NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i u odredbi članka 58. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispr., 76/10., 85/10. i 05/14.).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Problemi koji zahtijevaju donošenje Zakona o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je jedinstvenost pravnog sustava Republike Hrvatske, a s obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na snazi od 18. srpnja 2019. godine. Zakon o sustavu državne uprave donijet je u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a imajući u vidu:
-fragmentiranu i neracionalnu strukturu državne uprave (za obavljanje poslova državne uprave na području županija ustrojeni su uredi državne uprave kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela državne uprave koja obavljaju poslove iz različitih upravnih područja za koja su nadležna različita ministarstva (ustrojeno je 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda). Istovremeno je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava;
- nepostojanje utvrđenih kriterija za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima niti postojanje utvrđenih funkcija i poslova koji im se mogu povjeriti, što pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava. Važeći Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) samo načelno utvrđuje mogućnost povjeravanja poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim to pitanje ne uređuje detaljnije.
Izrada predmetnog Zakona potrebna je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave. Potrebno je uspostaviti koherentan normativni okvir, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. Potrebno je ukloniti postojeće nelogičnosti ustrojstva, redefinirati institucije i razine koje trebaju obavljati određeni stupanj i određenu vrstu poslova, kako bi upravni sustav korisnicima dao preglednu i jasnu sliku mreža institucija kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava.
S obzirom na prethodno navedeno, potrebno je izmijeniti predloženi Zakon na zadani način, odnosno odrediti tijela koja preuzimaju poslove koji su prema odredbama važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17) bili u nadležnosti Ureda državne uprave u županijama, a koji su novim Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nisu potreba dodatna financijska sredstva.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.
18. srpnja 2019. godine stupio je na snagu novi Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) kojim se ukidaju Uredi državne uprave u županijama te je određeno da Uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju dosad važećeg Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.
Radi koordiniranog usklađivanja propisa s novim Zakonom o sustavu državne uprave, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. srpnja donijela Zaključak o zaduženjima tijela državne uprave radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) kojim se nadležna tijela državne uprave zadužuju da najkasnije do 10. rujna 2019. godine u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave.
S obzirom na prethodno navedeno, sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
V. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Članak 1.
U članku 129. stavku 3. Zakona o hrvatskom braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17) riječi: „uredi državne uprave u županijama“ zamjenjuju se riječima: „nadležna upravna tijela u županijama“.
Članak 2.
U članku 137. stavku 4. riječi: „nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu“.
Članak 3.
U članku 166. stavku 1. riječi: „Nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“, zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu“.
Članak 4.
U članku 172. stavku 2. riječi: „ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu“.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
OBRAZLOŽENJE
Člankom 67. stavkom 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) određeno je da uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11., 12/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.
Zakon o sustavu državne uprave je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine, slijedom čega je potrebno izmijeniti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji na zadani način, odnosno odrediti tijela koja preuzimaju poslove za koje su prema odredbama važećeg Zakona bila u nadležnosti Ureda državne uprave u županijama, a koji su novim Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENAJU
Pravo na pravnu pomoć
Članak 129.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na primarnu pravnu pomoć.
(2) Primarna pravna pomoć iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pomoć u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:
a) davanje općih pravnih informacija (opća i načelna pravna uputa) i
b) davanje pravnih savjeta (uputa o načinu i mogućnostima rješavanja odnosno ostvarivanja prava).
(3) Primarnu pravnu pomoć iz stavaka 1. ovoga članka pruža Ministarstvo, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i uredi državne uprave u županijama.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju sukladno propisu kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera imaju pravo na stručnu pomoć branitelja i naknadu troškova kaznenog postupka sukladno propisima kojima se uređuje kazneni postupak.
Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta
Članak 137.
(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4) Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7) Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(8) Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9) Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 8. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini. Izvješće sadrži: ime i prezime, datum i godinu pokopa, oznaku grobnog mjesta, reda, polja i grobnog mjesta za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka.
(10) Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(11) Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a) dati na korištenje grobna mjesta uz naplatu polovice predviđenog iznosa za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b) osigurati dijelove groblja odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(13) Pravo iz stavka 12. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(14) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Postupak i način ostvarivanja prava
Članak 166.
(1) Nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o:
a) statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu člana obitelji osobe smrtno stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
b) statusu člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status člana obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima
c) statusu članova obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima te pravima članova njihove obitelji
d) statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
e) statusu zatočenika u neprijateljskom logoru
f) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
g) o pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
h) o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
i) o pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona
j) o pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.
(2) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo.
(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje o pravu na prilagođeni osobni automobil odnosno novčanoj protuvrijednosti za prilagođeni osobni automobil iz članaka 69. ovoga Zakona, pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 70. ovoga Zakona, o pravu na stambeno zbrinjavanje i pravu na prilagodbu prilaza do zgrade, stana i prilagodbu stana iz članka 100. ovoga Zakona je Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.
(6) Nadležno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi evidencije i izdaje potvrde o statusu i pravima hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članova njegove obitelj, članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka Zakona o kojima rješava.
Članak 172.
(1) Kada ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje kojim priznaje pravo, to rješenje ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremenim rješenjem.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje, tim će se rješenjem ukinuti prethodno privremeno rješenje.
N ACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i u odredbi članka 58. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispr., 76/10., 85/10. i 05/14.).
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Problemi koji zahtijevaju donošenje Zakona o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji je jedinstvenost pravnog sustava Republike Hrvatske, a s obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na snazi od 18. srpnja 2019. godine. Zakon o sustavu državne uprave donijet je u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a imajući u vidu:
-fragmentiranu i neracionalnu strukturu državne uprave (za obavljanje poslova državne uprave na području županija ustrojeni su uredi državne uprave kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela državne uprave koja obavljaju poslove iz različitih upravnih područja za koja su nadležna različita ministarstva (ustrojeno je 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda). Istovremeno je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava;
- nepostojanje utvrđenih kriterija za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima niti postojanje utvrđenih funkcija i poslova koji im se mogu povjeriti, što pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava. Važeći Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) samo načelno utvrđuje mogućnost povjeravanja poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim to pitanje ne uređuje detaljnije.
Izrada predmetnog Zakona potrebna je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave. Potrebno je uspostaviti koherentan normativni okvir, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. Potrebno je ukloniti postojeće nelogičnosti ustrojstva, redefinirati institucije i razine koje trebaju obavljati određeni stupanj i određenu vrstu poslova, kako bi upravni sustav korisnicima dao preglednu i jasnu sliku mreža institucija kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava.
S obzirom na prethodno navedeno, potrebno je izmijeniti predloženi Zakon na zadani način, odnosno odrediti tijela koja preuzimaju poslove koji su prema odredbama važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17) bili u nadležnosti Ureda državne uprave u županijama, a koji su novim Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nisu potreba dodatna financijska sredstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Prema odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.
18. srpnja 2019. godine stupio je na snagu novi Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) kojim se ukidaju Uredi državne uprave u županijama te je određeno da Uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju dosad važećeg Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.
Radi koordiniranog usklađivanja propisa s novim Zakonom o sustavu državne uprave, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. srpnja donijela Zaključak o zaduženjima tijela državne uprave radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) kojim se nadležna tijela državne uprave zadužuju da najkasnije do 10. rujna 2019. godine u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave.
S obzirom na prethodno navedeno, sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
V. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 1.
U članku 129. stavku 3. Zakona o hrvatskom braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17) riječi: „uredi državne uprave u županijama“ zamjenjuju se riječima: „nadležna upravna tijela u županijama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 2.
U članku 137. stavku 4. riječi: „nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 3.
U članku 166. stavku 1. riječi: „Nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“, zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 4.
U članku 172. stavku 2. riječi: „ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu “.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
OBRAZLOŽENJE
Člankom 67. stavkom 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19) određeno je da uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11., 12/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.
Zakon o sustavu državne uprave je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine, slijedom čega je potrebno izmijeniti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji na zadani način, odnosno odrediti tijela koja preuzimaju poslove za koje su prema odredbama važećeg Zakona bila u nadležnosti Ureda državne uprave u županijama, a koji su novim Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENAJU
Pravo na pravnu pomoć
Članak 129.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na primarnu pravnu pomoć.
(2) Primarna pravna pomoć iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pomoć u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:
a) davanje općih pravnih informacija (opća i načelna pravna uputa) i
b) davanje pravnih savjeta (uputa o načinu i mogućnostima rješavanja odnosno ostvarivanja prava).
(3) Primarnu pravnu pomoć iz stavaka 1. ovoga članka pruža Ministarstvo, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i uredi državne uprave u županijama.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju sukladno propisu kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera imaju pravo na stručnu pomoć branitelja i naknadu troškova kaznenog postupka sukladno propisima kojima se uređuje kazneni postupak.
Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta
Članak 137.
(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4) Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7) Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(8) Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9) Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 8. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini. Izvješće sadrži: ime i prezime, datum i godinu pokopa, oznaku grobnog mjesta, reda, polja i grobnog mjesta za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka.
(10) Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(11) Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a) dati na korištenje grobna mjesta uz naplatu polovice predviđenog iznosa za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b) osigurati dijelove groblja odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(13) Pravo iz stavka 12. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(14) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Postupak i način ostvarivanja prava
Članak 166.
(1) Nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o:
a) statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu člana obitelji osobe smrtno stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
b) statusu člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status člana obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima
c) statusu članova obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima te pravima članova njihove obitelji
d) statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
e) statusu zatočenika u neprijateljskom logoru
f) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
g) o pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
h) o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
i) o pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona
j) o pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.
(2) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo.
(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje o pravu na prilagođeni osobni automobil odnosno novčanoj protuvrijednosti za prilagođeni osobni automobil iz članaka 69. ovoga Zakona, pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 70. ovoga Zakona, o pravu na stambeno zbrinjavanje i pravu na prilagodbu prilaza do zgrade, stana i prilagodbu stana iz članka 100. ovoga Zakona je Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.
(6) Nadležno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi evidencije i izdaje potvrde o statusu i pravima hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članova njegove obitelj, članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka Zakona o kojima rješava.
Članak 172.
(1) Kada ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje kojim priznaje pravo, to rješenje ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremenim rješenjem.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje, tim će se rješenjem ukinuti prethodno privremeno rješenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja