I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način korištenja arhivskog gradiva koje se čuva u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i naknade za izradu preslika, umnažanje, objavljivanje i druge oblike korištenja javnog arhivskoga gradiva.

(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na javno arhivsko gradivo koje još nije preuzeto u arhiv.

(3) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i na korištenje privatnog arhivskog gradiva koje se čuva u arhivima, ako nije drugačije određeno u ugovoru odnosno ispravi o predaji gradiva.

(4) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i na ženski rod.

Članak 2.

(1) Korištenjem arhivskoga gradiva smatra se uporaba obavijesnih pomagala o arhivskome gradivu i arhivskog gradiva bez obzira na kojemu je nosaču zapisa sačuvano.

(2) U korištenje spada pregled gradiva, prepisivanje, objavljivanje, izlaganje, izrada preslika, posudba i izdavanje ovjerovljenih prijepisa odnosno preslika.

Članak 3.

Arhivsko gradivo daje se na korištenje u službene svrhe, za znanstveno istraživanje, u publicističke svrhe, za potrebe nastave, za izložbe i objavljivanje, radi ostvarenja ili zaštite osobnih prava i u druge svrhe.

II. DOSTUPNOST

Članak 4.

Pravo na pristup javnom arhivskom gradivu imaju sve pravne i fizičke osobe pod jednakim uvjetima uvidom ili drugim oblicima korištenja sukladno odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (u daljnjem tekstu: Zakon).

Članak 5.

(1) Javno arhivsko gradivo dostupno je od njegova nastanka ako Zakonom nije određeno drukčije.

(2) Javno arhivsko gradivo za koje je na temelju zakona utvrđeno ograničenje dostupnosti mogu koristiti samo ovlaštene osobe sukladno propisima kojima je ograničena dostupnost gradiva.

(3) Javno arhivsko gradivo koje sadrži klasificirane i druge tajne podatke dostupno je po isteku roka od 40 godina od nastanka ako drugim zakonom nije određeno drukčije.

(4) Javno arhivsko gradivo koje nije označeno stupnjem tajnosti sukladno propisima kojima se uređuje tajnost podataka, a sadrži projektnu i tehničku dokumentaciju štićenih i vojnih objekata, industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i sl. te podatke o prirodnim i strateškim bogatstvima od značenja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, a koje je predano u nadležni arhiv, dostupno je po isteku roka od 40 godina od nastanka.

(5) Javno arhivsko gradivo može se dati na korištenje prije isteka rokova iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ako je na temelju zakona kojima se uređuje pravo na pristup informacijama i zaštita tajnosti podataka utvrđeno da javni interes, koji se ostvaruje dostupnošću podataka, preteže nad interesima koji se štite ili ako su prethodno poduzete mjere koje osiguravaju zaštitu javnih i privatnih interesa zbog kojih je utvrđeno ograničenje dostupnosti odnosno koje onemogućuju uvid u klasificirane podatke.

Članak 6.

(1) Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili nakon smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva.

(2) U slučaju davanja na korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje sadrži osobne podatke prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, nadležni državni arhiv poduzet će potrebne tehničke mjere radi prikrivanja identiteta osobe na koju se osobni podaci odnose (anonimizacija), a korisnik će potpisati izjavu kojom se obvezuje da neće otkriti identitet osobe na koju se osobni podaci odnose ako mu je poznat na temelju dostupnih podataka.

(3) Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka:

– ako korištenje arhivskoga gradiva zahtijeva osoba na koju se gradivo odnosi ili osoba koju

  ona ovlasti

– ako je od nastanka namijenjeno javnosti

– ako je osobni podatak osobe na koju se osobni podatak odnosi već postao dostupan javnosti

  ili je općepoznat

– ako na to pristane osoba na koju se osobni podatak odnosi

– ako je osoba na koju se osobni podatak odnosi sama ili putem druge osobe objavila taj

  podatak.

(4) Tehničke mjere iz stavka 2. ovoga članka poduzimaju se tako da se izvorno arhivsko gradivo ne ošteti ili ne uništi te da se nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka može u cijelosti koristiti.

(5) Korisnik koji smatra da je dostupnost osobnih podataka u javnom arhivskom gradivu ograničena protivno odredbama ovoga članka ima pravo podnijeti zahtjev za prestanak tehničkih mjera zaštite osobnih podataka sukladno zakonu.

Članak 7.

( 1) Javno arhivsko gradivo koje je nastalo do 30. svibnja 1990. dostupno je za korištenje bez ograničenja, osim gradiva iz članka 5. stavka 4. ovog Pravilnika i gradiva propisanog člankom 6. ovog Pravilnika.

(2) Osobni podaci osobe koja je do 30. svibnja 1990. obnašala javne dužnosti ili bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti dostupni su bez ograničenja iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe.

(3) Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u javnom arhivskom gradivu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo o gradivu koje se na nju odnosi dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođenje arhivskog fonda i arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi.

(4) Nadležni državni arhiv mora dati na uvid izjavu iz stavka 3. ovoga članka svakom korisniku javnog arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi, i to zajedno s tim javnim arhivskim gradivom, a što su djelatnik korisničke službe nadležnoga državnog arhiva i korisnik obvezni potvrditi na preslici izjave upisivanjem nadnevka davanja izjave na uvid i potpisom.

III. ZAHTJEV ZA PRISTUP GRADIVU

Članak 8.

(1) Za korištenje arhivskoga gradiva korisnik podnosi pisani zahtjev za pristup gradivu na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama i dostupan u korisničkoj službi arhiva, a u koji se upisuju osobni podaci i svrha korištenja.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučuje se sukladno članku 22. Zakona.

(3) Korištenje arhivskoga gradiva privremeno se može uskratiti ako je ono oštećeno, ako je u stručnoj obradi ili ako to gradivo već koristi drugi korisnik.

(4) Odobrenje za pristup gradivu vrijedi samo za osobu koja je podnijela zahtjev, a prikupljeni osobni podaci štite se sukladno važećim propisima.

Članak 9.

Arhivsko gradivo mogu koristiti bez ograničenja stvaratelji čijom je djelatnošću i radom nastalo, u svrhe radi kojih je nastalo, odnosno kojima je služilo.

IV. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA ARHIVSKOGA GRADIVA U ČITAONICI

Članak 10.

(1) Arhivsko gradivo koristi se u čitaonici arhiva.

(2) Način i uvjeti korištenja definiraju se Pravilnikom o radu čitaonice koji su dužni donijeti državni arhivi i arhivi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 11.

(1) Na korištenje se u pravilu daju snimci javnog arhivskoga gradiva.

(2) Dokumente, potrebne u službene svrhe, arhivi u pravilu daju na korištenje u obliku ovjerovljene preslike.

(3) Izvorno arhivsko gradivo može se iznimno dati na korištenje ako ne postoje snimci toga gradiva ili ako to zahtijeva znanstvena metoda rada.

Članak 12.

(1) Uvid u javno arhivsko gradivo i obavijesna pomagala u državnim arhivima i arhivima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne naplaćuju se.

(2) Za izradu preslika, snimanje, umnažanje, objavljivanje i druge oblike korištenja javnog arhivskog gradiva arhivu se plaća naknada.

(3) Za istraživanja javnog arhivskog gradiva koje obavlja arhiv na zahtjev korisnika, arhivu se plaća naknada.

(4) Ako su preslike javnog arhivskog gradiva potrebne radi ostvarivanja prava u postupcima oslobođenima od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi, za izradu preslika ne naplaćuje se naknada iz stavka 2. ovog članka.

Članak 13.

(1) Naknade iz članka 12. stavka 2. ovog Pravilnika su naknade z a: izradu preslika na papiru, preslika na mikrofilmu , presnimavanje, s keniranje, snimanje digitalnom kamerom, kopiranje i isporuku digitalnih zapisa , u mnažanje, raspačavanje, objavljivanje i javno prikazivanje gradiva i njegovih kopija , s tručnu arhivističku pomoć, istraživanje i savjetovanje pri korištenju gradiva.

(2) Visina naknada iz članka 12. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika utvrđuje se cjenikom koji donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, a objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture i Hrvatskog državnog arhiva.

V. POSUDBA ARHIVSKOGA GRADIVA

Članak 14.

(1) Izvorno arhivsko gradivo može se posuditi državnim tijelima na određeno vrijeme i uz uvjet da se na trošak toga tijela prethodno izradi zaštitna snimka.

(2) Za svaku posudbu obvezno je izraditi ispravu o posudbi s popisom posuđenih dokumenata i naznakom vremena posudbe.

Članak 15.

(1) Arhivsko gradivo može se dati na posudbu za izložbe izvan arhiva, ako su osigurani uvjeti za njegovu zaštitu i sigurnost i uz obvezu da se gradivo zaštitno snimi o trošku posuditelja, prije predaje.

(2) O posudbi arhivskoga gradiva za izložbe sklapa se pisani ugovor u kojemu se utvrđuju uvjeti posudbe i izlaganja, te vrijeme posudbe kao i obveza posuditelja da snosi troškove restauriranja i razliku umanjene vrijednosti u slučaju da je arhivsko gradivo oštečeno za vrijeme trajanja posudbe. Ugovoru se obvezno prilaže polica osiguranja.

(3) Priređivač izložbe obvezan je u katalogu i legendama uz izložene dokumente naznačiti naziv arhiva, navesti naziv fonda ili zbirke i arhivske jedinice iz koje je gradivo posuđeno, te arhivu besplatno predati tri primjerka kataloga izložbe.

Članak 16.

Za posudbu arhivskoga gradiva koje je u depozitu (ostavi), u svrhu izlaganja, posuditelj je dužan zahtjevu za posudbu priložiti pisano odobrenje vlasnika arhivskoga gradiva.

Članak 17.

Audiovizualna djela mogu se davati na posudbu ili korištenje sukladno propisima koji uređuju autorska i srodna prava.

Članak 18.

(1) Javno arhivsko gradivo može se, sukladno članku 21. Zakona izvesti ili iznijeti izvan Republike Hrvatske u svrhu izlaganja, ekspertize ili provođenja mjera zaštite, uz odobrenje koje rješenjem daje ministar nadležan za kulturu. Prije izvoza ili iznošenja potrebno je izraditi zaštitne snimke gradiva, ukoliko to već nije učinjeno, te sklopiti ugovor o posudbi i pribaviti policu osiguranja.

(2) Za izvoz i iznošenje iz Republike Hrvatske arhivskog gradiva koje ima svojstvo kulturnog dobra potrebno je pribaviti i dozvolu za izvoz i iznošenje sukladno propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

VI. OBVEZE KORISNIKA

Članak 19.

Korisnik je obvezan pri korištenju arhivskoga gradiva u čitaonici, ili izvan nje, postupati s gradivom pažljivo, ne smije ga oštetiti i mora štititi njegovu izvornost i autentičnost te ne smije na gradivo upisivati bilo kakve bilješke ili potcrtavati tekst niti poremetiti postojeći red u spisima.

Članak 20.

Ako korisnik na bilo koji način ošteti arhivsko gradivo koje mu je dano na korištenje, dužan je nadoknaditi  nastalu štetu.

Članak 21.

(1) Oštećivanje, uništenje, prikrivanje, otuđivanje ili pokušaj otuđivanja arhivskoga gradiva kazneno je djelo prema odredbama Kaznenog zakona.

(2) Protiv osobe koja namjerno ošteti, uništi, prikrije, prisvoji ili pokuša otuđiti arhivsko gradivo, arhiv podnosi prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, u skladu s posebnim zakonom.

Članak 22.

Za svaku štetu i povredu autorskog i drugog prava nastalu korištenjem arhivskoga gradiva, odgovara osoba kojoj je odobreno korištenje gradiva, u skladu s posebnim zakonom.

Članak 23.

Za korištenje gradiva ograničene dostupnosti, korisnik je dužan potpisati izjavu kojom se obvezuje da neće učiniti javnom niti jednu informaciju koja bi mogla povrijediti javni ili privatni interes, te da sam snosi sve pravne posljedice u slučaju spora.

Članak 24.

Korisnik je obvezan u svojim radovima ili napisima u kojima kao izvor koristi arhivsko gradivo, pravilno navesti naziv arhiva, arhivskoga fonda ili zbirke i oznaku arhivske jedinice korištenoga gradiva.

Članak 25.

Za korištenje arhivskoga gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili za objavljivanje reprodukcija ili samoga arhivskoga gradiva, potrebno je zatražiti odobrenje arhiva.

Članak 26.

Korisnik je obvezan dostaviti arhivu čijim se gradivom koristio po jedan primjerak svoga stručnoga ili znanstvenoga rada, odnosno knjige nastale na temelju korištenoga arhivskoga gradiva radi unapređenja arhivske djelatnosti.

VII. OVJEROVLJENI PRIJEPISI I PRESLICI

Članak 27.

(1) Arhivi izdaju ovjerovljene prijepise ili preslike arhivskoga gradiva za potrebe državnih tijela i za potrebe ostvarivanja prava građana i pravnih osoba.

(2) Zahtjev za izdavanje ovjerovljenog prijepisa ili preslika s podacima potrebnim za pronalaženje izvornika, podnosi se arhivu, uz navođenje svrhe za koju je potrebna tražena isprava.

Članak 28.

(1) Arhiv izdaje ovjerovljene prijepise ili preslike samo iz onoga arhivskoga gradiva čije izvornike čuva.

(2) Ovjerom prijepisa ili preslika potvrđuje se njihova istovjetnost s izvornikom, ali ne i istinitost podataka u dokumentu.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o korištenju arhivskoga gradiva („Narodne novine“, broj 67/99).

Članak 30.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

KLASA:

URBROJ:

U Zagrebu,

                                                                                                       Ministrica kulture

                                                                                             dr. sc. Nina Obuljen Koržinek