NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, svibanj 2015.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o osiguranju sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a)Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014; u daljnjem tekstu: Uredba). Obzirom kako uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, sukladno članku 88. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90 – 5/14), iste je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog.
Važeći Zakon o stamenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, 139/2013 i 151/2014 - Uredba, u daljnjem tekstu: Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine, a kojime su propisani uvjeti stambene štednje i stambenih kredita, uvjeti, mjerila i postupak davanja i korištenje državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana te pripadajuće kaznene odredbe.
Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, visina državnih poticajnih sredstava (u daljnjem tekstu: DPS) je određena kao fiksan postotak, no čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. Uvođenjem stambene štednje od 1. siječnja 1998. godine, DPS iznosila su 25% od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Izmjenom Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2005. godine, postotak DPS smanjen je s 25% na 15% te izmjenama iz 2013. godine smanjen je s 15% na 10%. Nadalje, od 1. siječnja 2014. godine, DPS na stambenu štednju prikupljenu i prenesenu iz ranijih godina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Slijedom navedenoga, u cilju razvoja stambene štednje u Republici Hrvatskoj ovim Zakonom uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
b)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja vrlo značajnu reformu samog sustava od uvođenja 1998. godine do danas, a koja ima višestruke pozitivne učinke za sve dionike:
-stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje,
-sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama za daljnje odobravanje stambenih kredita. Promjenjivim poticajima stambenim štedišama osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju - najčešće 5 godina,
-jačanjem povjerenja u sustav stambene štednje omogućava se stambenim štedišama sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita, odnosno samostalno rješavanje stambenog pitanja uz relativno manje kreditno zaduženje što pozitivno utječe na razvoj društva u cjelini,
-razvoj sustava stambene štednje ima pozitivan učinak na pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbija sivu ekonomiju,
-izračun varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava je jednostavan i transparentan bez dodatnih troškova,
-stambeni štediše, odnosno potencijalni stambeni štediše neće morati sami izračunavati iznos DPS-a već će pravodobno biti obaviješteni o iznosu DPS-a.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u slijedećoj kalendarskoj godini.
Također, ovim zakonskim prijedlogom uklanja se odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu oko 50 milijuna kuna za državna poticajna sredstva koja će se stambenim štedišama isplaćivati u 2016. godini. Sukladno Odluci o obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (Narodne novine, br. 73/2008) ispunjen je Obrazac standardne metodologije za procjenu financijskog učinka ovoga Zakona na državni proračun.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Odredbe ovoga Zakona već su sadržane u važećoj Uredbi, no istu je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog obzirom kako Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Također, ovim Zakonom otklanjaju se poremećaji u gospodarstvu kroz stvaranje stabilnog zakonodavnog okvira te se osiguravaju pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA OIZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
Članak 1.
U Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, 139/2013 i 151/2014-Uredba) članak 21. mijenja se i glasi:
„(1) Državna poticajna sredstva za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji u prethodnoj kalendarskoj godini.
(2) Postotak državnih poticajnih sredstava određuje se po sljedećoj formuli:
% DPS = Kp + Fs
pri čemu je:
% DPS - postotak državnih poticajnih sredstava.
Kp - prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva kod kreditnih institucija oročenih na razdoblje od 1 do 2 godine koja se izračunava jednom godišnje za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine na temelju objavljenih statističkih podataka Hrvatske narodne banke.
Fs - faktor stabilizacije kamatne stope izračunava se jednom godišnje kao pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske izdane u kunama uz valutnu klauzulu u eurima s preostalim rokom do dospijeća od pet godina za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine temeljem objavljenih statističkih podatka Hrvatske narodne banke. Ako nije dostupan podatak o prinosu do dospijeća obveznica s preostalim rokom dospijeća od 5 godina, uzima se pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća najbližih obveznica s većim preostalim rokom do dospijeća. U izračun aritmetičke sredine prinosa ne uzimaju se mjeseci za koje nije raspoloživ podatak o mjesečnom prinosu.
(3) Postotak državnih poticajnih sredstava iskazuje se na jednu decimalu u skladu s matematičkim pravilima o zaokruživanju.
