PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KAZALIŠTIMA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o kazalištima nalazi se u članku 2. stavku 4. i članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Upravnog suda Republike Hrvatske)

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Problemi koji zahtijevaju donošenje Zakona o izmjenama Zakona o kazalištima je jedinstvenost pravnog sustava Republike Hrvatske, a s obzirom da je Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) na snazi od 18. srpnja 2019. godine. Zakon o sustavu državne uprave donijet je u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a imajući u vidu:

-fragmentiranu i neracionalnu strukturu državne uprave (za obavljanje poslova državne uprave na području županija ustrojeni su uredi državne uprave kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela državne uprave koja obavljaju poslove iz različitih upravnih područja za koja su nadležna različita ministarstva (ustrojeno je 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda). Istovremeno je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava;

-nepostojanje utvrđenih kriterija za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima niti postojanje utvrđenih funkcija i poslova koji im se mogu povjeriti, što pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava. Važeći Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) samo načelno utvrđuje mogućnost povjeravanja poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim to pitanje ne uređuje detaljnije.

Izrada predmetnog Zakona potrebna je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave koji ne predviđa urede državne uprave kao tijela prvog stupnja te je potrebno odrediti ministarstvo nadležno za poslove kulture kao središnje tijelo koje će obavljati poslove koje su do sada obavljali uredi državne uprave.

Zakonom o sustavu državne uprave nije mijenjan djelokrug rada upravnih tijela Grada Zagreba u smislu članka 4. stavaka 2. i 3. Zakona o Gradu Zagrebu („Narodne novine“ broj 62/01, 125/08, 36/09, 119/14) te isti ostaje nepromijenjen u odnosu na obavljanje poslova upravnog nadzora.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Predloženim Zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

- odredit će se nadležnost Ministarstva kulture za obavljanje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata ostalih javnih kazališta i javnih kazališnih družina

- određuje se stupanje na snagu Zakona o izmjenama Zakona o kazalištima 1. siječnja 2020. godine.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

Zakonom o izmjenama Zakona o kazalištima uređuje se pitanje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata ostalih javnih kazališta i javnih kazališnih družina na način da upravni nadzor preuzima Ministarstvo kulture s obzirom da uredi državne uprave prestaju s radom sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16., 69/17 i 29/18) i to u osobito opravdanim razlozima.

Zakon o kazalištima potrebno je hitno uskladiti s novim Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) kojim je na drugačiji način uređeno pitanje ustrojstva kao reformske mjere tako da poslove ureda državne uprave u županijama, koji prestaju s radom, preuzima središnje tijelo državne uprave za poslove kulture.

Izmjenama Zakona osigurat će se uspostava jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, a s obzirom na prethodno navedeno.

Iz navedenih razloga predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kazalištima, s obrazloženjem.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA

ZAKONA O KAZALIŠTIMA

Članak 1.

U Zakonu o kazalištima („Narodne novine“, broj 71/06, 121/13 i 26/14), u članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1)  Kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu službenici gradskog ureda nadležnog za poslove kulture, najmanje jedan član bira se iz redova kazališnih umjetnika, a jedan iz redova svih zaposlenika. Ako članu vijeća iz reda kazališnih umjetnika, odnosno zaposlenika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.“

Članak 2.

U članku 38. u stavku 2. riječi: „županijsko tijelo državne uprave nadležno za poslove kulture“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo kulture“.

Članak 3.

Ovaj se Zakon objavljuje u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Člankom 1. se u članku 31. mijenja stavak 1. na način da kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu službenici gradskog ureda nadležnog za poslove kulture, najmanje jedan član bira se iz redova kazališnih umjetnika, a jedan iz redova svih zaposlenika. Ako članu vijeća iz reda kazališnih umjetnika, odnosno zaposlenika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.

Člankom 2. se u članku 38. u stavku 2. riječi: „županijsko tijelo državne uprave nadležno za poslove kulture“ zamjenjuju riječima: „Ministarstvo kulture“.

Člankom 3. propisuje se objava ovog Zakona u „Narodnim novinama“ i stupanje na snagu 1. siječnja 2020. godine.  

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O KAZALIŠTIMA („NARODNE NOVINE“, BROJ 71/06, 121/13 i 26/14) KOJE SE MIJENJAJU

Kazališno vijeće

Članak 31.

Kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu državni službenici ureda državne uprave u županiji na čijem području kazalište djeluje, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove kulture, najmanje jedan član bira se iz redova kazališnih umjetnika, a jedan iz redova svih zaposlenika. Ako članu vijeća iz reda kazališnih umjetnika, odnosno zaposlenika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.

Članove kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine kojoj je osnivač Republika Hrvatska, sukladno stavku 1. ovoga članka, imenuje ministar kulture.

Broj članova kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine koja ima više osnivača mora biti razmjeran osnivačkim udjelima, odnosno utvrđen osnivačkim aktom, statutom i međusobnim ugovorom osnivača iz članka 18. ovoga Zakona.

Način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća, uređuju se aktom o osnivanju i statutom.

Mandat članova kazališnog vijeća je četiri godine.

Za vrijeme trajanja mandata vanjski član kazališnog vijeća ne može umjetnički djelovati u tom kazalištu.

Članovi kazališnog vijeća imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad u visini koju odredi osnivač i koja se isplaćuje na teret osnivača.

Kazališno vijeće može se konstituirati kada je imenovana većina članova kazališnog vijeća.

Nadzor nad zakonitošću rada

Članak 38.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata nacionalnih kazališta i nacionalnih kazališnih družina obavlja Ministarstvo kulture.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ostalih javnih kazališta i javnih kazališnih družina obavlja županijsko tijelo državne uprave nadležno za poslove kulture, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata privatnih kazališta i privatnih kazališnih družina obavlja se sukladno propisima prema kojima su osnovana.