I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

S ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj: 66/19) potrebno je izmijeniti zakone kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave odnosno  kojima se propisuju određene ovlasti, zadaće ili se na drugi način upućuje na dužnosnički položaj pomoćnika ministra.

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine zadužena su nadležna tijela državne uprave da najkasnije do 10. rujna 2019. godine u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave odnosno da do istog datuma u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima se propisuju određene ovlasti, zadaće ili se na drugi način upućuje na dužnosnički položaj pomoćnika ministra, kojima će se isti uskladiti s odredbama Zakona o sustavu državne uprave.

Zakonom o sustavu državne uprave propisano je da da Uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11., 12/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.

Odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) propisana je nadležnost ureda državne uprave u županijama u obavljanju određenih poslova vezanih uz djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.

Radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave, ovim se Prijedlogom zakona, predlažu izmjene zakonskih odredaba koje propisuju nadležnost županija u obavljanju poslova koje su dosada obavljali uredi državne uprave u županijama.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Donošenje predmetnog Zakona neće imati utjecaj na Državni proračun razdjela 080 -  Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU

S ukladno č lanku 20 4 . P oslovnika H r v a tsk o g a s a bora („ N a rod n e novin e“ , b roj: 81/13, 113/16, 69/2017 i 29/18) p re dlaže se donošenje Zakona po h i t nom post u pku k a ko bi se osiguralo konzistentno provođenje reformske mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu te izvršenje zaduženja sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18), u članku 17., riječi: „ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave)“ zamjenjuju se riječju: „županija“.

Članak 2.

U članku 18. stavku 2. , članku 19. stavku 2.  i 3., članku 19. stavku 5., članku 20. stavku 3., članku 21. stavku 1., članku 27.a stavku 5.,  članku 43. stavku 6.,  članku 44. stavku 2., članku 49. stavku 5., članku 52. stavku 2. i članku 85. stavku 1. riječi: „ ured državne uprave“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječju: „županija“ u odgovarajućem padežu.

Članak 3.

U članku 107. stavku 3. i 4. riječi: „ured državne uprave“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječju: „županija“ u odgovarajućem padežu.

U stavku 6. riječi „nakon što ju je ured državne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestio“ zamjenjuju se riječima: „nakon što su je županija, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestili“.

U stavku 7. riječi: „ Ured državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Županija“.

U stavku 9. riječi: „koje je uputio ured državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „koje je uputila županija“, a riječi: „ na koji suglasnost daje ured državne uprave,“ zamjenjuju se riječima: „na koji suglasnost daje županija,“.

U stavku 11. podstavku 2. riječi „ureda državne uprave“ zamjenjuju se riječju „županije.

Članak 4.

U članku 121. stavku 3. riječi: „ured državne uprave“ zamjenjuju se riječju „županija“.

U stavku 7. i 10. riječ: „ured “ zamjenjuje se riječima „županija odnosno Gradski ured“.

Članak 5.

U članku 122. stavcima 1. do 3., riječ „ured“ zamjenjuje se riječima „županija odnosno Gradski ured“.

Članak 6.

U članku 136. stavku 4. i članku 147. stavcima 1. do 8. riječi: „ ured državne uprave“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječju: „županija“ u odgovarajućem padežu.

Članak 7.

Ovaj Zakon objavljuje se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Člankom 1. mijenja se članak 17. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na način da se riječi: „ ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave)“ zamjenjuju riječju: „županija“. Odredba se mijenja zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 2. mijenjaju se članak 18. stavak 2. , članak 19. stavak 2.  i 3., članak 19. stavak 5., članak 20. stavak 3., članak 21. stavak 1., članak 27.a stavak 5.,  članak 43. stavak 6., članak 44. stavak 2., članak 49. stavak 5., članak 52. stavak 2. i članak 85. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tako da se riječi: „ured državne uprave“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju riječju: „županija“ u odgovarajućem padežu. Odredbe se mijenjaju zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 3. mijenjaju se odredbe članka 107. stavka 3., 4., 6., 7., 9. i 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zbog nomotehničkog usklađivanja sa ostalim odredbama Zakona odnosno usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 4. mijenjaju se odredbe članka 121. stavka 3., 7. i 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 5. mijenjaju se odredbe članka 122. stavka 1, 2. i. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 6. mijenjaju se odredbe članka 136. stavka 4. i članka 147. stavaka 1. do 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.

Člankom 7. propisuje se objavljivanje ovog Zakona u „Narodnim novinama“ te njegovo  stupanja na snagu  1. siječnja 2020. godine.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU - ODREDBE ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI KOJE SE MIJENJAJU

Članak 17.

Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. ovog Zakona.

Članak 18.

(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području:

– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,

– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka ured državne uprave, odnosno Gradski ured dužan je o upisu učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom području.

Članak 19. 

(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.

(4) Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.
(5) Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu.

Članak 20.

(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.

(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja.

(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda.

(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka te sastav stručnih povjerenstava iz stavka 1. i 3. ovoga članka propisuje ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.

Članak 21.

(1) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje o:

– prijevremenom upisu,

– odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,

– privremenom oslobađanju od školovanja,

– primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju,

– o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.

(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe Ministarstvu.

Članak 27.a

(1) Strani jezik koji se počinje učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je strani jezik do kraja osnovnog obrazovanja.

(2) Učenik koji radi prelaska u drugu osnovnu školu nastavlja školovanje u osnovnoj školi koja ne izvodi nastavu stranog jezika koju je učenik do prelaska u tu školu pohađao, osnovna škola u kojoj učenik nastavlja školovanje dužna je učeniku omogućiti promjenu stranog jezika koji će biti prvi strani jezik, uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu tog stranog jezika, ili mu omogućiti pohađanje stranog jezika u drugoj osnovnoj školi.

(3) Pisanu i usmenu provjeru znanja iz stavka 2. ovoga članka provodi tročlano povjerenstvo koje imenuje ravnatelj škole u kojoj učenik nastavlja školovanje.

(4) Ako učenik pohađa strani jezik u drugoj osnovnoj školi, ta je škola dužna osnovnoj školi u koju je učenik upisan dostaviti zaključnu ocjenu radi upisa u pedagošku dokumentaciju.

(5) Uvjete i način pohađanja nastave stranog jezika u drugoj osnovnoj školi utvrđuje škola uz suglasnost ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda i roditelja učenika.

(6) Ako učenik u osnovnoj školi ponavlja razred, škola mu je dužna omogućiti učenje stranog jezika koji mu je bio prvi strani jezik.

Članak 43.

(1) Posebnu pomoć škole su dužne pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik.

(2) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske.

(3) Radi učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.

(4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u pripremnoj i dopunskoj nastavi.

(5) Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine.

(6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u školi koju utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured.

(7) Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave.

(8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave.

(9) Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole sukladno stvarnim potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(10) Programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje ministar.

Članak 44.

(1) Učenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina države članice Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture države svojeg podrijetla.

(2) Ured državne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka učenika iz stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s mogućnostima i u suradnji s osnivačima škola i državom podrijetla učenika, potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Ured državne uprave odnosno Gradski ured dužan je osigurati i potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika.

(3) Programe i način provedbe nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar.

Članak 49.

(1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada.

(2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.

(3) Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.

(5) Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu.

Članak 52.

(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.

(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured  uz prethodno mišljenje osnivača.

(3) Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.

Članak 85.

(1) O izrečenoj pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu osnovna škola obavještava ured državne uprave, odnosno Gradski ured koji je dužan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu školu u kojoj učenik nastavlja školovanje.

(2) Učenika osnovne škole u pravilu se seli u školu čije upisno područje graniči s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli, pri čemu učenik zadržava pravo na besplatan prijevoz.

Članak 107.

(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(2) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za zasnivanje radnog odnosa, a u natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

(3) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Školska ustanova obvezna je prijaviti uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu prestanak potrebe za radnikom nakon što je određenog radnika utvrdila organizacijskim viškom.

(4) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.

(5) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 4. ovoga članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka najkasnije istekom otkaznog roka.

(6) Školska ustanova može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stavka 1. ovoga članka tek nakon što ju je ured državne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestio da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se školska ustanova istom tijelu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.

(7) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured poslove iz stavaka 4. 5. i 6. ovoga članka obavlja u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.

(8) Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(9) Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputio ured državne uprave, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje ured državne uprave, odnosno Gradski ured.

(10) Odredbe stavaka 3. do 9. ovoga članka ne primjenjuju se u školskim ustanovama čija se sredstva za plaće radnika ne osiguravaju u državnom proračunu.

(11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,
– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih,

tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,

– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,

– na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,

– s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.

(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

Članak 121.

(1) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten i prije isteka mandata ako se utvrdi da član ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove, odnosno da školski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove ili da te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti školske ustanove.
(2) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten prije isteka mandata i u drugim slučajevima utvrđenim statutom školske ustanove.

(3) Odluku o raspuštanju školskog odbora donosi ured državne uprave odnosno Gradski ured.

(4) Odlukom o raspuštanju školskog odbora imenuje se povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje školski odbor.

(5) Povjerenstvo ima tri člana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan član povjerenstva mora biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća.

(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka upravlja školskom ustanovom do konstituiranja školskog odbora i ima ovlasti školskog odbora osim ovlasti odlučivanja o stjecanju opterećivanju ili otuđivanju nekretnina.

(7) Ured iz stavka 3. ovog članka imenuje povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka i u slučaju kada se školski odbor ne može konstituirati.

(8) Odlukom o imenovanju povjerenstva određuje se predsjednik koji saziva i vodi povjerenstvo.

(9) Povjerenstvo je odmah po imenovanju dužno pokrenuti postupak imenovanja članova školskog odbora.

(10) Ako školski odbor ne bude imenovan najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja povjerenstva, ured iz stavka 3. ovog članka dužan je, u roku od daljnjih 5 dana, o razlozima neimenovanja članova školskog odbora izvijestiti Ministarstvo.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, članove školskog odbora osim člana kojeg imenuje radničko vijeće, imenovat će Ministarstvo.

(12) Ako osnivač razriješi člana školskog odbora, imenovat će novog člana sukladno ovom Zakonu, a mandat novom članu traje do isteka mandata razriješenog člana.

Članak 122.

(1) Osnivač je dužan razriješiti člana školskog odbora, a ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona, ako prosvjetni inspektor utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani ovim Zakonom.

(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka osnivač je dužan donijeti u primjerenom roku, a ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva prosvjetnog inspektora.

(3) Ako ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona ne postupi sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo će raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona.

Članak 136.

(1) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika.

(2) Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole.

(3) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom.

(4) Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

Članak 147.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured državne uprave, odnosno Gradski ured.

(2) Ako ured državne uprave utvrdi da je opći akt ili dio općeg akta protivan zakonu ili drugom propisu, zatražit će od školske ustanove da ga uskladi u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva.

(3) Ako školska ustanova ne uskladi opći akt u roku iz stavka 2. ovog članka, ured državne uprave, odnosno Gradski ured obustavit će opći akt od primjene i o tomu izvijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana s prijedlogom za poništenje, odnosno ukidanje općeg akta ili određenih odredaba općeg akta.

(4) Ministarstvo može donijeti akt o poništenju ili ukidanju u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga.

(5) Ako ured državne uprave, odnosno Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste u radu školske ustanove, zatražit će otklanjanje nedostataka, odnosno propusta i o tome izvijestiti Ministarstvo.

(6) Ako u nadzoru utvrdi propuste i nedostatke u izvršavanju poslova koji se obavljaju na temelju javnih ovlasti, ured državne uprave, odnosno Gradski ured poduzet će odgovarajuće mjere popisane Zakonom o sustavu državne uprave.

(7) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured prati postojanje uvjeta iz članka 92. ovog Zakona te ako ustanova ne ispunjava koji od tih uvjeta, zatražit će od osnivača školske ustanove da udovolji propisanim uvjetima u roku od 90 dana.

(8) Ako osnivač u roku iz stavka 7. ovog članka ne udovolji zahtjevu i ne ispuni propisane uvjete, ured državne uprave, odnosno Gradski ured izvijestit će Ministarstvo koje može zabraniti rad školskoj ustanovi.