E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

Komentara na članku: 3 Općih komentara: 3 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1.OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

1.3.

Datum:

01. kolovoza 2019.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Porezna uprava, Središnji ured

Sektor za normativnu djelatnost, međunarodnu suradnju i edukaciju, Služba za doprinose, porez na dohodak i porez na dobit

Sandra Pezo, 01/4809-325

sandra.pezo@porezna-uprava.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Da

 

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.

 

Opis mjere:

7.2  Porezni sustav

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.  

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

 

Da

 

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.  

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta  i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.

Analizom poreznog sustava, prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine, uočena je potreba i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika, i to podizanjem praga za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% za male i srednje poduzetnike, odnosno one koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika i dodatno pojednostavili postupci utvrđivanja poreznih obveza podigao bi se prag od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka. Također bi se za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podigao prag prihoda sa 3 na 7,5 milijuna kuna. Nadalje s istim ciljem, neprofitnim organizacijama ostavila bi se mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu ako ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.  

Potrebno je izvršiti usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Izrada je potrebna zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije do 31. prosinca 2019.

Nadalje, zbog provođenja IV. kruga porezne reforme s ciljem poreznog i administrativnog rasterećenja, te poticanja i olakšavanja gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Dio Direktive Vijeća (EU) 2016/116 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama mora se implementirati (prenijeti) u zakonodavstvo Republike Hrvatske radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

Nakon prvih rezultata započete porezne reforme 2016. godine provedena je analiza sustava poreza na dobit kojom je uočena mogućnost i potreba za dodatnim poreznim i administrativnim rasterećenjem malih i srednjih poreznih obveznika u pogledu povećanja praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po stopi 12%.

Nadalje, predlaganjem podizanja praga od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima, sa 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka, omogućuje se dijelu obveznika poreza na dobit da postanu obveznici plaćanja poreza na dohodak i vode jednostavne poslovne knjige te tako smanje svoje administrativno opterećenje. Namjera je i podizanje praga za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu s 3 na 7,5 milijuna kuna kako bi se obveznicima poreza na dobit (fizičkim ili pravnim osobama) dala veća mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice.  

Također je analizom sustava poreza na dobit, nakon uvođenja mogućnosti plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za neprofitne organizacije od 2017. godine, uočeno da se može postići administrativno rasterećenje ukoliko se neprofitnim organizacijama prag za paušalno oporezivanje podigne na 7,5 milijuna kuna.

Osim navedenoga, potrebno je izvršiti i usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Suzbijanje prakse izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije premještanjem dobiti izvan granica u kojima se dobit ostvaruje. Riječ je o globalnom problemu na kojem intenzivno radi OECD, koji je u suradnji s G20, radeći na projektu BEPS, identificirao 15 različitih mjera koje bi trebale smanjiti i suzbiti agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i poreznu evaziju. Jedan dio mjera sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2016/1164,  a sve države članice Europske unije dio mjera trebaju ugraditi u svoje porezne sustave, i to parcijalno do 31. prosinca 2019., 2020. i 2022. Stoga je do 1. siječnja 2020. potrebno u Zakonu o porezu na dobiti propisati nove odredbe u 2 posebna područja:

1. izlazno oporezivanje odnosno oporezivanje kapitale dobiti imovine u slučaju kada se imovina prenosi u drugu državu, na način da Republika Hrvatska gubi pravo oporezivanja iako ne dolazi do formalne likvidacije ili prestanka poslovanja u Republici Hrvatskoj te iako imovina može ostati u formalnom vlasništvu poreznog obveznika

2. dio okvira za suzbijanje hibridne neusklađenosti odnosno sprečavanja dvostrukog odbitka (koji nastaje kada se u obje države za isto plaćanje, trošak ili gubitak koji je stvoren ili je nastao od strane hibridnog subjekt daje odbitak ili druga porezna olakšica u onoj mjeri u kojoj se to plaćanje, trošak ili gubitak odbija od ili oslobađa prihoda koji ne dobiva hibridni subjekt) ili stvaranja odbitka bez uključivanja (koji nastaje kada država dopušta odbitak ili poreznu olakšicu za neko plaćanje ili trošak, ali tu odgovarajuću potvrdu za potrebe oporezivanja ne priznaje bilo koja druga država).

Cilj novih odredbi iz Direktiva koje se trebaju implementirati je spriječiti situacije prema kojima porezni obveznici postupaju protivno stvarnoj svrsi, cilju i duhu zakona iskorištavajući razlike između nacionalnih poreznih sustava u cilju smanjenja svojeg poreznog opterećenja, prijenosom imovine na povoljnija porezna područja i izbjegavanja poreza stvaranjem hibridnih neusklađenosti.

Nadalje, podizanje praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po sniženoj poreznoj stopi od 12% izvršava se u cilju poticaja gospodarstvu općenito, a posebno malim i srednjim poreznim obveznicima. Podizanjem praga za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav plaćanja poreza na dobit i plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu te plaćanja poreza na dobit neprofitnih organizacija u paušalnom iznosu postiže se cilj administrativnog olakšanja poslovanja poduzetnika. Osim toga, cilj je i usklađivanje s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Suzbijanje prakse izbjegavanja plaćanja poreza prijenosom imovine i staranjem hibridne neusklađenosti. Poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Usklađenje s drugim pozitivnim propisima.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Ne može se vremenski predvidjeti potpuno postizanje ishoda, ali određeni učinci očekuju se na globalnom nivou nakon stupanja na snagu odredbi koje će biti implementirane.  

Utjecaj promjene raspona za plaćanje poreza po stopi od 12% bit će vidljiv tijekom 2020. godine.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

 

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit

Obrazloženje:

Potrebno je implementiranje dijela Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta  i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, kao i poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nije moguće nenormativno rješenje

Obrazloženje: Izrada propisa je potrebna zbog obveze prenošenja pravne stečevine Europske unije, konkretno s dijelom  Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama. Poticanje gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika i usklađivanje s izmjenama posebnih propisa.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Da

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Da

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Utvrđen je mali gospodarski učinak na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva.

Potrebno je uskladiti s dijelom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta te Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.

Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine obvezno primjenjuju odredbe iz predmetnih Direktiva, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica zbog izlaznog oporezivanja imovine i sprečavanja hibridne neusklađenosti. Nova pravila će pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstava Republike Hrvatske, ali uvođenje istih pravila u drugim državama članicama može neutralizirati dosadašnje porezne pogodnosti u drugim državama članicama što može imati povoljan gospodarski utjecaj u Republici Hrvatskoj.

Zbog povećanja praga iznosa prihoda za primjenu snižene stope, za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav poreza na dobit, te za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu utvrđen je mali utjecaj u dijelu uvjeta za poslovanje na tržištu kao i na konkurentnost gospodarstva.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Odredbe kojima se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952, a koju će morati primijeniti sve države članice Europske unije, među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu poreznu konkurenciju ili kao područje na koje se premješta dobit ostvarena u drugoj državi članici Europske unije. Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine trebaju primijeniti odredbe iz predmetne Direktive, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica. Stoga se može očekivati neznatan utjecaj na velike multinacionalne kompanije koje već sada posluju na području Republike Hrvatske da imovinu zbog porezne pogodnosti neće prenijeti u drugu državu članicu ili neće kreirati hibridne neusklađenosti. Očekuje se mali utjecaj na poboljšanje uvjeta za poslovanje na tržištu kod mikro i malih poduzetnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i zadruga, smanjenjem porezne stope za poduzetnike koji ostvaruju prihode u rasponu od 3 do 7,5 milijuna kuna, te će plaćati porez na dobit po stopi od 12%, a ne po stopi od 18%. Nadalje, olakšat će se postupak utvrđivanja porezne obveze za udruge, zaklade i druge neprofitne organizacije.

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

Ne

 

mali

  Ne

 Da

 Ne

veliki

  Ne

 Ne

 Ne

 

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje već se sprječava zlouporaba propisa.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

 

Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

Ne 

mali

 Ne

  Ne

  Ne

veliki

  Ne

  Ne

  Ne

 

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Nije utvrđen izravan socijalni učinak .

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Obzirom da nije utvrđen izravan socijalni učinak, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

  Ne

mali

  Ne

  Ne

  Ne

veliki

  Ne

  Ne

  Ne

 

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

  Ne

mali

  Ne

  Ne

  Ne

veliki

  Ne

  Ne

  Ne

 

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

 

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

  Ne

mali

  Ne

  Ne

  Ne

veliki

  Ne

  Ne

  Ne

 

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

  Ne

  Ne

  Ne

mali

  Ne

  Ne

  Ne

veliki

  Ne

  Ne

  Ne

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

Ne

Obrazloženje:

Namjera je suzbiti praksu izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta odnosno spriječiti nepredviđenu primjenu propisa o oporezivanju dobiti na način da se dobit s područja Europske unije ne preseli na povoljnije porezne jurisdikcije. Prijedlog neće donijeti nova porezna opterećenja, nove naknade ili nova davanja niti dovesti do administrativnih troškova postupka.

Naime, odredbe iz navedene Direktive morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju, ili područje na koje se premješta dobiti ostvarena u drugoj državi članici Europske unije, stoga mjere neće imati utjecaj na poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Prijedlozi koji se odnose na izmjene već postojećih odredbi (podizanje praga za ulazak u sustav poreza na dobit, postupak plaćanja poreza na dobit kod neprofitnih organizacija, plaćanje niže porezne stope) i one ne iniciraju nove administrativne troškove i obveze, već za dio poduzetnika donose smanjenje administrativnog opterećenja.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije odnosno djelovat će na suzbijanje nepoštene konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa. Propis se odnosi na sprečavanje nepredviđene primjene propisa u oporezivanju dobiti.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

Da

 

Obrazloženje:

Propis neće imati negativne učinke na mikro poduzetnike. Određenom broju mikropoduzetnika, s godišnjim prihodima od 3 do 7,5 milijuna kuna, omogućuje se plaćanje poreza na dobit po sniženoj stopi od 12%.  

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Prema navedenoj Direktivi suzbila bi se praksa izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Naime, nije moguće iz skupa navedenih mjera i prijedloga izdvojiti mjeru koja će imati učinak na male i srednje poduzetnike.

Usklađenje propisa na temelju navedenih Direktiva morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepozanata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju u bilo kojem području. Stoga te odredbe neće utjecati na poduzetnike u Republici Hrvatskoj.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

 

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

Ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

Ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

Ne

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

Ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

Ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

Ne

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

Ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

Ne

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

9.PRILOZI

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

10.POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: dr. sc. Zdravko Marić

 

Datum: 01. kolovoza 2019.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.