E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

1.3.

Datum:

1. kolovoza 2019.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Porezna uprava, Središnji ured, Sektor za normativnu djelatnost, edukaciju i međunarodnu suradnju,

Služba za porez na dodanu vrijednost

Renata Kalčić, Tel: 01/4809-553

renata.kalcic @porezna-uprava.hr

 

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Da

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske 2016. – 2020.

 

Opis mjere:

7.2  Porezni sustav

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.  

 

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Da

Naziv pravne stečevine EU:

1. Direktiva Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama

2. Direktiva Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Važeći Zakon o porezu na dodanu vrijednost usklađen je s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost.

 

Obzirom da je donesena Direktiva Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama , s učinkom od 1. siječnja 2020. godine potrebne su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi s posebnim mjerama namijenjenima usklađivanju i pojednostavnjenju određenih aranžmana za poduzeća, a radi daljnjeg usklađenja s navedenom Direktivom u pogledu premještanja dobara, isporuka u nizu te PDV identifikacijskog broja.

Nadalje potrebno je usklađivanje i s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.

Kako bi se proveo četvrti krug porezne reforme i ispunili ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, potrebne su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost zbog:

- više stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu u odnosu na zemlje u okruženju

- različitih uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti,

- otežanog poslovanja poreznim obveznicima zbog trenutnog iznosa praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Izrada Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost potrebna je radi:

- daljnjeg usklađivanja i implementiranja odredbi Direktive Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama , s učinkom od 1. siječnja 2020. godine,

- usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ

- snižavanja stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu na 13%,

- izjednačavanja primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti,

- olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

 

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Republika Hrvatska kao članica Europske unije ima obvezu u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe direktiva Europske unije, što je moguće jedino izradom nacrta prijedloga zakona. Također ostale predložene izmjene moguće je provesti jedino izradom nacrta prijedloga zakona.

Komentara na članku: 3 Općih komentara: 3 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Cilj Zakona je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama , s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, a radi provede određenih poboljšanja vezano uz pravila koja se primjenjuju na području PDV-a i to za prekogranične transakcije u odnosu na ulogu PDV identifikacijskog broja u kontekstu oslobođenja za isporuke unutar Europske unije, aranžmane za premještanja dobara, isporuke u nizu i dokaz o prijevozu za potrebe oslobođenja transakcija unutar Europske unije. Naime, cilj je poboljšanje funkcioniranja odredaba o PDV-u u kontekstu prekogranične trgovine među poduzećima. Nadalje cilj je usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.

Također cilj je daljnje pojednostavljenje i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu , izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa te olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Očekuje se da će promjena dovesti do poboljšanja funkcioniranja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama . Naime, pojednostavnjenja obuhvaćaju:

 pojednostavnjenja kod premještanja dobara na način da prodavatelj prenosi dobra u skladište koje je na raspolaganju stjecatelju u drugoj državi članici i taj stjecatelj postaje vlasnik dobara nakon što ih povuče iz skladišta

 isporuke u nizu u pogledu jedinstvenih kriterija i odgovarajućih zakonodavnih poboljšanja za veću pravnu sigurnost i usklađenu primjenu pravila o PDV-u pri određivanju obračuna PDV-a za isporuke u nizu, uključujući trostrane poslove

 PDV identifikacijski broj na način da bude materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar EU.

Nadalje, očekuje se daljnje pojednostavljenje i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu , izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa, te povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Ne može se vremenski predvidjeti potpuno postizanje ishoda, ali određeni učinci u vidu pojednostavljenja za oporezivanje isporuka između država članica Europske unije kao i rasterećenja u vidu sniženja stope PDV-a na 13% za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu , očekuju se nakon stupanja na snagu predloženih odredbi.  

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Obrazloženje:

 

Izrada Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost potrebna je radi daljnjeg usklađivanja i implementiranja odredbi Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama , s učinkom od 1. siječnja 2020. godine te usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.

Republika Hrvatska kao članica Europske unije ima obvezu u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe direktiva Europske unije, što je moguće jedino izradom nacrta prijedloga zakona. Također ostale predložene izmjene moguće je provesti jedino izradom nacrta prijedloga zakona.

 

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

 

Nije moguće nenormativno rješenje

 

Obrazloženje:

 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužan je kako bi se u nacionalno zakonodavstvo implementirale odredbe Direktive Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama , s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, a navedene mjere kao i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu , izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, nije moguće provesti bez donošenja zakona.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Da

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

 

Ne postoje podaci o tome u kojoj će mjeri pojednostavljenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, kao i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, imati utjecaj na poslovanje poreznih obveznika obzirom da se radi o promjenama koja će im dati određenu pravnu sigurnost te pojednostaviti njihovo poslovanje. Porezni obveznici samostalno odlučuju na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

 

Ne postoje podaci o tome u kojoj će mjeri pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, kao i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, imati utjecaj na poslovanje poreznih obveznika obzirom da se radi o promjenama koja će im dati određenu pravnu sigurnost te pojednostaviti njihovo poslovanje. Porezni obveznici samostalno odlučuju na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu.

 

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Da

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

 

Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

 

Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

 

Nema socijalnog učinka obzirom da je riječ o pojednostavljenju poslovanja poreznim obveznicima.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

 

Nema socijalnog učinka obzirom da je riječ o pojednostavljenju poslovanja poreznim obveznicima.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

 

Nije utvrđen izravan učinak na rad i tržište rada.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

 

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

 

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

 

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

 

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

 

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

 

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

Ne

Obrazloženje:

 

Ovaj propis neće imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove, jer se njime ne propisuje nove obveze.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

Ne

Obrazloženje:

 

Ovaj propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurenciju unutarnjeg tržišta EU.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

Ne

Obrazloženje:

 

Ovaj propis nema učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

Ne

Obrazloženje:

 

Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

 

Ovaj propis neće imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove, jer se njime ne propisuje nove obveze. Naime, radi se o izmjenama koje će dovesti do poboljšanja funkcioniranja i pojednostavljenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama . Pojednostavljenja obuhvaćaju:

 pojednostavljenja kod premještanja dobara na način da prodavatelj prenosi dobra u skladište koje je na raspolaganju stjecatelju u drugoj državi članici i taj stjecatelj postaje vlasnik dobara nakon što ih povuče iz skladišta

 isporuke u nizu u pogledu jedinstvenih kriterija i odgovarajućih zakonodavnih poboljšanja za veću pravnu sigurnost i usklađenu primjenu pravila o PDV-u pri određivanju obračuna PDV-a za isporuke u nizu, uključujući trostrane poslove

 PDV identifikacijski broj na način da bude materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar EU

Nadalje, pojednostavljuje se i rasterećuje poslovanje poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu , izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

 

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

NE

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

NE

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

9. PRILOZI

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

10. POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: dr.sc. Zdravko Marić

Datum: 1. kolovoza 2019.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.