E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

Komentara na članku: 9 Općih komentara: 9 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1.OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

1.3.

Datum:

01. kolovoza 2019.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Porezna uprava,

Središnji ured, Sektor za normativnu djelatnost, međunarodnu suradnju i edukaciju, Služba za doprinose, porez na dohodak i porez na dobit

Sandra Pezo,  01/4809-325

sandra.pezo@porezna-uprava.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Ne

 

Naziv akta :

Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.

Opis mjere:

Programom VRH za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

 

Ne

 

 

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Provođenjem prethodna tri krug a porezne reforme došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka i administrativnog rasterećenja za sve porezne obveznike. Među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn mjesečno, ukidanje porezne stope od 40 %, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika.

Kako je cilj četvrtog kruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se  zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske.

Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća.

Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Nadalje, obzirom da je cilj dodatno smanjiti administrativno opterećenje i olakšati poslovanje među poduzetnicima, ukinula bi se obveza plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost obrta odnosno neku od samostalnih djelatnosti, za isporučena dobra i obavljane usluge. Dodatno, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja.

Radi veće pra vne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Izmjene Zakona o porezu na dohodak potrebne su zbog direktnog utjecanja na povećanje plaća osoba mlađih od 30 godina, olakšavanja poslovanja poduzetnicima odnosno fizičkim osobama koji obavljaju samostalnu djelatnost, propisivanja odredbi o poreznom tretmanu donacija, te jednostavnijeg izvještavanja o inozemnim primicima i usklađivanja sa posebnim sustavom dualnog obrazovanja.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika.

Posebno je izražena potreba zaustavljanja odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo, što bi se postiglo umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života jer bi se time povećale neto plaće te dao doprinos zaustavljanju tog trenda.

Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika postići će se ukidanjem obveze plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja neku samostalnu djelatnost odnosno obrt kao i izjednačavanjem poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu. Potrebno je detaljnije razjasniti odredbe o poreznom tretmanu donacija, sustav izvještavanja o inozemnim primicima još pojednostaviti i uskladiti s posebnim propisima. Također je potrebno propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis kojim će se urediti sustav dualnog obrazovanja.

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

U prethodnim fazama porezne reforme došlo je do poreznog rasterećenja, za sve porezne obveznike (uključujući i poduzetnike), među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn, ukidanje porezne stope od 40%, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom od 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je i nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika. Međutim, analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočena je potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja rada, poduzetništva i administrativnog rasterećenja poduzetnika.

Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe obzirom na uočeni odljev visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Stoga se predlaže umanjenje obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života. Time bi se stvorio direktan utjecaj na povećanje plaća mladih osoba i potaknulo ih da ostanu u Republici Hrvatskoj čime bi se postigao cilj koji se odnosi na porezno rasterećenje rada i dao doprinos demografiji.

Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Cilj je dodatno utjecati na povećanje plaća na način da poslodavci mogu zaposlenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Radi dodatnog administrativnog rasterećenja, obzirom da su se razvijanjem informacijskih sustava Porezne uprave stekli uvjeti za praćenje poslovanja poreznih obveznika koji obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, pri plaćanju tim osobama, za isporučena dobra i obavljene usluge, ukinula bi se obveze plaćanja na račun.

Nadalje, radi jednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit, izjednačile bi se odredbe o otpisima . Tako se u primitke ne bi uključivali otpisi (oprosti) tražbina od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju i po računu ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku poduzetniku i pod određenim uvjetima do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba građana (čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti) te u situacijama kada nije svrsishodno i ekonomski opravdano pokretati radnje za naplatu tražbina .

Nadalje, s istim ciljem radi smanjenja administrativnog opterećenja za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju porez u paušalnom, ukinulo bi se izdavanje poreznih rješenja.

Također, cilj je pojasniti porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Kod utvrđivanja porezne obveze za dohotke ostvarene u inozemstvu namjerava se pojednostaviti izvještavanje o inozemnim primicima. Također, cilj je propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis koji će se urediti sustav dualnog obrazovanja.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Očekuje se porezno rasterećenja rada, odnosno povećanje neto plaća mladih osoba i sprječavanje njihovog iseljavanja, te administrativno rasterećenje osoba koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, kao i za osobe koje ostvaruju primitke iz inozemstva, te usklađivanje s posebnim propisima.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Vremenski okvir za postizanje promjena je 2020. godina

 

Komentara na članku: 5 Općih komentara: 5 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

 

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak

Obrazloženje: Izrada izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak je nužna kako bi se postigle predložene promjene i postigli zadani ciljevi.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nije moguće nenormativno rješenje

Obrazloženje: Predložene promjene moguće su samo uz izmjene Zakona o porezu na dohodak

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Da

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Da

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, smanjit će prepreke za razmjenu dobara i usluga, a poreznim smanjenjem troškova rada trebala bi se povećati osobna potrošnja kućanstava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, utjecat će se na mikro i male poduzetnike i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a poreznim smanjenjem troškova rada mladih osoba utjecat će se na porast primanja  radnika odnosno na porast plaća .

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Da

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Da

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Nije utvrđen izravan socijalnu učinak.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Povećanjem neto plaće doći će do povećanja raspoloživog dohotka radnika.

 

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Da

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.

 

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

Ne

Ne

Ne

mali

Ne

Ne

Ne

veliki

Ne

Ne

Ne

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

Ne

Obrazloženje:

Ovim propisom sman jit će se administrativno opterećenje zbog olakšavanja postupka otpisa tražbina, obveze plaćanja na račun, izdavanja rješen ja , pojednostavit će se sustav izvješćivanja po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka, a ostale izmjene neće utjecati na povećanje administrativnog opterećenja.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

Ne

Obrazloženje:

Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, a trošak prilagodbe zbog promjene propisa je neznatan.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

Ne

Obrazloženje:

Propis neće utjecati na učinke mikro poduzetnika.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Ovaj propis po svom sadržaju ne donosi bitne izmjene čiji se utjecaj na male i srednje poduzetnike može izmjeriti,  propis donosi  smanjenje poreznog opterećenja rada, pojašnjenje postojećeg propisa, propisivanje poreznog položaja osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

Ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

Ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

Ne

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

Ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

Ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

Ne

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

Ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

Ne

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

9.PRILOZI

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

10.POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: dr. sc. Zdravko Marić

 

Datum: 01. kolovoza 2019.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovog Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi izričaj „nacrt prijedloga zakon“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo financija

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.