Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.
Opis mjere:
7.2 Porezni sustav
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
Analizom poreznog sustava, prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine, uočena je potreba i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika, i to podizanjem praga za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% za male i srednje poduzetnike, odnosno one koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika i dodatno pojednostavili postupci utvrđivanja poreznih obveza podigao bi se prag od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka. Također bi se za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podigao prag prihoda sa 3 na 7,5 milijuna kuna. Nadalje s istim ciljem, neprofitnim organizacijama ostavila bi se mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu ako ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Potrebno je izvršiti usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada je potrebna zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije do 31. prosinca 2019.
Nadalje, zbog provođenja IV. kruga porezne reforme s ciljem poreznog i administrativnog rasterećenja, te poticanja i olakšavanja gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Dio Direktive Vijeća (EU) 2016/116 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama mora se implementirati (prenijeti) u zakonodavstvo Republike Hrvatske radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Nakon prvih rezultata započete porezne reforme 2016. godine provedena je analiza sustava poreza na dobit kojom je uočena mogućnost i potreba za dodatnim poreznim i administrativnim rasterećenjem malih i srednjih poreznih obveznika u pogledu povećanja praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po stopi 12%.
Nadalje, predlaganjem podizanja praga od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima, sa 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka, omogućuje se dijelu obveznika poreza na dobit da postanu obveznici plaćanja poreza na dohodak i vode jednostavne poslovne knjige te tako smanje svoje administrativno opterećenje. Namjera je i podizanje praga za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu s 3 na 7,5 milijuna kuna kako bi se obveznicima poreza na dobit (fizičkim ili pravnim osobama) dala veća mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice.
Također je analizom sustava poreza na dobit, nakon uvođenja mogućnosti plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za neprofitne organizacije od 2017. godine, uočeno da se može postići administrativno rasterećenje ukoliko se neprofitnim organizacijama prag za paušalno oporezivanje podigne na 7,5 milijuna kuna.
Osim navedenoga, potrebno je izvršiti i usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Suzbijanje prakse izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije premještanjem dobiti izvan granica u kojima se dobit ostvaruje. Riječ je o globalnom problemu na kojem intenzivno radi OECD, koji je u suradnji s G20, radeći na projektu BEPS, identificirao 15 različitih mjera koje bi trebale smanjiti i suzbiti agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i poreznu evaziju. Jedan dio mjera sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2016/1164, a sve države članice Europske unije dio mjera trebaju ugraditi u svoje porezne sustave, i to parcijalno do 31. prosinca 2019., 2020. i 2022. Stoga je do 1. siječnja 2020. potrebno u Zakonu o porezu na dobiti propisati nove odredbe u 2 posebna područja:
1. izlazno oporezivanjeodnosno oporezivanje kapitale dobiti imovine u slučaju kada se imovina prenosi u drugu državu, na način da Republika Hrvatska gubi pravo oporezivanja iako ne dolazi do formalne likvidacije ili prestanka poslovanja u Republici Hrvatskoj te iako imovina može ostati u formalnom vlasništvu poreznog obveznika
2. dio okvira za suzbijanje hibridne neusklađenosti odnosno sprečavanja dvostrukog odbitka (koji nastaje kada se u obje države za isto plaćanje, trošak ili gubitak koji je stvoren ili je nastao od strane hibridnog subjekt daje odbitak ili druga porezna olakšica u onoj mjeri u kojoj se to plaćanje, trošak ili gubitak odbija od ili oslobađa prihoda koji ne dobiva hibridnisubjekt) ili stvaranja odbitka bez uključivanja (koji nastaje kada država dopušta odbitak ili poreznu olakšicu za neko plaćanje ili trošak, ali tu odgovarajuću potvrdu za potrebe oporezivanja ne priznaje bilo koja drugadržava).
Cilj novih odredbi iz Direktiva koje se trebaju implementirati je spriječiti situacije prema kojima porezni obveznici postupaju protivno stvarnoj svrsi, cilju i duhu zakona iskorištavajući razlike između nacionalnih poreznih sustava u cilju smanjenja svojeg poreznog opterećenja, prijenosom imovine na povoljnija porezna područja i izbjegavanja poreza stvaranjem hibridnih neusklađenosti.
Nadalje, podizanje praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po sniženoj poreznoj stopi od 12% izvršava se u cilju poticaja gospodarstvu općenito, a posebno malim i srednjim poreznim obveznicima. Podizanjem praga za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav plaćanja poreza na dobit i plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu te plaćanja poreza na dobit neprofitnih organizacija u paušalnom iznosu postiže se cilj administrativnog olakšanja poslovanja poduzetnika. Osim toga, cilj je i usklađivanje s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Suzbijanje prakse izbjegavanja plaćanja poreza prijenosom imovine i staranjem hibridne neusklađenosti. Poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Usklađenje s drugim pozitivnim propisima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Ne može se vremenski predvidjeti potpuno postizanje ishoda, ali određeni učinci očekuju se na globalnom nivou nakon stupanja na snagu odredbi koje će biti implementirane.
Utjecaj promjene raspona za plaćanje poreza po stopi od 12% bit će vidljiv tijekom 2020. godine.
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit
Obrazloženje:
Potrebno je implementiranje dijela Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, kao i poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije moguće nenormativno rješenje
Obrazloženje: Izrada propisa je potrebna zbog obveze prenošenja pravne stečevine Europske unije, konkretno s dijelom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama. Poticanje gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika i usklađivanje s izmjenama posebnih propisa.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Da
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je mali gospodarski učinak na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva.
Potrebno je uskladiti s dijelom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016.o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta te Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine obvezno primjenjuju odredbe iz predmetnih Direktiva, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica zbog izlaznog oporezivanja imovine i sprečavanja hibridne neusklađenosti. Nova pravila će pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstava Republike Hrvatske, ali uvođenje istih pravila u drugim državama članicama može neutralizirati dosadašnje porezne pogodnosti u drugim državama članicama što može imati povoljan gospodarski utjecaj u Republici Hrvatskoj.
Zbog povećanja praga iznosa prihoda za primjenu snižene stope, za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav poreza na dobit, te za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu utvrđen je mali utjecaj u dijelu uvjeta za poslovanje na tržištu kao i na konkurentnost gospodarstva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Odredbe kojima se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952, a koju će morati primijeniti sve države članice Europske unije, među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu poreznu konkurenciju ili kao područje na koje se premješta dobit ostvarena u drugoj državi članici Europske unije. Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine trebaju primijeniti odredbe iz predmetne Direktive, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica. Stoga se može očekivati neznatan utjecaj na velike multinacionalne kompanije koje već sada posluju na području Republike Hrvatske da imovinu zbog porezne pogodnosti neće prenijeti u drugu državu članicu ili neće kreirati hibridne neusklađenosti. Očekuje se mali utjecaj na poboljšanje uvjeta za poslovanje na tržištu kod mikro i malih poduzetnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i zadruga, smanjenjem porezne stope za poduzetnike koji ostvaruju prihode u rasponu od 3 do 7,5 milijuna kuna, te će plaćati porez na dobit po stopi od 12%, a ne po stopi od 18%. Nadalje, olakšat će se postupak utvrđivanja porezne obveze za udruge, zaklade i druge neprofitne organizacije.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje već se sprječava zlouporaba propisa.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nije utvrđen izravan socijalni učinak .
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Obzirom da nije utvrđen izravan socijalni učinak, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Namjera je suzbiti praksu izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta odnosno spriječiti nepredviđenu primjenu propisa o oporezivanju dobiti na način da se dobit s područja Europske unije ne preseli na povoljnije porezne jurisdikcije. Prijedlog neće donijeti nova porezna opterećenja, nove naknade ili nova davanja niti dovesti do administrativnih troškova postupka.
Naime, odredbe iz navedene Direktive morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju, ili područje na koje se premješta dobiti ostvarena u drugoj državi članici Europske unije, stoga mjere neće imati utjecaj na poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Prijedlozi koji se odnose na izmjene već postojećih odredbi (podizanje praga za ulazak u sustav poreza na dobit, postupak plaćanja poreza na dobit kod neprofitnih organizacija, plaćanje niže porezne stope) i one ne iniciraju nove administrativne troškove i obveze, već za dio poduzetnika donose smanjenje administrativnog opterećenja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije odnosno djelovat će na suzbijanje nepoštene konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa.Propis se odnosi na sprečavanje nepredviđene primjene propisa u oporezivanju dobiti.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Da
Obrazloženje:
Propis neće imati negativne učinke na mikro poduzetnike. Određenom broju mikropoduzetnika, s godišnjim prihodima od 3 do 7,5 milijuna kuna, omogućuje se plaćanje poreza na dobit po sniženoj stopi od 12%.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Prema navedenoj Direktivi suzbila bi se praksa izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Naime, nije moguće iz skupa navedenih mjera i prijedloga izdvojiti mjeru koja će imati učinak na male i srednje poduzetnike.
Usklađenje propisa na temelju navedenih Direktiva morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepozanata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju u bilo kojem području. Stoga te odredbe neće utjecati na poduzetnike u Republici Hrvatskoj.
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.PRILOZI
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 01. kolovoza 2019.
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
1.3.
Datum:
01. kolovoza 2019.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Porezna uprava, Središnji ured
Sektor za normativnu djelatnost, međunarodnu suradnju i edukaciju, Služba za doprinose, porez na dohodak i porez na dobit
Sandra Pezo, 01/4809-325
sandra.pezo@porezna-uprava.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.
Opis mjere:
7.2 Porezni sustav
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
Analizom poreznog sustava, prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine, uočena je potreba i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika, i to podizanjem praga za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% za male i srednje poduzetnike, odnosno one koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika i dodatno pojednostavili postupci utvrđivanja poreznih obveza podigao bi se prag od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka. Također bi se za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podigao prag prihoda sa 3 na 7,5 milijuna kuna. Nadalje s istim ciljem, neprofitnim organizacijama ostavila bi se mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu ako ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Potrebno je izvršiti usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada je potrebna zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije do 31. prosinca 2019.
Nadalje, zbog provođenja IV. kruga porezne reforme s ciljem poreznog i administrativnog rasterećenja, te poticanja i olakšavanja gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Dio Direktive Vijeća (EU) 2016/116 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama mora se implementirati (prenijeti) u zakonodavstvo Republike Hrvatske radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Nakon prvih rezultata započete porezne reforme 2016. godine provedena je analiza sustava poreza na dobit kojom je uočena mogućnost i potreba za dodatnim poreznim i administrativnim rasterećenjem malih i srednjih poreznih obveznika u pogledu povećanja praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po stopi 12%.
Nadalje, predlaganjem podizanja praga od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima, sa 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka, omogućuje se dijelu obveznika poreza na dobit da postanu obveznici plaćanja poreza na dohodak i vode jednostavne poslovne knjige te tako smanje svoje administrativno opterećenje. Namjera je i podizanje praga za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu s 3 na 7,5 milijuna kuna kako bi se obveznicima poreza na dobit (fizičkim ili pravnim osobama) dala veća mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice.
Također je analizom sustava poreza na dobit, nakon uvođenja mogućnosti plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu za neprofitne organizacije od 2017. godine, uočeno da se može postići administrativno rasterećenje ukoliko se neprofitnim organizacijama prag za paušalno oporezivanje podigne na 7,5 milijuna kuna.
Osim navedenoga, potrebno je izvršiti i usklađenja s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Suzbijanje prakse izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije premještanjem dobiti izvan granica u kojima se dobit ostvaruje. Riječ je o globalnom problemu na kojem intenzivno radi OECD, koji je u suradnji s G20, radeći na projektu BEPS, identificirao 15 različitih mjera koje bi trebale smanjiti i suzbiti agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i poreznu evaziju. Jedan dio mjera sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2016/1164, a sve države članice Europske unije dio mjera trebaju ugraditi u svoje porezne sustave, i to parcijalno do 31. prosinca 2019., 2020. i 2022. Stoga je do 1. siječnja 2020. potrebno u Zakonu o porezu na dobiti propisati nove odredbe u 2 posebna područja:
1. izlazno oporezivanje odnosno oporezivanje kapitale dobiti imovine u slučaju kada se imovina prenosi u drugu državu, na način da Republika Hrvatska gubi pravo oporezivanja iako ne dolazi do formalne likvidacije ili prestanka poslovanja u Republici Hrvatskoj te iako imovina može ostati u formalnom vlasništvu poreznog obveznika
2. dio okvira za suzbijanje hibridne neusklađenosti odnosno sprečavanja dvostrukog odbitka (koji nastaje kada se u obje države za isto plaćanje, trošak ili gubitak koji je stvoren ili je nastao od strane hibridnog subjekt daje odbitak ili druga porezna olakšica u onoj mjeri u kojoj se to plaćanje, trošak ili gubitak odbija od ili oslobađa prihoda koji ne dobiva hibridni subjekt) ili stvaranja odbitka bez uključivanja (koji nastaje kada država dopušta odbitak ili poreznu olakšicu za neko plaćanje ili trošak, ali tu odgovarajuću potvrdu za potrebe oporezivanja ne priznaje bilo koja druga država).
Cilj novih odredbi iz Direktiva koje se trebaju implementirati je spriječiti situacije prema kojima porezni obveznici postupaju protivno stvarnoj svrsi, cilju i duhu zakona iskorištavajući razlike između nacionalnih poreznih sustava u cilju smanjenja svojeg poreznog opterećenja, prijenosom imovine na povoljnija porezna područja i izbjegavanja poreza stvaranjem hibridnih neusklađenosti.
Nadalje, podizanje praga na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po sniženoj poreznoj stopi od 12% izvršava se u cilju poticaja gospodarstvu općenito, a posebno malim i srednjim poreznim obveznicima. Podizanjem praga za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav plaćanja poreza na dobit i plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu te plaćanja poreza na dobit neprofitnih organizacija u paušalnom iznosu postiže se cilj administrativnog olakšanja poslovanja poduzetnika. Osim toga, cilj je i usklađivanje s drugim propisima koji su stupili na snagu tijekom 2019. godine.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Suzbijanje prakse izbjegavanja plaćanja poreza prijenosom imovine i staranjem hibridne neusklađenosti. Poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Usklađenje s drugim pozitivnim propisima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Ne može se vremenski predvidjeti potpuno postizanje ishoda, ali određeni učinci očekuju se na globalnom nivou nakon stupanja na snagu odredbi koje će biti implementirane.
Utjecaj promjene raspona za plaćanje poreza po stopi od 12% bit će vidljiv tijekom 2020. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit
Obrazloženje:
Potrebno je implementiranje dijela Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, kao i poticanje i olakšavanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije moguće nenormativno rješenje
Obrazloženje: Izrada propisa je potrebna zbog obveze prenošenja pravne stečevine Europske unije, konkretno s dijelom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama. Poticanje gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poreznih obveznika i usklađivanje s izmjenama posebnih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Da
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrđen je mali gospodarski učinak na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva.
Potrebno je uskladiti s dijelom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta te Direktive Vijeća (EU) 2017/952 o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama.
Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine obvezno primjenjuju odredbe iz predmetnih Direktiva, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica zbog izlaznog oporezivanja imovine i sprečavanja hibridne neusklađenosti. Nova pravila će pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstava Republike Hrvatske, ali uvođenje istih pravila u drugim državama članicama može neutralizirati dosadašnje porezne pogodnosti u drugim državama članicama što može imati povoljan gospodarski utjecaj u Republici Hrvatskoj.
Zbog povećanja praga iznosa prihoda za primjenu snižene stope, za obvezni ulazak fizičkih osoba u sustav poreza na dobit, te za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu utvrđen je mali utjecaj u dijelu uvjeta za poslovanje na tržištu kao i na konkurentnost gospodarstva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Odredbe kojima se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952, a koju će morati primijeniti sve države članice Europske unije, među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu poreznu konkurenciju ili kao područje na koje se premješta dobit ostvarena u drugoj državi članici Europske unije. Obzirom da sve države članice od 1. siječnja 2020. godine trebaju primijeniti odredbe iz predmetne Direktive, doći će do izjednačavanja određenih poreznih pravila i do neutralizacije poreznih pogodnosti kod određenih država članica. Stoga se može očekivati neznatan utjecaj na velike multinacionalne kompanije koje već sada posluju na području Republike Hrvatske da imovinu zbog porezne pogodnosti neće prenijeti u drugu državu članicu ili neće kreirati hibridne neusklađenosti. Očekuje se mali utjecaj na poboljšanje uvjeta za poslovanje na tržištu kod mikro i malih poduzetnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i zadruga, smanjenjem porezne stope za poduzetnike koji ostvaruju prihode u rasponu od 3 do 7,5 milijuna kuna, te će plaćati porez na dobit po stopi od 12%, a ne po stopi od 18%. Nadalje, olakšat će se postupak utvrđivanja porezne obveze za udruge, zaklade i druge neprofitne organizacije.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje već se sprječava zlouporaba propisa.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nije utvrđen izravan socijalni učinak .
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Obzirom da nije utvrđen izravan socijalni učinak, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Namjera je suzbiti praksu izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta odnosno spriječiti nepredviđenu primjenu propisa o oporezivanju dobiti na način da se dobit s područja Europske unije ne preseli na povoljnije porezne jurisdikcije. Prijedlog neće donijeti nova porezna opterećenja, nove naknade ili nova davanja niti dovesti do administrativnih troškova postupka.
Naime, odredbe iz navedene Direktive morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepoznata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju, ili područje na koje se premješta dobiti ostvarena u drugoj državi članici Europske unije, stoga mjere neće imati utjecaj na poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Prijedlozi koji se odnose na izmjene već postojećih odredbi (podizanje praga za ulazak u sustav poreza na dobit, postupak plaćanja poreza na dobit kod neprofitnih organizacija, plaćanje niže porezne stope) i one ne iniciraju nove administrativne troškove i obveze, već za dio poduzetnika donose smanjenje administrativnog opterećenja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije odnosno djelovat će na suzbijanje nepoštene konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa. Propis se odnosi na sprečavanje nepredviđene primjene propisa u oporezivanju dobiti.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Da
Obrazloženje:
Propis neće imati negativne učinke na mikro poduzetnike. Određenom broju mikropoduzetnika, s godišnjim prihodima od 3 do 7,5 milijuna kuna, omogućuje se plaćanje poreza na dobit po sniženoj stopi od 12%.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Prema navedenoj Direktivi suzbila bi se praksa izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Naime, nije moguće iz skupa navedenih mjera i prijedloga izdvojiti mjeru koja će imati učinak na male i srednje poduzetnike.
Usklađenje propisa na temelju navedenih Direktiva morat će primijeniti sve države članice Europske unije, a među kojima Republika Hrvatska nije prepozanata kao država koja stvara nepoštenu konkurenciju u bilo kojem području. Stoga te odredbe neće utjecati na poduzetnike u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
9.PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 01. kolovoza 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija