PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o obnovi sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje obavlja, između ostaloga, i upravne, stručne, provedbene i druge poslove koji se odnose na planiranje, pripremu, provedbu i nadzor provedbe programa obnove i popravka u Domovinskom ratu oštećenih ili uništenih stambenih jedinica. Navedeni djelokrug uređen je Zakonom o obnovi („Narodne novine“, br. 24/1996., 54/1996., 87/1996., 57/2000., 38/2009., 45/2011., 51/2013.) temeljem kojega pravo na obnovu utvrđuje ured državne uprave u županiji.

  Ciljana skupina korisnika su vlasnici odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (korisnici prava na obnovu) kao i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na opisan način.

Dana 18. srpnja 2019. godine stupa na snagu novi Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/2019) koji u članku 67. stavku 1. propisuje da „ uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 150/11., 12/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama“.

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od  18. srpnja 2019. godine, točkom 2. podtočkom a), zadužuju se nadležna tijela državne uprave da najkasnije do 10. rujna 2019. godine u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave.

Stoga se radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave poslovi koji se odnose na utvrđivanje prava na obnovu, potporu za popravak i potporu za opremanje ratom oštećenih ili uništenih objekata (obiteljske kuće ili stana I, II, III, IV, V i VI stupnja oštećenja) te povrat vlastitih sredstava uloženih u obnovu – popravak u ratu oštećenih objekata u I. stupnju te naknadu materijalne štete uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, izdavanje uvjerenja i očitovanja po podnesenim zahtjevima za obnovu/potporu , koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županijama, povjeravaju, temeljem Zakona, županijama.

Slijedom navedenog, predlaže se u Zakonu u svim člancima u kojima su riječi: „ured državne uprave u županiji“ zamjene riječju: „županija“, u odgovarajućem padežu te da zakon stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/2013, 113/2016, 69/2017, 29/2018) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.

Zaključkom koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 18. srpnja 2019. godine, utvrđen je popis zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave, a s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/2019.)

Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, u cilju izbjegavanja pojave pravnih praznina. Naime, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine, točkom 2. predlaže se da se poslovi koji su bili u nadležnosti ureda državne uprave u županijama povjere županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave te da zakon stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Radi se o većem broju zakona iz različitih upravnih područja koje treba izmijeniti. Slijedom toga, potrebno je osigurati istovremenu primjenu Zakona o sustavu državne uprave u svim upravnim područjima, a što su osobito opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o o izmjenama Zakona o obnovi, s obrazloženjem.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI

Članak 1.

U Zakonu o obnovi („Narodne novine“, br. 24/1996., 54/1996., 87/1996., 57/2000., 38/2009., 45/2011., 51/2013.), u članku 9. stavku 2., članku 16. stavku 1., 5. i 6., članku 20. stavku 3., članku 34. stavku 1., članku 39. stavku 6. i članku 68. riječi: „ured državne uprave u županiji“ u određenom padežu zamijenjuju se riječju: „županija“ u odgovarajućem padežu.

Članak 2.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/2019), a sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine nužne su odgovarajuće izmjene navedenih članaka Zakona o obnovi („Narodne novine“, br. 24/1996., 54/1996., 87/1996., 57/2000., 38/2009., 45/2011., 51/2013.).

Uz članak 2.

Odredbom ovoga članka  propisuje se da će se Zakon objaviti u Narodnim novinama te da će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, a s obzirom na zaduženja određena Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 9.

(1) Ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu ovoga Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete ("Narodne novine", br. 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.

(2) Radi dinamike provedbe obnove rad komisija će biti u nadležnosti ureda državne uprave u županiji, a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje.

Članak 16.

(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o podnositelju zahtjeva,

2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,

3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,

4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,

5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,

6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,

7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,

8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, kuću ili stan.

(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.

(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.

(5) Ured državne uprave u županiji dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i županijski ured nadležan za poslove opće uprave.

(6) Ured državne uprave u županiji dužan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

Članak 20.

(1) Korisnik prava na obnovu koji je prema propisima, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih ili oštećenih stambenih objekata I., II. i III. stupnja oštećenja, imao pravo na kreditna sredstva za obnovu, a to pravo nije iskoristio, već je prije stupanja na snagu ovoga Zakona obnovio obiteljsku kuću ili stan vlastitim sredstvima i u kući ili stanu prebiva, može ostvariti pravo na povrat uloženih sredstava.

(2) Povrat uloženih sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Državni ured za stambeno zbrinjavanje i to u iznosu:

1. I. stupanj oštećenja do 5.500,00 kn

2. II. stupanj oštećenja do 15.000,00 kn

3. III. stupanj oštećenja do 22.000,00 kn

(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona i dokaz da je obiteljska kuća, odnosno stan obnovljen vlastitim sredstvima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava koje ovjerava ured državne uprave u županiji.

(4) Povrat sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavit će se u skladu s odredbom članka 41. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 34.

(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem ured državne uprave u županiji, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi putem općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 39.

(1) Državni ured za stambeno zbrinjavanje može odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Državni ured za stambeno zbrinjavanje vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana osigurava besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada te kompletan građevinski materijal na najbližem skladištu građevinskog materijala s kojim Državni ured za stambeno zbrinjavanje ima ugovor, potreban za obnovu objekta po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Državni ured za stambeno zbrinjavanje vrši stručni nadzor postuzpka sanacije (obnove).

(4) Vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana koji, u skladu sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka, u vlastitoj organizaciji obnovi kuću ili stan, Državni ured za stambeno zbrinjavanje će, u roku od 30 dana od završetka obnove, isplatiti naknadu za obavljene radove u iznosu 10% manjem od iznosa troškova rada utvrđenih troškovnikom.

(5) Završetak obnove iz prethodnog stavka utvrđuje nadzorni organ Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.

(6) Zahtjev za obnovu kuće ili stana u vlastitoj organizaciji vlasnik ili suvlasnik kuće ili stana podnosi uredu državne uprave u županiji, a konačnu odluku o podnesenom zahtjevu donosi čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.

Članak 68.

Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje putem ureda državne uprave u županiji, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.).