(4) Državna poticajna sredstva isplaćuju se prema postotku utvrđenom formulom iz stavka 2. ovoga članka od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju državna poticajna sredstva, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom stambenom štednjom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se iznos stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za iznose naknada koju naplaćuje stambena štedionica.
(5) Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobrit će se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.
(6) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini.“.
Članak 2.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014).
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Člankom je propisan način izračuna državnih poticajnih sredstava- Postotak državnih poticajnih sredstava određuje se po sljedećoj formuli:
% DPS = Kp + Fs
pri čemu je:
% DPS - postotak državnih poticajnih sredstava
Kp - prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva kod kreditnih institucija oročenih na razdoblje od 1 do 2 godine koja se izračunava jednom godišnje za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine na temelju objavljenih statističkih podataka Hrvatske narodne banke. – Tablica G1c.
Važni je istaknuti da su prema podacima Hrvatske narodne banke novi poslovi novoprimljeni depoziti u izvještajnom mjesecu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvještajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore kojima se prvi put utvrđuju kamatne stope na depozite i sve ponovne sporazume o uvjetima postojećih ugovora o depozitima. Kod pregovaranja novih uvjeta već postojećih ugovora bitno je aktivno sudjelovanje klijenta u pregovorima, dok se sve automatske promjene uvjeta ugovora od strane izvještajne institucije ne smatraju novima poslovima.
Fs - faktor stabilizacije kamatne stope izračunava se jednom godišnje kao pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske izdane u kunama uz valutnu klauzulu u eurima s preostalim rokom do dospijeća od pet godina za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine temeljem objavljenih statističkih podatka Hrvatske narodne banke. Ako nije dostupan podatak o prinosu do dospijeća obveznica s preostalim rokom dospijeća od 5 godina, uzima se pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća najbližih obveznica s većim preostalim rokom do dospijeća. U izračun aritmetičke sredine prinosa ne uzimaju se mjeseci za koje nije raspoloživ podatak o mjesečnom prinosu.
Faktorom stabilizacije kamatne stope vrednuje se utjecaj dužeg roka stambene štednje koja je oko 5 godina.
Faktor stabilizacije kamatne stope je određen u odnosu na prinose po dospijeću na obveznice RH sa preostalim rokom dospijeća od pet godina, koji predstavljaju tržišnu cijenu novčanih izvora dugih rokova dospijeća.
Državna poticajna sredstva isplaćuju se za svaku godinu uplate stambene štednje zasebno.
Obzirom da je u stambenim štedionicama dominantna stambena štednja uz valutnu klauzulu u eurima na pet godina, prosječan ostatak ročnosti štednje je oko dvije i pol godine te je iz navedenog razloga korištena aritmetička sredina prinosa obveznica sa preostalim rokom dospijeća od pet godina.
Za izračun se koriste podaci Hrvatske narodne banke od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine za prvi najbliži rok dospijeća obveznica - statistički podaci o prinosu po dospijeću na obveznice RH za odabrane valute i rokove dospijeća – Tablica G8b.
Navedenom formulom izračuna postotka državnih poticajnih sredstava visina poticaja se usklađuje svake godine i korelira sa tržišnim kretanjem kamatnih stopa na štednju.
Važno je napomenuti da se za izračun Kp i Fs uzima razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine kako bi se na taj način pravovremeno mogla planirati sredstva u državnom proračunu.
Također, ovim zakonskim prijedlogom uklonjena je odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se prestanak važenja Uredbe o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje („Narodne novine", broj 151/2014) danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 3.
Ovim člankom propisano je stupanje na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEGA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
V. DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA
Članak 21.
(1) Državna poticajna sredstva za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji u prethodnoj kalendarskoj godini.
(2) Državna poticajna sredstva iznose 10 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju državna poticajna sredstva, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom stambenom štednjom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se iznos stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za iznose naknadakoju naplaćuje stambena štedionica.
(3) Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobrit će se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.
(4) Dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi se u sljedeću kalendarsku godinu.
PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
1. PROBLEM
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014; u daljnjem tekstu: Uredba). Obzirom kako uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, sukladno članku 88. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90 – 5/14), iste je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog.
Važeći Zakon o stamenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, i 139/2013, u daljnjem tekstu: Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine, a njim su propisani uvjeti stambene štednje i stambenih kredita, uvjeti, mjerila i postupak davanja i korištenje državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana te pripadajuće kaznene odredbe.
Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, visina državnih poticajnih sredstava (u daljnjem tekstu: DPS) je određena kao fiksan postotak, no čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. Uvođenjem stambene štednje od 1. siječnja 1998. godine, DPS iznosila su 25% od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Izmjenom Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2005. godine, postotak DPS smanjen je s 25% na 15% te izmjenama iz 2013. godine smanjen je s 15% na 10%. Nadalje, od 1. siječnja 2014. godine, DPS na stambenu štednju prikupljenu i prenesenu iz ranijih godina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Ovim Zakonskim prijedlogom uveo bi se varijabilni postotak DPS po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
2. CILJEVI
Cilj je stvaranje stabilnog zakonodavnog okvira kroz uvođenje varijabilnog iznosa DPS-a, a čime se osiguravaju pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje.
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja vrlo značajnu reformu samog sustava od uvođenja 1998. godine do danas, a koja ima višestruke pozitivne učinke za sve dionike:
-stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivni učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje,
-sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama a daljnje odobravanje stambenih kredita. Promjenjivim poticajima stambenim štedišama osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju – najčešće 5 godina,
-jačanjem povjerenja u sustav stambene štednje omogućava se stambenim štedišama sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita, odnosno samostalno rješavanje stambenog pitanja uz relativno manje kreditno zaduživanje što pozitivno utječe na razvoj društva u cjelini,
-razvoj sustava stambene štednje ima pozitivan učinak na pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbija sivu ekonomiju,
-izračun varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava je jednostavan i transparentan bez dodatnih troškova,
-stambeni štediše, odnosno potencijalni stambeni štediše neće morati sami izračunavati iznos DPS-a već će pravodobno biti obaviješteni o iznosu DPS-a,
-posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito budući se osiguravaju pretpostavke za daljnji sustav stambene štednje, a što posredno onda ima pozitivan učinak na gospodarstvo budući da se omogućava pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te se istovremeno suzbija siva ekonomija.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 - ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Izrada i donošenje Zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
- drugo normativno rješenje nije moguće
4. USPOREDBA OPCIJA
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje uvest će se varijabilni postotak DPS-a po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja izuzetno značajnu reformu samog sustava, kojom se:
- sustav prilagođava tržišnim uvjetima, odnosno prate se promjene na tržištu;
- kroz aktivno upravljanje poticajima se istovremeno smanjuje rashod državnog proračuna i dodatno optimiziraju fiskalni učinci;
- sustav dobiva stabilnost, otvara mu se dodatni kreditni potencijal kroz stabilan priljev depozita.
Formula temeljem koje bi se računao varijabilni DPS temelji se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost (u sustavu stambene štednje prosječni rok štednje je pet godina, a u bankarskom sustavu je značajno kraći oko 12 mjeseci).
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem. U slučaju ne donošenja Zakona, donesena Uredba ne bi mogla ostati na snazi po isteku godine dana od donošenja iste.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Obzirom kako Uredba ne bi bila potvrđena Zakonskim prijedlogom, ne bi se uveo varijabilni poticaj na stambenu štednju, odnosno sustav stambene štednje ne bi ostvario stabilnost, a što posljedično može utjecati na smanjenje povjerenja stambenih štediša u sam sustav.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, uvodi se varijabilni postotak DPS-a po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
Stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira kroz uvođenje varijabilnog iznosa DPS-a osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje, no isto neće imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u vezi na zdravlje ljudi.
Izrada Zakona imat će značajan financijski učinak u financijskom sektoru. Potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu u iznosu od cca. 50 milijuna kuna za DPS koji će se isplatiti stambenim štedišama u 2016. godini.
Procjenjuje se kako će iz državnog proračuna biti potrebno isplatiti u 2017. godini cca. 46 milijuna kuna za DPS za 2016. godinu, u 2018. godini cca. 43 milijuna kuna za DPS za 2017. godinu te u 2019. godini cca. 41 milijun kuna za DPS za 2018. godinu.
Temeljem ovog zakonskog prijedloga Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje točan postotak DPS-a za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini.
Uvođenjem varijabilnog poticaja na stambenu štednju osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju – najčešće 5 godina. Također, sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama za daljnje davanje stambenih kredita.
Također, proizvodi se posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito budući se osiguravaju pretpostavke za daljnji sustav stambene štednje, a što posredno onda ima pozitivan učinak na gospodarstvo budući da se omogućava pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te se istovremeno suzbija siva ekonomija.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje, odnosno izrada novog Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, potencijalno bi moglo biti korisno, no obzirom na izmjenu samo jednog članka, odlučilo se pristupiti Zakonu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Drugo normativno rješenje, odnosno izrada novog Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, potencijalno bi moglo biti korisno, no obzirom na izmjenu samo jednog članka, odlučilo se pristupiti Zakonu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
5. SAVJETOVANJE
Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga iskaza) za Nacrt prijedloga zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) provedeno je u periodu 13. travnja do 13. svibnja 2015. godine objavom Nacrta prijedloga iskaza na internetskoj stranici Ministarstva financija. Također, na internetskoj stranici Ministarstva financija u navedenom periodu objavljene su Teze za Prijedloga zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje te Obrazac informacije o provedbi savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza. U vezi s provedenim savjetovanjem zainteresirana javnost mogla je sudjelovati davanjem mišljenja, primjedbi i prijedloga u pisanom obliku na navedene dokumente koje je mogla dostaviti na e-mail adresu: ufs@mfin.hr. U vezi s navedenim savjetovanjem, Ministarstvo financija nije zaprimilo primjedbe zainteresirane javnosti, a nastavno na objavljeni Nacrt prijedloga iskaza za Nacrt prijedloga zakona.
Nadalje, Ministarstvo financija uputilo je Nacrt prijedloga iskaza i Teze za Nacrt prijedloga zakona na mišljenje nadležnim tijelima i to: Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu socijalne politike i mladih te Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nisu imali primjedbe na Nacrt prijedloga iskaza i Teze. Ministarstvo socijalne politike i mladih predložilo je dopunjavanje Nacrta prijedloga iskaza u točki 4. Usporedba opcija, Opcija 3. stupac Troškovi u smislu da se uskladi s tekstom u Tezama te da se naglasi posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito te na gospodarstvo kroz omogućavanje pokretanja građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbijanje sive ekonomije. Primjedbe su prihvaćene te su unesene u ovaj Prijedlog Iskaza.
Nakon provedenog savjetovanja i pribavljenih mišljenja nadležnih tijela na Nacrt prijedloga zakona, uslijedila je izrada propisa i Prijedloga iskaza za Nacrt prijedloga zakona te su navedeni dokumenti stavljeni na javnu raspravu objavom Informacije o provedbi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću povodom Nacrta prijedloga zakona i Prijedlogu iskaza za Nacrt prijedloga zakona. Javna rasprava traje od 25. svibnja do 8. lipnja 2015. godine
6. PREPORUČENA OPCIJA
Nakon izvršene usporedbe svih opcija, predlaže se provođenje Opcije 3., odnosno normativno rješenje kroz Zakon o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Sukladno članku 30. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/97 – 151/14 – Uredba o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje), nadzor zakonitog korištenja državnih poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija, Hrvatska narodne banka i Državni ured za reviziju.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, svibanj 2015.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o osiguranju sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014; u daljnjem tekstu: Uredba). Obzirom kako uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, sukladno članku 88. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90 – 5/14), iste je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog.
Važeći Zakon o stamenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, 139/2013 i 151/2014 - Uredba, u daljnjem tekstu: Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine, a kojime su propisani uvjeti stambene štednje i stambenih kredita, uvjeti, mjerila i postupak davanja i korištenje državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana te pripadajuće kaznene odredbe.
Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, visina državnih poticajnih sredstava (u daljnjem tekstu: DPS) je određena kao fiksan postotak, no čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. Uvođenjem stambene štednje od 1. siječnja 1998. godine, DPS iznosila su 25% od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Izmjenom Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2005. godine, postotak DPS smanjen je s 25% na 15% te izmjenama iz 2013. godine smanjen je s 15% na 10%. Nadalje, od 1. siječnja 2014. godine, DPS na stambenu štednju prikupljenu i prenesenu iz ranijih godina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Slijedom navedenoga, u cilju razvoja stambene štednje u Republici Hrvatskoj ovim Zakonom uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja vrlo značajnu reformu samog sustava od uvođenja 1998. godine do danas, a koja ima višestruke pozitivne učinke za sve dionike:
- stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje,
- sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama za daljnje odobravanje stambenih kredita. Promjenjivim poticajima stambenim štedišama osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju - najčešće 5 godina,
- jačanjem povjerenja u sustav stambene štednje omogućava se stambenim štedišama sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita, odnosno samostalno rješavanje stambenog pitanja uz relativno manje kreditno zaduženje što pozitivno utječe na razvoj društva u cjelini,
- razvoj sustava stambene štednje ima pozitivan učinak na pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbija sivu ekonomiju,
- izračun varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava je jednostavan i transparentan bez dodatnih troškova,
- stambeni štediše, odnosno potencijalni stambeni štediše neće morati sami izračunavati iznos DPS-a već će pravodobno biti obaviješteni o iznosu DPS-a.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u slijedećoj kalendarskoj godini.
Također, ovim zakonskim prijedlogom uklanja se odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu oko 50 milijuna kuna za državna poticajna sredstva koja će se stambenim štedišama isplaćivati u 2016. godini. Sukladno Odluci o obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (Narodne novine , br. 73/2008) ispunjen je Obrazac standardne metodologije za procjenu financijskog učinka ovoga Zakona na državni proračun.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Odredbe ovoga Zakona već su sadržane u važećoj Uredbi, no istu je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog obzirom kako Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Također, ovim Zakonom otklanjaju se poremećaji u gospodarstvu kroz stvaranje stabilnog zakonodavnog okvira te se osiguravaju pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, 139/2013 i 151/2014-Uredba ) članak 21. mijenja se i glasi:
„(1) Državna poticajna sredstva za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji u prethodnoj kalendarskoj godini.
(2) Postotak državnih poticajnih sredstava određuje se po sljedećoj formuli:
% DPS = Kp + Fs
pri čemu je:
% DPS - postotak državnih poticajnih sredstava.
Kp - prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva kod kreditnih institucija oročenih na razdoblje od 1 do 2 godine koja se izračunava jednom godišnje za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine na temelju objavljenih statističkih podataka Hrvatske narodne banke.
Fs - faktor stabilizacije kamatne stope izračunava se jednom godišnje kao pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske izdane u kunama uz valutnu klauzulu u eurima s preostalim rokom do dospijeća od pet godina za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine temeljem objavljenih statističkih podatka Hrvatske narodne banke. Ako nije dostupan podatak o prinosu do dospijeća obveznica s preostalim rokom dospijeća od 5 godina, uzima se pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća najbližih obveznica s većim preostalim rokom do dospijeća. U izračun aritmetičke sredine prinosa ne uzimaju se mjeseci za koje nije raspoloživ podatak o mjesečnom prinosu.
(3) Postotak državnih poticajnih sredstava iskazuje se na jednu decimalu u skladu s matematičkim pravilima o zaokruživanju.
(4) Državna poticajna sredstva isplaćuju se prema postotku utvrđenom formulom iz stavka 2. ovoga članka od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju državna poticajna sredstva, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom stambenom štednjom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se iznos stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za iznose naknada koju naplaćuje stambena štedionica.
(5) Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobrit će se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.
(6) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 1.
Člankom je propisan način izračuna državnih poticajnih sredstava- Postotak državnih poticajnih sredstava određuje se po sljedećoj formuli:
% DPS = Kp + Fs
pri čemu je:
% DPS - postotak državnih poticajnih sredstava
Kp - prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva kod kreditnih institucija oročenih na razdoblje od 1 do 2 godine koja se izračunava jednom godišnje za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine na temelju objavljenih statističkih podataka Hrvatske narodne banke. – Tablica G1c.
(izvor - http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm )
Važni je istaknuti da su prema podacima Hrvatske narodne banke novi poslovi novoprimljeni depoziti u izvještajnom mjesecu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvještajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore kojima se prvi put utvrđuju kamatne stope na depozite i sve ponovne sporazume o uvjetima postojećih ugovora o depozitima. Kod pregovaranja novih uvjeta već postojećih ugovora bitno je aktivno sudjelovanje klijenta u pregovorima, dok se sve automatske promjene uvjeta ugovora od strane izvještajne institucije ne smatraju novima poslovima.
Fs - faktor stabilizacije kamatne stope izračunava se jednom godišnje kao pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća na obveznice Republike Hrvatske izdane u kunama uz valutnu klauzulu u eurima s preostalim rokom do dospijeća od pet godina za razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine temeljem objavljenih statističkih podatka Hrvatske narodne banke. Ako nije dostupan podatak o prinosu do dospijeća obveznica s preostalim rokom dospijeća od 5 godina, uzima se pola aritmetičke sredine prinosa do dospijeća najbližih obveznica s većim preostalim rokom do dospijeća. U izračun aritmetičke sredine prinosa ne uzimaju se mjeseci za koje nije raspoloživ podatak o mjesečnom prinosu.
Faktorom stabilizacije kamatne stope vrednuje se utjecaj dužeg roka stambene štednje koja je oko 5 godina.
Faktor stabilizacije kamatne stope je određen u odnosu na prinose po dospijeću na obveznice RH sa preostalim rokom dospijeća od pet godina, koji predstavljaju tržišnu cijenu novčanih izvora dugih rokova dospijeća.
Državna poticajna sredstva isplaćuju se za svaku godinu uplate stambene štednje zasebno.
Obzirom da je u stambenim štedionicama dominantna stambena štednja uz valutnu klauzulu u eurima na pet godina, prosječan ostatak ročnosti štednje je oko dvije i pol godine te je iz navedenog razloga korištena aritmetička sredina prinosa obveznica sa preostalim rokom dospijeća od pet godina.
Za izračun se koriste podaci Hrvatske narodne banke od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine za prvi najbliži rok dospijeća obveznica - statistički podaci o prinosu po dospijeću na obveznice RH za odabrane valute i rokove dospijeća – Tablica G8b.
(izvor - http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm )
Navedenom formulom izračuna postotka državnih poticajnih sredstava visina poticaja se usklađuje svake godine i korelira sa tržišnim kretanjem kamatnih stopa na štednju.
Važno je napomenuti da se za izračun Kp i Fs uzima razdoblje od 12 mjeseci počevši od srpnja prethodne godine do lipnja tekuće godine kako bi se na taj način pravovremeno mogla planirati sredstva u državnom proračunu.
Također, ovim zakonskim prijedlogom uklonjena je odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se prestanak važenja Uredbe o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje („Narodne novine", broj 151/2014) danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 3.
Ovim člankom propisano je stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
ODREDBE VAŽEĆEGA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
V. DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA
Članak 21.
(1) Državna poticajna sredstva za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji u prethodnoj kalendarskoj godini.
(2) Državna poticajna sredstva iznose 10 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju državna poticajna sredstva, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom stambenom štednjom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se iznos stambene štednje koju je stambeni štediša uplatio tijekom godine nakon umanjenja za iznose naknada koju naplaćuje stambena štedionica.
(3) Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobrit će se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.
(4) Dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi se u sljedeću kalendarsku godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. PROBLEM
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 151/2014; u daljnjem tekstu: Uredba). Obzirom kako uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, sukladno članku 88. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90 – 5/14), iste je potrebno potvrditi kroz zakonski prijedlog.
Važeći Zakon o stamenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/1997, 117/1997, 76/1999, 10/2001, 92/2005, 21/2010, 15/2013, i 139/2013, u daljnjem tekstu: Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine, a njim su propisani uvjeti stambene štednje i stambenih kredita, uvjeti, mjerila i postupak davanja i korištenje državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana te pripadajuće kaznene odredbe.
Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, visina državnih poticajnih sredstava (u daljnjem tekstu: DPS) je određena kao fiksan postotak, no čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. Uvođenjem stambene štednje od 1. siječnja 1998. godine, DPS iznosila su 25% od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Izmjenom Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2005. godine, postotak DPS smanjen je s 25% na 15% te izmjenama iz 2013. godine smanjen je s 15% na 10%. Nadalje, od 1. siječnja 2014. godine, DPS na stambenu štednju prikupljenu i prenesenu iz ranijih godina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske
Ovim Zakonskim prijedlogom uveo bi se varijabilni postotak DPS po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. CILJEVI
Cilj je stvaranje stabilnog zakonodavnog okvira kroz uvođenje varijabilnog iznosa DPS-a, a čime se osiguravaju pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje.
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja vrlo značajnu reformu samog sustava od uvođenja 1998. godine do danas, a koja ima višestruke pozitivne učinke za sve dionike:
- stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivni učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje,
- sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama a daljnje odobravanje stambenih kredita. Promjenjivim poticajima stambenim štedišama osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju – najčešće 5 godina,
- jačanjem povjerenja u sustav stambene štednje omogućava se stambenim štedišama sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita, odnosno samostalno rješavanje stambenog pitanja uz relativno manje kreditno zaduživanje što pozitivno utječe na razvoj društva u cjelini,
- razvoj sustava stambene štednje ima pozitivan učinak na pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbija sivu ekonomiju,
- izračun varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava je jednostavan i transparentan bez dodatnih troškova,
- stambeni štediše, odnosno potencijalni stambeni štediše neće morati sami izračunavati iznos DPS-a već će pravodobno biti obaviješteni o iznosu DPS-a,
- posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito budući se osiguravaju pretpostavke za daljnji sustav stambene štednje, a što posredno onda ima pozitivan učinak na gospodarstvo budući da se omogućava pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te se istovremeno suzbija siva ekonomija.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 - ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
Izrada i donošenje Zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
- drugo normativno rješenje nije moguće
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. USPOREDBA OPCIJA
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje uvest će se varijabilni postotak DPS-a po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
Predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja izuzetno značajnu reformu samog sustava, kojom se:
- sustav prilagođava tržišnim uvjetima, odnosno prate se promjene na tržištu;
- kroz aktivno upravljanje poticajima se istovremeno smanjuje rashod državnog proračuna i dodatno optimiziraju fiskalni učinci;
- sustav dobiva stabilnost, otvara mu se dodatni kreditni potencijal kroz stabilan priljev depozita.
Formula temeljem koje bi se računao varijabilni DPS temelji se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost (u sustavu stambene štednje prosječni rok štednje je pet godina, a u bankarskom sustavu je značajno kraći oko 12 mjeseci).
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem. U slučaju ne donošenja Zakona, donesena Uredba ne bi mogla ostati na snazi po isteku godine dana od donošenja iste.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Obzirom kako Uredba ne bi bila potvrđena Zakonskim prijedlogom, ne bi se uveo varijabilni poticaj na stambenu štednju, odnosno sustav stambene štednje ne bi ostvario stabilnost, a što posljedično može utjecati na smanjenje povjerenja stambenih štediša u sam sustav.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Normativnim rješenjem, odnosno donošenjem Zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, uvodi se varijabilni postotak DPS-a po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju.
Stvaranjem stabilnog zakonodavnog okvira kroz uvođenje varijabilnog iznosa DPS-a osiguravaju se pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje, no isto neće imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u vezi na zdravlje ljudi.
Izrada Zakona imat će značajan financijski učinak u financijskom sektoru. Potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu u iznosu od cca. 50 milijuna kuna za DPS koji će se isplatiti stambenim štedišama u 2016. godini.
Procjenjuje se kako će iz državnog proračuna biti potrebno isplatiti u 2017. godini cca. 46 milijuna kuna za DPS za 2016. godinu, u 2018. godini cca. 43 milijuna kuna za DPS za 2017. godinu te u 2019. godini cca. 41 milijun kuna za DPS za 2018. godinu.
Temeljem ovog zakonskog prijedloga Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje točan postotak DPS-a za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini.
Uvođenjem varijabilnog poticaja na stambenu štednju osigurava se povjerenje u sustav, sigurnost i motivirajući prinos za dugoročnu štednju – najčešće 5 godina. Također, sustav stambene štednje se dugoročno stabilizira i optimizira čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju i doprinose formiranju izvora sredstava stambenim štedionicama za daljnje davanje stambenih kredita.
Također, proizvodi se posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito budući se osiguravaju pretpostavke za daljnji sustav stambene štednje, a što posredno onda ima pozitivan učinak na gospodarstvo budući da se omogućava pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te se istovremeno suzbija siva ekonomija.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje, odnosno izrada novog Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, potencijalno bi moglo biti korisno, no obzirom na izmjenu samo jednog članka, odlučilo se pristupiti Zakonu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
Drugo normativno rješenje, odnosno izrada novog Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, potencijalno bi moglo biti korisno, no obzirom na izmjenu samo jednog članka, odlučilo se pristupiti Zakonu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi, područje zaštite okoliša i gospodarstvo.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5. SAVJETOVANJE
Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga iskaza) za Nacrt prijedloga zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) provedeno je u periodu 13. travnja do 13. svibnja 2015. godine objavom Nacrta prijedloga iskaza na internetskoj stranici Ministarstva financija. Također, na internetskoj stranici Ministarstva financija u navedenom periodu objavljene su Teze za Prijedloga zakona o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje te Obrazac informacije o provedbi savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza. U vezi s provedenim savjetovanjem zainteresirana javnost mogla je sudjelovati davanjem mišljenja, primjedbi i prijedloga u pisanom obliku na navedene dokumente koje je mogla dostaviti na e-mail adresu: ufs@mfin.hr . U vezi s navedenim savjetovanjem, Ministarstvo financija nije zaprimilo primjedbe zainteresirane javnosti, a nastavno na objavljeni Nacrt prijedloga iskaza za Nacrt prijedloga zakona.
Nadalje, Ministarstvo financija uputilo je Nacrt prijedloga iskaza i Teze za Nacrt prijedloga zakona na mišljenje nadležnim tijelima i to: Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu socijalne politike i mladih te Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nisu imali primjedbe na Nacrt prijedloga iskaza i Teze. Ministarstvo socijalne politike i mladih predložilo je dopunjavanje Nacrta prijedloga iskaza u točki 4. Usporedba opcija, Opcija 3. stupac Troškovi u smislu da se uskladi s tekstom u Tezama te da se naglasi posredno pozitivan socijalni učinak na građane općenito te na gospodarstvo kroz omogućavanje pokretanja građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbijanje sive ekonomije. Primjedbe su prihvaćene te su unesene u ovaj Prijedlog Iskaza.
Nakon provedenog savjetovanja i pribavljenih mišljenja nadležnih tijela na Nacrt prijedloga zakona, uslijedila je izrada propisa i Prijedloga iskaza za Nacrt prijedloga zakona te su navedeni dokumenti stavljeni na javnu raspravu objavom Informacije o provedbi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću povodom Nacrta prijedloga zakona i Prijedlogu iskaza za Nacrt prijedloga zakona. Javna rasprava traje od 25. svibnja do 8. lipnja 2015. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. PREPORUČENA OPCIJA
Nakon izvršene usporedbe svih opcija, predlaže se provođenje Opcije 3., odnosno normativno rješenje kroz Zakon o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Sukladno članku 30. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (Narodne novine, broj 109/97 – 151/14 – Uredba o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje), nadzor zakonitog korištenja državnih poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija, Hrvatska narodne banka i Državni ured za reviziju.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
8. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija