Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.
Opis mjere:
Programom VRH za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Provođenjem prethodna tri kruga porezne reforme došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka i administrativnog rasterećenja za sve porezne obveznike. Među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn mjesečno, ukidanje porezne stope od 40%, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenjapoduzetnika.
Kako je cilj četvrtogkruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske.
Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Nadalje, obzirom da je cilj dodatno smanjiti administrativno opterećenje i olakšati poslovanje među poduzetnicima, ukinula bi se obveza plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost obrta odnosno neku od samostalnih djelatnosti, za isporučena dobra i obavljane usluge. Dodatno, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja.
Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izmjene Zakona o porezu na dohodak potrebne su zbog direktnog utjecanja na povećanje plaća osoba mlađih od 30 godina, olakšavanja poslovanja poduzetnicima odnosno fizičkim osobama koji obavljaju samostalnu djelatnost, propisivanja odredbi o poreznom tretmanu donacija, te jednostavnijeg izvještavanja o inozemnim primicima i usklađivanja sa posebnim sustavom dualnog obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika.
Posebno je izražena potreba zaustavljanja odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo, što bi se postiglo umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života jer bi se time povećale neto plaće te dao doprinos zaustavljanju tog trenda.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika postići će se ukidanjem obveze plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja neku samostalnu djelatnost odnosno obrt kao i izjednačavanjem poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu. Potrebno je detaljnije razjasniti odredbe o poreznom tretmanu donacija, sustav izvještavanja o inozemnim primicima još pojednostaviti i uskladiti s posebnim propisima. Također je potrebno propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis kojim će se urediti sustav dualnog obrazovanja.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U prethodnim fazama porezne reforme došlo je do poreznog rasterećenja, za sve porezne obveznike (uključujući i poduzetnike), među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn, ukidanje porezne stope od 40%, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom od 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je i nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika. Međutim, analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočena je potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja rada, poduzetništva i administrativnog rasterećenja poduzetnika.
Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe obzirom na uočeni odljev visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Stoga se predlaže umanjenje obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života. Time bi se stvorio direktan utjecaj na povećanje plaća mladih osoba i potaknulo ih da ostanu u Republici Hrvatskoj čime bi se postigao cilj koji se odnosi na porezno rasterećenje rada i dao doprinos demografiji.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Cilj je dodatno utjecati na povećanje plaća na način da poslodavci mogu zaposlenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Radi dodatnog administrativnog rasterećenja, obzirom da su se razvijanjem informacijskih sustava Porezne uprave stekli uvjeti za praćenje poslovanja poreznih obveznika koji obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, pri plaćanju tim osobama, za isporučena dobra i obavljene usluge, ukinula bi se obveze plaćanja na račun.
Nadalje, radi jednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit, izjednačile bi se odredbe o otpisima. Tako se u primitke ne bi uključivali otpisi (oprosti) tražbina od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju i po računu ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku poduzetniku i pod određenim uvjetima do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba građana (čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti) te u situacijama kada nije svrsishodno i ekonomski opravdano pokretati radnje za naplatu tražbina.
Nadalje, s istim ciljem radi smanjenja administrativnog opterećenja za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju porez u paušalnom, ukinulo bi se izdavanje poreznih rješenja.
Također, cilj je pojasniti porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Kod utvrđivanja porezne obveze za dohotke ostvarene u inozemstvu namjerava se pojednostaviti izvještavanje o inozemnim primicima. Također, cilj je propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis koji će se urediti sustav dualnog obrazovanja.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se porezno rasterećenja rada, odnosno povećanje neto plaća mladih osoba i sprječavanje njihovog iseljavanja, te administrativno rasterećenje osoba koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, kao i za osobe koje ostvaruju primitke iz inozemstva, te usklađivanje s posebnim propisima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir za postizanje promjena je 2020. godina
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak
Obrazloženje: Izrada izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak je nužna kako bi se postigle predložene promjene i postigli zadani ciljevi.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije moguće nenormativno rješenje
Obrazloženje: Predložene promjene moguće su samo uz izmjene Zakona o porezu na dohodak
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Da
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Da
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, smanjit će prepreke za razmjenu dobara i usluga, a poreznim smanjenjem troškova rada trebala bi se povećati osobna potrošnja kućanstava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, utjecat će se na mikro i male poduzetnike i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a poreznim smanjenjem troškova rada mladih osoba utjecat će se na porast primanja radnika odnosno na porast plaća.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nije utvrđen izravan socijalnu učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Povećanjem neto plaće doći će do povećanja raspoloživog dohotka radnika.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Ovim propisom smanjit će se administrativno opterećenje zbog olakšavanja postupka otpisa tražbina, obveze plaćanja na račun, izdavanja rješenja, pojednostavit će se sustav izvješćivanja po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka, a ostale izmjene neće utjecati na povećanje administrativnog opterećenja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, a trošak prilagodbe zbog promjene propisa je neznatan.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Propis neće utjecati na učinke mikro poduzetnika.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Ovaj propis po svom sadržaju ne donosi bitne izmjene čiji se utjecaj na male i srednje poduzetnike može izmjeriti, propis donosi smanjenje poreznog opterećenja rada, pojašnjenje postojećeg propisa, propisivanje poreznog položaja osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja.
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.PRILOZI
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 01. kolovoza 2019.
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovog Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi izričaj „nacrt prijedloga zakon“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
1.3.
Datum:
01. kolovoza 2019.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Porezna uprava,
Središnji ured, Sektor za normativnu djelatnost, međunarodnu suradnju i edukaciju, Služba za doprinose, porez na dohodak i porez na dobit
Sandra Pezo, 01/4809-325
sandra.pezo@porezna-uprava.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta :
Program Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020.
Opis mjere:
Programom VRH za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Provođenjem prethodna tri krug a porezne reforme došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka i administrativnog rasterećenja za sve porezne obveznike. Među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn mjesečno, ukidanje porezne stope od 40 %, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika.
Kako je cilj četvrtog kruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske.
Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Nadalje, obzirom da je cilj dodatno smanjiti administrativno opterećenje i olakšati poslovanje među poduzetnicima, ukinula bi se obveza plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost obrta odnosno neku od samostalnih djelatnosti, za isporučena dobra i obavljane usluge. Dodatno, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja.
Radi veće pra vne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izmjene Zakona o porezu na dohodak potrebne su zbog direktnog utjecanja na povećanje plaća osoba mlađih od 30 godina, olakšavanja poslovanja poduzetnicima odnosno fizičkim osobama koji obavljaju samostalnu djelatnost, propisivanja odredbi o poreznom tretmanu donacija, te jednostavnijeg izvještavanja o inozemnim primicima i usklađivanja sa posebnim sustavom dualnog obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika.
Posebno je izražena potreba zaustavljanja odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo, što bi se postiglo umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života jer bi se time povećale neto plaće te dao doprinos zaustavljanju tog trenda.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika postići će se ukidanjem obveze plaćanja na račun fizičkoj osobi koja obavlja neku samostalnu djelatnost odnosno obrt kao i izjednačavanjem poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu. Potrebno je detaljnije razjasniti odredbe o poreznom tretmanu donacija, sustav izvještavanja o inozemnim primicima još pojednostaviti i uskladiti s posebnim propisima. Također je potrebno propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis kojim će se urediti sustav dualnog obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U prethodnim fazama porezne reforme došlo je do poreznog rasterećenja, za sve porezne obveznike (uključujući i poduzetnike), među ostalim, to se odnosi na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn, ukidanje porezne stope od 40%, te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom od 24% do 360.000,00 kuna godišnje, a doneseno je i nekoliko mjera vezanih uz smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika. Međutim, analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočena je potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja rada, poduzetništva i administrativnog rasterećenja poduzetnika.
Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe obzirom na uočeni odljev visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Stoga se predlaže umanjenje obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života. Time bi se stvorio direktan utjecaj na povećanje plaća mladih osoba i potaknulo ih da ostanu u Republici Hrvatskoj čime bi se postigao cilj koji se odnosi na porezno rasterećenje rada i dao doprinos demografiji.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Cilj je dodatno utjecati na povećanje plaća na način da poslodavci mogu zaposlenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Radi dodatnog administrativnog rasterećenja, obzirom da su se razvijanjem informacijskih sustava Porezne uprave stekli uvjeti za praćenje poslovanja poreznih obveznika koji obavljaju neku samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, pri plaćanju tim osobama, za isporučena dobra i obavljene usluge, ukinula bi se obveze plaćanja na račun.
Nadalje, radi jednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit, izjednačile bi se odredbe o otpisima . Tako se u primitke ne bi uključivali otpisi (oprosti) tražbina od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju i po računu ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku poduzetniku i pod određenim uvjetima do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba građana (čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti) te u situacijama kada nije svrsishodno i ekonomski opravdano pokretati radnje za naplatu tražbina .
Nadalje, s istim ciljem radi smanjenja administrativnog opterećenja za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju porez u paušalnom, ukinulo bi se izdavanje poreznih rješenja.
Također, cilj je pojasniti porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Kod utvrđivanja porezne obveze za dohotke ostvarene u inozemstvu namjerava se pojednostaviti izvještavanje o inozemnim primicima. Također, cilj je propisati porezni položaj osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu, obzirom da je u pripremi i poseban propis koji će se urediti sustav dualnog obrazovanja.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se porezno rasterećenja rada, odnosno povećanje neto plaća mladih osoba i sprječavanje njihovog iseljavanja, te administrativno rasterećenje osoba koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost odnosno obrtnika, kao i za osobe koje ostvaruju primitke iz inozemstva, te usklađivanje s posebnim propisima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir za postizanje promjena je 2020. godina
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak
Obrazloženje: Izrada izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak je nužna kako bi se postigle predložene promjene i postigli zadani ciljevi.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije moguće nenormativno rješenje
Obrazloženje: Predložene promjene moguće su samo uz izmjene Zakona o porezu na dohodak
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Da
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Da
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, smanjit će prepreke za razmjenu dobara i usluga, a poreznim smanjenjem troškova rada trebala bi se povećati osobna potrošnja kućanstava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Zbog propisanih mjera vezanih uz poslovanje osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost odnosno obrt, utjecat će se na mikro i male poduzetnike i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a poreznim smanjenjem troškova rada mladih osoba utjecat će se na porast primanja radnika odnosno na porast plaća .
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predloženi propis nema negativnog učinka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nije utvrđen izravan učinak na tržišno natjecanje, stoga utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Nije utvrđen izravan socijalnu učinak.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Povećanjem neto plaće doći će do povećanja raspoloživog dohotka radnika.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Da
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na rad i na tržište rada utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu okoliša, utjecaj na ponuđene adresate na postoji.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Obzirom da nije utvrđen izravan učinak na zaštitu ljudskih prava, utjecaj na ponuđene adresate ne postoji.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Ovim propisom sman jit će se administrativno opterećenje zbog olakšavanja postupka otpisa tražbina, obveze plaćanja na račun, izdavanja rješen ja , pojednostavit će se sustav izvješćivanja po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka, a ostale izmjene neće utjecati na povećanje administrativnog opterećenja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis neće imati negativnog učinka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ovaj propis nema učinka na financijske rezultate poslovanja poduzetnika, a trošak prilagodbe zbog promjene propisa je neznatan.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Propis neće utjecati na učinke mikro poduzetnika.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Ovaj propis po svom sadržaju ne donosi bitne izmjene čiji se utjecaj na male i srednje poduzetnike može izmjeriti, propis donosi smanjenje poreznog opterećenja rada, pojašnjenje postojećeg propisa, propisivanje poreznog položaja osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
9.PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 01. kolovoza 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovog Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi izričaj „nacrt prijedloga zakon“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija