdrav, zahvala, molba, isprika; upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli)
Započinje razgovoruz poticaj, postavljapitanja i odgovarana njih u skladu svlastitim potrebamate poštuje pravilauljudnogaophođenja.
OŠ ČJ A.1.2.
Učenik sluša s razumijevanjem jednostavnije pročitane ili govorene tekstove, točno i razgovijetno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta
- sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove iz različitih izvora
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- sluša i razumije uputu te postupa prema uputi
- samostalno i bez navođenja ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
- spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora
Sluša srazumijevanjemgovorni/čitanitekst, točnoodgovara napitanja o sadržajuteksta uz pomoćučitelja i izgovaraglasove, ogledne i česteriječi i rečeniceprema modelu.
OŠ ČJ A.1.3.
Učenik govori jednostavne tekstove, sažeto prepričava svoje doživljaje
- govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i vlastitimiskustvom
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici, u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- povezuje riječi i sintagme u jednostavne i/ili složene rečenice veznicima a, ale,protože, anebo...
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika- prepričava kratke i jednostavne slušane i pročitane tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i životinje iz školskog ili obiteljskog okružja te zamišljena bića
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- prepoznaje da različiti sadržaji govorenja pobuđuju različite osjećaje
- prepoznaje da određeni osjećaji govornika utječu na način govorenja
Uz pomoć učiteljagovori jednostavnetekstove u skladu svlastitim iskustvom.
OŠ ČJ A.1.4.
Učenik čita naglas riječi, rečenice i kratke tekstove i čita s razumijevanjem tekstoveprimjerene početnom opismenjavanju
-povezuje napisano slovo s glasom
-razlikuje slovo od drugih znakova
-povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
-čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi
-razlikuje duge i kratke samoglasnike u govoru i pismu te ostale glasove, slogove i riječi koje sadrže h, ch, ď, ť, ň, ř, i/y, dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
-čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova
Lingvometodički tekstovi primjereni početnomu opismenjavanju (tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće obavijesti, upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani tekstovi)
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti i treba osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje. U komunikaciji, svakodnevnoj ili u didaktičkoj situaciji, učenik upotrebljava riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje želje, potrebe, misli i osjećaje potaknute pitanjima: Što želiš?, Što misliš o…?, Kako se osjećaš? Učenik se tijekom razgovora slobodno izražava. Nakon toga diskretno ga se upućuje na društveno prihvatljiva pravila razgovora. Učenika se tijekom govora ne prekida i ne ispravlja da ga ispravci i prekidi učitelja i drugih učenika ne bi sputavali u izražavanju. Nakon govora učeniku se diskretno objasni u čemu je pogriješio tijekom govora i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka u govoru.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se), Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím), Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…), Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu), Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…), Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…), Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole),
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin), Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.
Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom stvara okružje koje je poticajno za čitanje i poučavanje tehnikama čitanja koje učenicima omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja.
U početnom pisanju učenik piše velikim slovima formalnoga školskog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim formalnim slovima. Malim formalnim slovima može se napisati tek kraći tekst kao motorička vježba. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim formalnim slovima.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.1.1.
Učenik izražava svoje osjećaje, misli i zapažanja nakon slušanja ili čitanja teksta
-izražava osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta riječima, crtežom ili pokretom
-izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima i crtežom
-govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanjaknjiževnoga teksta
-izabire vlastite proživljene situacije koje su u vezi s pročitanim tekstom
-iskazuje mišljenje o postupcima likova
-uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
-pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
Uz pomoć učiteljaizražava svoje misli iosjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta i
opisuje situacije izsvakodnevnogaživota slične onimau književnometekstu.
OŠ ČJ B.1.2.
Učenik čita ili sluša književne tekstove s razumijevanjem, razumije o čemu tekst govori, razlikuje dobro i zlo u postupcima likova i prepoznaje književne oblike u skladu s jezičnim razvojem i dobi
-iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu
-opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
-usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
-prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
-prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
-prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu
-prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku
-prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče nakon čitanja ili slušanja priče
-sluša s razumijevanjem dok učitelj čita književni tekst
-prepričava pročitanu priču svojim riječima
-čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
Sluša/čita srazumijevanjemknjiževni tekst,prema smjernicamausmeno odgovarana pitanja osadržaju teksta iprepoznajeknjiževne vrsteprema obliku uzpomoć učitelja.
OŠ ČJ B.1.3.
Učenik prema vlastitom interesu odabire preporučene književne tekstove za samostalno čitanje i izražava sviđa li mu se pročitani/slušani
književni tekst ili ne
-upoznaje se s prostorom školske knjižnice
-upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
-posjećuje knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
-upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
-preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
-objašnjava vlastiti izbor slikovnica
-iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
-izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
-objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
-razgovara o načinu čitanja pojedine slikovnice (čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru)
-izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
-sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja
Samostalno izabire tekst za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu iiskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju ili ne sviđaju.
B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa.
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
-nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
-stvara različite individualne uratke, ilustrira izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, dramatizira tekstove ipriprema za izvedbu, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr.
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi u školskoj knjižnici. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.1.1.
Učenik sluša/čita obavijesni tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i razlikuje članak, naslov, odlomak, redak
-sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu spočetnim opismenjavanjem
-izdvaja informaciju iz slušanoga ili pročitanog teksta prema uputama
-izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema postavljenome pitanju
-crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
Sluša/čitaobavijesni tekstoblikovan u skladu spočetnimopismenjavanjem iprema smjernicamapronalazi podatke utekstu.
OŠ ČJ C.1.2.
Učenik razlikuje različite medijske sadržaje
-razlikuje vrste medija primjerenih djeci
-izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjegprograma, kazališne predstave
-sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
-sluša zvučne priče
-prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
-izražava svoje mišljenje o medijskim sadržajima govorom i crtežom
Prepoznaje medijei medijske sadržajeprimjerene dobi iinteresu te izdvajaomiljene medijskesadržaje.
OŠ ČJ C.1.3.
Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
-sudjeluje u kulturnim događajima primjerenima dobi
-razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
Opisuje kulturnedogađaje i izdvajadijelove koji su mubili zanimljivi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: tablice, piktogrami
Medijski sadržaji: časopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu, zvučne priče
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom, učitelј planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu pojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost svih triju predmetnih područja imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
2. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.2.1.
Učenik razgovora u skladu s temom iz svakodnevnoga života, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
-razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost i osjećajni svijet
-započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
-pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
-odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
-govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
-rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
-točno izgovara sve glasove u prototipnim riječima koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y, slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
-razlikuje tvrde i meke slogove (di, ti, ni - dy, ty, ny) te kratke i duge samoglasnike
-točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
-točno izgovara niječne i jesne rečenice
-poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Premasmjernicamarazgovara o temamaiz svakodnevnogaživota u skladu svlastitim iskustvomi poštuje pravilauljudnogaophođenja.
OŠ ČJ A.2.2.
Učenik sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura i odgovara na pitanja o slušanome tekstu.
-sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene jezičnomu razvoju i dobi
-odgovara na pitanja o slušanome tekstu
-postavlja pitanja o slušanome tekstu
-provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
-postavlja dodatna pitanja za dio sadržaja slušanoga teksta koji nije potpuno razumio
-izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
Sluša tekst srazumijevanjem itočno odgovara napitanja o sadržajuslušanoga teksta.
OŠ ČJ A.2.3.
Učenik čita s razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
-čita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika
-odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
-postavlja pitanja o pročitanome tekstu
-izdvaja nepoznate riječi
-pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema ostalim riječima u čitanome tekstu
-pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
-izdvaja podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita srazumijevanjemkratke tekstovetematski prikladneiskustvu, dobi iinteresima te premasmjernicamaodgovara na pitanjao tekstu.
OŠ ČJ A.2.4.
Učenik piše rukopisna slova, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnom razvoju
-piše velika i mala rukopisna slova
-prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih rukopisnih slova
-razlikuje veliko i malo rukopisno slovo
-povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući rukopisnim slovima
-prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
-samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim rukopisnim slovima
-samostalno stvara pisane rečenice prema poticaju
-piše da bi izrazio misli i osjećaje
-oblikuje i piše tekstove realnih sadržaja (pravila, upute, pisma, i sl.)
-piše kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju
-razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
-razlikuje samoglasnike (duge i kratke) i suglasnike i pravilno izgovara kratke i duge samoglasnike te slogove di, ti, ni, dy, ty, ny
-u pismu označava dužinu iznad dugih samoglasnika, pravilno izgovara i piše dvoglasnike (diftonge) au, ou, eu, slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě.
-piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
-u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik svakodnevno susreće; rečenične znakove na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik); oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme))
Samostalnoprepisuje i pišeslova, riječi ijednostavnerečenice rukopisnimslovima, primjenjujepravopisna pravilaprimjerenaurednomu jezičnom razvoju.
OŠ ČJ A.2.5.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
-govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom, primjerene jezičnomu razvoju i dobi
-pripovijeda kratku priču prema nizu slika
-priča o vlastitim doživljajima i događajima
-pripovijeda događaje i niže ih kronološki
-opisuje na temelju promatranja
-prepoznaje da su rečenice smislene cjeline sastavljene od riječi ili skupova riječi koji čine smisao - prepoznaje da se rečenicama izriču misli i osjećaji
-točno izgovara riječi; izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
-točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu- točno izgovara slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te di-dy, ti-ty, ni-ny
-točno izgovara duge/kratke samoglasnike u riječima
Uz pomoć učiteljaoblikuje i govorikratke tekstovejednostavnihstruktura u skladu stemom.
OŠ ČJ A.2.6.
Učenik točno upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
-usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku
-objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst
-izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
-upotrebljava nove riječi pri oblikovanju ili dopunjavanju rečenica
-traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
-prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu te jesnu i niječnu u tekstu
-prepoznaje u tekstu ogledne i česte imenice, tj. imenice koje imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću
Upotrebljava riječi,sintagme i rečeniceu točnome značenjus obzirom napriopćajnu svrhu tekomunikacijskusituaciju.
OŠ ČJ A.2.7.
Učenik uspoređuje razgovorni i standardni češki jezik i sličnosti i razlike s riječima u hrvatskom jeziku
- razlikuje riječi razgovornoga i standardnoga češkog jezika
- uspoređuje riječi razgovornog govora i standardnoga češkog jezika
- zamjenjuje riječi razgovornog jezika riječju na standardnome češkom jeziku istog značenja
- čita i piše literarne tekstove u skladu sa svojim interesima,
potrebama i iskustvom
Uz pomoć učiteljaprepoznaje razlikuizmeđu govornih ipisanih tekstova narazgovornom istandardnomečeškom jeziku uneposrednojživotnoj stvarnosti.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura (jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, kratki opisni tekst (opis predmeta ili lika), kratki obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi: poruka, molba, čestitka, pismo…)
Lingvometodički tekstovi primjereni jezičnom razvoju (tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće obavijesti, upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani tekstovi)
Medijski sadržaji: audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, razgovorne igre...
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje i komunikaciju. Učitelj priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme), Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer), Můj týden (dny v ýdnu, včera, dnes, zítra), Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme), Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří), Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků…), Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…), V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.
Tijekom usvajanja čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom stvara okružje koje je poticajno za čitanje i poučavanje tehnikama čitanja.
U početnom pisanju učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.2.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
-izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
-opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
-povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
-pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
-preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Uz pomoć učiteljaizražava svoje mislii osjećaje nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga teksta iopisuje situacije izknjiževnoga tekstaslične onima usvakodnevnomeživotu.
OŠ ČJ B.2.2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju.
-razlikuje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
-razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
-uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
-prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
-prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
-odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
-prepričava književni tekst svojim riječima
-smješta likove u vrijeme radnje i prostor
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku i sadržaju.
B.2.3. Učenik objašnjava razloge zbog kojih mu se
književni tekst sviđa ili ne sviđa.
-iskazuje sviđa mu li se književni tekst i iskazuje mišljenje o događajima u priči i o postupcima likova
- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa
- dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa i uz pomoć učitelja navodi razloge.
B.2.4. Učenik samostalno izabire književne tekstove i čita/sluša ih s
razumijevanjem prema vlastitome interesu.
-upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu
-upoznaje se s prostorom različitih knjižnica (školska, gradska, manjinskih udruga)
-upoznaje se s radom dječjega odjela gradske knjižnice i knjižnice manjinskih udruga
-posjećuje školsku ili gradsku knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje
-svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
-preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
-objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
-objašnjava način čitanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru
Samostalnoizabire tekst začitanje i čitatekstove premavlastitome interesu.
OŠ ČJ B.2.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
-stvara različite individualne uratke, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči, dramatizira tekstove, ilustrira i dr.
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
Ishod se vrednuje formativno.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, basna, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.2.1.
Učenik sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i navodi podatke iz teksta.
-sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem
-pronalazi podatke u tekstu
-izdvaja podatke iz teksta
-iskazuje jedan ili više podataka iz teksta
-izražava o čemu govori tekst govorom, pismom ili crtežom
Prema smjernicama pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.
OŠ ČJ C.2.2.
Učenik razlikuje različite vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
-razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima
-izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima
-gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu
-priča kratku filmsku priču nakon gledanja filma
-razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu
-razlikuje film od kazališne predstave
-prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
-sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
-sluša zvučne priče
-prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
-prepoznaje interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
-razlikuje lutkarsku kazališnu predstavu od ostalih predstava za djecu
Razlikuje vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja medijske sadržaje kojima je izložen u svakodnevnome životu.
OŠ ČJ C.2.3.
Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
-sudjeluje u kulturnim događajima
-razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
Opisuje kulturnedogađaje i izdvajadijelove koji su mubili zanimljivi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: tablice, piktogrami
Medijski sadržaji: časopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu, zvučne priče
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom i po njegovoj preporuci, učitelj planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu pojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo u području knjižnične, informacijske i medijske pismenosti i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost svih triju predmetnih područja imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
3. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.3.1.
Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture te poštuje pravila uljudnoga ophođenja
-razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
-tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
-prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružjai vršnjacima
-pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
-razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje
-rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
-govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
-pripovijeda događaje nižući ih kronološki
-izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y te slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
-točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
Premasmjernicamarazgovara u skladu sa zadanom temom,izražava svojepotrebe, misli iosjećaje te poštujepravila uljudnogaophođenja.
OŠ ČJ A.3.2.
Učenik aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepričava sadržaj slušanoga teksta.
-sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
-izražava svoje misli i osjećaje o slušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
-provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
-prepoznaje neverbalne znakove aktivnog slušanja: uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
-izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
-izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta
-razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
-prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini i oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanome tekstu
Aktivno slušatekstovejednostavnihstruktura iprepoznaje važnepodatke u tekstu.
OŠ ČJ A.3.3.
Učenik čita tekst s razumijevanjem i pronalazi važne podatke u tekstu.
-pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
-pronalazi važne podatke u tekstu
-pronalazi i tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
-prepričava tekst i sažima ga (traži glavne misli)
-izražajno čita različite tekstove
Čita tekst srazumijevanjem iprema smjernicamapronalazi važnepodatke u tekstu
OŠ ČJ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
-piše kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
-piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja
-piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu (uvod, glavni dio, zaključak)
-oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, dnevnici rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika
-provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
-traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
-izabire riječi u skladu s komunikacijskom situacijom
-usvaja lingvistički pojam imenica, glagol, pridjev na oglednim i čestim riječima
-funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi prema vlastitome jezičnom razvoju
-prepoznaje ogledne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću
-prepoznaje prototipne i česte umanjenice i uvećanice - piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga češkog rječnika u kojima su slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
-rastavlja riječi na slogove na kraju retka
-prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
-upotrebljava oznake za mjerne jedinice
-piše u skladu s pravopisnim pravilima:
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
- veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju, nebeskih tijela
-pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
-dvotočka i zarez u nabrajanju
Premasmjernicama pišekratke tekstovejednostavnihstruktura u skladusa zadanom ili
slobodnom temomte uz odstupanjaprimjenjujepravopisna pravilaprimjerenajezičnomu razvoju.
OŠ ČJ A.3.5.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura i razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornoga
teksta.
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
-razlikuje okružje u kojem se govor odvija: obitelj, učionica, pozornica...
-razlikuje privatni i javni govor
-prepoznaje uvod, središnji i završni dio teksta
-oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
-pripovijeda događaje i niže ih kronološki
-oblikuje kratku obavijest i izvješće
-sudjeluje u stvaranju zajedničke stvaralačke priče
-služi se novim riječima povezanima s komunikacijskom situacijom i temom govora
-prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obilježjima u govoru
-primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnoću govora
-točno izgovara riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi (ř, h, ch, ď, ť, ň, y), slogovi (dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě) e suglasnici (d - t, ď - ť, v - f, b - p, s - z, ž - š u sredini i na kraju riječi)
Premasmjernicama govorikratke tekstovejednostavnihstruktura i uzpomoć učiteljaoblikuje uvodni,središnji i završnidio teksta.
OŠ ČJ A.3.6.
Učenik prepoznaje razliku između govora na češkom jeziku pripadnika češke manjine i standardnoga češkoga jezika.
-razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na
-standardnome češkom jeziku i jeziku u svojoj okolini
-opisuje govor pripadnika češke manjine
-govori i piše literarne tekstove na češkom jeziku
-služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika
-prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
Uz pomoć učiteljauočava razlikuizmeđugovora pripadnika češke manjine istandardnogačeškog jezika.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, opis predmeta ili lika, molba, poruka, obavijest, izvješće, vijest, opis predmeta ili lika, čestitka, pismo
Medijski sadržaji: obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který), Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…), Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…), Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v eplých krajích, v chladných oblastech), Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci), Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne), V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…), Protiklady (přídavná jména, slovesa, příslovce… hrubý – jemný, zlobit – být hodný, pozdě – brzy…)
Tijekom usvajanja i razvijanja čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom kontinuirano potiče čitanje i primjenjuje različite tehnike čitanja te organizira aktivnosti kojima se popularizira čitanje.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
-iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
-prepoznaje temu književnoga teksta
-povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
-navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
-uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika
-prepoznaje etičke vrijednosti teksta
-pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
-preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Iskazuje svojazapažanja nakonslušanja/čitanjaknjiževnoga tekstate povezuje temu isadržaj teksta svlastitim iskustvom.
OŠ ČJ B. 3. 2
Učenik čita književni tekst s razumijevanjem i prepoznaje obilježja književnog teksta.
-razlikuje realističnu priču ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz i dječji roman po obliku i sadržaju
-prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta
-odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu, opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
-prepoznaje redoslijed događaja
-povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
-prepoznaje glavne i sporedne likove u priči
-opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru
-razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
-uočava pjesničke slike
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima, emocionalnost i slikovitost teksta
-uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu
-uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost
-zapaža ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
-zapaža brzi i spori ritam u pjesmi
-prepričava književni tekst svojim riječima
-uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
Čita književnitekst, samostalnoodgovara na pitanjai premasmjernicamaprepoznaje obilježjaknjiževnoga teksta.
OŠ ČJ B.3.3.
Učenik uočava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
-uočava i izdvaja vrijednosti koje je uočio u književnome tekstu
-iskazuje što mu je u tekstu lijepo
-uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
-uočava dobre i loše postupke likova
-razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
-prepoznaje pozitivne osobine likova u književnome tekstu
-razgovara s ostalim učenicima o vrijednostima u književnome tekstu
-navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje o vrijednostiknjiževnoga teksta
Premasmjernicamauočava vrijednostiknjiževnoga tekstau odabranimdijelovima teksta sjasno istaknutimvrijednostimaprimjerenorecepcijskimsposobnostima tevlastitomučitateljskom iosobnom iskustvu.
OŠ ČJ B.3.4.
Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
-čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske, gradske ili manjinske knjižnice
-razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
-razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman, basnu, igrokaz
-razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone i služi se njima
-sudjeluje u radionicama i/ili projektima za poticanje čitanja u knjižnici
-izrađuje popis pročitanih knjiga
-redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
-objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
-preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
-razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika
-izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
Izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
OŠ ČJ B.3.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
-uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojimadolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
-nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
-povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
-nadgledajući vlastiti napredak nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-sudjeluje u razgovoru o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom/ hrvatskom jeziku, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanje / čitanje naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.3.1.
Učenik pronalazi podatke u obavijesnome tekstu iz različitih izvora primjerenih dobi učenika.
-izabire i čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima i knjigama za djecu te edukativnim internetskim stranicama
-razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
-prepoznaje različite izvore informacija
-pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima ipotrebama
-uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora
-izdvaja ključne podatke iz teksta
-objašnjava sadržaj teksta
-preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
Premasmjernicamaprepoznaje i izdvajaključne podatke ukratkome tekstuprimjerenomerazvoju čitalačkepismenosti.
OŠ ČJ C.3.2.
Učenik razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima.
-razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
-razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije i zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave ifilma nastalih prema književnome djelu
-prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
-sluša zvučne priče
-opisuje sadržaj edukativnih i interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
-samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
-čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
-kreira kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
Nabraja vrste medija, opisuje medijske sadržaje i izdvaja omiljene medijske sadržaje.
C.3.3.
Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
-posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
-izražava svoje mišljenje o kulturnome događaju
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
Opisuje kulturni događaji koji je posjetio i izdvaja što mu se sviđa i što mu se ne sviđa.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: dječji časopisi, strip za djecu, edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika, isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
Medijski sadržaji: kazališne predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske emisije za djecu, radijske emisije za djecu
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili gradskim ili manjinskim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
U dogovoru sa stručnim suradnikom i po njegovoj preporuci, učitelј planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu pojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti s područja medijske pismenosti te kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30%i Kultura i mediji 30%.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
4. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A. 4. 1.
Učenik razgovara i raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja
-razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
-tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
-razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru s osobama iz školskoga okružja
- razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje
- sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapažanja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
-rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
-izgovara ogledne (prototipne) i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su zvučni i bezvučni suglasnici (b - p, v - f, s - z, š - ž, d - t, ď – ť) u sredini i na kraju riječi.
-točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
-poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Samostalno razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ ČJ A. 4. 2
Učenik aktivno sluša različite vrste tekstova, prepričava slušani tekst te izdvaja ključne podatke.
-sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
-sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
-odgovara na pitanja i postavlja pitanja o slušanome tekstu
-provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
-organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
- služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskom situacijom
-prepoznaje važnost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavlja kontakt očima i mimikom
-točno izgovara riječi
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama
Uz pomoć učitelja govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
OŠ ČJ A.4.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta
-čita s razumijevanjem različite vrste tekstova primjerenih dobi i jezičnomu razvoju
-razlikuje grafičke dijelove teksta i izdvaja važne podatke iz teksta
-analitički čita obavijesne tekstove
-izdvaja ključne riječi iz teksta
-objašnjava temeljno značenje teksta
-objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta
-samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom
-tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke iz teksta i prema smjernicama opisuje temeljno značenje pročitanoga teksta.
OŠ ČJ A.4.5.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
-oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema različitim modelima vođenoga pisanja
-piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja
-piše kraće tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti
-piše prema kompozicijskome planu
-piše bilješke
-provjerava slovopisnu čitkost u pisanju
-prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu
-raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
-piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnojrazini) potrebnom za strukturiranje teksta
-služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
-piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupina tipične za češki jezik
-rastavlja riječi na slogove na kraju retka i rabi pravopisni znak spojnicu
-piše u skladu s pravopisnim pravilima:
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
-točno piše i/y i í/ý u riječima nakon dvojakih ili neutralnih (obojetných) suglasnika (b, l, m, p, s, v, z) u najčešće korištenim „izabranim riječima“ (vyjmenovaná slova)
- veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u zavičaju, nebeskih tijela; pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj; dvotočka i zarez u nabrajanju; pravilno piše pokrate višečlanih naziva; navodi upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnog govora
-piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena primjenjujući pravopisna pravila
-piše oznake za mjerne jedinice
Prema modelu piše kratke tekstove Jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.
OŠ ČJ A.4.6.
Učenik povezuje riječi u sintagmu, rečenicu i tekst jednostavnih struktura uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja.
-usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku- prepoznaje prototipne i česte sinonimne i antonimne
-riječi u tematskim skupinama
-pravilno rabi riječi i strukturira rečenice u zadanome kontekstu- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice
-traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
-razlikuje imenice kojima se imenuje biće i stvar u tekstu- prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima Što netko radi?, Što se događa?
-razlikuje glagole kao riječi koje izriču što tko radi ili što se događa u tekstu
-razlikuje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
-Kakvo je što? i Čije je što?
-pravilno oblikuje jedninu i množinu imenica, umanjenice i uvećanice u govoru i pismu- pravilno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće vrijeme u govoru i pismu
-pravilno upotrebljava riječi za povezivanje rečenica (veznici) prema vlastitome jezičnom razvoju
-funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi u skladu s dinamikom učenja ijezičnoga razvoja
Uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
OŠ ČJ A.4.7.
Učenik objašnjava razliku
između razgovornog
jezika i standardnoga jezika
-razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome češkom jeziku i jeziku pripadnika češke manjine u RH
-opisuje govor češke manjine u Hrvatskoj
-govori i piše literarne tekstove na jeziku manjine
-primjenjuje normu češkog standardnoga jezika u komunikaciji primjerenu jezičnomu razvoju i dinamici učenja
-popisuje riječi tipične za govor češke manjine i sastavlja dječji rječnik- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu češke manjine u mjestu/zavičaju
Uz pomoć učitelja opisuje govor pripadnika češke manjine i prepoznaje razliku u odnosu na standardni češki jezik te uočava važnost učenja češkog jezika i pozitivnoga odnosa prema jeziku pripadnika nacionalne manjine.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: književni i obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi: bilješka, dnevnik, pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu, slikovit i stvaran opis predmeta ili lika, obavijest, izvješće, tekst čestitke i razglednice, pismo, SMS poruka, poruka elektroničke pošte, sažetak, opis
Lingvometodički tekstovi primjereni jezičnom razvoju kojima se potiče organizirana i spontana rasprava i govorno oblikuje izričaj
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj potiče aktivnosti za međusobno razgovaranje i komunikaciju i priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
V restauraci (jídelní lístek, objednávání), Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče), Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování), Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?), Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet, podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky), Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit), Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…), Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím), Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?), Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme), Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, kříž-křížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
Pri odabiru tekstova valja poštovati jezični razvoj i interese učenika s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik.
Tijekom kontinuiranog razvijanja čitalačkih vještina učitelj surađuje sa stručnim suradnikom knjižničarom i obrađuje teme iz područja knjižničnog, informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja i potiče čitalačke kompetencije kao ključne vještine za cjeloživotno obrazovanje.
U pisanom izražavanju učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.4.1.
Učenik izražava svoj doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom
-izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom
-iznosi svoja zapažanja o književnome tekstu
-razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
-povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom
-povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
-objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
-preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči i sl.
Objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
OŠ ČJ B.4.2.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
-zamjećuje i objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza i dječjeg romana
-odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu
-odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
-samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih na postavljeno pitanje
-prepoznaje temu književnoga teksta
-prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis, pripovijedanje
-prepoznaje redoslijed događaja u priči
-prepoznaje glavne i sporedne likove
-povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
-određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
-objašnjava postupke likova i događaje u pročitanome književnom djelu
-prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnog teksta
-prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
-prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi i pjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
-prepričava sadržaj pročitanoga djela
-prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom, stripom i pokretom
-iskazuje sadržaj književnog teksta iz perspektive drugoga lika
-pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
-preoblikuje fabularni tijek pročitanoga književnoga teksta
-izražajno čita književne tekstove
-razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova
-objašnjava razliku između književnoga i neknjiževnog teksta iste tematike
Čita s razumijevanjem književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prepoznaje obilježja književnoga teksta.
OŠ ČJ B.4.3.
Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
-iskazuje i objašnjava svoje mišljenje s obzirom na uočene
-vrijednosti u književnome tekstu
-razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u književnome tekstu
-izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili
- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
-izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima
-prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
-uočava dobre i loše postupke likova
-razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
-navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
Prepoznaje i navodi vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
OŠ ČJ B.4.4.
Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
-svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne knjižnice
-razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
-razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman
-razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone
-sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici
-izrađuje popis pročitanih knjiga
-redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
-objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
-preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
-razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika
-izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
Samostalno
izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
OŠ ČJ B.4.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
-uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
-nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
-povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
-nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom / hrvatskom jeziku, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju i kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (klipove), crta i piše slikovnicu i sl.
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanje / čitanje naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.4.1.
Učenik izdvaja ključnu poruku ili podatak u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika
-izabire i čita tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i edukativnim internetskim stranicama
-razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija
-razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
-prepoznaje ključni podatak u tekstu
-izdvaja ključne podatke u tekstu
-objašnjava podatke iz teksta
-pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama
-objašnjava i uspoređuje informacije iz različitih izvora te iskazuje mišljenje o izdvojenim podatcima
-iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu
-preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
Prema smjernicama prepoznaje i izdvaja ključne podatke u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
OŠ ČJ C.4.2.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te obrazlaže mišljenje o
njima.
-razlikuje vrste medija primjerene djeci
-izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njima iskazuje i obrazlaže svoje mišljenje o medijskim sadržajima
-gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
-pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
-razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije
-zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
-prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
-sluša zvučne priče
- služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
-čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
-iskazuje i obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima
Nabraja različite vrste medija, izabire i opisuje medijske sadržaje te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
OŠ ČJ C.4.3.
Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
-posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima
- razlikuje kulturne događaje
-razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- iznosi svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
Prema smjernicama opisuje kulturni događaj te iskazuje mišljenje o kulturnome događaju.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika, obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama i tiskovinama; isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
Izvori informacija: školska knjižnica, stručnjaci i predavači, gradska knjižnica i knjižnica manjinske udruge;
Medijski sadržaji: dječji časopisi, novine, kazališne predstave za djecu, animirani, igrani i dokumentarni filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili drugim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine namijenjeni djeci
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom, učitelj planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu pojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i medijske pismenosti te provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30%i Kultura i mediji 30%.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Osnovna škola Češki jezik – model A –
5. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
-razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
-razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija
-koristi se različitim govornim činovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom
-vodi dijalog, telefonski razgovor, ostavlja poruku na telefonskoj sekretarici
-raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objašnjava svoje mišljenje
-aktivno sluša sugovornika pokazujući to neverbalnim znakovima: kimanjem glave, gleda sugovornika u oči
-služi se elementima neverbalne komunikacije: mimika, geste
-razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
-točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-čita tekst i izdvaja ključne riječi da bi razumio značenje teksta u cjelini
-odgovara na postavljena pitanja o pročitanome tekstu
-postavlja pitanja o čitanome tekstu
-piše kratke bilješke na temelju ključnih riječi
-prepričava čitani tekst uz pomoć zabilježenih ključnih riječi i bilježaka
-objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
-služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnikaizražajno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote
-prepoznaje i uočava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Premasmjernicama čitatekst srazumijevanjem,izdvaja ključneriječi i uočavasastavne elementegrafičke struktureteksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: izvješće, uputa: slikovni prikaz podataka
ČJ.OS.A.5.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
-piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
-postavlja plan pisanja teksta
-planira dijelove teksta kronološkim redom
-povezuje rečenice u tekst rabeći ogledne veznike i vezne riječi
-rabi jednostavne rečenične strukture
-služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi kao dijelom aktivnoga rječnika
-piše u skladu s pravopisnom normom:
-točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
-točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
-točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
-točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
-točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
-piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
-oglednim i čestim pridjevima – ský,
--cký, -čký
-- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju);
-razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike
-prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
-piše u skladu s gramatičkom normom
-koristi točne oblike imenica
-koristi Češki pravopis, Češki rječnik i Češko – hrvatski rječnik
-piše s potrebom i zadovoljstvom
Uz pomoć učiteljaoblikuje i piše tekstjednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste:opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu;isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku);dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS poruka)
ČJ.OS.A.5.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatička znanja o imenicama na oglednim i čestim primjerima.
-razlikuje u riječima korijen riječi, prefiks i sufiks.
-razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
-prepoznaje imenice, razlikuje opće i vlastite imenice
-određuje muški, ženski i srednji rod imenica i kategoriju životnosti i neživotnosti
-razlikuje jedninu i množinu imenica
-uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
-razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe u češkom jeziku
-poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
-primjenjuje sklonidbu imenica prema obrascima
-imenice koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govoru i pismu
-prepoznaje pridjeve i razlikuje tvrde i meke pridjeve
-prepoznaje veznike i njihovu funkciju u rečenici
-prepoznaje glagole i razlikuje osobu, broj i vrijeme, točno koristi glagolska vremena
-povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
-koristi jednostavne veznike i vezne riječi prema potrebi ih zamjenjuje
-uočava da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
-uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
Prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i veznike i razlikuje premasmjernicama rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme e primjenjujemorfološko znanje o imenicama u oblikovanju teksta na oglednim i čestim primjerima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, glagoli i veznici
Morfološke kategorije: broj, padež, lice, stupanj, vrijeme, obrasci sklonidbe imenica
ČJ.OS.A.5.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
-učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
-objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
-objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor
-tuđice zamjenjuje češkim riječima
-prikuplja i objašnjava neologizme
-razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
-služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
-tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
-uočava razliku između standardnog češkog govora, razgovornog češkog jezika i govora Čeha u Hrvatskoj
-prepoznaje češke neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
Uočava različiteodnose međuriječima i opisujepremasmjernicamanjihovo značenje upoznatimkontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik
Domena B - Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.5.1.
Učenik obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta.
-izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
-izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst i pomoć u usmjeravanju svoje pozornosti na događaje, likove i određene pojedinosti
-uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
-pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim doživljajem
-pokazuje empatiju: razumijevanje značenja i važnosti emocija te ponašanja književnih likova u književnome tekstu
-razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
-uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja književnoga teksta
-stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu: razumijevanje književnoga teksta na temelju fantazijskoga mišljenja, tj. zamišljanja
-čita iz užitka
Opisuje vlastitiemocionalnidoživljajknjiževnoga tekstai izdvaja ono štoga se najvišedojmilo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.5.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog eksta i izražava vlastiti literarni doživljaj.
-- razlikuje izražavanje u prozi i u stihu
-- razlikuje različite vrste umjetničkih i neumjetničkih tekstova
-u jednostavnijoj analizi književnog teksta koristi osnovne literarne pojmove
-obrazlaže razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
-razlikuje temeljna žanrovska (poetska, prozna, dramska) obilježja na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafička obilježja) i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
-pokazuje zanimanje za zvučnost i ritmičnost poezije, za priču i likove (pripovijedanje o događajima), za sceničnost dramskoga teksta
-tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku
-razlikuje bajku i basnu od ostalih pripovjednih vrsta – priča
-objašnjava vlastiti literarni doživljaj (vlastite mentalne predodžbe o tekstu oblikovane na temelju doživljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije između teksta i čitatelja)
Opisuježanrovska obilježjaknjiževnoga tekstai izražava vlastiti literarni doživljaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe i objašnjava uočene ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom.
-stvara vizualne i akustične prezentacije književnoga teksta
-poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke
-komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja
-uočava i objašnjava problematiku književnoga teksta
-uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
-prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta
Objašnjava premasmjernicamavlastito mišljenje oknjiževnometekstu na temeljuiskustva o svijetuoko sebe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), basna, bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz, strip
ČJ.OS.B.5.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
-izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
-obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
-uočava emocionalni aspekt čitanja koji uključuje nade, strahove i napetost što proizlazi iz poistovjećivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
-dijeli vlastito čitalačko iskustvo: sastavlja zajednički popis izabranih književnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti / nepopularnostiknjiževnih tekstova
-razvija čitalačke navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjemrazličitih žanrova
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.5.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
-sastavlja plan pripovijedanja i na osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
-stvara vlastite literarne tekstove istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu jebliska nadgledajući vlastiti napredak
-nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnimuređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom nasamovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,originalnost i stvaralačko mišljenje
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.5.1.
Učenik razlikuje izvore informacija i pronalazi potrebne informacije.
-razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
-pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama koristeći i češke izvore informacija
-izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
-služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
-ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
-provjerava točnost informacija
-citira izvor informacija
Razlikuje izvoreinformacija i koristise premasmjernicamarazličitim izvorimau traženjuinformacija uskladu spojedinačnimzadatkom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
ČJ.OS.C.5.2.
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
Preporučeni izvan učionički sadržaji:
-posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
-odlazak u kino i kinoteke
-posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
-posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
-poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
-razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u Ivanovom Selu
-prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture ili Žetvenih svečanosti
-uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Na poticaj izabirei posjećujekulturne događajeu skladu svlastitiminteresima te ih uspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
6. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, te ih povezuje s poslušanim i pročitanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
-razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikuluma
-razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
-raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
-raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili slušanom tekstu i razlučuje bitno
-aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
-parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
-bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
-traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko - češkog rječnika
-točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
-razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
-točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred poglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
-točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
-točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
-točno intonira rečenice- razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
-poštuje pravila uljudnoga ophođenja
-komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
Razgovara premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: razgovor na temu, izlaganje na temu, uvjeravanje, nagovaranje
Popis predloženih tema je u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.A.6.2.
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne riječi, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta u cjelini.
-razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
-aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
-traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu
-traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
-parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
-samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
-sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu
-objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
-uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
Parafrazira isažima slušanitekst premasmjernicama i objašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće),upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.6.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
-razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
-opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
-povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organizirangovor rabeći ogledne veznike i vezne riječi
-niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročno-posljedične veze
-vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
-primjenjuje govorničke vještine: pravi stanke između dijelova govora iusklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima
-razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
-točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred oglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
-točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena
-točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline
-točno intonira rečenice
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
Oblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje uzpomoć učiteljaglavne misli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne riječi, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
-razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
-uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
-prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
-pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
-razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini
-prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
-objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
-traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
-razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Čita tekst srazumijevanjem,razlikuje premasmjernicamapodatke u tekstuprema važnosti iobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, izvješće, sažetak, uputa, slikovni prikaz
ČJ.OS.A.6.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
-piše pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s različitih gledištapostavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve- planira dijelove teksta kronološkim redom i s vidljivim uzročno-posljedičnim vezama
-izabire podatke i oblikuje ih u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice
-rabi jednostavne rečenične strukture
-piše u skladu s pravopisnom normom:
-točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi, koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
-točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred oglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
-točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
-točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjmenovaná slova) i riječima s njima srodnim
-točno piše i/y i í/ý u nastavcima imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva nakon alternativnih (obojetných) suglasnika
-piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
-piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju)
-piše zarez odvajajući usklik od ostatka rečenice
-piše pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
-piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
-točno piše interpunkciju upravnog govora
-razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike, prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
-piše u skladu s gramatičkom normom
-točno piše oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
-točno piše oblike glagola u svim glagolskim vremenima osim u prošlom vremenu
-koristi Češki pravopis
-piše s potrebom i zadovoljstvom
Uz pomoć učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (stvaralačkoprepričavanje, prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje),obavijesni (obavijest, poziv, izvješće, izjava); dopisivanje; blog
ČJ.OS.A.6.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatička znanja na oglednim i čestim primjerima.
-razlikuje korijen riječi, prefiks i sufiks.
-razlikuje priloge, prijedloge, veznike, čestice i uzvike uočavajući da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
-razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
-točno koristi sve oblike imenica
-prepoznaje sve vrste riječi
-razlikuje tvrde, meke i posvojne pridjeve
-uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
-razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe pridjeva u češkom jeziku
-poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
-primjenjuje sklonidbu pridjeva prema obrascima
-pridjeve koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govori i pismu
-razlikuje vrste zamjenica i koristi točne oblike zamjenica u govoru i pismu
-razlikuje vrste brojeva i koristi točne oblike brojeva u govoru i pismu
-točno koristi sve oblike glagolskih vremena osim prošlog vremena
-povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
-razlikuje jednostavnu rečenicu i složenu rečenicu, pretvara jednostavnu rečenicu u složenu rečenicu
-uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
Izdvaja premasmjernicamaogledne i česte oblike pridjeva, zamjenica i i brojevaprimjenjuje ih uoblikovanju teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: broj, padež, lice, stupanj, vrijeme, obrasci sklonidbe imenica i pridjeva
ČJ.OS.A.6.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
-učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
-objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
-objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor- tuđice zamjenjuje češkim riječima
-prikuplja i objašnjava neologizme
-razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
-tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
-razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
-uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
-razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
-objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
-svrhovito se služi češkim jezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Uočava različiteodnose međuriječima i opisuje premasmjernicamanjihovo značenje upoznatimkontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, višejezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik
Domena B – Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.6.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva i stavove u vezi s pročitanim tekstom.
-izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
-povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
-stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
-izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnogaiskustva čitatelja (spoznajna i etička funkcija književnosti, npr. proživljava nešto što ne može doživjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizičkom okružju)
-razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanjasebe samoga i drugih ljudi
-čita iz užitka
Opisuje vlastitepredodžbe iiskustva teiskustva izrečena uknjiževnometekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.6.2.
Učenik obrazlaže značenje književnog teksta na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i književno-teorijskog znanja.
-postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
-oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta: povezanost teme i motiva
-razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
-uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija
-prepoznaje stilska izražajna sredstva epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
-uočava dramski sukob kao temelj dramske radnje
-procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: što je primjereno, prihvatljivo ponašanje
Obrazlaže premasmjernicamaznačenjeknjiževnoga tekstai vlastitim riječimaoblikuje smisaoknjiževnoga tekstavodeći se vlastitimčitateljskimiskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.6.3.
Učenik prosuđuje književni tekst, objašnjava uočene ideje i problematiku i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
-uočava etičku razinu književnoga teksta
-uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje,uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
-opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
-razlikuje doslovno i preneseno značenje
-prepoznaje različite modele ponašanja likova
-prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
-čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
Obrazlaže vlastitomišljenje o tekstudokazima iz tekstai iznošenjemargumentiranihzapažanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.6.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta, argumentirano ga prosuđuje i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
-izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
-obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
-povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom
-razumije motive drugih i drukčijih
-uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu, viđenje stvari s drugih gledišta
-objašnjava čitalačke sklonosti i utjecaj na čitalački ukus
-uvažava različite ukuse pri izboru književnih tekstova
-argumentirano preporučuje književni tekst drugima
Obrazlaže razlogevlastitoga izboraknjiževnoga tekstau skladu svlastitiminteresima iiskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.6.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
-stvara vlastite literarne tekstove na zadanu temu
-sastavlja plan pripovijedanja i ne osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim nadgledajući vlastiti napredak
-nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike, besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
-izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.6.1.
Učenik razlikuje izvore informacija, pronalazi i izabire informacije iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost.
-pronalazi informacije u različitim češkim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.)
-pronalazi potpune i provjerene informacije
-provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
-izabire potrebne informacije u različite svrhe
-uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i
izabire ih prema korisnosti- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
citira izvor informacija
Izabire premasmjernicamapotrebneinformacije iz višeizvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, vrednuje ih, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
-Preporučeni izvanučionički sadržaji:
-posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja
-organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
-odlazak u kino i kinoteke
-posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
-festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
-poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
-Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
-razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
-Ivanovom Selu
-prati manjinske manifestacije poput Žetvenih svečanosti
-uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Na poticaj izabirei posjećujekulturne događaje
u skladu svlastitiminteresima te ihuspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
7. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.7.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima, izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese te ih povezuje s pročitanim ili odslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila kulturnog ophođenja.
-razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
-razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika,vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
-raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlažesvoje mišljenje
-raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanomeili odslušanom tekstu i razlučuje bitno
-aktivno sluša sugovornika (pokazuje to neverbalnim znakovima te podržavakomentarima)
-parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanjerazgovora i rasprave
-traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi
-točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
-točno govori glagolske oblike u svim vremenima, u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
-razgovijetno govori , primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (poštuje pravila uljudnoga ophođenja, izbjegava nasilnu komunikaciju)
Učenik razgovara premasmjernicama ovlastitiminteresima,povezuje ih spročitanim iposlušanimtekstovima,primjenjujevještine aktivnogaslušanja i poštujepravila uljudnogaophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: razgovor na temu, izlaganje na temu, uvjeravanje, nagovaranje
Popis predloženih tema je u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.A 7.2.
Učenik govori i prepričava tekstove jednostavnih pripovjednih sadržaja i opisnih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama.
-razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje koje je usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
-aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima (podržava komentarima i neverbalnim znakovima)
-traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu
-parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje tekstau cjelini
-samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
-sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
-uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje irazumijevanje teksta
Učenik samostalnoparafrazira i sažimaslušani tekst i
premasmjernicamaobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik aktivno sluša tekst, podatke ili činjenice sažima u bilješke i objašnjava značenje teksta.
-razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
-opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
-povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organizirangovor rabeći ogledne veznike i vezne riječi
-niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročnoposljedične veze
-vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
-primjenjuje govorničke vještine (pravi stanke između dijelova govora iusklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije, uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima poruka)
-točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
-točno govori glagolske oblike u svim vremenima, u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
-razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (točno izgovara česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou)
Učenik oblikuje i govoripripovjedne iopisne tekstovejednostavnihstruktura tepovezuje uzpomoć učiteljaglavne misli i važnepojedinosti uskladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće),upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.7.4.
Učenik čita ekst s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini.
-razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
-uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
-prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
-pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
-razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
-samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini -prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
-služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
-objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
-razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Učenik uz pomoć učiteljaoblikuje i pišetekst jednostavnihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, izvješće, sažetak, uputa, slikovni prikaz
ČJ.OS.A.7.5.
Učenik oblikuje tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu, pri tome primjenjuje jezična znanja o glagolskim oblicima i o sintaktičkom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima.
-primjenjuje stečena morfološka znanja
-glagolske oblike u svim vremenima, u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
-pravilno piše glagole i u prošlom vremenu
-objašnjava rečenično ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje osnovno jezično znanje
-opisuje rečenicu kao gramatičku jedinicu neovisnu o kontekstu
-objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
-opisuje rečenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu
-objašnjava komunikacijsko ustrojstvo rečenice: tema, tj. dio koji ovisi o kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi novu obavijest) na oglednim i čestim primjerima
-stvara tekst razumijevajući rečenično ustrojstvo
-piše u skladu s pravopisnom normom:
-točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
-točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
-točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno
-piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
-točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
-točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
-piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
-piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe)
Učenik oblikuje tekstove i izdvaja premasmjernicamaogledne i česteglagolske oblike.
Učenik opisuje gramatičko (sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na oglednim i čestim primjerima te oblikuje tekst na temelju sličnih primjera.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: glagolska vremena, načini i vidovi
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
-učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
-objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
-objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor- tuđice zamjenjuje češkim riječima
-prikuplja i objašnjava neologizme
-razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
-tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
-razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
-uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
-razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
-objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
-svrhovito se služi češkim jezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Uočava različiteodnose međuriječima i opisuje premasmjernicamanjihovo značenje u kontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, višejezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik, narječje
Domena B – Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.7.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva, doživljaje i stavove te ih uspoređuje s književnim tekstom, tj. djelom.
-povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
-stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
-izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga iskustva čitatelja
-razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja sebe samoga i drugih ljudi
-čita iz užitka
Učenik opisuje vlastitepredodžbe iiskustva teiskustva izrečena uknjiževnometekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.7.2.
Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta, tj. djela i samostalno rezonira smisao književnoga teksta, tj. djela na osnovu vlastitoga čitateljskoga iskustva i znanja iz poznavanja teorije književnosti.
-postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
-oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta (povezanostteme i motiva)
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme iprimjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
-uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja,asonanca, aliteracija,
-prepoznaje i razlikuje stilska izražajna sredstva: epitet, metafora, simbol, anafora, refren, personifikacija, kontrast, apostrofu i refren
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metafora, simbol, personifikaciju, kontrast, apostrofa i refren
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.7.3.
Učenik prosuđuje izabrani književni tekst, povezuje ga s vlastitim iskustvom, tj. doživljajem te obrazlaže vlastite stavove vezane uz izabrani i pročitani tekst.
-uočava etičku razinu književnoga teksta
-uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
-opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
-razlikuje doslovno i preneseno značenje
-prepoznaje različite modele ponašanja likova
-procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti (što jeprimjereno, prihvatljivo ponašanje)
-prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
-čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
-izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik obrazlaže vlastitomišljenje o tekstudokazima iz tekstai iznošenjemargumentiranihzapažanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstne vrste: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, romanca, mit, legenda, pripovijetka, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, kriminalistički roman, znanstveno fantastični roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.7.4.
Učenik, potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja, samostalno i stvaralački se izražava prema vlastitim željama, osjećajima, stavovima i interesima.
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
-nudi rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel, fotoaparat, snimač zvuka i slike, besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje te razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i medij
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.7.1.
Učenik samostalno izabire informacije iz različitih izvora (časopis, internet) te provjerava njihovu korisnost i točnost koje su bitne za rješavanje postavljenih zadataka
-pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima ipotrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temikoja ga zanima i sl.)
-pronalazi potpune i provjerene informacije- provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčanepodatke, izražavanje postotcima)
-izabire potrebne informacije u različite svrhe
-uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima iizabire ih prema korisnosti
-ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
-citira izvor informacija
Učenik izabire premasmjernicamapotrebne informacije iz višeizvora u svrhudonošenjazaključaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.
-objašnjava svoju reakciju na medijski tekst
-objašnjava zašto bi različiti primatelji i pošiljatelji (dječaci, djevojčice, odrasli,pripadnici treće dobi te različite kulturne grupe) mogli različito reagirati na više različitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije,
„sapunice“,videoigre koje simuliraju utrke i sl.)
-navodi primjere različitih reakcija tinejdžera i njihovih roditelja na višerazličitih medijskih tekstova
-pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledanogfilma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su čitateljipojedinih časopisa; gledatelji pojedinih TV programa i sl.)
-prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvučnih znakova u različitim filmovima i kazališnim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjeće bijele i crne boje može sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne)
-opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku sa svrhom prenošenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja se ponavlja u filmu često služi za prijenos neke neverbalne poruke, naglašavanje ili produživanje neke važne scene i sl.; također, u kazališnoj se predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se postigao učinak na publiku
Učenik opisuje uz pomoćučitelja različitopredstavljanje istihmedijskih sadržaja sa svrhom utjecajana razvoj mišljenjai stavova.
ČJ.OS.C.7.3.
Učenik samostalno vrednuje kulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećuje u fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
-posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
-odlazak u kino i kinoteke
-posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
-poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
-Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
-razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
-Ivanovom Selu
-prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
-uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Učenik na poticaj izabirei posjećujekulturne događajeu skladu svlastitiminteresima te ihuspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
8. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.8.1.
Učenik govori, razgovara i raspravlja u skladu sa svrhom govorenja, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
-razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
-primjenjuje različite obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika,vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođenirazgovor
Učenik aktivno sluša tekst, prosuđuje značenje teksta u cjelini i povezuje ga sa stečenim znanjem i iskustvom pri čemu iznosi konkretne, tj. argumentirane primjere.
-razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje (usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba i sadržajno slušanje, usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka)
-aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: parafraziranjemi neverbalnim znakovima
-razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
-razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu
-uspoređuje slične podatke u slušanome tekstu
-pojednostavnjuje složene podatke u slušanome tekstu organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
-donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta u cjelini objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnikom/rječnicima
-objašnjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadržajemslušanoga teksta
Učenik aktivno slušatekst, izvodizaključke oslušanome tekstupremasmjernicama iobjašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-tekstovi: znanstveno-popularno predavanje, vijest, radijska i televizijska emisija
ČJ.OS.A.8.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih, opisnih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama i planu te obrazlaže vlastito mišljenje i stavove
-određuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu
-oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljačke tekstoveprema planu
-obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi ivlastitim iskustvom
-izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualnapomagala
-primjenjuje govorničke vještine: mijenja rečeničnu intonaciju, usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: primjereno drži ruke, umjereno se kreće
-razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď, ť, ň i dvoglas ou, eu, au- uvažava tuđa stajališta i mišljenja
-poštuje pravila uljudnoga ophođenja
Učenik oblikuje i govoritekstove složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće),upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.8.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, prosuđuje i tumači značenje teksta u cjelini, izvodi zaključke i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
-objašnjava svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
-uočava slikovne elemente i grafičku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja o temi koju proučava i predviđa sadržaj nadolazećega teksta
-izvodi zaključke na temelju jednoga ili više dijelova čitanoga teksta
-donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao čitanoga teksta u cjelini
-razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
-pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta
-organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
-objašnjava svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom
-objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnikom/rječnicima
-objašnjava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju
Učenik premasmjernicama čita
tekst srazumijevanjem,izvodi zaključke opročitanometekstu i objašnjavaznačenje teksta ucjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: znanstveno-popularni članak, vijest, prikaz, tablični prikaz podataka
ČJ.OS.A.8.5.
Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama. Pri tome primjenjuje stečena pravopisna i morfološka znanja i znanja iz sintakse.
-ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljšanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
-piše u skladu s pravopisnom normom:
-točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
-točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
-točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
-točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
-točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
-točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
-piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
-piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
-koristi pravilne morfološke oblike svih vrsta riječi
-objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
-objašnjava rečenice po sastavu: jednostavne i složene rečenice
-točno piše zarez
-piše ogledne i česte kratice i pokrate
-piše s potrebom i zadovoljstvom
Učenik prema modeluoblikuje i pišetekst složenihpripovjednih iopisnih struktura uskladu s temom iprema planu s većim brojem grešaka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: obrasci sklonidbe, stupnjevanje, glagolska vremena, načini i vidovi
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima, samostalno istražuje informacije o tekstnim vrstama i događajima važnima za razvoj češkog jezika.
-razlikuje sinonime, homonime i antonime i koristi širok fond riječi
-razlikuje standardni i nestandardni jezik (obecná čeština, nářečí, slang, argot)
-stavlja u odnos razvoj češkog jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
-objašnjava pojmove dvojezičnosti
-upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj češkog jezika
-istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
-prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih jezičnih kultura
Učenik prema smjernicama istražuje informacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-sinonimi, homonimi, antonimi, standardni i nestandardni jezik, narječje, slang, argot,
Domena B – Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.8.1.
Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova, e tumači utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima.
-povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku oknjiževnome tekstu
- razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice tevlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu
- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u svojemokružju
-uočava utjecaj književnih tekstova na poimanje vlastitih osjećaja i osjećajaprema drugim ljudima
-uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
-stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
-čita iz užitka
-izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik objašnjavautjecaj književnihtekstova nastvaranje mišljenjao sebi te nastvaranje vlastitihmentalnihpredodžaba.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.8.2.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitog čitateljskoga iskustva , iz konteksta i usporedbe s drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
-imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja (različiti učenici različito čitaju isti tekst)
-uočava strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija književnoga teksta;stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesnički oblik; dijalog, monolog,didaskalije i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja)
-razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. licu) od autora
-opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitateljana specifičnosti u književnome tekstu
Učenik opisuje književnitekst i premasmjernicamaotkriva njegovo značenje sobzirom nažanrovska obilježjai vlastitočitateljskoiskustvo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metafora, simbol, personifikaciju, kontrast, apostrofa i refren
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.8.3.
Učenik vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja vezana s pročitanim tekstom, kritički vrednuje književni tekst i povezuje ga s vlastitim književnim iskustvom.
-vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih sprethodnim znanjem
-interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta
-uočava višeslojnost književnoga teksta- tumači dublje značenje književnoga teksta
-uočava autorove poruke u književnome tekstu
-objašnjava uzroke i posljedice u književnome tekstu
-uočava veze i odnose u književnome tekstu uspoređuje djela slične tematike
-zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
-objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanjenjegovih stavova i vrijednosti
Učenik oblikuje stavove,objašnjava vlastitomišljenje i povezuje ga sdokazima nakojima ga temelji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, romanca, mit, legenda, pripovijetka, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, kriminalistički roman, znanstveno-fantastični roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.8.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja, argumentirano prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i promišlja o njegovoj svrsi, obilježjima pripadajućega žanra i autora. drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
-izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
-uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenog autora
-obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
-obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
-objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
-stvara zajednički popis književnih tekstova po kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
Učenik objašnjavavlastiti izborknjiževnoga tekstas obzirom natematiku, likove inačine izlaganja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.8.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu , ali je potaknut i usmjeravan različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
-nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
-raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
-pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
-vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
-stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
-koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
-razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.8.1.
Učenik organizira izabrane informacije iz različitih izvora radi rješavanja problema u određenoj situaciji te vrednuje informacije i izvore informacija koje povezuje u odabrane informacije s postojećim znanjem radi rješavanja problemske situacije.
-izabire relevantne izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom
-uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti,točnosti i autorstva
-selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora
-koristi se informacija poštujući intelektualno vlasništvo
-predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranihinformacija
-razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
-analizira različita značenja tekstova
-uočava predrasude i stereotipe
-citira izvor informacija služi se različitim priručnicima prema svojim interesima i potrebama
Učenik organizira premasmjernicamaizabraneinformacije izrazličitih izvora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: dnevnik, novinski članak, letak, natuknica u različitimpriručnicima
ČJ.OS.C.8.2.
Učenik u skladu s razinom znanja obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
-objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi još mogao biti zanimljiv i koristan
-uspoređuje reakcije različitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, naforumima i društvenim mrežama
-objašnjava zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, nacionalnosti,društvenoga statusa i sl. mogli različito reagirati na različite medijske tekstove
-obrazlaže različito poimanje istoga teksta u različitih primatelja
-suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenojdiskriminaciji te suzbija govor mržnje
-razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih priloga časopisu
-objašnjava kako se različitim postupcima, tehnikama i izražajnim sredstvimaoblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr.učenik zapaža naglašeno reklamiranje modnih i kozmetičkih proizvoda ilitematsko predstavljanje odjeće i obuće nizom fotografija u časopisima)
-tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
Učenik objašnjavapozitivan inegativan utjecajrazličitih medijskihtekstova na razvojstavova ivrijednosti ciljanetinejdžerskepublike.
ČJ.OS.C.8.3.
Učenik samostalno vrednuje kulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećuje u fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
-posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
-odlazak u kino i kinoteke
-posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
-poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
-Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
-razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
-Ivanovom Selu
-prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
-uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških besedaopisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta
-obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim iekonomskim okružjem (npr.
biografije poznatih koje prikazuju društvenu iekonomsku raslojenost)- tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj.
-kao objekte divljenjaili osude izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
-izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o o pularnokulturnim tekstovima u skladu sdosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura
-uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
-poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
-Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
-razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
-Ivanovom Selu
-prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
-uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Učenik na poticaj izabirei posjećujekulturne događajeu skladu svlastitiminteresima te ihuspoređuje svlastitimiskustvom,stavovima ivrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
Srednja škola Češki jezik – model A - 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.1.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi po izboru. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom, izvodi zaključke.
- govori tekst na odabranu ili zadanu temu iz svakodnevnog života, - izražava svoje mišljenje, stavove, emocije,-pokazuje sposobnost prikladnog jezičnog ponašanja u raznim komunikacijskim situacijama i s različitim sugovornicima - razvija aktivan rječnik, - poštuje morfosintaktičke strukture i žanrove funkcionalnih stilova.
Prema smjernicama razgovara i/ili raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, ispisuje glavnu poruku iz teksta.
- razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove,
-interpretira književne tekstove,
-razgovora o zadanom cilju,
-objašnjava svoje stavove,
-obogaćuje aktivni rječnik,
-ispisuje glavnu poruku iz teksta i diskutira o njoj,
-izvodi zaključke.
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.3.
Učenik piše opisni srednje dug tekst na temu iz pročitanoga djela.
- piše srednje dug tekst uz smjernice na zadanu temu iz pročitanog djela, -koristi jezične zakonitosti te znanje iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova.
Prema smjernicama oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu emu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova, koristeći jezične zakonitosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.4.
Učenik čita s razumijevanjem složenije upućivačke tekstove e odabire i ispisuje glavne informacije.
- razumije složeniji pisani tekst - prepoznaje glavne značajke teksta - odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenije upućivačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.5.
Učenik piše pripovjedne tekstove, subjektivno i objektivno iznosi događaje.
-piše pripovjedne tekstove, -razlikuje subjektivno od objektivnog pripovijedanja, -subjektivno iznosi događaje, -objektivno iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektivno iznosi događaje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.6.
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti pri tvorbi teksta.
-samostalno piše srednje dugi ekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim morfosintaktičkim strukturama pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.1.1.
Učenik opisuje svoje doživljaje prema književnom tekstu i obrazlaže svoj stav.
-izražava i opisuje utiske i dojmove koje je na njega ostavio pročitani tekst,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim postupcima,
-obrazlaže kako bi on ( i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj samostalno opisuje svoje doživljaje i stavove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.2.
Učenik ispisuje iz književnog teksta informacije, usmeno ga interpretira, pri čemu koristi svoje znanje i iskustvo iz teorije književnosti i stilistike.
-ispisuje informacije za interpretaciju teksta,
-određuje književnu vrstu, žanr, kompoziciju i stilska obilježja teksta,
-ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive,
-imenuje jezično stilska izražajna sredstva.
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela, -interpretira tekst, tj. tumači ga, -kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.4.
Učenik čita različite tekstove i uspoređuje ih prema obilježjima funkcionalnih stilova.
-navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova, -prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova, -uvrštava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određeni funkcionalni stil.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.5.
Učenik ispisuje iz teksta povezanost obilježja pripadajućeg književnog smjera s društveno povijesnim razdobljem.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera, -navodi osnovna obilježja književnog razdoblja.
Prema smjernicama opisuje društveno-
povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.6.
Učenik uspoređuje (usmeno /pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela, --uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja, -otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog djela, gledatelju filma nije dostupan, -uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi/kazališnom djelu.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnje karakteristike likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.7.
Učenik interpretira književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima, -primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta, -osmišljava prezentaciju o samom autoru, -raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora i ističe što mu se sviđa/ne sviđa.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju, interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnoga života.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
Na poticaj se samostalno izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnog života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora, -izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora, -iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove i jezik.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.10.
Učenik uspoređuje i komentira različita izlaganja iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoja zapažanja o različitoj obradi iste teme kod različitih autora, -navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje, -izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora, -izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivije obrađena tema i analizira ih.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.1.1.
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, elektroničkih izvora, časopisa.
-odabire informacije u skladu sa izvršenjem zadatka i prema svojim interesima,
-provjerava valjanost informacija,
-izabire nepristrane informacije,
-uočava izvore sa najpotpunijim informacijama.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.2.
Učenik se pravilno izražava, slijedeći informacije putem medija.
-odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka,
-provjerava valjanost informacija,
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji usvajanjem potrebnih medijskih poruka.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.3.
Učenik izražava usmeno svoje dojmove samostalno odabranog kulturnog događaja, izabire momente koji su najviše na njega utjecali i opisuje ih.
-izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam.
Na poticaj se samostalno izražava o odabranom kulturnom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.4.
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz provjerenih elektronskih izvora.
-samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti,
-provjerava njihovu vjerodostojnost,
- praktično ih koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 2. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.2.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili aktualnoj temi. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara prema obrascima grupnog razgovora: rasprava, uvjeravanje, argumentiranje,
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom,
-obrazlaže svoje stavove, mišljenje, emocije,
-služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu,
- govori u skladu s pravogovornim pravilima,
- procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru.
Prema smjernicama razgovara i/ili raspravlja radi
razmjene informacija i u skladu s komunikacijskomsituacijom i komunikacijskim bontonom, raspravlja u skladu sa odabranom temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, komentira i povezuje informacije i ključne pojmove iz eksta e po vlastitom izboru oblikuje novi tekst.
- aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane medijima prema unaprijed određenom cilju slušanja,
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen novi govorni ili pisani tekst.
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje
bitne za svrhu slušanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke, oblikuje izlagačke tekstove u kojima koristi metodu stvaralačkog prepričavanja s promjenom gledišta. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa i sintaktičkih zakonitosti.
- ispisuje novi leksik, - obogaćuje aktivni rječnik, - oblikuje natuknice, bilješke, - pretražuje ključne podatke za odabranu temu, - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi, - prepričava pismeno duži izlagački ekst, mijenjajući gledište pročitanog teksta, -objašnjava i argumentira svoje mišljenje, stavove, emocije, ideje, -u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pronalazi podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, provjerava svoje mišljenje, u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja ekstove složenih struktura te izdvaja i analizira informacije.
- čita zadane izlagačke tekstove,
- čita prema odabranoj svrsi čitanja, objašnjava karakteristike teksta,
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova,
- povezuje ideje u tekstu, bira citate,
-povezuje glavne informacije u tekstu e ih analizira i sažima,
-izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote.
Učenik čita složenije izlagačke ekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.5.
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta.
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, -objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, -svoje znanje koristi u tvorbi novog teksta.
Prema smjernicama razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.2.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema književnome tekstu.
-izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim postupcima,
-obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj izražava svoje doživljaje i stavove prema književnome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.2.
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira pri čemu koristi svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje informacije za interpretaciju teksta,
-određuje književnu vrstu, žanr i stilska obilježja teksta,
-ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive, kompoziciju,
-imenuje jezična stilska izražajna sredstva.
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema
smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga,
-kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači estetsku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne ekstove i određuje njihov međusobni odnos obzirom na obilježja funkcionalnih stilova.
-navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-prikazuje žanrove funkcionalnih stilova,
-razvrstava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određene funkcionalne stilove.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova, prema smjernicama ih razvrstava prema stilovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.5.
Učenik ispisuje iz teksta utjecaj društveno -povijesnog razvoja na obilježja prikladnog knjiženog smjera.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja,
-povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje
književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.6.
Učenik uspoređuje (usmeno/pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja,
-uočava da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog djela, gledatelju filma nije dostupan,
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi.
Prema smjernicama pronalazi elemente kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.7.
Učenik priča književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta,
-osmišljava prezentaciju o autoru,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
Na poticaj se izražava na izabranu ili zadanu temu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni ,spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove, stil.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoje zapažanje u različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje,
-izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora,
-izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivija razlika i analizira ih.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.2.1.
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika i kataloga, ispituje njihovu valjanost i zna ih pravilno praktično upotrijebiti.
-odabire informacije u skladu s izvršenjem zadataka i prema svojim interesima
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije koje upotrebljava u skladu sa zadanim zadatkom, pravilno ih zna upotrijebiti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.2.
Učenik se pravilno pismeno i usmeno izražava slijedeći provjerene i dokazane informacije dobivene putem medija.
-odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka,
-provjerava valjanost informacija,
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.3.
Učenik izražava svoje dojmove odabranog kulturnog događaja.
-samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje,
-uočava njihovu edukativnu, umjetničku i etičku funkciju.
Na poticaj izražava dojmove o izabranom kulturnom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.4.
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz elektronskih izvora i procjenjuje njihovu valjanost.
-samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti,
-provjerava vjerodostojnost tih informacija,
-praktično ih koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni
tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 3. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.3.1.
Učenik raspravlja o zadanoj aktualnoj temi u razredu/grupi.
Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
-usredotočuje se na zadanu temu o važnim znanstvenim ,životnim pitanjima,
-utvrđuje povezanost tvrdnji, slaganje, neslaganje s njima,
-oblikuje zaključke, rješenja, sintezu diskusije.
Prema smjernicama razgovora radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, procjenjuje, ustanovljuje i tumači informacije i ključne pojmove u tekstu.
-razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove,
-interpretira književne tekstove,
-razgovara o zadanom cilju,
-izražava i objašnjava svoje stavove,
-obogaćuje aktivni rječnik,
-oblikuje sintezu slušanog teksta.
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, oblikuje i govori raspravljačke tekstove i usklađuje govorenje u skladu s komunikacijskom situacijom i svrhom.
-čita srednje dug tekst složene strukture,
-ispisuje novi leksik iz pročitanog,
-služi se riječima iz pasivnog rječnika,
-oblikuje i govori raspravljačke tekstove prema obilježjima tekstne vrste, služeći se novim leksikom.
Prema smjernicama ispisuje leksik, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema svrsi čitanja izlagačke tekstove i izražava žanrovska, kompozicijska i tematska obilježja teksta.
-čita izlagačke tekstove prema osobnom interesu,
-čita tekstove prema osobnoj ili zadanoj svrsi čitanja,
-objašnjava obilježja teksta obzirom na temu, žanr, kompoziciju,
-povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira citate kojima podupire svoje tvrdnje.
Opisuje funkciju izlagačkih tekstova ,analizira i tumači ideje u tekstu, pronalazi citate.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.5.
Učenik piše upućivačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
-oblikuje upućivački tekst prema slobodnoj/zadanoj temi,
-oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste,
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih tekstova,
-služi se standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom, funkcionalnim stilom vrste teksta koji piše.
Piše upućivački tekst koristeći znanje i iskustvo o upućivačkim tekstovima, argumentira svoje ideje i zaključke podupire citatima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.6.
Učenik piše tekst po vlastitom izboru, pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta složene strukture.
-piše tekst složene strukture i opisuje svoje doživljaje, misli i stavove,
-pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici,
-koristi jezične zakonitosti i poštuje funkciju i obilježja izabrane vrste teksta,
-smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta,
-piše i obrazlaže svoje zaključke.
Piše tekst složene strukture ,analizira i tumači namjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta, prikladno povezuje svoje iskustvo s idejom teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.3.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj kritički stav prema književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva.
-izražava svoje utiske i dojmove o književnom tekstu,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta i potkrepljuje ga citatima,
-argumentira svoj stav prema određenim situacijama u tekstu i navodi kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama,
-obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju znanja i čitateljskog iskustva.
Na poticaj samostalno izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.2.
Učenik ispisuje iz književnih ekstova informacije, usmeno ih interpretira ,pri čemu primjenjuje svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
-ispisuje iz književnog teksta informacije korisne za interpretaciju teksta,
-interpretira tekst(npr. u proznom tekstu: tema, motiv, kompozicija, stilska obilježja; u lirskom tekstu: tema, pjesničke slike, pjesnički jezik, sinteza; u dramskom tekstu: dramski likovi, kompozicija drame; u diskurzivnim: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije).
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju ri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga,
-kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnog stila.
- tumači razliku između književnog i neknjiževnog teksta,
-interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama.
-objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta,
-tumači osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila,
-razvrstava tekstove u pripadajuće funkcionalne stilove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava njihova tematska, žanrovska, kompozicijska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.5.
Učenik ispisuje iz teksta međusobni odnos obilježja književnog smjera i društveno- povijesnog razvoja.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja,
-povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.6.
Učenik uspoređuje
(usmeno/pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom interpretacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan),
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i književnom djelu.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.7.
Učenik objašnjava književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-objašnjava i interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-osmišljava i priprema prezentaciju o autoru i njegovom stvaralaštvu,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu i stilskom razdoblju u koje pripada autor.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava.
-govori srednje dug i složen tekst na izabranu ili zadanu temu,
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu omiljenih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoje zapažanje o različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore,djela, citate na kojima te razlike dokazuje,
-izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.3.1.
Učenik odabire informacije iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, časopisa dokazuje njihovu valjanost i povezuje ih sa svrhom istraživanja.
-odabire informacije u skladu sa svojim potrebama i interesima i u skladu s istraživanjem,
-pronalazi informacije u različitim bazama podataka,
-prosuđuje valjanost podataka u skladu s istraživanjem,
-prikupljene informacije koristi pri tvorbi vlastitog teksta.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.2.
Učenik samostalno traži informacije iz različitih medija i procjenjuje kako one utječu na formiranje stavova primatelja.
-odabire informacije u skladu sa svrhom istraživanja,
-uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi pouzdanosti,
-primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije,
-praktično koristi prikupljene informacije za stjecanje znanja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.3.
Učenik raži informacije iz raznih izvora koje provjerava te ih upotrebljava pri govorenju ili pisanju.
-odabire informacije u skladu s potrebama,
-istražuje informacije koristeći napredno istraživanje -analizira valjanost informacija,
-pronađene informacije koristi pri govorenju ili pisanju.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.4.
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja prema vlastitom interesu
-samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje,
-uočava njihovu edukativnu, umjetničku i etičku funkciju.
Na poticaj se izražava o kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 4. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.4.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi. Izražava se u skladu s komunikacijskom situacijom, koristeći spoznaje o ljudskoj komunikaciji.
-razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi, u skladu sa svrhom i namjerom govora(informacije, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje),
-raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje,
-govori u skladu s pravogovornim pravilima,
-usmjerava razgovor prema sporazumu,
-asertivno se odnosi prema sugovornicima,
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona.
Prema smjernicama razgovara i raspravlja, donosi zaključke i poštuje zajedničke odluke u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, odabire informacije i ključne pojmove i kritički ih vrednuje u obliku teksta.
-aktivno sluša raspravljačke tekstove(uživo ili posredovane različitim medijima),
-kritički vrednuje bitne, zanimljive, važne informacije
-tumači slušani tekst,
-oblikuje smislen i stilski uređen pisani tekst na temelju slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke ,oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom teksta.
-čita tekst prema samostalnoj ili zadanoj svrsi čitanja-ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta,
-služi se rječnikom,
-oblikuje i govori informativne tekstove služeći se novim leksikom i poštujući obilježja funkcionalnog stila teksta.
Prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja raspravljačke tekstove te prema karakteristikama odabranog žanra i funkcionalnog stila, kritički ih ocjenjuje.
-čita raspravljačke tekstove prema odabranoj svrsi čitanja,
-procjenjuje svrhu teksta, gledište autora,
-odabire žanrove funkcionalnih stilova i navodi njihove karakteristike,
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.5.
Učenik piše raspravljačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
-oblikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova,
-s razumijevanjem koristi riječi prikladne odabranoj temi i tekstnoj vrsti,
-piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta,
-piše u skladu s pravopisnom normom.
Prema smjernicama oblikuje i piše raspravljačke tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
u skladu sa svrhom teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.6.
Učenik piše tekst složene strukture, povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici , koristi jezične zakonitosti i znanje iz tvorbe novih riječi u češkom jeziku.
- piše srednje dugi tekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru,
-pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici,
-koristi se prikladnom morfosintaktičkom strukturom,
-služi se neformalnim pisanjem tekstova,
-smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture, procjenjuje primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici, jezičnih zakonitosti i različitih tvorbenih obrazaca riječi u češkom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.4.1.
Učenik prezentira doživljaje i brani svoj stav prema književnom tekstu.
-izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu,
-obrazlaže i dokazuje svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim situacijama,
-obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj prezentira doživljaje i brani svoje stavove prema književnom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.2.
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira i upotrebljava svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike
-ispisuje informacije za interpretaciju teksta(npr. lirski tekst: tema, pjesničke slike, ritam, pjesnički jezik, sinteza; prozni tekst: tema, motivi, kompozicija, stilska obilježja; dramski tekst: dramski likovi, kompozicija drame, diskurzivni: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije književno znanstvenog teksta).
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska
kompozicijska i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga
-kritizira, -ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst,
-naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova.
-tumači razlike između književnog i neknjiževnog teksta,
-interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama,
-objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja tekstova,
-izdvaja osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-klasificira žanrove funkcionalnih stilova,
-navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila,
-razvrstava pročitane tekstove prema dominirajućim obilježjima funkcionalnog stila.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava ematska, žanrovska i kompozicijska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.5.
Učenik kritički ocjenjuje utjecaj društveno-povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera.
-razmatra i analizira utjecaj društveno- povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu toga utjecaja,
-povezuje obilježja književnog smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama interpretira društveno povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.6.
Učenik uspoređuje (usmeno/pismeno)pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom) adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan),
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.7.
Učenik odabire književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta,
-osmišljava prezentaciju o autoru,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
-poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja,
-izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove,
-razvija kulturu govorenja
-upotrebljava stilska izražajna sredstva.
Na poticaj se samostalno stvaralački
izražava na izabranu ili zadanu temu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u dramskim i filmskim ostvarenjima.
-iskazuje svoja zapažanja u različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje,
-potvrđuje dokaze citatima
-izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.4.1.
Učenik kritički prosuđuje govorne i pisane sadržaje dobivene putem medija i njihov utjecaj na svakodnevni život primatelja.
-istražuje poruke sadržaja dobivenih putem medija,
-proučava utjecaj medijskih sadržaja na utjecaj primatelja,
-istražuje manipulaciju u medijskom tekstu.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.2.
Učenik prosuđuje učinak različitih informacija na formiranje vrijednosnog sustava čovjeka.
-prosuđuje učinak različitih izvora u kojima uočava različitost kulturnih, vrijednosti i obrazaca ponašanja,
-usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce ponašanja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.3.
Učenik izabire informacije koje mu pomažu kod rješavanja problemskih situacija.
-odabire informacije u skladu s potrebama i interesima,
-istražuje informacije o autoru,
-definira potrebu za informacijom,
-prepoznaje korist od traženja određene informacije,
-prosuđuje mogućnosti rješavanja problemskih situacija pomoću prikupljenih informacija.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.4.
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaje prema vlastitome interesu.
-samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje,
-analizira edukativnu, estetsku i moralnu vrijednost kulturnog događaja.
Na poticaj se samostalno izražava o
kulturno-umjetničkom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
PREPORUČENA LEKTIRA:
1. razred:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
2. razred:
Borovský, Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Neruda, Jan, Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
3. razred:
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav, V přírodě
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
4. razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Škvorecký, Josef, Zbabělci
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Češki jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja u osnovnim i srednjim školama s nastavom na jeziku i pismu češke nacionalne manjine. Predmet Češki jezik dio je Jezično-komunikacijskoga područja. Nastava predmeta Češki jezik i Hrvatski jezik u češkim školama se u praksi provodi kao korelacija obaju predmeta, s naglaskom na to da je svaki jezik zaseban i jedinstven sustav, stoga je i Kurikulum predmeta Češki jezik osmišljen kako bi omogućio što potpuniju i jednostavniju korelaciju. Nastava u korelaciji predmeta Češki i Hrvatski jezik omogućuje brže, bolje i temeljitije razumijevanje i usvajanje znanja i vještina u oba predmeta. Ovladavanje ova dva jezika omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Razvojem i uporabom višestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, čitalačke, informacijske, medijske i međukulturne) Češki jezik izravno je povezan sa svim ostalim područjima, predmetima i međupredmetnim temama kurikuluma.
Učenjem jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s Matematičkim područjem.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe te njeguje osjećaj pripadnosti što je poveznica s Društveno-humanističkim i Umjetničkim područjem.
Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja, stavova i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traženja odgovarajućih informacija, kritičkog vrednovanja izvora te samostalnog učenja poveznica su s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
I. Iskustva učenja
Osnovni cilj poučavanja u nastavi Češkoga jezika je omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje stavova i vrijednosti povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezičnim i umjetničkim (književnim, filmskim i scenskim odgojem) mlada generacija usvaja jezičnu i umjetničku kulturu svoga naroda. Upoznavanjem s jezičnom i umjetničkom kulturom učenici postaju svjesni uloge jezika.
Učenje i poučavanje u nastavi Češkoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitalačke pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju češkoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih prema područjima komunikacije i jezika, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija. Priprema, organizacija, vođenje i evaluacija učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
U predmetu Češki jezik tekst je temeljno sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja te strategije, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima domena predmeta, Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Usvajanje i učenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvističkim, društvenim i kognitivnim te njihovom interakcijom. Pokazatelji jezičnoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no određeni i individualnim obilježjima prema kojima se osmišljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina i izbor komunikacijskih strategija važnih za svrhovito ovladavanje standardnim češkim jezikom i metajezičnim znanjem.
Opismenjavanje je složen i dugotrajan proces, a početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja češkog jezika u primarnome obrazovanju.
U prvome i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Tijekom drugoga i trećeg ciklusa učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga češkog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja u dosezanju komunikacijske jezične kompetencije.
U četvrtom i petom ciklusu(1. - 4. razred gimnazije) tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Tekstove, obavijesne i književne, na kojima se uči i poučava češki jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i putem jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na osvještavanje i samoispravljanje vlastitih pogrešaka. Pristup učenju i poučavanju književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom aspektu recepcije književnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja u nastavi književnosti usmjerene su na razvijanje kritičkoga i problemskog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), poetička egzemplarnost, literarna vrijednost te zastupljenost antologijskih i suvremenih literarnih tekstova i tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
U domeni Književnost i stvaralaštvo u 4. i 5. ciklusu (gimnazija) 10. Ishod - prijedlog tema: 1. Godina - socijalna tematika u češkoj književnosti; 2. Godina - humor i satira; 3. Godina - ljubavna tema u djelima čeških autora; 4. Godina - ratna tematika - tema holocausta u češkoj književnosti. (Teme se mogu mijenjati prema interesima, potrebama i razini znanja učenika).
Naglasak je na učenikovu osobnome izboru književnoga teksta radi poticanja potrebe za čitanjem, čitanja iz užitka, evazivnog čitanja te stvaranja čitalačkih navika i čitalačke kulture.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika.
Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima u prvome, drugome i trećem ciklusu učenik čita između 4 i 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), tematskoj raznolikosti tekstova, podjednakoj zastupljenosti antologijskih i suvremenih tekstova, zastupljenost tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj, te najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
U četvrtome i petom ciklusu (gimnazija) učenik čita između 3 i 6 cjelovitih književnih djela godišnje. U četvrtome i petom ciklusu učitelj godišnje izabire dva kanonska i tri suvremena književna teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje; istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potrošačke kulture s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
II. Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave Češkoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje učiteljske kompetencije, da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Neprestano usavršava svoje znanje češkoga jezika i osuvremenjuje svoja teorijska znanja i pristupe poučavanju, uključujući se stručna usavršavanja za učitelje češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Republici Češkoj.
Metode i pristupe poučavanju učitelj osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno s ciljem poticanja na učenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih strategija. Prilagođava poučavanje učeniku (osmišljava različite aktivnosti za učenika) i potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju, smisleno usvajanje koncepata i kategorija i razumijevanje procesa. Osmišljava aktivnosti za učenike u kojima učenik može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Potiče učenika na samorefleksiju i samovrednovanje učenja.
Omogućuje učeniku sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče njegovu autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu pruža podršku da razvije svoj puni potencijal, potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.
Vrlo važna uloga učitelja predmeta Češki jezik je osvijestiti kod učenika osjećaj pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini, usavršiti znanje češkog jezika učenika, produbiti ljubav prema češkoj kulturi, posebno književnosti, i uključiti učenike preko Čeških beseda i Saveza Čeha u kulturni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
III. Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim kurikulumom. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Učitelj koristi materijale izdane u Republici Hrvatskoj za potrebe školstva češke nacionalne manjine, ali isto tako i uvezene iz Češke Republike.
Polazišni izvori nastave Češkog jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi Češkoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Podrazumijeva se uporaba referentne literature.
IV. Okružje
Okružje za učenje i poučavanje češkoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Promovira se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju, toleranciji i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
V. Određeno vrijeme
Predmet Češki jezik poučava se od prvoga do petog ciklusa. U svim razredima svih pet ciklusa planirano je godišnje 140 sati. Osim u završnom, maturalnom 4. razredu gimnazije, gdje je planirano 128 sati.
Prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju sati bez vremenskog ograničenja trajanja nastavnoga sata, što omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika.
Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju domena.
VI. Grupiranje djece i učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronološkoj dobi. Veličinom razrednoga odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem učeničkih timova prikladnih za postizanje radnoga i produktivnog ozračja. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i mrežnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO OBRAZOVNIH ISHODA
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Češkoga jezika povezani su s domenama te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja te služe kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba uskladiti s ciljevima, očekivanim ishodima učenja.
Stalnim praćenjem i sustavnim prikupljanjem različitih relevantnih informacija o usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda provodi se vrednovanje u predmetu Češki jezik. Pritom se poštuje individualnost svakog učenika s obzirom na kognitivno, društveno-efektivno i psiho-motoričko razvojno područje vrednovanja.
Vrednovanje ima i ulogu motivirati učenika na daljnji rad kao i ulogu orijentacije učenicima, učiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima domenama: Komunikacija i jezik (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Češki jezik:
1.Slušanje i govorenje
2.Čitanje
3.Pisanje
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika formativno se djeluje na poboljšanje učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ishodi učenja i poučavanja. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja je potaknuti učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina, stavova i motivira učenike na daljnji rad.
Oblici vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima, predstavljanjem učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uradci prikupljeni tijekom dužeg perioda, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno, suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve na početku nastavnog procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicama za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga: podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga tipa i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja.
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno uređeni u odgojno-obrazovne ishode.
Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost sve tri domene imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu u kojem učitelj izvještava o uspjehu koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro (ostvareni ishodi), iznimno (iznimno ostvareni ishodi).
U drugome odgojno-obrazovnome ciklusu (u trećemu, četvrtom i petom razredu), postignuća učenika se dodatno vrednuju i sumativno. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30%i Kultura i mediji 30%.U petom razredu i cijelom trećem ciklusu je još veći udio ostvarenosti ishoda domene Komunikacija i jezik u zaključnoj ocjeniiiznosi 50% ocjene, domena Književnost i stvaralaštvo 30%i Kultura i mediji 20%.
U četvrtom i petom ciklusu (od 1.-4. razreda gimnazije) daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Književnost i stvaralaštvo koja iznosi 50% zaključne ocjene, dok Komunikacija i jezik iznosi 30%, a Kultura i mediji 20%.
U trećem, četvrtom i petom ciklusu postignuća učenika iz svih triju domena se vrednuju zaključnom brojčanom ocjenom. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5.
Ishodi koji se formativno vrednuju:
-u 1., 2., 3. i 4. razredu osnovne škole u domeni Književnost i stvaralaštvo 4. i 5. ishod (čitanje, stvaralačko izražavanje) i u domeni Kultura i mediji 3. ishod (uključenost učenika u kulturni i društveni život)
- u 5. i 6. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (pisanje tekstova jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu. )
- u 7. razredu osnovne škole 4. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik čita teksta s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini)
- u 8. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama te primjenjuje znanje o rečenicama (sintaksa), na gramatičkom i komunikacijskom ustrojstvu te primjenjivati znanja na čestim primjerima.
-u četvrtom ciklusu u 1. i 2. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.3
-u petom ciklusu u 3. i 4. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.4
DODATAK KURIKULUMU
I. POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE
Napomena uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje:
Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi, a proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti te pridonijeti osobnom razvoju čitatelja.
Prijedlog tekstova za cjelovito čitanje:
PRVI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Lada – podle vlastního výběru F. Hrubín, Dětem
Česká říkadla, písničky a pohádky
M. Černík, Knížka malých pohádek, Knížka pro děti od dvou do pěti
M. Lukešová, Kamkámek, Obr-dobr Pejsánek a ztracený dům
M. Prachatická, O kočičce, myšičce a červené slepičce
J. Horynová – K. Lovis, Příběhy modrého medvěda
Z. Miler, Krtek
P. Braunová, Kuba nechce číst, Jak se Vojta ztratil
B. Němcová: Pohádky
H. Doskočilová: Eliška a táta král
E. Petiška: Anička a básnička, Anička a flétnička, Anička malířka, Míšovo tajemství, Pohádkový dědeček
H. Zmatlíková – M. Černík, Za zvířátky do pohádky P. Stančík – L. Dvořáková, Jezevec Chrujda točí film
D. Mrázková, Můj medvěd Flóra, Slon a mravenec, Neplač, muchomůrko, Haló, Jacíčku
L. Rožnovská, Ukradená písmenka, Strašidýlko z aktovky
J. Kahoun, Legrační dům
R. Malý, Kamarádi z abecedy
V. Fišerová, Jak zvířátka uzdravila smutný dům
DRUGI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Ryska, Martin v ráji
V. Čtvrtek, O víle Amálce, Cipísek, Cesty formana Šejtročka
F. Hrubín, Špalíček veršů a pohádek
J. Lada, Nezbedné pohádky
J. Trnka, Zahrada
Básně – výběr (J. V. Sládek, M. Lukešová, J. Žáček, Z. Kriebel)
E. Petiška, Pohádková čítanka, Míšovo tajemství
V. Říha, Zvířátka a Petrovští
F. Nepil, Makový mužíček
B. Říha, Adam a Otka
I. Procházková, Středa nám chutná, Pět minut před večeři
P. Teisinger, Človíčkova dobrodružství
L. Pelcová, Pohádky z bílého pyžamka
B. Říha, Honzíkova cesta, O letadélku Káněti
P. Braunová, Ema a kouzelná kniha
O. Sekora, Kronika města Kocourkova, knížky o F. Mravenci,
H. Ch. Andersen, Pohádky
J. Ryska, Dědeček, Kylián a já
M. Drijverová, Sísa Kyselá
Z. Svěrák, Tatínku, ta se ti povedla, Jaké je to asi v Čúdu
K. Čapek, Dášenka čili život štěněte, Devatero pohádek (Pošťácká pohádka a Veliká doktorská pohádka)
H. Sabolićová - Zákorová, Na našem dvoře
P. Nikl, Pohádka o Rybitince
R. Malý, Frantíšek z kaštanu a Anežka ze slunečnic
E. Kästner, Luisa a Lotka
V. Čtvrtek, Franta a já
M. Drijverová, Zajíc a sovy, Zlobilky
J. Žáček – František Dostál, Život je pes
B. Němcová, Pohádky
K. J. Erben, Pohádky R. Goscinny, Mikuláš
A. Lindgrenová, Děti z Bullerbynu
J. Š. Kubín, Pohádky
F. Nepil, Pět báječných strýčků V. Karafiát, Broučci
Národní pohádky z Čech a Moravy
V. Pilátová, Pes do bytu
TREĆI OBRAZOVNI CIKLUS:
J. Drda, České pohádky
H. Doskočilová, Diogenes v sudu, Posledního kousne pes
J. Petrinićová, Po lesních stopách
A. de Saint-Exupéry, Malý princ
Staré pověsti české a moravské (A. Ježková, A. Jirásek, Z. Alda (komiks))
K. J. Erben, Kytice (Vodník, Kytice, Polednice)
D. Defoe – J. V. Pleva, Robinzon
F. Burian, Píseň oráčova
Z. Holasová, Kůň jménem Zázrak
E. Horelová, Léto jako když vyšije
S. Rudolf, Metráček, Zatmění srdce, Kopretiny pro zámeckou paní, Časová ztráta, Nebreč, Lucie, Něžně háčkovaný čas
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
J. Dědková, Místo pro Danu
E. Štorch, Volání rodu
J. Suchý, Dítě školou povinné (básně)
V. Řezáč, Poplach v Kovářské uličce
E. Bass, Klapzubova jedenáctka
H. Franková – Miloš Macourek, Dívka na koštěti
F. Marek, Tajemství duté vrby
R. Kipling, Knihy džunglí (úryvek)
M. Majerová, Robinzonka
B. Němcová, Divá Bára
J. Seifert, Maminka
I. Procházková, Únos domů, Uzly a pomeranče, Čas tajných přání, Soví zpěv, Nazí
H. Šmahelová, Magda, Já a moji drazí, Velké trápení
H. Pražáková, Výprava za parádou
E. T. Seton, Dva divoši
O. Hofman, Útěk, Odysseus a hvězdy, Pan Tau, Návštěvníci
G. Durrel, Oslí spiknutí
F. Běhounek, Trosečníci Polárního moře
J. Augusta, U pravěkých lovců, Zavátý život
Z. Bezděková, Říkali mi Leni
Jack London, Bílý tesák
J. Foglar, Hoši od Bobří řeky
M. Drijverova, Táta k příštím Vánocům, Táta pro radost a pro zlost, Táta nemá smutky rád
Neruda, Povídky malostranské
Čapek, Povídky z jedné kapsy, Povídky z druhé kapsy
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
K. Poláček, Bylo nás pět
V. Steklač, Bořík a spol., Mirek a spol. Čeněk a spol.
K. Jarunková, Bratr Mlčenlivého vlka
J. Kolarová, Holky z porcelánu, Léto s kovbojem
J. Gaardner, Dívka s pomeranči
P. Nikl, Blázniček
P. Stančík, Mrkev ho vcucla pod zem
O. Pavel, Zlatí úhoři
J. Dědková, Slunce pro čokoládovou holku
A. Daněk, Příhody Jendy Karase
ČETVRTI I PETI OBRAZOVNI CIKLUS:
1.razred gimnazije:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Skácel, Jan, Smuténka
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Topol, Jáchym, Anděl
Uhde,Milan,Hrách na stěnu
Vaculík, Ludvík, Rušný dům
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
2.razred gimnazije:
Blatný, Ivan, Paní Jitřenka
Borkovec, Petr, Milostné básně
Borovský, Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Kantůrková, Eva, Přítelkyně z domu smutku
Neruda, Jan, Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Urban, Miloš, Hastrman
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
3.razred gimnazije:
Ajvaz, Michal, Cesta na jih
Balabán, Jan, Povídky
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav, V přírodě
Jirous, Ian Martin, Labutí písně
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Šiktanc, Karel, Nebožka smrt
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
4.razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kabeš, Petr,Čáry na dlani
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Mikulášek Oldřich, Ortely a milosti
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Reynek, Bohuslav, Rybí šupiny
Škvorecký, Josef, Zbabělci
Viewegh, Michael, Báječná léta pod psa
II.POPIS TEMA
PRVI CIKLUS
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se)
Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím)
Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…)
Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu)
Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…)
Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…)
Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole)
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin)
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme)
Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer)
Můj týden (dny v týdnu, včera, dnes, zítra)
Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme)
Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří)
Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků, později i skloňování)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
DRUGI CIKLUS
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který)
Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…)
Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…)
Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v teplých krajích, v chladných oblastech)
Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci)
Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne)
V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…)
Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování)
Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?)Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet, podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit)Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…)
Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím)
Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?)
Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme)
Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, křížkřížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
Volný čas (co mě (ne)baví, o co se (ne)zajímám, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o, zajímá mě…)
Můj den (co dělám – ráno, poledne, večer, mé povinnosti)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…, zdravotní problémy, slova – náplast, obvaz, puchýř, modřina, jizva, mdloby, teplota, zkažený žaludek…, u lékaře)Sportování (hry a sporty, slovesa – lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím, potápím se)
Co bychom měli dělat, abychom byli zdraví (a co dělat nemáme, pohyb, výživa, spánek, prostředí, dědičnost, opatrnost…)
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který, kdo jsem?, jaký jsem?))
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla slušného chování, chování v různých situacích)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…, vyhledávání ve slovnících, encyklopediích, proč je důležité číst?)
Informace (odkud mohu čerpat informace, knihy a elektronická média, internet a televize, co je důležité
– rozlišování podstatných a nepodstatných věcí, je to pravda? – ověřování a porovnávání informací)
TREĆI CIKLUS
Kultura (co všechno patří do kultury, různé druhy umění – výtvarné, literární, divadlo, film, hudba…)Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…oblečení na různé příležitosti)
Móda (co je v módě, co bylo v módě – nejen oblečení, ale i hudba, chování, věci…)
Životní styl (styl života dnes a dříve, životní styl různých národů/skupin lidí, rozdíly, podobnosti)V redakci časopisu (návštěva redakce, kdo se podílí na vzniku časopisu/knihy/novin, píšeme vlastní článek, děláme náš třídní časopis)
Příroda, životní prostředí (různé typy přírody, krajina okolo nás, jak se V přírodě chovat, jak se k přírodě chovat)
Ekologie (ekologické problémy – jejich příčiny a důsledky, co mohu dělat já?)
Počasí (Jak bude?, předpověď počasí, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?, slova – babí léto, plískanice, přeháňky, povětší, polojasno, větrno, deštivo, jinovatka, ledovka, rampouch, bouřka, vedro, mlha…)
Pranostiky (týkající se počasí a roční doby – porovnávání českých a chorvatských pranostik)Jídlo (příprava jídla, recepty, nádobí a vybavení kuchyně, z čeho a jak se to vyrábí? – odkud pocházejí potraviny)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání, stolování, různé chody, v cukrárně, česká kuchyně)
Bydlení (typy bydlení, můj pokoj, stěhování, pronájem bytu/pokoje, co v bytě/domě nesmí chybět)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit)Telefonování a psaní dopisů/e-mailů (rozdíly a zvláštnosti: dopisy a elektronická komunikace, slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, umím vysvětlit, jak se dostanu z… do, rozdíl mezi jít a jet)Cestování (jízdní řád, domlouvání ubytování, doprava a dopravní prostředky, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…)
Památky UNESCO (a další významné památky)
Česká příroda (rozmanitost přírody, zajímavosti, hory, národní parky)
Česká města a vesnice (největší města, zajímavá města a vesnice – kam stojí za to se podívat…)
Čím jsou Češi známí ve světě? (spisovatelé, filmy, Havel, Škoda, pivo, strojírenství, umění a architektura, Česká filharmonie a hudba, sport, produkty a výrobky…)
ČR:
Osobnosti (známé české osobnosti a vynálezy, známé evropské/světové osobnosti v Česku…)
Výtvarné umění a architektura (pestrost uměleckých památek a architektury v Česku, ne učení stylů a umělců, ale seznámení s různorodostí umění od starého po současné)
Hudba (klasická i současná (najděte na internetu nějakou českou písničku/kapelu a představte jí spolužákům, proč se vám líbí?), co je známé ve světě – Dvořák, Smetana…)
Svátky a tradice (jaké svátky oslavujeme a proč, jak se svátky slaví, co se připomíná, tradice, zvyky při významných událostech – křtiny, narozeniny, svatba, absolvování školy, narození dítěte…, porovnání zvyků v Česku a v Chorvatsku)
Češi v Chorvatsku - přistěhování Čechů na území Chorvatska, instituce a spolky (kulturní a umělecké aktivity, udržování českých zvyků a podobně)
Povolání (co kdo dělá, co dělají rodiče, čím chci být, co musím vystudovat, abych mohl pracovat jako…)Vzdělávání, školství a studia (různé formy a typy vzdělávání, různé typy škol, jakou školu si mám vybrat?, jaké pak mám možnosti?, slovesa – učit, učit se, vyučovat, přednášet, zkoušet, absolvovat, promovat…)Životopis (psaní životopisu a vyplňování formulářů (přihláška do knihovny, reklamace…) údaje z úřadů – rodný list, matrika, občanský a řidičský průkaz, kartička pojišťovny, rodinný stav, národnost, státní občanství, trvalé bydliště, pracovní zkušenosti, vzdělání, zdravotní stav, rodné číslo…)
Literatura (čeští autoři a knihy známé ve světě)
Život v ČR (cestování po ČR, stravování a nakupování, česká jména, běžný život…)
Český jazyk (různé vrstvy jazyka – spisovný, nespisovný, nářečí…, čeština mimo ČR)
Jak to tu vypadalo před sto lety / Jak to tu bude vypadat za sto let (vyhledávání informací, diskuze…)Technologie (počítač, mobil a další elektronika, příslušenství, slova – tiskárna, „fleška“, nabíječka, obrazovka, baterka, kredit, skener, čtečka…, činnosti, při kterých je používáme)
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ČEŠKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I SREDNJE ŠKOLE S NASTAVOM NA ČEŠKOM JEZIKU I PISMU U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL A)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Češki jezik za osnovne škole i srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj (model A).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Češki jezik za osnovne škole i srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu u Republici Hrvatskoj (model A).
III.
Početkom primjene ove odluke stavlja se izvan snage:
- Odluka o nastavnom planu i programu Češkog jezika za srednje škole s nastavom na češkom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00697, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10;
- Odluka o nastavnom planu i programu Češkog jezika za osnovne škole s nastavom na češkom jeziku i pismu (model A), (KLASA: 016-01/09-01/00661, URBROJ: 533-16-09-0001 od 19. siječnja 2010.), objavljena u Narodnim novinama, broj: 29/10.
IV.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole te 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA ČEŠKI JEZIK - MODEL A
Radna nelektorirana verzija
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA
Česi su jedna od 22 Ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 deklariranih Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Svrha učenja i poučavanja predmeta Češki jezik i je osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje na češkom jeziku.
Jezik je bitna odrednica svakog pojedinog pripadnika određenog naroda i jedan je od elemenata koji nas definira kao pripadnike određene kulture i pomaže nam u očuvanju i prenošenju vlastite kulture na sljedeće generacije. Svrha učenja češkoga jezika je poticati kod učenika želju za prepoznavanjem svog identiteta kao pripadnika češke nacionalne manjine u RH i integriteta, kao i razvijanje ljubavi prema češkoj kulturnoj baštini.
Češki jezik poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Oslanja se u poučavanju na Hrvatski jezik. Kurikulum Češkoga jezika utemeljen je na domenama Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
Postupnim i sustavnim usvajanjem jezičnih zakonitosti češkog jezika, učenici će se uspješno služiti češkim jezikom u raznim komunikacijskim situacijama i biti osposobljeni za usmeno i pismeno izražavanje. Tijekom četvrtog i petog ciklusa učenja češkog jezika učenici će provoditi vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te biti osposobljeni da samostalno odabiru način prezentiranja rezultata vlastitog istraživanja. Usvajanjem i doživljavanjem različitih književnih tekstova iz književnosti češkoga naroda učenici će se osposobiti za njihovo razumijevanje, tumačenje te kritičko vrednovanje. Na taj se način učenje češkoga jezika usredotočuje na istraživanje, argumentiranje, kao i na primjenu stečenog znanja o književnosti i jeziku te komunikacijske vještine.
Kurikulum obuhvaća odabrane teme iz češke i svjetske književnosti i češkoga jezika. Učenici stječu znanja i vještine za razumijevanje i vrednovanje kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europski i globalni kontekst.
Nastavom češkoga jezika po modelu A od prvoga se razreda usmjerava učenike i razvija svijest:
- o nacionalnom identitetu, tj. pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini,
- o češkom jeziku kao materinskom jeziku,
- o češkoj kulturi, običajima i tradiciji.
Vrlo je važno kod učenika razvijati ljubav prema češkom jeziku, književnosti i kulturi sa svim njezinim raznolikostima i specifičnostima jer se njegovanjem i ljubavlju prema materinskom, tj. češkom jeziku, narodu i kulturi gradi osobni identitet i razvija osjetljivost i tolerancija za druge jezike, narode i kulture te razumijevanje i poštivanje drugih nacionalnih pripadnika. Na taj način učenik može bolje razumjeti druge narode, njihovu kulturu i tradiciju.
U skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima iz nižih razreda, u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi reba poticati usvajanje znanja i poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija te razvijati sposobnosti za aktivno i odgovorno sudjelovanje u multikulturalnoj sredini.
Tijekom cijele osnovne i srednje škole uz ostale se predmete i predmetom Češki jezik pridonosi izgradnji cjelovite osobnosti učenika. Od prvoga razreda do kraja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nastava predmeta Češki jezik treba različitim sadržajima poticati i njegovati opće vrijednosti (kao što su npr. pristojnost, obazrivost, urednost, čistoća), zatim humanističke vrijednosti (kao što su npr.
prijateljstvo, suradnja, čovjekoljublje, snošljivost, ljubav i ponos na obitelj i pripadanje jednom narodu), osjećaj za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja, odgovornost za zdravlje i razvijati ekološku svijest.
Nastavom Češkoga jezika važno je u učeniku razvijati osjećaje poštivanja osnovnih ljudskih, duhovnih i životnih vrijednosti, osposobljavati ga za odgovornost u životu u sadašnjosti i budućnosti, prema sebi, svojim bližnjima i svim ostalim pripadnicima društva.
Što se tiče predmeta Češki jezik učenika treba sustavno uvoditi u spoznaje o važnosti, vrijednosti i ljepoti češkog jezika i kulture. Kod svakog učenika treba:
- razvijati ljubavi prema češkom jeziku i književnosti,
- razvijati ljubav prema češkoj kulturi i tradiciji,
- razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima češkog jezika,
- odgojiti ga za čuvanje jezične baštine.
- razvijati svijest o važnosti znanja o jeziku kao dijela opće kulture, npr. o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju češkog književnog jezika, o nužnosti učenja češkog jezika,
- razvijati zanimanje za učenje češkog jezika i književnosti Što se tiče jezičnog izražavanja, osnovni je cilj:
- razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost,
- razvijati učenikove jezične sposobnosti u govoru, pisanju i jezično stvaralaštvo,
- osposobiti učenika za kvalitetnu komunikaciju u kojoj će poštivati pravila kulturnog razgovora,
- spoznati da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe,
- razvijati svijest o važnosti pravilnog pisanja u svakodnevnoj uporabi.
Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju češkog jezika, književnosti i kulture te u izražavanju i stvaranju na češkom jeziku. Vrlo važna su i načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti kojima se u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta i identiteta, osjećaja domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturalnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Temeljni cilj nastave Češkog jezika jest osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju. Jezična komunikacija ili sporazumijevanje podrazumijeva primanje i odašiljanje poruka, što se ostvaruje jezičnim djelatnostima: slušanjem i čitanjem u njihovu primanju, govorenjem i pisanjem u proizvodnji ili odašiljanju poruka.
Učenici će znati na kraju obrazovanja pravilno, sigurno i precizno upotrebljavati svoj materinski jezik u njegovom usmenom i pismenom obliku. Na razini primjerenoj svojoj dobi, učenici će moći potpuno razumjeti različite jezične informacije, čitati s razumijevanjem različite tekstove, korektno se pismeno i usmeno izražavati - upotrebljavati književni jezik i znati donijeti odluke na temelju pročitanog ili preslušanog teksta. Rad s umjetničkim tekstom obogaćuje duhovni život učenika, proširuje njihov rječnički fond i olakšava jezičnu usmenu i pismenu komunikaciju. Težište učenja češkoga jezika je na razvijanju sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja.
Učenici:
● izražavaju vlastite misli, osjećaje, ideje te sukladno jezičnim i komunikacijskim normama prikladno svojoj dobi jezično reagiraju u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje i izražavaju svoje doživljaje, gledišta, stavove i kritičko mišljenje
● stječu potrebne razine slušanja, razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razvijaju sposobnost komunikacije u različitim situacijama, razumiju informacije iz teksta i procjenjuju njihovu pouzdanost i korisnost, reproduciraju ih i primjereno interpretiraju
● razumiju kako jezik djeluje i ovladavaju potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima, razlikuju književni (standardni) i razgovorni jezik i znaju ih prikladno upotrijebiti
● razvijaju naviku i potrebu za čitanjem različitih vrsta tekstova i znaju izraziti vlastiti doživljaj pročitanog umjetničkog (književnog) teksta i samostalno se kreativno izražavaju stvarajući tekstove različitih sadržaja i namjena
● poštuju vlastiti jezičnokulturni identitet, prihvaćaju i uvažavaju različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, razvijaju vlastiti svjetonazor, njeguju etičke i estetske vrijednosti
Na kraju trećeg ciklusa obrazovanja učenik se na češkom jeziku samostalno izražava o temama koje se tiču njega samoga, doma, stanovanja, obitelji, škole, slobodnog vremena, kulture, sporta, brige za zdravlje, osjećaja i raspoloženja, prehrambenih navika, zanimanja, ljudskog tijela, hrane i pića, oblačenja, kupovine, mode, prometnih sredstava, kalendarske godine (praznici, godišnja doba, mjeseci, dani u tjednu, sati), životinje, priroda, vremenske prilike, društvo i društveni problemi, izbor zanimanja, moderne tehnologije i mediji, putovanje, realije Češke Republike.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE/KONCEPTI NASTAVNOGA PREDMETA ČEŠKI JEZIK
Jezik je sredstvo izražavanja, komuniciranja i interakcije sa svijetom, a omogućuje osobni i društveni razvoj pojedinca. Učenjem i poučavanjem unutar jezično-komunikacijskoga područja učenici razvijaju jezične i komunikacijske kompetencije, čitalačke interese, sposobnosti kritičkoga pristupa medijima i njihovim sadržajima što im omogućuje razumijevanje različitih tekstova s kojima se susreću u životu.
Unutar ovoga područja razvijaju se vještine sporazumijevanja i međuljudskih djelovanja. Svaki odgojno obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nastavlja na prethodno stečena znanja, vještina i sposobnosti.
Kurikulum Češkoga jezika strukturiran je oko tri domene:
1. Komunikacija i jezik
2. Književnost i stvaralaštvo
3. Kultura i mediji
Ove domene su u skladu s domenama Hrvatskoga jezika, a odlučile smo se za njih jer nam omogućavaju ispuniti svrhu poučavanja Češkoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi tj. da na odabranim temama učenici steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavog života, što znači ovladavanje češkim standardnim jezikom na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja, razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina, tj. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Kod učenika se također razvijaju literarne sposobnosti, čitateljski interesi, čitateljska kultura kao i potrebe za sadržajima medijske kulture. Usvajajući ove domene osvješćuje se važnost znanja češkoga jezika kao kulturnog dobra i razvija se poštivanje i ljubav prema jeziku češkoga naroda, njegove književnosti i kulture. Uz sve ovo razvijaju se i druge kompetencije potrebne u drugim predmetima (Hrvatskom jeziku, stranom jeziku, Likovnoj i Glazbenoj kulturi) kao i sposobnosti pronalaženja odgovarajućih informacija i načina njihovog vrednovanja. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija e ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, obogaćivanja rječnika i prevođenja te njihova međudjelovanja uz stalni razvoj aktivnoga rječnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. Komunikacija i jezik
U svakodnevnom životu govor nam služi za izražavanje misli, potreba, želja i osjećaja te predstavlja jedno od važnih sredstava i načina komuniciranja. Komunikacija i jezik pružaju velike mogućnosti izražavanja i prenošenja drugima naših mentalnih i psihičkih aktivnosti. Komunikacija je osnovna funkcija jezika.
Važnost komunikacije je u poticanju svjesnoga korištenja jezika kao temelja za razvoj vještina apstraktnog i kritičkog mišljenja u izražavanju. U okviru ove domene učenici otkrivaju, prepoznaju i pohranjuju nova znanja te razvijaju jezične i komunikacijske vještine na materinskome jeziku. Učenici će se osposobiti za javnu komunikaciju pri čemu će morati naučiti poštivati određena komunikacijska i jezična pravila utvrđena standardnojezičnom normom češkoga jezika. Ova domena obuhvaća jezik kao sredstvo radi razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene razvijaju se:
- jezične, pragmatične, sociolingvističke kompetencije
- kompetencije stvaralaštva i kreativnosti: stvaranje tekstova različitih vrsta i struktura u različite svrhe
- socijalizacijske sposobnosti učenika razmjenom ideja, mišljenja, iskustava, osjećaja, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima
- uvjeti za izražavanje osobnih mišljenja, emocija, mašte
- navike slušanja i uvažavanja drugih, kultura dijalog
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. Književnost i stvaralaštvo
Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Ona je stvaralačka djelatnost ljudskog duha koja se ostvaruje u jeziku. Domena Književnost i stvaralaštvo ključna je za razumijevanje razvoja književnosti od njezinog nastanka do danas. Kroz cijelo obrazovanje učenici se upoznaju s reprezentativnim književnicima češke književnosti kao i s njihovim djelima te s književnicima i djelima češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. U četvrtom i petom ciklusu obrazovanja učenik usvaja kronološki nastanak književnih razdoblja, izgrađuje osjećaj za njihovo trajanje, smješta književnike i njihova djela u književne pravce, uspoređuje obilježja književnih pravaca, koristi se i interpretira književna djela ili ulomke. Ova domena podrazumijeva razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova različitih sadržaja i struktura, njihovo korištenje i kritičko promišljanje radi osobnog razvoja, stjecanje i razvijanje znanja na svim razinama obrazovanja te osposobljavanje za cjeloživotno učenje:
- radoznalost kao preduvjet za čitanje i pisanje
- sposobnost dubinskog čitanja obavijesnih i književnih tekstova, analize i interpretacije teksta te razumijevanje konteksta
- kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema i donošenje odluka
- sposobnost praktične i istraživačke primjene informacija dobivenih iz tekstova
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. Kultura i mediji
Zadaće domene Kultura i mediji su osposobljavanje za komunikaciju s medijima - kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom, tj. primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije kao i osposobljavanje za vrednovanje istih. U predmetu Češki jezik uloga domene Kultura i mediji je upoznati učenike s kazališnim predstavama, filmovima, radijskim emisijama, časopisima, tiskom i korisnim web stranicama češkoga naroda i češke nacionalne manjine u RH i potaknuti učenike da se i sami uključe u kulturni život češke nacionalne manjine.
Medijska kultura bi trebala pridonositi kulturnom obrazovanju učenika, upoznavanju općekulturalnih činjenica vezanih uz medije, a u odrastanju djece mediji bi trebali imati zabavnu, odgojnu, obrazovnu, komunikacijsku svrhu.
Uporabom medija postiže se osuvremenjivanje nastave, a na njihovu uporabu utječu društveni zahtjevi za povećanjem informatičke pismenosti mladih.
U okviru nastave Češkoga jezika medijska kultura treba biti adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u svakodnevnom životu te bi trebala kod učenika razvijati kompetenciju pri traženju i selekciji informacija, uporabi informacija, odabiru različitih metoda i teorija u rješavanju svakodnevnih problema. Medijska kultura treba biti odgoj za medije, a kao osnovni cilj joj se nameće edukacija za kritičko promišljanje. Uloga medija važna je u obrazovanju i odgovornosti za kulturu i kulturne vrednote. Medijsko obrazovanje proizlazi iz potreba društva i potreba pojedinca, zato treba omogućiti da djeca i mladi u svojoj interakciji s medijima svih vrsta zadovolje i intelektualne potrebe i potrebe za zabavom. U okviru ove domene učenici usvajaju znanje o sebi i drugima, odgovorno ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavaju različite vrijednosti, uvjerenja, ponašanja razvijaju i svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet drugih, sposobnost posredovanja između jezika i kultura s ciljem njegovanja otvorenosti prema različitim perspektivama e svijest o nužnosti razbijanja svih vrsta stereotipa i predrasuda, diskriminacije i govora mržnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI U NASTAVNOME PREDMETU ČEŠKI JEZIK
Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole (gimnazije) pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno obrazovnim ciklusima (razredima) koji slijede. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno obrazovnoga ishoda opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova/vrijednosti u četiri kategorije.
Tablični prikaz odgojno obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvojnost svakoga pojedinog ishoda od prvog razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja do završnoga razreda gimnazije. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE
ČJ Češki jezik
OŠ osnovna škola
SŠ srednja škola
A. domena Komunikacija i jezik
B. domena Književnost i stvaralaštvo
C. domena Kultura i medij
ČJ OŠ A.1.1 Češki jezik – osnovna škola - domena Komunikacija i jezik - prvi razred - ishod jedan
1. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.1.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnog ophođenja
- razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- odgovara na pitanje cjelovitom rečenicom
- postavlja jednostavna pitanja
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- objašnjava nepoznate riječi nakon vođenoga razgovora
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora (pozdrav, zahvala, molba, isprika; upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli)
Započinje razgovor uz poticaj, postavlja pitanja i odgovara na njih u skladu s vlastitim potrebama te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ ČJ A.1.2.
Učenik sluša s razumijevanjem jednostavnije pročitane ili govorene tekstove, točno i razgovijetno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta
- sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove iz različitih izvora
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- sluša i razumije uputu te postupa prema uputi
- samostalno i bez navođenja ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu
- spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora
Sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, ogledne i česte riječi i rečenice prema modelu.
OŠ ČJ A.1.3.
Učenik govori jednostavne tekstove, sažeto prepričava svoje doživljaje
- govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i vlastitim iskustvom
- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici, u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- povezuje riječi i sintagme u jednostavne i/ili složene rečenice veznicima a, ale, protože, anebo...
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika - prepričava kratke i jednostavne slušane i pročitane tekstove u skladu s početnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i životinje iz školskog ili obiteljskog okružja te zamišljena bića
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- prepoznaje da različiti sadržaji govorenja pobuđuju različite osjećaje
- prepoznaje da određeni osjećaji govornika utječu na način govorenja
Uz pomoć učitelja govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom.
OŠ ČJ A.1.4.
Učenik čita naglas riječi, rečenice i kratke tekstove i čita s razumijevanjem tekstove primjerene početnom opismenjavanju
- povezuje napisano slovo s glasom
- razlikuje slovo od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi
- razlikuje duge i kratke samoglasnike u govoru i pismu te ostale glasove, slogove i riječi koje sadrže h, ch, ď, ť, ň, ř, i/y, dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova
- čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
- odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta i postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
- točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice
- prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
Čita s razumijevanjem riječi i kratke rečenice primjerene početnomu opismenjavanju.
OŠ ČJ A.1.5.
Učenik piše formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice, prepoznaje rečenicu i piše točku na kraju rečenice
- povezuje glas s odgovarajućim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih formalnih slova
- razlikuje malo i veliko formalno slovo
- piše velika i mala formalna slova
- prepisuje riječi i rečenice
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice
Piše riječi i kratke rečenice formalnim slovima standardnoga školskog pisma.
OŠ ČJ A.1.6.
Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama i razumije jednostavne pisane upute
- objašnjava svojim riječima značenje riječi nakon vođenoga razgovora, na temelju pročitanoga ili slušanoga teksta
- izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice
- izabire jednu od predloženih riječi i dopunjuje rečenicu
- pronalazi traženu riječ u dječjem rječniku uvažavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem značenje riječi
Samostalno prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
OŠ ČJ A.1.7.
Učenik razlikuje češki i hrvatski jezik i prepoznaje razlike
- prepoznaje razliku u izražavanju na češkom i hrvatskom jeziku
- sluša i čita tekstove primjerene jezičnomu razvoju na standardnome češkom jeziku
- govori i razgovara na češkom jeziku
- razlikuje riječi govornog češkog i standardnoga jezika
Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na češkom i hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura (kratki pripovjedni tekst, kratki opisni tekst, poruka, molba, kratki obavijesni tekst)
Lingvometodički tekstovi primjereni početnomu opismenjavanju (tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće obavijesti, upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani tekstovi)
Govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca, razgovorne igre...
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj svakodnevno organizira aktivnosti i treba osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje. U komunikaciji, svakodnevnoj ili u didaktičkoj situaciji, učenik upotrebljava riječi molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje želje, potrebe, misli i osjećaje potaknute pitanjima: Što želiš?, Što misliš o…?, Kako se osjećaš? Učenik se tijekom razgovora slobodno izražava. Nakon toga diskretno ga se upućuje na društveno prihvatljiva pravila razgovora. Učenika se tijekom govora ne prekida i ne ispravlja da ga ispravci i prekidi učitelja i drugih učenika ne bi sputavali u izražavanju. Nakon govora učeniku se diskretno objasni u čemu je pogriješio tijekom govora i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka u govoru.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se), Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím), Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…), Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu), Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…), Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…), Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole),
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin), Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.
Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom stvara okružje koje je poticajno za čitanje i poučavanje tehnikama čitanja koje učenicima omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja.
U početnom pisanju učenik piše velikim slovima formalnoga školskog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim formalnim slovima. Malim formalnim slovima može se napisati tek kraći tekst kao motorička vježba. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim formalnim slovima.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.1.1.
Učenik izražava svoje osjećaje, misli i zapažanja nakon slušanja ili čitanja teksta
- izražava osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta riječima, crtežom ili pokretom
- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima i crtežom
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- izabire vlastite proživljene situacije koje su u vezi s pročitanim tekstom
- iskazuje mišljenje o postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
Uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i
opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu.
OŠ ČJ B.1.2.
Učenik čita ili sluša književne tekstove s razumijevanjem, razumije o čemu tekst govori, razlikuje dobro i zlo u postupcima likova i prepoznaje književne oblike u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom tekstu
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
- usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu
- prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče nakon čitanja ili slušanja priče
- sluša s razumijevanjem dok učitelj čita književni tekst
- prepričava pročitanu priču svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, prema smjernicama usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne vrste prema obliku uz pomoć učitelja.
OŠ ČJ B.1.3.
Učenik prema vlastitom interesu odabire preporučene književne tekstove za samostalno čitanje i izražava sviđa li mu se pročitani/slušani
književni tekst ili ne
- upoznaje se s prostorom školske knjižnice
- upoznaje se s radom u školskoj knjižnici
- posjećuje knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
- preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica
- iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne
- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa
- razgovara o načinu čitanja pojedine slikovnice (čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru)
- izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja
Samostalno izabire tekst za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu i iskazuje sviđa li mu se pročitani književni tekst ili ne i izdvaja dijelove teksta koji mu se sviđaju ili ne sviđaju.
B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- stvara različite individualne uratke, ilustrira izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, izražava se pokretom, crta slikovnicu i dr.
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi u školskoj knjižnici. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.1.1.
Učenik sluša/čita obavijesni tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i razlikuje članak, naslov, odlomak, redak
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem
- izdvaja informaciju iz slušanoga ili pročitanog teksta prema uputama
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema postavljenome pitanju
- crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori
Sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i prema smjernicama pronalazi podatke u tekstu.
OŠ ČJ C.1.2.
Učenik razlikuje različite medijske sadržaje
- razlikuje vrste medija primjerenih djeci
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- izražava svoje mišljenje o medijskim sadržajima govorom i crtežom
Prepoznaje medije i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
OŠ ČJ C.1.3.
Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
- sudjeluje u kulturnim događajima primjerenima dobi
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
Opisuje kulturne događaje i izdvaja dijelove koji su mu bili zanimljivi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: tablice, piktogrami
Medijski sadržaji: časopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu, zvučne priče
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom, učitelј planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu p ojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost svih triju predmetnih područja imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
2. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.2.1.
Učenik razgovora u skladu s temom iz svakodnevnoga života, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost i osjećajni svijet
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u prototipnim riječima koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y, slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- razlikuje tvrde i meke slogove (di, ti, ni - dy, ty, ny) te kratke i duge samoglasnike
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- točno izgovara niječne i jesne rečenice
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Prema smjernicama razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ ČJ A.2.2.
Učenik sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura i odgovara na pitanja o slušanome tekstu.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- postavlja dodatna pitanja za dio sadržaja slušanoga teksta koji nije potpuno razumio
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
Sluša tekst s razumijevanjem i točno odgovara na pitanja o sadržaju slušanoga teksta.
OŠ ČJ A.2.3.
Učenik čita s razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
- čita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- izdvaja nepoznate riječi
- pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema ostalim riječima u čitanome tekstu
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- izdvaja podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita s razumijevanjem kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima te prema smjernicama odgovara na pitanja o tekstu.
OŠ ČJ A.2.4.
Učenik piše rukopisna slova, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnom razvoju
- piše velika i mala rukopisna slova
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih rukopisnih slova
- razlikuje veliko i malo rukopisno slovo
- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući rukopisnim slovima
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim rukopisnim slovima
- samostalno stvara pisane rečenice prema poticaju
- piše da bi izrazio misli i osjećaje
- oblikuje i piše tekstove realnih sadržaja (pravila, upute, pisma, i sl.)
- piše kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- razlikuje samoglasnike (duge i kratke) i suglasnike i pravilno izgovara kratke i duge samoglasnike te slogove di, ti, ni, dy, ty, ny
- u pismu označava dužinu iznad dugih samoglasnika, pravilno izgovara i piše dvoglasnike (diftonge) au, ou, eu , slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě.
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše u skladu s pravopisnim pravilima (veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik svakodnevno susreće; rečenične znakove na kraju rečenice (točka, upitnik, uskličnik); oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme))
Samostalno prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, primjenjuje pravopisna pravila primjerena urednomu jezičnom razvoju.
OŠ ČJ A.2.5.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
- govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom, primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- prepoznaje da su rečenice smislene cjeline sastavljene od riječi ili skupova riječi koji čine smisao - prepoznaje da se rečenicama izriču misli i osjećaji
- točno izgovara riječi; izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu - točno izgovara slogove dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě te di-dy, ti-ty, ni-ny
- točno izgovara duge/kratke samoglasnike u riječima
Uz pomoć učitelja oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
OŠ ČJ A.2.6.
Učenik točno upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku
- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst
- izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- upotrebljava nove riječi pri oblikovanju ili dopunjavanju rečenica
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
- prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu te jesnu i niječnu u tekstu
- prepoznaje u tekstu ogledne i česte imenice, tj. imenice koje imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću
Upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na priopćajnu svrhu te komunikacijsku situaciju.
OŠ ČJ A.2.7.
Učenik uspoređuje razgovorni i standardni češki jezik i sličnosti i razlike s riječima u hrvatskom jeziku
- razlikuje riječi razgovornoga i standardnoga češkog jezika
- uspoređuje riječi razgovornog govora i standardnoga češkog jezika
- zamjenjuje riječi razgovornog jezika riječju na standardnome češkom jeziku istog značenja
- čita i piše literarne tekstove u skladu sa svojim interesima,
potrebama i iskustvom
Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na razgovornom i standardnome češkom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura (jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, kratki opisni tekst (opis predmeta ili lika), kratki obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi: poruka, molba, čestitka, pismo…)
Lingvometodički tekstovi primjereni jezičnom razvoju (tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće obavijesti, upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani tekstovi)
Medijski sadržaji: audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, razgovorne igre...
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje i komunikaciju. Učitelj priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme), Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer), Můj týden (dny v ýdnu, včera, dnes, zítra), Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme), Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří), Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků…), Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…), V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.
Tijekom usvajanja čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom stvara okružje koje je poticajno za čitanje i poučavanje tehnikama čitanja.
U početnom pisanju učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.2.1.
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.
- izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj
- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Uz pomoć učitelja izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu.
OŠ ČJ B.2.2.
Učenik sluša/čita s razumijevanjem književni tekst i razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju.
- razlikuje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu
- prepričava književni tekst svojim riječima
- smješta likove u vrijeme radnje i prostor
Sluša/čita s razumijevanjem književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku i sadržaju.
B.2.3. Učenik objašnjava razloge zbog kojih mu se
književni tekst sviđa ili ne sviđa.
- iskazuje sviđa mu li se književni tekst i iskazuje mišljenje o događajima u priči i o postupcima likova
- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa
- objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa
- dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se tekst ili ne
Iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa i uz pomoć učitelja navodi razloge.
B.2.4. Učenik samostalno izabire književne tekstove i čita/sluša ih s
razumijevanjem prema vlastitome interesu.
- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu
- upoznaje se s prostorom različitih knjižnica (školska, gradska, manjinskih udruga)
- upoznaje se s radom dječjega odjela gradske knjižnice i knjižnice manjinskih udruga
- posjećuje školsku ili gradsku knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje
- svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
- objašnjava način čitanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: čitanje odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru
Samostalno izabire tekst za čitanje i čita tekstove prema vlastitome interesu.
OŠ ČJ B.2.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči, dramatizira tekstove, ilustrira i dr.
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
Ishod se vrednuje formativno.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, basna, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.2.1.
Učenik sluša/čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i navodi podatke iz teksta.
- sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem
- pronalazi podatke u tekstu
- izdvaja podatke iz teksta
- iskazuje jedan ili više podataka iz teksta
- izražava o čemu govori tekst govorom, pismom ili crtežom
Prema smjernicama pronalazi podatke u obavijesnome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.
OŠ ČJ C.2.2.
Učenik razlikuje različite vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
- razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima
- gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu
- priča kratku filmsku priču nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu
- razlikuje film od kazališne predstave
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- prepoznaje interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje lutkarsku kazališnu predstavu od ostalih predstava za djecu
Razlikuje vrste medija i medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja medijske sadržaje kojima je izložen u svakodnevnome životu.
OŠ ČJ C.2.3.
Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
- sudjeluje u kulturnim događajima
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama
Opisuje kulturne događaje i izdvaja dijelove koji su mu bili zanimljivi.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: tablice, piktogrami
Medijski sadržaji: časopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu, zvučne priče
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom i po njegovoj preporuci, učitelj planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu p ojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo u području knjižnične, informacijske i medijske pismenosti i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost svih triju predmetnih područja imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
3. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A.3.1.
Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture te poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
- prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružja i vršnjacima
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje
- rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
- pripovijeda događaje nižući ih kronološki
- izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi h, ch, ď, ť, ň, ř, y te slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
Prema smjernicama razgovara u skladu sa zadanom temom, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ ČJ A.3.2.
Učenik aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepričava sadržaj slušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- izražava svoje misli i osjećaje o slušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
- provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- prepoznaje neverbalne znakove aktivnog slušanja: uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini i oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanome tekstu
Aktivno sluša tekstove jednostavnih struktura i prepoznaje važne podatke u tekstu.
OŠ ČJ A.3.3.
Učenik čita tekst s razumijevanjem i pronalazi važne podatke u tekstu.
- čita različite vrste tekstova s razumijevanjem
- uočava grafičku strukturu teksta : naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
- pronalazi važne podatke u tekstu
- pronalazi i tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
- prepričava tekst i sažima ga (traži glavne misli)
- izražajno čita različite tekstove
Čita tekst s razumijevanjem i prema smjernicama pronalazi važne podatke u tekstu
OŠ ČJ A.3.4.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- piše kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja
- piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu (uvod, glavni dio, zaključak)
- oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, dnevnici rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika
- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
- izabire riječi u skladu s komunikacijskom situacijom
- usvaja lingvistički pojam imenica, glagol, pridjev na oglednim i čestim riječima
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi prema vlastitome jezičnom razvoju
- prepoznaje ogledne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću
- prepoznaje prototipne i česte umanjenice i uvećanice - piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga češkog rječnika u kojima su slogovi dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše u skladu s pravopisnim pravilima:
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
- veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju, nebeskih tijela
- pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- dvotočka i zarez u nabrajanju
Prema smjernicama piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa zadanom ili
slobodnom temom te uz odstupanja primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
OŠ ČJ A.3.5.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura i razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornoga
teksta.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi
- razlikuje okružje u kojem se govor odvija: obitelj, učionica, pozornica...
- razlikuje privatni i javni govor
- prepoznaje uvod, središnji i završni dio teksta
- oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
- pripovijeda događaje i niže ih kronološki
- oblikuje kratku obavijest i izvješće
- sudjeluje u stvaranju zajedničke stvaralačke priče
- služi se novim riječima povezanima s komunikacijskom situacijom i temom govora
- prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obilježjima u govoru
- primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnoću govora
- točno izgovara riječi koje su dio aktivnoga rječnika češkog jezika u kojima su glasovi (ř, h, ch, ď, ť, ň, y), slogovi (dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě) e suglasnici (d - t, ď - ť, v - f, b - p, s - z, ž - š u sredini i na kraju riječi)
Prema smjernicama govori kratke tekstove jednostavnih struktura i uz pomoć učitelja oblikuje uvodni, središnji i završni dio teksta.
OŠ ČJ A.3.6.
Učenik prepoznaje razliku između govora na češkom jeziku pripadnika češke manjine i standardnoga češkoga jezika.
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na
- standardnome češkom jeziku i jeziku u svojoj okolini
- opisuje govor pripadnika češke manjine
- govori i piše literarne tekstove na češkom jeziku
- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika
- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja
Uz pomoć učitelja uočava razliku između govora pripadnika češke manjine i standardnoga češkog jezika.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: jednostavni dijaloški i monološki tekstovi, kratki pripovjedni tekst, opis predmeta ili lika, molba, poruka, obavijest, izvješće, vijest, opis predmeta ili lika, čestitka, pismo
Razgovorne igre, telefonski razgovor, spontani razgovor, prezentacijski kratki govor, usmena improvizacija
Medijski sadržaji: obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který), Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…), Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…), Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v eplých krajích, v chladných oblastech), Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci), Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne), V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…), Protiklady (přídavná jména, slovesa, příslovce… hrubý – jemný, zlobit – být hodný, pozdě – brzy…)
Tijekom usvajanja i razvijanja čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom kontinuirano potiče čitanje i primjenjuje različite tehnike čitanja te organizira aktivnosti kojima se popularizira čitanje.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.3.1.
Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.
- iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta
- prepoznaje temu književnoga teksta
- povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom
- navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva
- uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika
- prepoznaje etičke vrijednosti teksta
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
Iskazuje svoja zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta te povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom.
OŠ ČJ B. 3. 2
Učenik čita književni tekst s razumijevanjem i prepoznaje obilježja književnog teksta.
- razlikuje realističnu priču ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, igrokaz i dječji roman po obliku i sadržaju
- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta
- odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu, opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
- prepoznaje redoslijed događaja
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- prepoznaje glavne i sporedne likove u priči
- opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- uočava pjesničke slike
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima, emocionalnost i slikovitost teksta
- uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu
- uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost
- zapaža ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
- zapaža brzi i spori ritam u pjesmi
- prepričava književni tekst svojim riječima
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
Čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prema smjernicama prepoznaje obilježja književnoga teksta.
OŠ ČJ B.3.3.
Učenik uočava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- uočava i izdvaja vrijednosti koje je uočio u književnome tekstu
- iskazuje što mu je u tekstu lijepo
- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
- prepoznaje pozitivne osobine likova u književnome tekstu
- razgovara s ostalim učenicima o vrijednostima u književnome tekstu
- navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje o vrijednosti književnoga teksta
Prema smjernicama uočava vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
OŠ ČJ B.3.4.
Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske, gradske ili manjinske knjižnice
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman, basnu, igrokaz
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone i služi se njima
- sudjeluje u radionicama i/ili projektima za poticanje čitanja u knjižnici
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
Izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
OŠ ČJ B.3.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- nadgledajući vlastiti napredak nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u razgovoru o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom/ hrvatskom jeziku, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman, legenda, slikovnica, pripovijetka, basna
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj u dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanje / čitanje naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Ishod u kojem se učenici potiču na stvaralački način izražavana se ne vrednuje, samo se prati. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.3.1.
Učenik pronalazi podatke u obavijesnome tekstu iz različitih izvora primjerenih dobi učenika.
- izabire i čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima i knjigama za djecu te edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
- prepoznaje različite izvore informacija
- pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima i potrebama
- uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora
- izdvaja ključne podatke iz teksta
- objašnjava sadržaj teksta
- preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
Prema smjernicama prepoznaje i izdvaja ključne podatke u kratkome tekstu primjerenome razvoju čitalačke pismenosti.
OŠ ČJ C.3.2.
Učenik razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima.
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije i zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
- sluša zvučne priče
- opisuje sadržaj edukativnih i interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- kreira kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem
Nabraja vrste medija, opisuje medijske sadržaje i izdvaja omiljene medijske sadržaje.
C.3.3.
Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
-posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima
-izražava svoje mišljenje o kulturnome događaju
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
Opisuje kulturni događaji koji je posjetio i izdvaja što mu se sviđa i što mu se ne sviđa.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: dječji časopisi, strip za djecu, edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika, isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
Medijski sadržaji: kazališne predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske emisije za djecu, radijske emisije za djecu
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili gradskim ili manjinskim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
U dogovoru sa stručnim suradnikom i po njegovoj preporuci, učitelј planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu p ojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i provedbu edukativnih aktivnosti s područja medijske pismenosti te kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 30%.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
4. razred – 140 sati
KOMUNIKACIJA I JEZIK (A)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ A. 4. 1.
Učenik razgovara i raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodno odabranom temom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s komunikacijskom situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije:
vršnjački razgovor, razgovor sa starijim osobama
- prikladno se izražava u razgovoru s osobama iz školskoga okružja
- razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje
- sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapažanja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
-rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
-izgovara ogledne (prototipne) i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su zvučni i bezvučni suglasnici (b - p, v - f, s - z, š - ž, d - t, ď – ť) u sredini i na kraju riječi.
-točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
-poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
Samostalno razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ ČJ A. 4. 2
Učenik aktivno sluša različite vrste tekstova, prepričava slušani tekst te izdvaja ključne podatke.
-sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
-sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
-odgovara na pitanja i postavlja pitanja o slušanome tekstu
-provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- primjenjuje neverbalne znakove aktivnoga slušanja:
uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
-izražava svoja mišljenja i stavove o slušanome tekstu primjereno dobi
- uspoređuje mišljenja i stavove o slušanome tekstu s drugim učenicima
-izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
-izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz slušanoga teksta
-prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini
- oblikuje vezani tekst o slušanome tekstu
- oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
-izriče mišljenje o slušanom tekstu
Aktivno sluša različite vrste tekstova, prema smjernicama izdvaja ključne podatke iz teksta i prepričava slušani tekst.
OŠ ČJ A. 4. 3
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura
-razlikuje različite svrhe govorenja: predstavljanje, čestitanje, isprika, zahvala, molba, prijedlog, zapovijed
-razlikuje privatni i javni govor
-organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak
- služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskom situacijom
-prepoznaje važnost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavlja kontakt očima i mimikom
-točno izgovara riječi
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama
Uz pomoć učitelja govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
OŠ ČJ A.4.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja i tumači važne podatke iz teksta
- čita s razumijevanjem različite vrste tekstova primjerenih dobi i jezičnomu razvoju
- razlikuje grafičke dijelove teksta i izdvaja važne podatke iz teksta
- analitički čita obavijesne tekstove
- izdvaja ključne riječi iz teksta
- objašnjava temeljno značenje teksta
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta
- samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom
- tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke iz teksta i prema smjernicama opisuje temeljno značenje pročitanoga teksta.
OŠ ČJ A.4.5.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem te primjenjuje pravopisna pravila primjerena jezičnomu razvoju.
- oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema različitim modelima vođenoga pisanja
- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja
- piše kraće tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti
- piše prema kompozicijskome planu
- piše bilješke
- provjerava slovopisnu čitkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu
- raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
- piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj razini) potrebnom za strukturiranje teksta
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupina tipične za češki jezik
- rastavlja riječi na slogove na kraju retka i rabi pravopisni znak spojnicu
- piše u skladu s pravopisnim pravilima:
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi i suglasničke skupine tipične za češki jezik (i/y - í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika)
-točno piše i/y i í/ý u riječima nakon dvojakih ili neutralnih (obojetných) suglasnika (b, l, m, p, s, v, z) u najčešće korištenim „izabranim riječima“ (vyjmenovaná slova)
- veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u zavičaju, nebeskih tijela; pisanje višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj; dvotočka i zarez u nabrajanju; pravilno piše pokrate višečlanih naziva; navodi upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnog govora
- piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena primjenjujući pravopisna pravila
- piše oznake za mjerne jedinice
Prema modelu piše kratke tekstove Jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem.
OŠ ČJ A.4.6.
Učenik povezuje riječi u sintagmu, rečenicu i tekst jednostavnih struktura uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja.
- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku - prepoznaje prototipne i česte sinonimne i antonimne
- riječi u tematskim skupinama
- pravilno rabi riječi i strukturira rečenice u zadanome kontekstu - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku
- razlikuje imenice kojima se imenuje biće i stvar u tekstu - prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima Što netko radi?, Što se događa?
- razlikuje glagole kao riječi koje izriču što tko radi ili što se događa u tekstu
- razlikuje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
- Kakvo je što? i Čije je što?
- pravilno oblikuje jedninu i množinu imenica, umanjenice i uvećanice u govoru i pismu - pravilno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće vrijeme u govoru i pismu
- pravilno upotrebljava riječi za povezivanje rečenica (veznici) prema vlastitome jezičnom razvoju
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi u skladu s dinamikom učenja i jezičnoga razvoja
Uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja.
OŠ ČJ A.4.7.
Učenik objašnjava razliku
između razgovornog
jezika i standardnoga jezika
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome češkom jeziku i jeziku pripadnika češke manjine u RH
- opisuje govor češke manjine u Hrvatskoj
- govori i piše literarne tekstove na jeziku manjine
- primjenjuje normu češkog standardnoga jezika u komunikaciji primjerenu jezičnomu razvoju i dinamici učenja
- popisuje riječi tipične za govor češke manjine i sastavlja dječji rječnik - služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika - prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu češke manjine u mjestu/zavičaju
Uz pomoć učitelja opisuje govor pripadnika češke manjine i prepoznaje razliku u odnosu na standardni češki jezik te uočava važnost učenja češkog jezika i pozitivnoga odnosa prema jeziku pripadnika nacionalne manjine.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: književni i obavijesni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi: bilješka, dnevnik, pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu, slikovit i stvaran opis predmeta ili lika, obavijest, izvješće, tekst čestitke i razglednice, pismo, SMS poruka, poruka elektroničke pošte, sažetak, opis
Lingvometodički tekstovi primjereni jezičnom razvoju kojima se potiče organizirana i spontana rasprava i govorno oblikuje izričaj
Medijski sadržaji: zvučni zapisi književnih tekstova, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, razgovorne igre...
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj potiče aktivnosti za međusobno razgovaranje i komunikaciju i priprema nastavne materijale na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.
Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u govoru i pismu u skladu s jezičnim razvojem i prema predloženim temama:
V restauraci (jídelní lístek, objednávání), Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče), Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování), Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?), Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet, podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky), Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit), Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…), Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím), Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?), Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme), Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, kříž-křížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
Pri odabiru tekstova valja poštovati jezični razvoj i interese učenika s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik.
Tijekom kontinuiranog razvijanja čitalačkih vještina učitelj surađuje sa stručnim suradnikom knjižničarom i obrađuje teme iz područja knjižničnog, informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja i potiče čitalačke kompetencije kao ključne vještine za cjeloživotno obrazovanje.
U pisanom izražavanju učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO (B)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ B.4.1.
Učenik izražava svoj doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom
- izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom
- iznosi svoja zapažanja o književnome tekstu
- razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta
- povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom
- povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika
- preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči i sl.
Objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom.
OŠ ČJ B.4.2.
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
- zamjećuje i objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza i dječjeg romana
- odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome tekstu
- odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
- samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih na postavljeno pitanje
- prepoznaje temu književnoga teksta
- prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis, pripovijedanje
- prepoznaje redoslijed događaja u priči
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- objašnjava postupke likova i događaje u pročitanome književnom djelu
- prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnog teksta
- prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
- prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi i pjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
- prepričava sadržaj pročitanoga djela
- prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom, stripom i pokretom
- iskazuje sadržaj književnog teksta iz perspektive drugoga lika
- pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
- preoblikuje fabularni tijek pročitanoga književnoga teksta
- izražajno čita književne tekstove
- razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova
- objašnjava razliku između književnoga i neknjiževnog teksta iste tematike
Čita s razumijevanjem književni tekst, samostalno odgovara na pitanja i prepoznaje obilježja književnoga teksta.
OŠ ČJ B.4.3.
Učenik objašnjava vrijednosti književnoga teksta primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
- iskazuje i objašnjava svoje mišljenje s obzirom na uočene
- vrijednosti u književnome tekstu
- razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u književnome tekstu
- izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili
- uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu
- izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima
- prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
- uočava dobre i loše postupke likova
- razgovara o postupcima likova u književnome tekstu
- navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim vrijednostima književnoga teksta
Prepoznaje i navodi vrijednosti književnoga teksta u odabranim dijelovima teksta s jasno istaknutim vrijednostima primjereno recepcijskim sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i osobnom iskustvu.
OŠ ČJ B.4.4.
Učenik redovito čita iz užitka i prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.
- svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne knjižnice
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone
- sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više učenika
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje
Samostalno
izabire knjige za čitanje, čita prema vlastitome interesu i prepoznaje vrstu knjige za djecu.
OŠ ČJ B.4.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja.
- uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja, potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom životu
- povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na češkom / hrvatskom jeziku, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju i kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (klipove), crta i piše slikovnicu i sl.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman, legenda, slikovnica, pripovijetka, basna, poslovice
*Popis predloženih djela za cjelovito čitanje zasebni je dio ovog dokumenta, a prema prijedlogu stručnog suradnika knjižničara i fondu školske knjižnice, podložan je dopunjavanju.
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom knjižničarom organizira aktivnosti poticanja čitanja i provodi razne kreativne oblike razvijanja čitalačke kulture: pričanje / čitanje naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim skupinama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.
Učenik čita dva obavezna cjelovita književna teksta godišnje i najmanje jedno književno djelo prema vlastitom izboru, a prema izboru učitelja i druga književna djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI (C)
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
RAZRADA ISHODA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI „DOBAR“ NA KRAJU RAZREDA
OŠ ČJ C.4.1.
Učenik izdvaja ključnu poruku ili podatak u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika
- izabire i čita tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija
- razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova
- prepoznaje ključni podatak u tekstu
- izdvaja ključne podatke u tekstu
- objašnjava podatke iz teksta
- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama
- objašnjava i uspoređuje informacije iz različitih izvora te iskazuje mišljenje o izdvojenim podatcima
- iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu
- preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su mu bili zanimljivi
Prema smjernicama prepoznaje i izdvaja ključne podatke u obavijesnome tekstu iz različitih medija primjerenih dobi učenika.
OŠ ČJ C.4.2.
Učenik razlikuje različite vrste medija primjerene dobi i interesima, izabire medijske sadržaje te obrazlaže mišljenje o
njima.
-razlikuje vrste medija primjerene djeci
-izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njima iskazuje i obrazlaže svoje mišljenje o medijskim sadržajima
-gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika
-pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
-razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije
-zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu
-prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske emisije za djecu
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu
-sluša zvučne priče
- služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
-čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
-iskazuje i obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima
Nabraja različite vrste medija, izabire i opisuje medijske sadržaje te izdvaja omiljene medijske sadržaje.
OŠ ČJ C.4.3.
Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
-posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima
- razlikuje kulturne događaje
-razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
-izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
-iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom
- iznosi svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
Prema smjernicama opisuje kulturni događaj te iskazuje mišljenje o kulturnome događaju.
Sadržaj za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti, vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika, obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama i tiskovinama; isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
Izvori informacija: školska knjižnica, stručnjaci i predavači, gradska knjižnica i knjižnica manjinske udruge;
Medijski sadržaji: dječji časopisi, novine, kazališne predstave za djecu, animirani, igrani i dokumentarni filmovi tematski i sadržajno primjereni recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu
Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili drugim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti češke nacionalne manjine namijenjeni djeci
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome predmetnom području uvjetovani su dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja.
U dogovoru sa stručnim suradnikom knjižničarom, učitelj planira održavanje najmanje dva nastavna sata tijekom školske godine u školskoj knjižnici za obradu p ojedine teme s knjižnično-informacijskog područja i medijske pismenosti te provedbu edukativnih aktivnosti kako bi se učenike obučavalo pretraživanju informacija i kritičkoj upotrebi različitih izvora informacija.
Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu OŠ
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 30%.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.
Osnovna škola Češki jezik – model A –
5. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
- razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija
- koristi se različitim govornim činovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom
- vodi dijalog, telefonski razgovor, ostavlja poruku na telefonskoj sekretarici
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objašnjava svoje mišljenje
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to neverbalnim znakovima: kimanjem glave, gleda sugovornika u oči
- služi se elementima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š , g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
- točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
- točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
- točno intonira rečenice
- razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
- oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja
- odgovara na pitanja cjelovitim rečenicama
- objašnjava svoje mišljenje i uvažava tuđa
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
Razgovara o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: vic, razgovorne igre, dramske igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja.
ČJ.OS.A.5.2.
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- postavlja pitanja/potpitanja da bi pojasnio razumijevanje slušanoga teksta
- odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu
- izdvaja ključne riječi da bi razumio temeljno značenje slušanoga teksta
- pamti iz teksta određene činjenice
- piše kratke bilješke o slušanome tekstu na temelju ključnih riječi
- prepričava slušani tekst služeći se bilješkama
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- aktivno sluša primjenjujući neverbalne znakove: usmjeravanje pozornosti na govornika, kimanje glavom, gledanje govornika u oči, ne prekida govornika
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
Aktivno sluša tekst i izdvaja ključne riječi i piše bilješke.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv), izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje), radijska i televizijska emisija, zvučni zapis pripovjednih tekstova, filmovi
ČJ.OS.A.5.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
- prepoznaje različite svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
- usmeno opisuje i pripovijeda u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- izdvaja ključne riječi i glavne ideje povezujući dijelove govora u jasnu logičku cjelinu rabeći ogledne veznike i vezne riječi
- opisuje po planu
- oblikuje i govori tekst kronološki nižući događaje
- primjenjuje govorničke vještine:
govori dovoljno glasno i razgovijetno te usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- izabire odgovarajuće riječi koje stavlja u suodnos kao dio aktivnoga rječnika
- govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne
- – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š , g-k, h-ch
- točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena
- točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline
- točno intonira rečenice
Oblikuje i govori prema smjernicama opisne, pripovjedne i obavijesne tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora), pripovjedni (prepričavanje, stvaralačko prepričavanje), obavijesni (obavijest i poziv)
ČJ.OS.A.5.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
- čita s razumijevanjem tekstove primjerene težine tiho i naglas
- prepoznaje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta: naslov, podnaslove, fotografije i/ili ilustracije
- čita tekst i izdvaja ključne riječi da bi razumio značenje teksta u cjelini
- odgovara na postavljena pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o čitanome tekstu
- piše kratke bilješke na temelju ključnih riječi
- prepričava čitani tekst uz pomoć zabilježenih ključnih riječi i bilježaka
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz konteksta, uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko – češkog rječnika
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika izražajno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote
- prepoznaje i uočava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Prema smjernicama čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne riječi i uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: izvješće, uputa: slikovni prikaz podataka
ČJ.OS.A.5.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- postavlja plan pisanja teksta
- planira dijelove teksta kronološkim redom
- povezuje rečenice u tekst rabeći ogledne veznike i vezne riječi
- rabi jednostavne rečenične strukture
- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi kao dijelom aktivnoga rječnika
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u
- oglednim i čestim pridjevima – ský,
- -cký, -čký
- - piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju);
- razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike
- prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom normom
- koristi točne oblike imenica
- koristi Češki pravopis, Češki rječnik i Češko – hrvatski rječnik
- piše s potrebom i zadovoljstvom
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora), obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu; isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku); dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS poruka)
ČJ.OS.A.5.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatička znanja o imenicama na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje u riječima korijen riječi, prefiks i sufiks.
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- prepoznaje imenice, razlikuje opće i vlastite imenice
- određuje muški, ženski i srednji rod imenica i kategoriju životnosti i neživotnosti
- razlikuje jedninu i množinu imenica
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
- razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe u češkom jeziku
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu imenica prema obrascima
- imenice koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govoru i pismu
- prepoznaje pridjeve i razlikuje tvrde i meke pridjeve
- prepoznaje veznike i njihovu funkciju u rečenici
- prepoznaje glagole i razlikuje osobu, broj i vrijeme, točno koristi glagolska vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
- koristi jednostavne veznike i vezne riječi prema potrebi ih zamjenjuje
- uočava da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
Prepoznaje imenice, pridjeve, glagole i veznike i razlikuje prema smjernicama rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme e primjenjuje morfološko znanje o imenicama u oblikovanju teksta na oglednim i čestim primjerima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, glagoli i veznici
Morfološke kategorije: broj, padež, lice, stupanj, vrijeme, obrasci sklonidbe imenica
ČJ.OS.A.5.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor
- tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava razliku između standardnog češkog govora, razgovornog češkog jezika i govora Čeha u Hrvatskoj
- prepoznaje češke neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
Uočava različite odnose među riječima i opisuje prema smjernicama njihovo značenje u poznatim kontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik
Domena B - Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.5.1.
Učenik obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta.
- izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
- izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst i pomoć u usmjeravanju svoje pozornosti na događaje, likove i određene pojedinosti
- uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan
- pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim doživljajem
- pokazuje empatiju: razumijevanje značenja i važnosti emocija te ponašanja književnih likova u književnome tekstu
- razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao da sudjeluje u stvarnome događaju)
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja književnoga teksta
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu: razumijevanje književnoga teksta na temelju fantazijskoga mišljenja, tj. zamišljanja
- čita iz užitka
Opisuje vlastiti emocionalni doživljaj književnoga teksta i izdvaja ono što ga se najviše dojmilo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.5.2.
Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnog eksta i izražava vlastiti literarni doživljaj.
- - razlikuje izražavanje u prozi i u stihu
- - razlikuje različite vrste umjetničkih i neumjetničkih tekstova
- u jednostavnijoj analizi književnog teksta koristi osnovne literarne pojmove
- obrazlaže razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
- razlikuje temeljna žanrovska (poetska, prozna, dramska) obilježja na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafička obilježja) i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- pokazuje zanimanje za zvučnost i ritmičnost poezije, za priču i likove (pripovijedanje o događajima), za sceničnost dramskoga teksta
- prepoznaje temeljna jezično-stilska obilježja književnoga teksta: preneseno značenje, pjesnička slika, onomatopeja, epitet, personifikacija
- tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku
- razlikuje bajku i basnu od ostalih pripovjednih vrsta – priča
- objašnjava vlastiti literarni doživljaj (vlastite mentalne predodžbe o tekstu oblikovane na temelju doživljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije između teksta i čitatelja)
Opisuje žanrovska obilježja književnoga teksta i izražava vlastiti literarni doživljaj.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- Pojmovi literarne teorije: lirika, poezija, proza, drama, bajka, basna, priča, preneseno značenje, pjesnička slika, onomatopeja, epitet, personifikacija
ČJ.OS.B.5.3.
Učenik prosuđuje književni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe i objašnjava uočene ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom.
- stvara vizualne i akustične prezentacije književnoga teksta
- poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke
- komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja
- uočava i objašnjava problematiku književnoga teksta
- uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta
Objašnjava prema smjernicama vlastito mišljenje o književnome tekstu na temelju iskustva o svijetu oko sebe.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstne vrste : lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna) , basna, bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz, strip
ČJ.OS.B.5.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- uočava emocionalni aspekt čitanja koji uključuje nade, strahove i napetost što proizlazi iz poistovjećivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
- dijeli vlastito čitalačko iskustvo: sastavlja zajednički popis izabranih književnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti / nepopularnosti književnih tekstova
- razvija čitalačke navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i tempom literarne tekstove primjerene uzrastu
Obrazlaže prema smjernicama vlastiti izbor književnoga teksta i opisuje proživljeno iskustvo tijekom čitanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.5.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- sastavlja plan pripovijedanja i na osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- stvara vlastite literarne tekstove istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.5.1.
Učenik razlikuje izvore informacija i pronalazi potrebne informacije.
- razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama koristeći i češke izvore informacija
- izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje
- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- provjerava točnost informacija
- citira izvor informacija
Razlikuje izvore informacija i koristi se prema smjernicama različitim izvorima u traženju informacija u skladu s pojedinačnim zadatkom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
ČJ.OS.C.5.2.
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
Preporučeni izvan učionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama
- - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture ili Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
6. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima i svojim interesima, te ih povezuje s poslušanim i pročitanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnog slušanja i poštuje pravila uljudnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikuluma
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili slušanom tekstu i razlučuje bitno
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
- parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
- bira odgovarajuću intonaciju, pauze i tempo ovisno o svojoj komunikacijskoj namjeri
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko - češkog rječnika
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
-točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred poglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
- točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena,
- točno izgovara naglasak i naglasne cjeline
- točno intonira rečenice - razlikuje književni izgovor i neknjiževni izgovor i koristi ih prema situaciji
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
Razgovara prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: razgovor na temu, izlaganje na temu, uvjeravanje, nagovaranje
Popis predloženih tema je u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.A.6.2.
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne riječi, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim komentarima i neverbalnim znakovima
- traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
- parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
Parafrazira i sažima slušani tekst prema smjernicama i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće), upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.6.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnijih struktura prema planu na zadanu temu.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran govor rabeći ogledne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročno-posljedične veze
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
- primjenjuje govorničke vještine: pravi stanke između dijelova govora i usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
- točno izgovara kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno izgovara zvučne glasove u riječima i na kraju riječi kao nezvučne d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno izgovara slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě
- točno izgovara prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred oglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
- točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima je provedena glasovna promjena
- točno izgovara uporabno česte naglasne cjeline
- točno intonira rečenice
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva te glagola u svim glagolskim vremenima
Oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje uz pomoć učitelja glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni (izvješće, izjava); javni govor, kratka priča, anegdota
ČJ.OS.A.6.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja ključne riječi, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
- prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
- pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini
- prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi uporabom češko- hrvatsko, hrvatsko-češkog rječnika i češko -češkog rječnika
- razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Čita tekst s razumijevanjem, razlikuje prema smjernicama podatke u tekstu prema važnosti i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, izvješće, sažetak, uputa, slikovni prikaz
ČJ.OS.A.6.5.
Učenik piše tekstove jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- piše pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s različitih gledišta postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve - planira dijelove teksta kronološkim redom i s vidljivim uzročno-posljedičnim vezama
- izabire podatke i oblikuje ih u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice
- rabi jednostavne rečenične strukture
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi, koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve, ispred oglednih i čestih riječi koje počinju suglasnikom istim suglasnikom ili suglasničkim skupinama i osobnom zamjenicom
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjmenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- točno piše i/y i í/ý u nastavcima imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva nakon alternativnih (obojetných) suglasnika
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju)
- piše zarez odvajajući usklik od ostatka rečenice
- piše pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta
- piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
- točno piše interpunkciju upravnog govora
- razlikuje književne i razgovorne riječi i oblike, prepoznaje riječi iz hrvatskog jezika te ih zamjenjuje češkim riječima
- piše u skladu s gramatičkom normom
- točno piše oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
- točno piše oblike glagola u svim glagolskim vremenima osim u prošlom vremenu
- koristi Češki pravopis
- piše s potrebom i zadovoljstvom
Uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (stvaralačko prepričavanje, prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni (obavijest, poziv, izvješće, izjava); dopisivanje; blog
ČJ.OS.A.6.6.
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje gramatička znanja na oglednim i čestim primjerima.
- razlikuje korijen riječi, prefiks i sufiks.
- razlikuje priloge, prijedloge, veznike, čestice i uzvike uočavajući da nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme
- točno koristi sve oblike imenica
- prepoznaje sve vrste riječi
- razlikuje tvrde, meke i posvojne pridjeve
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću padežnih pitanja
- razumije značaj i funkciju obrazaca sklonidbe pridjeva u češkom jeziku
- poznaje pojedine obrasce sklonidbe i njihove oblike u padežima
- primjenjuje sklonidbu pridjeva prema obrascima
- pridjeve koristi u gramatički i pravopisno ispravnim oblicima u govori i pismu
- razlikuje vrste zamjenica i koristi točne oblike zamjenica u govoru i pismu
- razlikuje vrste brojeva i koristi točne oblike brojeva u govoru i pismu
- točno koristi sve oblike glagolskih vremena osim prošlog vremena
- povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst uporabom kohezivnih sredstava
(npr. zamjenica, veznika)
-razlikuje jednostavnu rečenicu i složenu rečenicu, pretvara jednostavnu rečenicu u složenu rečenicu
- uočava i prepoznaje oblike razgovornog češkog jezika i hrvatskog jezika i zamjenjuje ih standardnim oblicima
Izdvaja prema smjernicama ogledne i česte oblike pridjeva, zamjenica i i brojeva primjenjuje ih u oblikovanju teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: broj, padež, lice, stupanj, vrijeme, obrasci sklonidbe imenica i pridjeva
ČJ.OS.A.6.7.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor - tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
- svrhovito se služi češkim jezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Uočava različite odnose među riječima i opisuje prema smjernicama njihovo značenje u poznatim kontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, višejezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik
Domena B – Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.6.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva i stavove u vezi s pro čitanim tekstom.
- izražava dojmove nakon pročitanog teksta i bilježi ih
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga iskustva čitatelja (spoznajna i etička funkcija književnosti, npr. proživljava nešto što ne može doživjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizičkom okružju)
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja sebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.6.2.
Učenik obrazlaže značenje književnog teksta na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i književno-teorijskog znanja.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta: povezanost teme i motiva
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija
- prepoznaje stilska izražajna sredstva epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
- uočava dramski sukob kao temelj dramske radnje
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: što je primjereno, prihvatljivo ponašanje
Obrazlaže prema smjernicama značenje književnoga teksta i vlastitim riječima oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metaforu, personifikaciju, kontrast
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.6.3.
Učenik prosuđuje književni tekst, objašnjava uočene ideje i problematiku i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
Obrazlaže vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta i iznošenjem argumentiranih zapažanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.6.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnog teksta, argumentirano ga prosuđuje i pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom
- razumije motive drugih i drukčijih
- uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu, viđenje stvari s drugih gledišta
- objašnjava čitalačke sklonosti i utjecaj na čitalački ukus
- uvažava različite ukuse pri izboru književnih tekstova
- argumentirano preporučuje književni tekst drugima
Obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnoga teksta u skladu s vlastitim interesima i iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.6.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima.
- stvara vlastite literarne tekstove na zadanu temu
- sastavlja plan pripovijedanja i ne osnovu plana stvara kratki govoreni ili pisani tekst prema vremenskom slijedu
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike, besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.6.1.
Učenik razlikuje izvore informacija, pronalazi i izabire informacije iz različitih izvora, provjerava njihovu korisnost i točnost.
- pronalazi informacije u različitim češkim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.)
- pronalazi potpune i provjerene informacije
- provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i
izabire ih prema korisnosti - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
citira izvor informacija
Izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstne vrste: upute, katalog, programi, vijest, prospekt
ČJ.OS.C.6.2.
Učenik prati kulturne događaje češke nacionalne manjine i češke kulture u ČR, vrednuje ih, samostalno ih izabire i posjećuje u fizičkome i digitalnome okružju.
- Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja
- organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija - sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama
- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, on-line učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
- Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
- Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje
u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
7. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.7.1.
Učenik razgovara i raspravlja o svakodnevnim događajima, izražava vlastite misli, želje, osjećaje, stavove i interese te ih povezuje s pročitanim ili odslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila kulturnog ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
- raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome ili odslušanom tekstu i razlučuje bitno
- aktivno sluša sugovornika (pokazuje to neverbalnim znakovima te podržava komentarima)
- parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje razgovora i rasprave
- traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
- točno govori glagolske oblike u svim vremenima , u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
- razgovijetno govori , primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (poštuje pravila uljudnoga ophođenja, izbjegava nasilnu komunikaciju)
Učenik razgovara prema smjernicama o vlastitim interesima, povezuje ih s pročitanim i poslušanim tekstovima, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: razgovor na temu, izlaganje na temu, uvjeravanje, nagovaranje
Popis predloženih tema je u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.A 7.2.
Učenik govori i prepričava tekstove jednostavnih pripovjednih sadržaja i opisnih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje koje je usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima (podržava komentarima i neverbalnim znakovima)
- traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja potpitanja o slušanome tekstu
- parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu - objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i razumijevanje teksta
Učenik samostalno parafrazira i sažima slušani tekst i
prema smjernicama objašnjava značenje teksta u cjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni (izvješće, izjava); javni govor, kratka priča, anegdota
ČJ.OS.A.7.3.
Učenik aktivno sluša tekst, podatke ili činjenice sažima u bilješke i objašnjava značenje teksta.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne
- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran govor rabeći ogledne veznike i vezne riječi
- niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročnoposljedične veze
- vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno
- primjenjuje govorničke vještine (pravi stanke između dijelova govora i usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije, uspostavlja kontakt očima sa svim primateljima poruka)
- točno govori oblike imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva
- točno govori glagolske oblike u svim vremenima , u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu (točno izgovara česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou)
Učenik oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura te povezuje uz pomoć učitelja glavne misli i važne pojedinosti u skladu s temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće), upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.7.4.
Učenik čita ekst s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini.
- razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih dovodi u vezu sa sadržajem teksta
- prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta
- pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini -prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju
Učenik uz pomoć učitelja oblikuje i piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, izvješće, sažetak, uputa, slikovni prikaz
ČJ.OS.A.7.5.
Učenik oblikuje tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu, pri tome primjenjuje jezična znanja o glagolskim oblicima i o sintaktičkom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima.
- primjenjuje stečena morfološka znanja
- glagolske oblike u svim vremenima , u sva tri glagolska načina i oba glagolska vida
- pravilno piše glagole i u prošlom vremenu
- objašnjava rečenično ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje osnovno jezično znanje
- opisuje rečenicu kao gramatičku jedinicu neovisnu o kontekstu
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
- opisuje rečenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu
- objašnjava komunikacijsko ustrojstvo rečenice: tema, tj. dio koji ovisi o kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi novu obavijest) na oglednim i čestim primjerima
- stvara tekst razumijevajući rečenično ustrojstvo
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š , g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno
- piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne, umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe)
Učenik oblikuje tekstove i izdvaja prema smjernicama ogledne i česte glagolske oblike.
Učenik opisuje gramatičko (sintaktičko) i komunikacijsko ustrojstvo rečenice na oglednim i čestim primjerima te oblikuje tekst na temelju sličnih primjera.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: glagolska vremena, načini i vidovi
Sintaktičko ustrojstvo rečenice: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake, atribut, apozicija
ČJ.OS.A.7.6.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima.
- učenik uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu
- objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima
- objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor - tuđice zamjenjuje češkim riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- razlikuje književne riječi, neknjiževne riječi i riječi preuzete iz hrvatskog jezika i zamjenjuje ih češkim književnim riječima
- služi se jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- uočava i prepoznaje riječi razgovornog češkog jezika i riječi preuzete iz hrvatskog jezika zamjenjuje ih standardnim oblicima
- prevodi riječi, rečenice i tekstove s češkog jezika na hrvatski i obratno
- tumači uporabu češkoga jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju
- razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca
- objašnjava prepoznate kolokvijalne izraze i njihovu svrhu i stilsku vrijednost u komunikaciji
- svrhovito se služi češkim jezikom u formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
Uočava različite odnose među riječima i opisuje prema smjernicama njihovo značenje u kontekstima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi: materinski jezik, češki jezik, hrvatski jezik, dvojezičnost, višejezičnost, standardni jezik, razgovorni jezik, narječje
Domena B – Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.7.1.
Učenik obrazlaže vlastita iskustva, doživljaje i stavove te ih uspoređuje s književnim tekstom, tj. djelom.
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga iskustva čitatelja
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja sebe samoga i drugih ljudi
- čita iz užitka
Učenik opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.7.2.
Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta, tj. djela i samostalno rezonira smisao književnoga teksta, tj. djela na osnovu vlastitoga čitateljskoga iskustva i znanja iz poznavanja teorije književnosti.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta
- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta (povezanost teme i motiva)
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja
- uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, asonanca, aliteracija ,
- prepoznaje i razlikuje stilska izražajna sredstva: epitet, metafora, simbol, anafora, refren, personifikacija, kontrast, apostrofu i refren
Učenik obrazlaže prema smjernicama značenje književnoga teksta i vlastitim riječima oblikuje smisao književnoga teksta vodeći se vlastitim čitateljskim iskustvom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metafora, simbol, personifikaciju, kontrast, apostrofa i refren
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.7.3.
Učenik prosuđuje izabrani književni tekst, povezuje ga s vlastitim iskustvom, tj. doživljajem te obrazlaže vlastite stavove vezane uz izabrani i pročitani tekst.
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- razlikuje doslovno i preneseno značenje
- prepoznaje različite modele ponašanja likova
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti (što je primjereno, prihvatljivo ponašanje)
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta
- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene probleme
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik obrazlaže vlastito mišljenje o tekstu dokazima iz teksta i iznošenjem argumentiranih zapažanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstne vrste: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, romanca, mit, legenda, pripovijetka, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, kriminalistički roman, znanstveno fantastični roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.7.4.
Učenik, potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja, samostalno i stvaralački se izražava prema vlastitim željama, osjećajima, stavovima i interesima.
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel, fotoaparat, snimač zvuka i slike, besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje te razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i medij
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.7.1.
Učenik samostalno izabire informacije iz različitih izvora (časopis, internet) te provjerava njihovu korisnost i točnost koje su bitne za rješavanje postavljenih zadataka
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi koja ga zanima i sl.)
- pronalazi potpune i provjerene informacije - provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane podatke, izražavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u različite svrhe
- uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti
- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga
- citira izvor informacija
Učenik izabire prema smjernicama potrebne informacije iz više izvora u svrhu donošenja zaključaka
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: upute, katalog, programi, vijest, prospekt
ČJ.OS.C.7.2.
Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst
- objašnjava zašto bi različiti primatelji i pošiljatelji (dječaci, djevojčice, odrasli, pripadnici treće dobi te različite kulturne grupe) mogli različito reagirati na više različitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije,
„sapunice“, videoigre koje simuliraju utrke i sl.)
- navodi primjere različitih reakcija tinejdžera i njihovih roditelja na više različitih medijskih tekstova
- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledanog filma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su čitatelji pojedinih časopisa; gledatelji pojedinih TV programa i sl.)
- prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvučnih znakova u različitim filmovima i kazališnim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjeće bijele i crne boje može sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne)
- opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku sa svrhom prenošenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja se ponavlja u filmu često služi za prijenos neke neverbalne poruke, naglašavanje ili produživanje neke važne scene i sl.; također, u kazališnoj se predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se postigao učinak na publiku
Učenik opisuje uz pomoć učitelja različito predstavljanje istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.
ČJ.OS.C.7.3.
Učenik samostalno vrednuje kulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećuje u fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
- Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
- Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Učenik na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
8. razred – 140 sati godišnje
Domena A - Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.A.8.1.
Učenik govori, razgovara i raspravlja u skladu sa svrhom govorenja, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
- razgovara u skladu sa slobodno odabranim ili zadanim temama koje se nalaze u dodatku kurikulumu
- primjenjuje različite obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, raspravljanje
- razlikuje spontanu komunikaciju (uvjetovana osjećajima) i uvježbanu, planiranu komunikaciju (planirana i pripremljena rasprava)
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi
- zastupa i brani svoje mišljenje, stavove i vrijednosti
- tumači, obrazlaže i prosuđuje na temelju činjenica i dokaza
- potvrđuje vlastito mišljenje iznoseći citate, statističke podatke, općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosne sudove
- aktivno sluša sugovornika parafraziranjem onoga što je čuo
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu
- točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď,ť,ň i dvoglas ou
- procjenjuje primjerenu količinu izrečenih informacija u skladu s ciljem i smislom razgovora
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- k omunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
Učenik prema smjernicama razgovara prema jednome od obrazaca vođenja razgovora, primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: prezentacija, planirana rasprava, okrugli stol, debata
ČJ.OS.A.8.2.
Učenik aktivno sluša tekst, prosuđuje značenje teksta u cjelini i povezuje ga sa stečenim znanjem i iskustvom pri čemu iznosi konkretne, tj. argumentirane primjere.
- razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje (usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba i sadržajno slušanje, usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka)
- aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: parafraziranjem i neverbalnim znakovima
- razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu
- uspoređuje slične podatke u slušanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke u slušanome tekstu organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta u cjelini objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnikom/rječnicima
- objašnjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadržajem slušanoga teksta
Učenik aktivno sluša tekst, izvodi zaključke o slušanome tekstu prema smjernicama i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: znanstveno-popularno predavanje, vijest, radijska i televizijska emisija
ČJ.OS.A.8.3.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih, opisnih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama i planu te obrazlaže vlastito mišljenje i stavove
- određuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu
- oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljačke tekstove prema planu
- obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna pomagala
- primjenjuje govorničke vještine: mijenja rečeničnu intonaciju , usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: primjereno drži ruke, umjereno se kreće
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu: točno izgovara ogledne i česte riječi u kojima su glasovi ch, h, ř, ď, ť, ň i dvoglas ou, eu, au - uvažava tuđa stajališta i mišljenja
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće), upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba), kratka priča, radijski i televizijski prilog
ČJ.OS.A.8.4.
Učenik čita tekst s razumijevanjem, prosuđuje i tumači značenje teksta u cjelini, izvodi zaključke i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
- objašnjava svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uočava slikovne elemente i grafičku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja o temi koju proučava i predviđa sadržaj nadolazećega teksta
- izvodi zaključke na temelju jednoga ili više dijelova čitanoga teksta
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao čitanoga teksta u cjelini
- razlikuje slične podatke u čitanome tekstu
- pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta
- organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
- objašnjava svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnikom/rječnicima
- objašnjava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju
Učenik prema smjernicama čita
tekst s razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanome tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: znanstveno-popularni članak, vijest, prikaz, tablični prikaz podataka
ČJ.OS.A.8.5.
Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama. Pri tome primjenjuje stečena pravopisna i morfološka znanja i znanja iz sintakse.
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljšanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
- piše u skladu s pravopisnom normom:
- točno piše kvalitativno (ř, h, ch, ď, ť, ň) i kvantitativno (á, é, í, ý, ó, ú, ů) sve češke glasove i dvoglase ou, au, eu,
- točno piše zvučne glasove u riječima i na kraju riječi koji se izgovaraju kao nezvučni – d-t, ď-ť, v-f, b-p, s-z, ž-š, g-k, h-ch
- točno piše slogove – dě, tě, ně, bě, pě, vě, mě i bje, vje kada korijen riječi počinje sa slovom j
- točno piše prijedloge s/se, z/ze, k/ke, v/ve
- točno piše i/y i í/ý iza tvrdih i mekih suglasnika u češkim riječima, pravilno piše i iza tvrdih suglasnika u stranim riječima
- točno piše i/y i í/ý u riječima nakon alternativnih (obojetných) suglasnika u nastavcima imenica
- točno piše i/y i í/ý u „odabranim riječima“ (vyjemenovaná slova) i riječima s njima srodnim
- piše veliko slovo u pridjevima od vlastitih imena i malo slovo u oglednim i čestim pridjevima – ský, -cký, -čký
- piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima
- koristi pravilne morfološke oblike svih vrsta riječi
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
- objašnjava rečenice po sastavu: jednostavne i složene rečenice
- točno piše zarez
- piše ogledne i česte kratice i pokrate
- piše s potrebom i zadovoljstvom
Učenik prema modelu oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu s većim brojem grešaka.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Vrste riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici
Morfološke kategorije: obrasci sklonidbe, stupnjevanje, glagolska vremena, načini i vidovi
Sintaktičko ustrojstvo rečenice: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake, atribut, apozicija
Interpunkcije u rečenici.
ČJ.OS.A.8.6.
Učenik uspoređuje različite odnose i značenja među riječima te opisuje njihovo značenje u različitim kontekstima, samostalno istražuje informacije o tekstnim vrstama i događajima važnima za razvoj češkog jezika.
- razlikuje sinonime, homonime i antonime i koristi širok fond riječi
- razlikuje standardni i nestandardni jezik (obecná čeština, nářečí, slang, argot)
- stavlja u odnos razvoj češkog jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
- objašnjava pojmove dvojezičnosti
- upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj češkog jezika
- istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih jezičnih kultura
Učenik prema smjernicama istražuje informacije o tekstu i događaju po vlastitome izboru važnome za razvoj češkog jezika.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- sinonimi, homonimi, antonimi, standardni i nestandardni jezik, narječje, slang, argot,
Domena B – K njiževnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.B.8.1.
Učenik obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga čitanjem književnih tekstova, e tumači utjecaj književnoga teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima.
- povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o književnome tekstu
- razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice te vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu
- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u svojem okružju
- uočava utjecaj književnih tekstova na poimanje vlastitih osjećaja i osjećaja prema drugim ljudima
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- čita iz užitka
- izgovara napamet ili prepričava s primjerenim pauzama i empom literarne tekstove primjerene uzrastu
Učenik objašnjava utjecaj književnih tekstova na stvaranje mišljenja o sebi te na stvaranje vlastitih mentalnih predodžaba.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.8.2.
Učenik tumači književni tekst na temelju vlastitog čitateljskoga iskustva , iz konteksta i usporedbe s drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu radi cjelovitoga razumijevanja (različiti učenici različito čitaju isti tekst)
- uočava strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija književnoga teksta; stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesnički oblik; dijalog, monolog, didaskalije i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja)
- razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. licu) od autora
- opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja na specifičnosti u književnome tekstu
- prepoznaje stilska izražajna sredstva: epitet, metaforu, personifikaciju, simbol, kontrast, anaforu, apostrofu i refren
Učenik opisuje književni tekst i prema smjernicama otkriva njegovo značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Pojmovi iz teorije književnosti: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, mit, legenda, kratka priča, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, anegdota, strip, igrokaz, stih, strofa, rima, ponavljanje, asonanca, aliteracija, epitet, metafora, simbol, personifikaciju, kontrast, apostrofa i refren
Književno teorijska znanja na razini su prepoznavanja i u službi su proširivanja vlastitog iskustva čitanja i razvijanja pozitivnog stava prema čitanju.
ČJ.OS.B.8.3.
Učenik vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja vezana s pročitanim tekstom, kritički vrednuje književni tekst i povezuje ga s vlastitim književnim iskustvom.
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih s prethodnim znanjem
- interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta
- uočava višeslojnost književnoga teksta - tumači dublje značenje književnoga teksta
- uočava autorove poruke u književnome tekstu
- objašnjava uzroke i posljedice u književnome tekstu
- uočava veze i odnose u književnome tekstu uspoređuje djela slične tematike
- zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
- objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
Učenik oblikuje stavove, objašnjava vlastito mišljenje i povezuje ga s dokazima na kojima ga temelji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi: lirika, epika, drama, lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna), epska pjesma, balada, romanca, mit, legenda, pripovijetka, roman za djecu i mlade, pustolovni roman, kriminalistički roman, znanstveno-fantastični roman, anegdota, strip, igrokaz
ČJ.OS.B.8.4.
Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja, argumentirano prosuđuje samostalno izabrani književni tekst i promišlja o njegovoj svrsi, obilježjima pripadajućega žanra i autora. drugim književnim vrstama primjenjujući znanje iz teorije književnosti.
- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenog autora
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
- objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta
- stvara zajednički popis književnih tekstova po kriteriju žanra, autora, tematike i sl.
Učenik objašnjava vlastiti izbor književnoga teksta s obzirom na tematiku, likove i načine izlaganja
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Tekstovi – kraći tekstovi ili odlomci dijela predloženih u dodatku kurikulumu.
ČJ.OS.B.8.5.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu , ali je potaknut i usmjeravan različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom učenja i poučavanja
- raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel fotoaparat, snimač zvuka i slike), besplatni programi na interentu)
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film, crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju.
Domena C – Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
ČJ.OS.C.8.1.
Učenik organizira izabrane informacije iz različitih izvora radi rješavanja problema u određenoj situaciji te vrednuje informacije i izvore informacija koje povezuje u odabrane informacije s postojećim znanjem radi rješavanja problemske situacije.
- izabire relevantne izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom
- uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva
- selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora
- koristi se informacija poštujući intelektualno vlasništvo
- predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranih informacija
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- analizira različita značenja tekstova
- uočava predrasude i stereotipe
- citira izvor informacija služi se različitim priručnicima prema svojim interesima i potrebama
Učenik organizira prema smjernicama izabrane informacije iz različitih izvora
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
tekstne vrste: dnevnik, novinski članak, letak, natuknica u različitim priručnicima
ČJ.OS.C.8.2.
Učenik u skladu s razinom znanja obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi još mogao biti zanimljiv i koristan
- uspoređuje reakcije različitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, na forumima i društvenim mrežama
- objašnjava zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, nacionalnosti, društvenoga statusa i sl. mogli različito reagirati na različite medijske tekstove
- obrazlaže različito poimanje istoga teksta u različitih primatelja
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj diskriminaciji te suzbija govor mržnje
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih priloga časopisu
- objašnjava kako se različitim postupcima, tehnikama i izražajnim sredstvima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr. učenik zapaža naglašeno reklamiranje modnih i kozmetičkih proizvoda ili tematsko predstavljanje odjeće i obuće nizom fotografija u časopisima)
- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
Učenik objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti ciljane tinejdžerske publike.
ČJ.OS.C.8.3.
Učenik samostalno vrednuje kulturne događaje, posebno manifestacije češke nacionalne manjine i u ČR te ih posjećuje u fizičkome i digitalnom okružju.
Preporučeni izvanučionički sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjeti izložbama - predavanja u fizičkome i digitalnome okružju - sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
- Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
- Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških besedaopisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta
- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem (npr.
biografije poznatih koje prikazuju društvenu i ekonomsku raslojenost) - tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj.
- kao objekte divljenja ili osude izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
- izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o o pularnokulturnim tekstovima u skladu s dosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom - objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti
- poznaje časopise Dětský koutek, Jednota, češku emisiju Radio
- Daruvara, manjinske emisije na državnoj televiziji
- razgleda izložbe o doseljenju Čeha u Slavoniju i Etnografsku zbirku u
- Ivanovom Selu
- prati manjinske manifestacije poput dana češke kulture i Žetvenih svečanosti
- uključuje se u kulturni život češke nacionalne manjine preko Čeških beseda
Učenik na poticaj izabire i posjećuje kulturne događaje u skladu s vlastitim interesima te ih uspoređuje s vlastitim iskustvom, stavovima i vrijednostima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Ishodom se potiče osobni razvoj, osvješćivanje vlastitog jedinstvenog identiteta te aktivno uključuje učenika u kulturni i društveni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupati od preporučene postotne zastupljenosti pojedinog predmetnog područja do 10%.
Srednja škola Češki jezik – model A - 1. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.1.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi po izboru. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom, izvodi zaključke.
- govori tekst na odabranu ili zadanu temu iz svakodnevnog života, - izražava svoje mišljenje, stavove, emocije,-pokazuje sposobnost prikladnog jezičnog ponašanja u raznim komunikacijskim situacijama i s različitim sugovornicima - razvija aktivan rječnik, - poštuje morfosintaktičke strukture i žanrove funkcionalnih stilova.
Prema smjernicama razgovara i/ili raspravlja radi razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, ispisuje glavnu poruku iz teksta.
- razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove,
-interpretira književne tekstove,
-razgovora o zadanom cilju,
-objašnjava svoje stavove,
-obogaćuje aktivni rječnik,
-ispisuje glavnu poruku iz teksta i diskutira o njoj,
-izvodi zaključke.
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje bitne za svrhu slušanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.3.
Učenik piše opisni srednje dug tekst na temu iz pročitanoga djela.
- piše srednje dug tekst uz smjernice na zadanu temu iz pročitanog djela, -koristi jezične zakonitosti te znanje iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova.
Prema smjernicama oblikuje i piše srednje dug tekst na zadanu emu iz pročitanog djela u skladu sa znanjima iz teorije književnosti, stilistike i funkcionalnih stilova, koristeći jezične zakonitosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.4.
Učenik čita s razumijevanjem složenije upućivačke tekstove e odabire i ispisuje glavne informacije.
- razumije složeniji pisani tekst - prepoznaje glavne značajke teksta - odabire i ispisuje bitne informacije, koje može koristiti u svakodnevnom životu.
Učenik čita složenije upućivačke tekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.5.
Učenik piše pripovjedne tekstove, subjektivno i objektivno iznosi događaje.
-piše pripovjedne tekstove, -razlikuje subjektivno od objektivnog pripovijedanja, -subjektivno iznosi događaje, -objektivno iznosi događaje.
Prema smjernicama oblikuje i piše pripovjedne tekstove u skladu sa svrhom teksta, subjektivno/objektivno iznosi događaje.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.1.6.
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti pri tvorbi teksta.
-samostalno piše srednje dugi ekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture prema slobodnom izboru, koristi se prikladnim morfosintaktičkim strukturama pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.1.1.
Učenik opisuje svoje doživljaje prema književnom tekstu i obrazlaže svoj stav.
-izražava i opisuje utiske i dojmove koje je na njega ostavio pročitani tekst,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim postupcima,
-obrazlaže kako bi on ( i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj samostalno opisuje svoje doživljaje i stavove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.2.
Učenik ispisuje iz književnog teksta informacije, usmeno ga interpretira, pri čemu koristi svoje znanje i iskustvo iz teorije književnosti i stilistike.
-ispisuje informacije za interpretaciju teksta,
-određuje književnu vrstu, žanr, kompoziciju i stilska obilježja teksta,
-ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive,
-imenuje jezično stilska izražajna sredstva.
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske sastavnice i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela, -interpretira tekst, tj. tumači ga, -kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.4.
Učenik čita različite tekstove i uspoređuje ih prema obilježjima funkcionalnih stilova.
-navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova, -prepoznaje žanrove funkcionalnih stilova, -uvrštava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određeni funkcionalni stil.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.5.
Učenik ispisuje iz teksta povezanost obilježja pripadajućeg književnog smjera s društveno povijesnim razdobljem.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera, -navodi osnovna obilježja književnog razdoblja.
Prema smjernicama opisuje društveno-
povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.6.
Učenik uspoređuje (usmeno /pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela, --uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja, -otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog djela, gledatelju filma nije dostupan, -uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi/kazališnom djelu.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnje karakteristike likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.7.
Učenik interpretira književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima, -primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta, -osmišljava prezentaciju o samom autoru, -raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora i ističe što mu se sviđa/ne sviđa.
Prema smjernicama primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju, interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnoga života.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
-poštuje kronološki/retrospektivni slijed događaja,
-izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove,
-razvija kulturu govorenja,
-upotrebljava stilska izražajna sredstva.
Na poticaj se samostalno izražava na izabranu ili zadanu temu iz svakodnevnog života.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora, -izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora, -iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove i jezik.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose između odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.1.10.
Učenik uspoređuje i komentira različita izlaganja iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoja zapažanja o različitoj obradi iste teme kod različitih autora, -navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje, -izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora, -izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivije obrađena tema i analizira ih.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.1.1.
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, elektroničkih izvora, časopisa.
-odabire informacije u skladu sa izvršenjem zadatka i prema svojim interesima,
-provjerava valjanost informacija,
-izabire nepristrane informacije,
-uočava izvore sa najpotpunijim informacijama.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka i interesima, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.2.
Učenik se pravilno izražava, slijedeći informacije putem medija.
-odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka,
-provjerava valjanost informacija,
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji usvajanjem potrebnih medijskih poruka.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.3.
Učenik izražava usmeno svoje dojmove samostalno odabranog kulturnog događaja, izabire momente koji su najviše na njega utjecali i opisuje ih.
-prema preporuci ili vlastitom odabiru učenik posjećuje kazalište, filmske predstave, medijske kuće, izložbe,
-usmeno komentira organiziranost kulturnog događaja,
-uočava edukacijske vrijednosti događaja,
-izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam.
Na poticaj se samostalno izražava o odabranom kulturnom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.1.4.
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz provjerenih elektronskih izvora.
-samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti,
-provjerava njihovu vjerodostojnost,
- praktično ih koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 2. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.2.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili aktualnoj temi. Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
- razgovara prema obrascima grupnog razgovora: rasprava, uvjeravanje, argumentiranje,
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom,
-obrazlaže svoje stavove, mišljenje, emocije,
-služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu,
- govori u skladu s pravogovornim pravilima,
- procjenjuje točnost i relevantnost informacija u razgovoru.
Prema smjernicama razgovara i/ili raspravlja radi
razmjene informacija i u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom, raspravlja u skladu sa odabranom temom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, komentira i povezuje informacije i ključne pojmove iz eksta e po vlastitom izboru oblikuje novi tekst.
- aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane medijima prema unaprijed određenom cilju slušanja,
- razvrstava, analizira, objašnjava korisne, zanimljive, bitne informacije,
- ispisuje ključne pojmove,
- oblikuje povezan, smislen i stilski uređen novi govorni ili pisani tekst.
Aktivno sluša i prema smjernicama
izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje
bitne za svrhu slušanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke, oblikuje izlagačke tekstove u kojima koristi metodu stvaralačkog prepričavanja s promjenom gledišta. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa i sintaktičkih zakonitosti.
- ispisuje novi leksik, - obogaćuje aktivni rječnik, - oblikuje natuknice, bilješke, - pretražuje ključne podatke za odabranu temu, - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi, - prepričava pismeno duži izlagački ekst, mijenjajući gledište pročitanog teksta, -objašnjava i argumentira svoje mišljenje, stavove, emocije, ideje, -u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Prema smjernicama oblikuje i piše izlagački tekst mijenjajući gledište pročitanog teksta, ispisuje novi leksik, pronalazi podatke za odabranu temu, upotrebljava prikladne riječi, provjerava svoje mišljenje, u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova, pravila pravopisa, znanje iz teorije književnosti, jezičnih i sintaktičkih zakonitosti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja ekstove složenih struktura te izdvaja i analizira informacije.
- čita zadane izlagačke tekstove,
- čita prema odabranoj svrsi čitanja, objašnjava karakteristike teksta,
- prepoznaje strukturna obilježja tekstova,
- povezuje ideje u tekstu, bira citate,
-povezuje glavne informacije u tekstu e ih analizira i sažima,
-izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote.
Učenik čita složenije izlagačke ekstove uz pomoć učitelja te prepoznaje i izdvaja glavne informacije.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.2.5.
Učenik povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta.
-razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, -objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, -svoje znanje koristi u tvorbi novog teksta.
Prema smjernicama razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu, uočava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije, stečeno znanje koristi uz pomoć u tvorbi novog složenog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.2.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema književnome tekstu.
-izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim postupcima,
-obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj izražava svoje doživljaje i stavove prema književnome tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.2.
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira pri čemu koristi svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
- ispisuje informacije za interpretaciju teksta,
-određuje književnu vrstu, žanr i stilska obilježja teksta,
-ovisno o žanru teksta opisuje likove, temu, motive, kompoziciju,
-imenuje jezična stilska izražajna sredstva.
Uočava žanrovska obilježja književnog teksta i prema
smjernicama izdvaja pojedine kompozicijske
sastavnice i jezična stilska izražajna sredstva.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-učenik analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga,
-kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači estetsku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama raščlanjuje bit teksta, istražuje namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne ekstove i određuje njihov međusobni odnos obzirom na obilježja funkcionalnih stilova.
-navodi osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-prikazuje žanrove funkcionalnih stilova,
-razvrstava pročitane tekstove prema njihovim obilježjima u određene funkcionalne stilove.
Prema dobivenim smjernicama u različitim tekstovima prepoznaje osnovne žanrove funkcionalnih stilova, prema smjernicama ih razvrstava prema stilovima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.5.
Učenik ispisuje iz teksta utjecaj društveno -povijesnog razvoja na obilježja prikladnog knjiženog smjera.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja,
-povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje
književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.6.
Učenik uspoređuje (usmeno/pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku između kazivanja i prikazivanja,
-uočava da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj književnog djela, gledatelju filma nije dostupan,
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi.
Prema smjernicama pronalazi elemente kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.7.
Učenik priča književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta,
-osmišljava prezentaciju o autoru,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
-osmišljava plan izlaganja,
-poštuje kronološki, retrospektivni slijed događaja,
-izvodi zaključke,
-razvija kulturu govorenja.
Na poticaj se izražava na izabranu ili zadanu temu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni ,spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-iskazuje svoje mišljenje o sličnostima i razlikama u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove, stil.
Prema smjernicama objašnjava međusobne odnose odabranih autora, pronalazi različitosti i sličnosti između žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, prema smjernicama interpretira književne tekstove.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.2.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoje zapažanje u različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje,
-izražava bitne značajke i razlike u obradi teme odabranih autora,
-izdvaja dijelove teksta u kojima je najvidljivija razlika i analizira ih.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja, pronalazi autore i djela.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.2.1.
Učenik odabire informacije, u skladu sa zadatkom, iz enciklopedija, udžbenika i kataloga, ispituje njihovu valjanost i zna ih pravilno praktično upotrijebiti.
-odabire informacije u skladu s izvršenjem zadataka i prema svojim interesima
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa izvršenjem zadatka, analizira njihovu valjanost, traži i odabire najpotpunije informacije koje upotrebljava u skladu sa zadanim zadatkom, pravilno ih zna upotrijebiti.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.2.
Učenik se pravilno pismeno i usmeno izražava slijedeći provjerene i dokazane informacije dobivene putem medija.
-odabire jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovanja medijskih poruka,
-provjerava valjanost informacija,
-pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema smjernicama zna odabrati najprikladnije načine oblikovanja medijskih poruka, provjerava valjanost pronađenih informacija, pravilno se izražava u svakodnevnoj komunikaciji.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.3.
Učenik izražava svoje dojmove odabranog kulturnog događaja.
-samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje,
-uočava njihovu edukativnu, umjetničku i etičku funkciju.
Na poticaj izražava dojmove o izabranom kulturnom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.2.4.
Učenik ispisuje informacije iz teorije i povijesti književnosti iz elektronskih izvora i procjenjuje njihovu valjanost.
-samostalno traži informacije iz teorije književnosti i povijesti književnosti,
-provjerava vjerodostojnost tih informacija,
-praktično ih koristi.
Prema smjernicama istražuje i pronalazi informacije iz teorije i povijesti književnosti, provjerava vjerodostojnost tih informacija te ih praktično koristi.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni
tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 3. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.3.1.
Učenik raspravlja o zadanoj aktualnoj temi u razredu/grupi.
Izražava se argumentirano i u skladu s komunikacijskom situacijom.
-usredotočuje se na zadanu temu o važnim znanstvenim ,životnim pitanjima,
-utvrđuje povezanost tvrdnji, slaganje, neslaganje s njima,
-oblikuje zaključke, rješenja, sintezu diskusije.
Prema smjernicama razgovora radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, procjenjuje, ustanovljuje i tumači informacije i ključne pojmove u tekstu.
-razumije slušane, pisane i audiovizualne složene tekstove,
-interpretira književne tekstove,
-razgovara o zadanom cilju,
-izražava i objašnjava svoje stavove,
-obogaćuje aktivni rječnik,
-oblikuje sintezu slušanog teksta.
Aktivno sluša i prema određenom cilju slušanja uspoređuje i tumači informacije i ključne pojmove iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, oblikuje i govori raspravljačke tekstove i usklađuje govorenje u skladu s komunikacijskom situacijom i svrhom.
-čita srednje dug tekst složene strukture,
-ispisuje novi leksik iz pročitanog,
-služi se riječima iz pasivnog rječnika,
-oblikuje i govori raspravljačke tekstove prema obilježjima tekstne vrste, služeći se novim leksikom.
Prema smjernicama ispisuje leksik, govori raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema svrsi čitanja izlagačke tekstove i izražava žanrovska, kompozicijska i tematska obilježja teksta.
-čita izlagačke tekstove prema osobnom interesu,
-čita tekstove prema osobnoj ili zadanoj svrsi čitanja,
-objašnjava obilježja teksta obzirom na temu, žanr, kompoziciju,
-povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira citate kojima podupire svoje tvrdnje.
Opisuje funkciju izlagačkih tekstova ,analizira i tumači ideje u tekstu, pronalazi citate.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.5.
Učenik piše upućivačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
-oblikuje upućivački tekst prema slobodnoj/zadanoj temi,
-oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste,
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih tekstova,
-služi se standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom, funkcionalnim stilom vrste teksta koji piše.
Piše upućivački tekst koristeći znanje i iskustvo o upućivačkim tekstovima, argumentira svoje ideje i zaključke podupire citatima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.3.6.
Učenik piše tekst po vlastitom izboru, pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici i koristi jezične zakonitosti u tvorbi teksta složene strukture.
-piše tekst složene strukture i opisuje svoje doživljaje, misli i stavove,
-pravilno primjenjuje sintaktičku službu riječi u rečenici,
-koristi jezične zakonitosti i poštuje funkciju i obilježja izabrane vrste teksta,
-smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta,
-piše i obrazlaže svoje zaključke.
Piše tekst složene strukture ,analizira i tumači namjenu teksta i svoju namjeru pisanja teksta, prikladno povezuje svoje iskustvo s idejom teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.3.1.
Učenik izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj kritički stav prema književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva.
-izražava svoje utiske i dojmove o književnom tekstu,
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta i potkrepljuje ga citatima,
-argumentira svoj stav prema određenim situacijama u tekstu i navodi kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama,
-obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju znanja i čitateljskog iskustva.
Na poticaj samostalno izražava svoje doživljaje i obrazlaže svoj stav prema tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.2.
Učenik ispisuje iz književnih ekstova informacije, usmeno ih interpretira ,pri čemu primjenjuje svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike.
-ispisuje iz književnog teksta informacije korisne za interpretaciju teksta,
-interpretira tekst(npr. u proznom tekstu: tema, motiv, kompozicija, stilska obilježja; u lirskom tekstu: tema, pjesničke slike, pjesnički jezik, sinteza; u dramskom tekstu: dramski likovi, kompozicija drame; u diskurzivnim: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije).
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju ri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga,
-kritizira-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst pri čemu naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnog stila.
- tumači razliku između književnog i neknjiževnog teksta,
-interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama.
-objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta,
-tumači osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila,
-razvrstava tekstove u pripadajuće funkcionalne stilove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava njihova tematska, žanrovska, kompozicijska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.5.
Učenik ispisuje iz teksta međusobni odnos obilježja književnog smjera i društveno- povijesnog razvoja.
-razmatra utjecaj društveno povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu tog utjecaja,
-povezuje obilježja smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.6.
Učenik uspoređuje
(usmeno/pismeno) pročitano književno djelo s njegovom filmskom interpretacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan),
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i književnom djelu.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.7.
Učenik objašnjava književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu.
-objašnjava i interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-osmišljava i priprema prezentaciju o autoru i njegovom stvaralaštvu,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu i stilskom razdoblju u koje pripada autor.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima, stvaralački izražava.
-govori srednje dug i složen tekst na izabranu ili zadanu temu,
-poštuje kronološki/retrospektivni slijed događaja,
-izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove,
-razvija kulturu govorenja,
-upotrebljava stilska izražajna sredstva.
Na poticaj se samostalno stvaralački
izražava prema svojim interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu omiljenih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih. kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.3.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u književnim ostvarenjima.
-iskazuje svoje zapažanje o različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore,djela, citate na kojima te razlike dokazuje,
-izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.3.1.
Učenik odabire informacije iz enciklopedija, udžbenika, kataloga, časopisa dokazuje njihovu valjanost i povezuje ih sa svrhom istraživanja.
-odabire informacije u skladu sa svojim potrebama i interesima i u skladu s istraživanjem,
-pronalazi informacije u različitim bazama podataka,
-prosuđuje valjanost podataka u skladu s istraživanjem,
-prikupljene informacije koristi pri tvorbi vlastitog teksta.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.2.
Učenik samostalno traži informacije iz različitih medija i procjenjuje kako one utječu na formiranje stavova primatelja.
-odabire informacije u skladu sa svrhom istraživanja,
-uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi pouzdanosti,
-primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije,
-praktično koristi prikupljene informacije za stjecanje znanja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.3.
Učenik raži informacije iz raznih izvora koje provjerava te ih upotrebljava pri govorenju ili pisanju.
-odabire informacije u skladu s potrebama,
-istražuje informacije koristeći napredno istraživanje -analizira valjanost informacija,
-pronađene informacije koristi pri govorenju ili pisanju.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.3.4.
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja prema vlastitom interesu
-samostalno i odabire i posjećuje kulturne događaje,
-uočava njihovu edukativnu, umjetničku i etičku funkciju.
Na poticaj se izražava o kulturnom događaju prema vlastitom interesu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
Srednja škola Češki jezik – model A - 4. razred – 140 sati godišnje
A. Komunikacija i jezik
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ A.4.1.
Učenik raspravlja o zadanoj ili slobodnoj temi. Izražava se u skladu s komunikacijskom situacijom, koristeći spoznaje o ljudskoj komunikaciji.
-razgovara o zadanoj ili slobodnoj temi, u skladu sa svrhom i namjerom govora(informacije, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje),
-raspravlja u skladu s temom i obrazlaže svoje mišljenje,
-govori u skladu s pravogovornim pravilima,
-usmjerava razgovor prema sporazumu,
-asertivno se odnosi prema sugovornicima,
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona.
Prema smjernicama razgovara i raspravlja, donosi zaključke i poštuje zajedničke odluke u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.2.
Učenik aktivno sluša prema unaprijed određenom cilju slušanja, odabire informacije i ključne pojmove i kritički ih vrednuje u obliku teksta.
-aktivno sluša raspravljačke tekstove(uživo ili posredovane različitim medijima),
-kritički vrednuje bitne, zanimljive, važne informacije
-tumači slušani tekst,
-oblikuje smislen i stilski uređen pisani tekst na temelju slušanja.
Aktivno sluša i prema smjernicama procjenjuje informacije i ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.3.
Učenik ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta, izvodi zaključke ,oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom teksta.
-čita tekst prema samostalnoj ili zadanoj svrsi čitanja-ispisuje novi leksik iz pročitanog teksta,
-služi se rječnikom,
-oblikuje i govori informativne tekstove služeći se novim leksikom i poštujući obilježja funkcionalnog stila teksta.
Prema smjernicama oblikuje i govori informativne tekstove u skladu sa svrhom i slušateljima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.4.
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi čitanja raspravljačke tekstove te prema karakteristikama odabranog žanra i funkcionalnog stila, kritički ih ocjenjuje.
-čita raspravljačke tekstove prema odabranoj svrsi čitanja,
-procjenjuje svrhu teksta, gledište autora,
-odabire žanrove funkcionalnih stilova i navodi njihove karakteristike,
-prema karakteristikama određenog žanra kritički ocjenjuje tekst.
Tumači funkciju raspravljačkih tekstova te uz pomoć smjernica procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.5.
Učenik piše raspravljačke tekstove. U skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja koristi obilježja funkcionalnih stilova i pravila pravopisa.
-oblikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova,
-s razumijevanjem koristi riječi prikladne odabranoj temi i tekstnoj vrsti,
-piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta,
-piše u skladu s pravopisnom normom.
Prema smjernicama oblikuje i piše raspravljačke tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova
u skladu sa svrhom teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ A.4.6.
Učenik piše tekst složene strukture, povezuje sintaktičku službu riječi u rečenici , koristi jezične zakonitosti i znanje iz tvorbe novih riječi u češkom jeziku.
- piše srednje dugi tekst složene strukture na temu prema slobodnom izboru,
-pravilno koristi sintaktičku službu riječi u rečenici,
-koristi se prikladnom morfosintaktičkom strukturom,
-služi se neformalnim pisanjem tekstova,
-smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.
Prema smjernicama piše tekst složene strukture, procjenjuje primjenu sintaktičke službe riječi u rečenici, jezičnih zakonitosti i različitih tvorbenih obrazaca riječi u češkom jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
B. Književnost i stvaralaštvo
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ B.4.1.
Učenik prezentira doživljaje i brani svoj stav prema književnom tekstu.
-izražava i opisuje utiske i dojmove o pročitanom tekstu,
-obrazlaže i dokazuje svoje razumijevanje teksta,
-argumentira svoj stav prema određenim situacijama,
-obrazlaže kako bi on (i zašto) postupio u istim situacijama.
Na poticaj prezentira doživljaje i brani svoje stavove prema književnom tekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.2.
Učenik ispisuje iz književnih tekstova informacije, usmeno ih interpretira i upotrebljava svoje znanje iz teorije književnosti i stilistike
-ispisuje informacije za interpretaciju teksta(npr. lirski tekst: tema, pjesničke slike, ritam, pjesnički jezik, sinteza; prozni tekst: tema, motivi, kompozicija, stilska obilježja; dramski tekst: dramski likovi, kompozicija drame, diskurzivni: vrsta teksta i obilježja, elementi znanstvenog i elementi književnog, analiza kompozicije književno znanstvenog teksta).
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na tematska, žanrovska
kompozicijska i stilska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.3.
Učenik proučava književni tekst na temelju tri vida proučavanja: analize, interpretacije i kritike.
-analizira tekst tj. raščlanjuje ga na njegove sastavne dijelove s ciljem da utvrdi njegovu vrijednost, bit djela,
-interpretira tj. tumači ga
-kritizira,
-ocjenjuje, prosuđuje, tumači tekst,
-naglašava estetsku, umjetničku, idejnu, etičku vrijednost teksta.
Prema smjernicama istražuje bit teksta, namjeru autora, obrazlaže svoje viđenje namjere autora i usmeno raspravlja o etičkim vrijednostima teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.4.
Učenik interpretira književne i neknjiževne tekstove i klasificira ih prema dominantnim obilježjima funkcionalnih stilova.
-tumači razlike između književnog i neknjiževnog teksta,
-interpretira tekstove, raspravlja o različitim interpretacijama,
-objašnjava žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja tekstova,
-izdvaja osnovna obilježja funkcionalnih stilova,
-klasificira žanrove funkcionalnih stilova,
-navodi područja u kojima se najviše upotrebljava određena vrsta stila,
-razvrstava pročitane tekstove prema dominirajućim obilježjima funkcionalnog stila.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i objašnjava ematska, žanrovska i kompozicijska obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.5.
Učenik kritički ocjenjuje utjecaj društveno-povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera.
-razmatra i analizira utjecaj društveno- povijesnog razdoblja na obilježja pripadajućeg književnog smjera,
-navodi uzročno posljedičnu vezu toga utjecaja,
-povezuje obilježja književnog smjera s načinom tvorbe.
Prema smjernicama interpretira društveno povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.6.
Učenik uspoređuje (usmeno/pismeno)pročitano književno djelo s njegovom filmskom/kazališnom) adaptacijom.
-uočava koliko se prilagodilo književno/kazališno djelo zahtjevima novog filmskog djela,
-uspoređuje i navodi razliku književnog kazivanja i filmskog prikazivanja(npr. otkriva da uvid u psihu likova kakav ima čitatelj, gledatelju filma nije dostupan),
-uspoređuje što je/nije istovjetno u filmu i knjizi.
Prema smjernicama pronalazi efekte kojima se u filmu nadomješta pisana riječ, utvrđuje i usmeno analizira kako gledatelj filma vidi unutarnju karakteristiku likova.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.7.
Učenik odabire književni tekst, raspravlja o autoru i njegovom stvaralaštvu
-interpretira književni tekst povezujući ga s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima,
-primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta,
-osmišljava prezentaciju o autoru,
-raspravlja o cjelokupnom stvaralaštvu autora.
Prema smjernicama
primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju književnog teksta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.8.
Učenik se, prema svojim sposobnostima, znanju i interesima stvaralački izražava na izabranu ili zadanu temu.
-govori srednje dug i složen tekst na zadanu ili izabranu temu,
-poštuje
kronološki/retrospektivni slijed događaja,
-izriče vlastito mišljenje i kritičke stavove,
-razvija kulturu govorenja
-upotrebljava stilska izražajna sredstva.
Na poticaj se samostalno stvaralački
izražava na izabranu ili zadanu temu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.9.
Učenik ispisuje, argumentira, obrazlaže razliku u stvaralaštvu odabranih autora.
-obrazlaže i procjenjuje izbor omiljenih autora,
-izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu odabranih autora,
-ukazuje na sličnosti i razlike u stvaralaštvu odabranih autora obzirom na književno razdoblje, žanr, temu, likove.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ B.4.10.
Učenik uspoređuje i komentira različitu obradu iste teme u dramskim i filmskim ostvarenjima.
-iskazuje svoja zapažanja u različitoj obradi iste teme kod različitih autora,
-navodi autore i djela na kojima te razlike dokazuje,
-potvrđuje dokaze citatima
-izražava bitne razlike u obradi teme odabranih autora.
Prema smjernicama interpretira književne tekstove i prema smjernicama objašnjava međusobne odnose tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
C. Kultura i mediji
Odgojno-obrazovni ishod
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SŠ ČJ C.4.1.
Učenik kritički prosuđuje govorne i pisane sadržaje dobivene putem medija i njihov utjecaj na svakodnevni život primatelja.
-istražuje poruke sadržaja dobivenih putem medija,
-proučava utjecaj medijskih sadržaja na utjecaj primatelja,
-istražuje manipulaciju u medijskom tekstu.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora u skladu sa svrhom istraživanja i dokazuje njihovu valjanost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.2.
Učenik prosuđuje učinak različitih informacija na formiranje vrijednosnog sustava čovjeka.
-prosuđuje učinak različitih izvora u kojima uočava različitost kulturnih, vrijednosti i obrazaca ponašanja,
-usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce ponašanja.
Prema smjernicama analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje stavova primatelja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.3.
Učenik izabire informacije koje mu pomažu kod rješavanja problemskih situacija.
-odabire informacije u skladu s potrebama i interesima,
-istražuje informacije o autoru,
-definira potrebu za informacijom,
-prepoznaje korist od traženja određene informacije,
-prosuđuje mogućnosti rješavanja problemskih situacija pomoću prikupljenih informacija.
Prema smjernicama odabire informacije iz različitih izvora i dokazuje njihov utjecaj na svrhu istraživanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
SŠ ČJ C.4.4.
Učenik gradi naviku posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaje prema vlastitome interesu.
-samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje,
-analizira edukativnu, estetsku i moralnu vrijednost kulturnog događaja.
Na poticaj se samostalno izražava o
kulturno-umjetničkom događaju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - tekstovi: vic, razgovorne igre, spontani razgovor, opis osobe, stvaralačko prepričavanje događaja, opis, anegdota, pripovjedni tekstovi, radijski i televizijski prilozi, - filmovi
PREPORUČENA LEKTIRA:
1. razred:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
2. razred:
Borovský, Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Neruda, Jan, Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
3. razred:
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav, V přírodě
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
4. razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Škvorecký, Josef, Zbabělci
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Češki jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja u osnovnim i srednjim školama s nastavom na jeziku i pismu češke nacionalne manjine. Predmet Češki jezik dio je Jezično-komunikacijskoga područja. Nastava predmeta Češki jezik i Hrvatski jezik u češkim školama se u praksi provodi kao korelacija obaju predmeta, s naglaskom na to da je svaki jezik zaseban i jedinstven sustav, stoga je i Kurikulum predmeta Češki jezik osmišljen kako bi omogućio što potpuniju i jednostavniju korelaciju. Nastava u korelaciji predmeta Češki i Hrvatski jezik omogućuje brže, bolje i temeljitije razumijevanje i usvajanje znanja i vještina u oba predmeta. Ovladavanje ova dva jezika omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.
Razvojem i uporabom višestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, čitalačke, informacijske, medijske i međukulturne) Češki jezik izravno je povezan sa svim ostalim područjima, predmetima i međupredmetnim temama kurikuluma.
Učenjem jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s Matematičkim područjem.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe te njeguje osjećaj pripadnosti što je poveznica s Društveno-humanističkim i Umjetničkim područjem.
Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja, stavova i ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traženja odgovarajućih informacija, kritičkog vrednovanja izvora te samostalnog učenja poveznica su s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I. Iskustva učenja
Osnovni cilj poučavanja u nastavi Češkoga jezika je omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje stavova i vrijednosti povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezičnim i umjetničkim (književnim, filmskim i scenskim odgojem) mlada generacija usvaja jezičnu i umjetničku kulturu svoga naroda. Upoznavanjem s jezičnom i umjetničkom kulturom učenici postaju svjesni uloge jezika.
Učenje i poučavanje u nastavi Češkoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala, interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitalačke pismenosti i kulture, istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.
Učenju i poučavanju češkoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu radi ostvarivanja ciljeva učenja definiranih prema područjima komunikacije i jezika, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija. Priprema, organizacija, vođenje i evaluacija učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti, obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u svakodnevnome i profesionalnom životu.
U predmetu Češki jezik tekst je temeljno sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja te strategije, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima domena predmeta, Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji .
Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima učenja uočavajući važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Usvajanje i učenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvističkim, društvenim i kognitivnim te njihovom interakcijom. Pokazatelji jezičnoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no određeni i individualnim obilježjima prema kojima se osmišljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina i izbor komunikacijskih strategija važnih za svrhovito ovladavanje standardnim češkim jezikom i metajezičnim znanjem.
Opismenjavanje je složen i dugotrajan proces, a početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja češkog jezika u primarnome obrazovanju.
U prvome i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.
Tijekom drugoga i trećeg ciklusa učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj normi standardnoga češkog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim razvojem i individualnom dinamikom učenja u dosezanju komunikacijske jezične kompetencije.
U četvrtom i petom ciklusu(1. - 4. razred gimnazije) tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Tekstove, obavijesne i književne, na kojima se uči i poučava češki jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i putem jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na osvještavanje i samoispravljanje vlastitih pogrešaka. Pristup učenju i poučavanju književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom, literarnom i estetskom aspektu recepcije književnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja u nastavi književnosti usmjerene su na razvijanje kritičkoga i problemskog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu do izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.
Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), poetička egzemplarnost, literarna vrijednost te zastupljenost antologijskih i suvremenih literarnih tekstova i tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
U domeni Književnost i stvaralaštvo u 4. i 5. ciklusu (gimnazija) 10. Ishod - prijedlog tema: 1. Godina - socijalna tematika u češkoj književnosti; 2. Godina - humor i satira; 3. Godina - ljubavna tema u djelima čeških autora; 4. Godina - ratna tematika - tema holocausta u češkoj književnosti. (Teme se mogu mijenjati prema interesima, potrebama i razini znanja učenika).
Naglasak je na učenikovu osobnome izboru književnoga teksta radi poticanja potrebe za čitanjem, čitanja iz užitka, evazivnog čitanja te stvaranja čitalačkih navika i čitalačke kulture.
Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika.
Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima u prvome, drugome i trećem ciklusu učenik čita između 4 i 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), tematskoj raznolikosti tekstova, podjednakoj zastupljenosti antologijskih i suvremenih tekstova, zastupljenost tekstova književnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj, te najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje.
U četvrtome i petom ciklusu (gimnazija) učenik čita između 3 i 6 cjelovitih književnih djela godišnje. U četvrtome i petom ciklusu učitelj godišnje izabire dva kanonska i tri suvremena književna teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških sadržaja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Učitelj, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove s kojima se učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje; istražuje utjecaje kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potrošačke kulture s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II. Uloga učitelja i nastavnika
Učitelj prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave Češkoga jezika i kontinuirano unapređuje svoje učiteljske kompetencije, da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Neprestano usavršava svoje znanje češkoga jezika i osuvremenjuje svoja teorijska znanja i pristupe poučavanju, uključujući se stručna usavršavanja za učitelje češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Republici Češkoj.
Metode i pristupe poučavanju učitelj osmišljava i primjenjuje kreativno i samostalno s ciljem poticanja na učenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih učenika.
Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje, razvojnu dob i interese. Učitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.
Učitelj primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih strategija. Prilagođava poučavanje učeniku (osmišljava različite aktivnosti za učenika) i potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju, smisleno usvajanje koncepata i kategorija i razumijevanje procesa. Osmišljava aktivnosti za učenike u kojima učenik može primijeniti ono što je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Potiče učenika na samorefleksiju i samovrednovanje učenja.
Omogućuje učeniku sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče njegovu autonomiju, inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu pruža podršku da razvije svoj puni potencijal, potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.
Vrlo važna uloga učitelja predmeta Češki jezik je osvijestiti kod učenika osjećaj pripadnosti češkoj nacionalnoj manjini, usavršiti znanje češkog jezika učenika, produbiti ljubav prema češkoj kulturi, posebno književnosti, i uključiti učenike preko Čeških beseda i Saveza Čeha u kulturni život češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III. Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim kurikulumom. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja i učenika te pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike. Učitelj koristi materijale izdane u Republici Hrvatskoj za potrebe školstva češke nacionalne manjine, ali isto tako i uvezene iz Češke Republike.
Polazišni izvori nastave Češkog jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.
U nastavi Češkoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.
Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja. Podrazumijeva se uporaba referentne literature.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV. Okružje
Okružje za učenje i poučavanje češkoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja. Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Promovira se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.
Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju, toleranciji i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
V. Određeno vrijeme
Predmet Češki jezik poučava se od prvoga do petog ciklusa. U svim razredima svih pet ciklusa planirano je godišnje 140 sati. Osim u završnom, maturalnom 4. razredu gimnazije, gdje je planirano 128 sati.
Prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju sati bez vremenskog ograničenja trajanja nastavnoga sata, što omogućava učiteljima veći stupanj prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika.
Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju domena.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
VI. Grupiranje djece i učenika
Učenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronološkoj dobi. Veličinom razrednoga odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem učeničkih timova prikladnih za postizanje radnoga i produktivnog ozračja. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okružje za učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i mrežnom okružju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO OBRAZOVNIH ISHODA
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Češkoga jezika povezani su s domenama te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja te služe kao pomoć i putokaz u poboljšanju učenja. Ujedno je i povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Vrednovanje treba uskladiti s ciljevima, očekivanim ishodima učenja.
Stalnim praćenjem i sustavnim prikupljanjem različitih relevantnih informacija o usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda provodi se vrednovanje u predmetu Češki jezik. Pritom se poštuje individualnost svakog učenika s obzirom na kognitivno, društveno-efektivno i psiho-motoričko razvojno područje vrednovanja.
Vrednovanje ima i ulogu motivirati učenika na daljnji rad kao i ulogu orijentacije učenicima, učiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda sadržanih u trima domenama: Komunikacija i jezik (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Češki jezik:
1. Slušanje i govorenje
2. Čitanje
3. Pisanje
Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika formativno se djeluje na poboljšanje učenja i poučavanja.
Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ishodi učenja i poučavanja. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja je potaknuti učenika na iskazivanje znanja, vještina i stavova.
Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina, stavova i motivira učenike na daljnji rad.
Oblici vrednovanja : provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima i razgovorom s učenicima, predstavljanjem učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uradci prikupljeni tijekom dužeg perioda, prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno, suradničko).
Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve na početku nastavnog procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicama za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje naučenoga: podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.
Oblici vrednovanja : usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga tipa i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja.
Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu, sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno uređeni u odgojno-obrazovne ishode.
Tijekom prvoga ciklusa (1. i 2. razred) ostvarenost sve tri domene imaju podjednak udio u vrednovanju usvojenosti ishoda, a navode se u kvalitativnome osvrtu u kojem učitelj izvještava o uspjehu koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro (ostvareni ishodi), iznimno (iznimno ostvareni ishodi).
U drugome odgojno-obrazovnome ciklusu (u trećemu, četvrtom i petom razredu), postignuća učenika se dodatno vrednuju i sumativno. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5.
Tijekom drugog ciklusa daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacija i jezik što iznosi 40% zaključne ocjene, zatim iz domena Književnost i stvaralaštvo 30% i Kultura i mediji 30%. U petom razredu i cijelom trećem ciklusu je još veći udio ostvarenosti ishoda domene Komunikacija i jezik u zaključnoj ocjeni i iznosi 50% ocjene, domena Književnost i stvaralaštvo 30 % i Kultura i mediji 20%.
U četvrtom i petom ciklusu (od 1.-4. razreda gimnazije) daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Književnost i stvaralaštvo koja iznosi 50% zaključne ocjene, dok Komunikacija i jezik iznosi 30%, a Kultura i mediji 20%.
U trećem, četvrtom i petom ciklusu postignuća učenika iz svih triju domena se vrednuju zaključnom brojčanom ocjenom. Pri tome se kao numerički pokazatelj usvojenosti znanja i razvijenost vještina zadržava ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva izražena brojkom i riječju: nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4, odličan - 5.
Ishodi koji se formativno vrednuju:
- u 1., 2., 3. i 4. razredu osnovne škole u domeni Književnost i stvaralaštvo 4. i 5. ishod (čitanje, stvaralačko izražavanje) i u domeni Kultura i mediji 3. ishod (uključenost učenika u kulturni i društveni život)
- u 5. i 6. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (pisanje tekstova jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu. )
- u 7. razredu osnovne škole 4. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik čita teksta s razumijevanjem, uspoređuje podatke ili činjenice prema važnosti te interpretira značenje teksta u cjelini)
- u 8. razredu osnovne škole 5. ishod domene Književnost i stvaralaštvo (Učenik samostalno piše i oblikuje tekst složenih, opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema određenim smjernicama te primjenjuje znanje o rečenicama (sintaksa), na gramatičkom i komunikacijskom ustrojstvu te primjenjivati znanja na čestim primjerima.
- u četvrtom ciklusu u 1. i 2. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.3
- u petom ciklusu u 3. i 4. razredu gimnazije ishodi B.1, B.8, C.4
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DODATAK KURIKULUMU
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I. POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE
Napomena uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje:
Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi, a proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti te pridonijeti osobnom razvoju čitatelja.
Prijedlog tekstova za cjelovito čitanje:
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRVI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Lada – podle vlastního výběru F. Hrubín, Dětem
Česká říkadla, písničky a pohádky
M. Černík, Knížka malých pohádek, Knížka pro děti od dvou do pěti
M. Lukešová, Kamkámek, Obr-dobr Pejsánek a ztracený dům
M. Prachatická, O kočičce, myšičce a červené slepičce
J. Horynová – K. Lovis, Příběhy modrého medvěda
Z. Miler, Krtek
P. Braunová, Kuba nechce číst, Jak se Vojta ztratil
B. Němcová: Pohádky
H. Doskočilová: Eliška a táta král
E. Petiška: Anička a básnička, Anička a flétnička, Anička malířka, Míšovo tajemství, Pohádkový dědeček
H. Zmatlíková – M. Černík, Za zvířátky do pohádky P. Stančík – L. Dvořáková, Jezevec Chrujda točí film
D. Mrázková, Můj medvěd Flóra, Slon a mravenec, Neplač, muchomůrko, Haló, Jacíčku
L. Rožnovská, Ukradená písmenka, Strašidýlko z aktovky
J. Kahoun, Legrační dům
R. Malý, Kamarádi z abecedy
V. Fišerová, Jak zvířátka uzdravila smutný dům
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DRUGI OBRAZOVNI CIKLUS
J. Ryska, Martin v ráji
V. Čtvrtek, O víle Amálce, Cipísek, Cesty formana Šejtročka
F. Hrubín, Špalíček veršů a pohádek
J. Lada, Nezbedné pohádky
J. Trnka, Zahrada
Básně – výběr (J. V. Sládek, M. Lukešová, J. Žáček, Z. Kriebel)
E. Petiška, Pohádková čítanka, Míšovo tajemství
V. Říha, Zvířátka a Petrovští
F. Nepil, Makový mužíček
B. Říha, Adam a Otka
I. Procházková, Středa nám chutná, Pět minut před večeři
P. Teisinger, Človíčkova dobrodružství
L. Pelcová, Pohádky z bílého pyžamka
B. Říha, Honzíkova cesta, O letadélku Káněti
P. Braunová, Ema a kouzelná kniha
O. Sekora, Kronika města Kocourkova, knížky o F. Mravenci,
H. Ch. Andersen, Pohádky
J. Ryska, Dědeček, Kylián a já
M. Drijverová, Sísa Kyselá
Z. Svěrák, Tatínku, ta se ti povedla, Jaké je to asi v Čúdu
K. Čapek, Dášenka čili život štěněte, Devatero pohádek (Pošťácká pohádka a Veliká doktorská pohádka)
H. Sabolićová - Zákorová, Na našem dvoře
P. Nikl, Pohádka o Rybitince
R. Malý, Frantíšek z kaštanu a Anežka ze slunečnic
E. Kästner, Luisa a Lotka
V. Čtvrtek, Franta a já
M. Drijverová, Zajíc a sovy, Zlobilky
J. Žáček – František Dostál, Život je pes
B. Němcová, Pohádky
K. J. Erben, Pohádky R. Goscinny, Mikuláš
A. Lindgrenová, Děti z Bullerbynu
J. Š. Kubín, Pohádky
F. Nepil, Pět báječných strýčků V. Karafiát, Broučci
Národní pohádky z Čech a Moravy
V. Pilátová, Pes do bytu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TREĆI OBRAZOVNI CIKLUS:
J. Drda, České pohádky
H. Doskočilová, Diogenes v sudu, Posledního kousne pes
J. Petrinićová, Po lesních stopách
A. de Saint-Exupéry, Malý princ
Staré pověsti české a moravské (A. Ježková, A. Jirásek, Z. Alda (komiks))
K. J. Erben, Kytice (Vodník, Kytice, Polednice)
D. Defoe – J. V. Pleva, Robinzon
F. Burian, Píseň oráčova
Z. Holasová, Kůň jménem Zázrak
E. Horelová, Léto jako když vyšije
S. Rudolf, Metráček, Zatmění srdce, Kopretiny pro zámeckou paní, Časová ztráta, Nebreč, Lucie, Něžně háčkovaný čas
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
J. Dědková, Místo pro Danu
E. Štorch, Volání rodu
J. Suchý, Dítě školou povinné (básně)
V. Řezáč, Poplach v Kovářské uličce
E. Bass, Klapzubova jedenáctka
H. Franková – Miloš Macourek, Dívka na koštěti
F. Marek, Tajemství duté vrby
R. Kipling, Knihy džunglí (úryvek)
M. Majerová, Robinzonka
B. Němcová, Divá Bára
J. Seifert, Maminka
I. Procházková, Únos domů, Uzly a pomeranče, Čas tajných přání, Soví zpěv, Nazí
H. Šmahelová, Magda, Já a moji drazí, Velké trápení
H. Pražáková, Výprava za parádou
E. T. Seton, Dva divoši
O. Hofman, Útěk, Odysseus a hvězdy, Pan Tau, Návštěvníci
G. Durrel, Oslí spiknutí
F. Běhounek, Trosečníci Polárního moře
J. Augusta, U pravěkých lovců, Zavátý život
Z. Bezděková, Říkali mi Leni
Jack London, Bílý tesák
J. Foglar, Hoši od Bobří řeky
M. Drijverova, Táta k příštím Vánocům, Táta pro radost a pro zlost, Táta nemá smutky rád
Neruda, Povídky malostranské
Čapek, Povídky z jedné kapsy, Povídky z druhé kapsy
E. Petiška, Staré řecké báje a pověsti
K. Poláček, Bylo nás pět
V. Steklač, Bořík a spol., Mirek a spol. Čeněk a spol.
K. Jarunková, Bratr Mlčenlivého vlka
J. Kolarová, Holky z porcelánu, Léto s kovbojem
J. Gaardner, Dívka s pomeranči
P. Nikl, Blázniček
P. Stančík, Mrkev ho vcucla pod zem
O. Pavel, Zlatí úhoři
J. Dědková, Slunce pro čokoládovou holku
A. Daněk, Příhody Jendy Karase
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ČETVRTI I PETI OBRAZOVNI CIKLUS:
1. razred gimnazije:
Bezruč, Petr, Slezské písně
Čapek, Karel, Povídky z jedné a druhé kapsy
Němcová, Božena, V zámku a podzámčí
Skácel, Jan, Smuténka
Sova, Antonín, Květy intimních nálad
Topol, Jáchym, Anděl
Uhde,Milan,Hrách na stěnu
Vaculík, Ludvík, Rušný dům
Vrchlický, Jaroslav, Zlomky epopeje
Wolker, Jiří, Těžká hodina
2. razred gimnazije:
Blatný, Ivan, Paní Jitřenka
Borkovec, Petr, Milostné básně
Borovský, Karel Havlíček, Křest sv.Vladimíra
Čech, Svatopluk, Nový epochální výlet pana Broučka, tentokráte do 15. století
Hašek, Jaroslav, Osudy dobrého vojáka Švejka
Kantůrková, Eva, Přítelkyně z domu smutku
Neruda, Jan, Povídky malostranské
Seifert, Jaroslav, Poštovní holub
Urban, Miloš, Hastrman
Voskovec-Werich-Ježek: Ze slavných písniček Osvobozeného divadla
3. razred gimnazije:
Ajvaz, Michal, Cesta na jih
Balabán, Jan, Povídky
Čelakovský, František Ladislav, Ohlas písní českých
Erben, Karel Jaromír, Kytice
Hálek, Vítězslav, V přírodě
Jirous, Ian Martin, Labutí písně
Mácha, Karel Hynek, Máj
Mrštík, Alois a Vilém, Maryša
Šiktanc, Karel, Nebožka smrt
Zeyer, Julius, Radúz a Mahulena
4. razred:
Drda, Jan, Němá barikáda
Holub, Miroslav, Kam teče krev
Kabeš, Petr,Čáry na dlani
Kundera, Milan, Žert
Lustig, Arnošt, Modlitba pro Kateřinu Horovitzovou
Mikulášek Oldřich, Ortely a milosti
Pavel, Ota, Smrt krásných srnců
Reynek, Bohuslav, Rybí šupiny
Škvorecký, Josef, Zbabělci
Viewegh, Michael, Báječná léta pod psa
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II. POPIS TEMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRVI CIKLUS
Já (kdo jsem, pozdravy, představení se)
Já a moje rodina (mé okolí, odkud pocházím)
Náš dům (pokoje, nábytek, okolí domu, můj pokoj, popis prostoru – nahoře, dole, vpravo, vlevo, pod, nad, u, mezi, na…)
Na zahradě, na dvoře (co je okolo domu)
Volný čas (co dělám po škole, o prázdninách, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o…)
Barvy a tvary (teplé a studené, veselé a smutné, slovesa – vybarvit, malovat, kreslit…, základní geometrické tvary, popis věcí – hranaté, kulaté…)
Ve škole (lidé – školník, ředitel, učitel, uklízečka, kuchařka…, části školy – třída, jídelna, knihovna, chodba, jídelna…, činnosti ve škole)
Ve třídě (věci, co kde je, školní taška, penál a pomůcky, školní předměty, rozvrh hodin)
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla)
Hodiny (Kolik je hodin?, kdy co děláme)
Můj den (co dělám, co mě baví, ráno, poledne, večer)
Můj týden (dny v týdnu, včera, dnes, zítra)
Měsíce v roce (svátek a narozeniny, co kdy slavíme)
Rok (roční období, co kdy děláme, co ke kterému období patří)
Čísla (číslice základní, řadové, spojení číslovky a podstatného jména, například: jeden žák, dva žáci, pět žáků, dvacet jedna žáků, sto žáků, později i skloňování)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DRUGI CIKLUS
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který)
Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…)
Příroda a naše okolí (moře, hory, poušť, město, krajina, pole, louka, les, řeka…)
Zvířata v přírodě (ve vodě, na souši, ve vzduchu, v lese, v moři, v teplých krajích, v chladných oblastech)
Domácí zvířata (zvířata v hospodářství – co nám dávají, mláďata, domácí mazlíčci)
Jídlo a potraviny (jídlo a pití, co rád jím, potraviny – ovoce, zelenina, sladkosti, pečivo…, co je zdravé a co ne)
V kuchyni (příprava jídla, recept, slovesa – vařit, péct, krájet, strouhat…, nádobí, vybavení – sporák, myčka, dřez, lednice…)
Protiklady (přídavná jména, slovesa, příslovce… hrubý – jemný, zlobit – být hodný, pozdě – brzy…)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání)
Povolání (co kdo dělá, čím budu, co dělají rodiče)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, cestování)
Budovy ve městě a na vesnici (obchod, drogérie, lékárna, nádraží, trh, kostel…, kudy se dostanu…?) Doprava a dopravní prostředky (rozdíl mezi jít a jet , podstatná jména – koleje, silnice, dálnice, cesta, nádraží, zastávka, stanice, nástupiště…, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…, dopravní prostředky)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů (slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit…, telefonní číslo, poštovní schránka, pošťák, známka, pohlednice, razítko, oslovení…)
Sportování (hry a sporty, slovesa – běhám, lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím)
Počasí (Jak bude?, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?)
Počítač a mobil (věci a činnosti, při kterých je používáme)
Zdrobněliny (dokázat tvořit a poznat zdrobněliny, vědět, kdy se říká: kolo-kolečko, kočár-kočárek, křížkřížek, kopec-kopeček, ubrus-ubrousek…)
V olný čas (co mě (ne)baví, o co se (ne)zajímám, jaké mám koníčky, slovesa – baví mě, hraju/hraju na, chodím na, sportuji, starám se o, zajímá mě…)
Můj den (co dělám – ráno, poledne, večer, mé povinnosti)
Zdraví a fyzický stav (části lidského těla, slovesa – odpočívat, onemocnět, uzdravit se…, zdravotní problémy, slova – náplast, obvaz, puchýř, modřina, jizva, mdloby, teplota, zkažený žaludek…, u lékaře) Sportování (hry a sporty, slovesa – lyžuji, jezdím na kole, hraji fotbal, chodím na tenis, cvičím, potápím se)
Co bychom měli dělat, abychom byli zdraví (a co dělat nemáme, pohyb, výživa, spánek, prostředí, dědičnost, opatrnost…)
Povaha a vzhled (přídavná jména, jaký a který, kdo jsem?, jaký jsem?))
Chování (co mohu/nemohu, smím/nesmím, musím/nemusím, pravidla slušného chování, chování v různých situacích)
V knihovně (co je v knihovně, kniha, noviny, časopis, obrázky, fotky…, slovesa – číst, přečíst, prohlížet, napsat…, vyhledávání ve slovnících, encyklopediích, proč je důležité číst?)
Informace (odkud mohu čerpat informace, knihy a elektronická média, internet a televize, co je důležité
– rozlišování podstatných a nepodstatných věcí, je to pravda? – ověřování a porovnávání informací)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TREĆI CIKLUS
Kultura (co všechno patří do kultury, různé druhy umění – výtvarné, literární, divadlo, film, hudba…) Oblečení (co si oblékám, co nosím, slovesa – oblékat se, nosit, obouvat se, svlékat, zouvat…oblečení na různé příležitosti)
Móda (co je v módě, co bylo v módě – nejen oblečení, ale i hudba, chování, věci…)
Životní styl (styl života dnes a dříve, životní styl různých národů/skupin lidí, rozdíly, podobnosti) V redakci časopisu (návštěva redakce, kdo se podílí na vzniku časopisu/knihy/novin, píšeme vlastní článek, děláme náš třídní časopis)
Příroda, životní prostředí (různé typy přírody, krajina okolo nás, jak se V přírodě chovat, jak se k přírodě chovat)
Ekologie (ekologické problémy – jejich příčiny a důsledky, co mohu dělat já?)
Počasí (Jak bude?, předpověď počasí, počasí a roční doby, Jak se oblékneme?, slova – babí léto, plískanice, přeháňky, povětší, polojasno, větrno, deštivo, jinovatka, ledovka, rampouch, bouřka, vedro, mlha…)
Pranostiky (týkající se počasí a roční doby – porovnávání českých a chorvatských pranostik) Jídlo (příprava jídla, recepty, nádobí a vybavení kuchyně, z čeho a jak se to vyrábí? – odkud pocházejí potraviny)
V restauraci (jídelní lístek, objednávání, stolování, různé chody, v cukrárně, česká kuchyně)
Bydlení (typy bydlení, můj pokoj, stěhování, pronájem bytu/pokoje, co v bytě/domě nesmí chybět)
Nakupování (slovesa – vybírat, nakupovat, prodávat, platit, utratit…, co si kde mohu koupit) Telefonování a psaní dopisů/e-mailů (rozdíly a zvláštnosti: dopisy a elektronická komunikace, slovesa – zavolat, zvednout, poslat, dostat, doručit)
Kde a kam? (kde jsem, kam jdu, kudy jdu, umím vysvětlit, jak se dostanu z… do, rozdíl mezi jít a jet ) Cestování (jízdní řád, domlouvání ubytování, doprava a dopravní prostředky, slovesa – jet, jít, plout, letět, řídit, vézt, nastoupit, vystoupit, přestoupit, odbočit…)
Památky UNESCO (a další významné památky)
Česká příroda (rozmanitost přírody, zajímavosti, hory, národní parky)
Česká města a vesnice (největší města, zajímavá města a vesnice – kam stojí za to se podívat…)
Čím jsou Češi známí ve světě? (spisovatelé, filmy, Havel, Škoda, pivo, strojírenství, umění a architektura, Česká filharmonie a hudba, sport, produkty a výrobky…)
ČR:
Osobnosti (známé české osobnosti a vynálezy, známé evropské/světové osobnosti v Česku…)
Výtvarné umění a architektura (pestrost uměleckých památek a architektury v Česku, ne učení stylů a umělců, ale seznámení s různorodostí umění od starého po současné)
Hudba (klasická i současná (najděte na internetu nějakou českou písničku/kapelu a představte jí spolužákům, proč se vám líbí?), co je známé ve světě – Dvořák, Smetana…)
Svátky a tradice (jaké svátky oslavujeme a proč, jak se svátky slaví, co se připomíná, tradice, zvyky při významných událostech – křtiny, narozeniny, svatba, absolvování školy, narození dítěte…, porovnání zvyků v Česku a v Chorvatsku)
Češi v Chorvatsku - přistěhování Čechů na území Chorvatska, instituce a spolky (kulturní a umělecké aktivity, udržování českých zvyků a podobně)
Povolání (co kdo dělá, co dělají rodiče, čím chci být, co musím vystudovat, abych mohl pracovat jako…) Vzdělávání, školství a studia (různé formy a typy vzdělávání, různé typy škol, jakou školu si mám vybrat?, jaké pak mám možnosti?, slovesa – učit, učit se, vyučovat, přednášet, zkoušet, absolvovat, promovat…) Životopis (psaní životopisu a vyplňování formulářů (přihláška do knihovny, reklamace…) údaje z úřadů – rodný list, matrika, občanský a řidičský průkaz, kartička pojišťovny, rodinný stav, národnost, státní občanství, trvalé bydliště, pracovní zkušenosti, vzdělání, zdravotní stav, rodné číslo…)
Literatura (čeští autoři a knihy známé ve světě)
Život v ČR (cestování po ČR, stravování a nakupování, česká jména, běžný život…)
Český jazyk (různé vrstvy jazyka – spisovný, nespisovný, nářečí…, čeština mimo ČR)
Jak to tu vypadalo před sto lety / Jak to tu bude vypadat za sto let (vyhledávání informací, diskuze…) Technologie (počítač, mobil a další elektronika, příslušenství, slova – tiskárna, „fleška“, nabíječka, obrazovka, baterka, kredit, skener, čtečka…, činnosti, při kterých je používáme)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja