I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Nakon jedanaest godina od donošenja Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 109/07) i njegove primjene u praksi, postoji potreba za donošenjem novoga Zakona u cilju daljnjega razvoja Obalne straže Republike Hrvatske.

Primarna zadaća Obalne straže Republike Hrvatske je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža Republike Hrvatske pruža potporu tijelima državne uprave u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Republika Hrvatska se u zaštiti nacionalnih interesa na moru, a prvenstveno u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu opredijelila na model obalne straže u okviru Hrvatske ratne mornarice.

Organizacijski je postavljeno da se Obalna straža Republike Hrvatske oslanja na raspoložive kapacitete Hrvatske ratne mornarice. Uglavnom se to odnosi na iskoristivost ljudskog potencijala, obučnih kapaciteta te potpunu logističku potporu provedbi svih aktivnosti.  

Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske propisuje ovlasti ovlaštenih osoba koje mogu provesti nadzor plovila u skladu s posebnim ovlastima. Ostala državna tijela, primjerice carinska uprava i policija, u zakonima imaju definirane poslove i izrijekom propisane ovlasti, kao i uvjete za primjenu ovlasti ovlaštenih osoba.

Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske uređuje određena postupanja glede zaštite interesa Republike Hrvatske na moru koja se odnose na nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine.

Cilj novoga Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske je reguliranje svih pitanja vezanih za funkcioniranje Obalne straže Republike Hrvatske odnosno određivanje uloge Obalne straže Republike Hrvatske u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru te definiranje poslova Obalne straže Republike Hrvatske i ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže Republike Hrvatske.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU OVOGA ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O OBALNOJ STRAŽI REPUBLIKE HRVATSKE, S OBRAZLOŽENJEM  

ZAKON O OBALNOJ STRAŽI REPUBLIKE HRVATSKE

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju poslovi, organizacija i nadležnost Obalne straže Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Obalna straža), kategorije i ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže, suradnja i koordinacija rada tijela državne uprave i drugih državnih tijela radi učinkovitoga nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(2) Odredbama ovoga Zakona ne ograničavaju se djelatnosti, ovlasti i odgovornosti drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Pojmovno određenje

Članak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. aktivan otpor je radnja osobe koja pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesne snage prema ovlaštenoj osobi odnosno koja potiče druge osobe na otpor i na taj način onemogućava ovlaštenu osobu u izvršenju službene radnje

2. brod Obalne straže je hrvatski javni brod, označen službenim znakom Obalne straže

3. ministar je ministar nadležan za poslove obrane

4. napad je svaka izravna primjena sile ili prijetnje kojom neka osoba dovodi u opasnost život i tijelo ovlaštene osobe ili druge osobe te broda Obalne straže kako bi spriječila izvršenje službene radnje

5. otpor je radnja osobe koja se suprotstavlja upozorenju ili naredbi ovlaštene osobe izdanoj radi provedbe službene radnje

6. ovlaštena osoba Obalne straže (u daljnjem tekstu ovlaštena osoba) je osoba koja je na temelju ovoga Zakona i drugih propisa osposobljena i ovlaštena za obavljanje poslova i primjenu određenih ovlasti Obalne straže

7.pasivan otpor je radnja osobe koja ne postupi po upozorenju ili naredbi ovlaštene osobe  ili položajem svojeg tijela onemogući izvršenje službene radnje

8. tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru su tijela državne uprave i druga državna tijela nadležna za zaštitu suvereniteta, suverenih prava i provedbu jurisdikcije Republike Hrvatske na moru

9. zajedničke aktivnosti su aktivnosti dvaju ili više ministarstava odnosno tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.  

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.  

Obilježja

Članak 3.

(1) Obalna straža ima zastavu i službeni znak koji se ističe na brodovima i brodicama, zrakoplovima, vozilima i objektima Obalne straže.

(2) Ovlaštena osoba prilikom obavljanja službenih zadaća nosi odoru i iskaznicu i ovlaštena je nositi oružje i streljivo.

(3) Službena odora Obalne straže istovjetna je službenoj odori pripadnika Hrvatske ratne mornarice čiji je izgled propisan pravilnikom kojim se uređuju vojne odore.

(4) Izgled zastave i službenog znaka Obalne straže te službene iskaznice ovlaštene osobe Obalne straže propisuje ministar pravilnikom.

DIO DRUGI

POSLOVI OBALNE STRAŽE

Članak 4.

Poslovi Obalne straže su poslovi određeni ovim Zakonom i drugim propisima, a obavljaju se primjenom ovlasti ovlaštenih osoba.

Članak 5.

(1) Prema ovom Zakonu, poslovi Obalne straže su:

1. nadzor i zaštita suverenih prava Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske

2. provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u području znanstvenog istraživanja mora i zaštite morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske

3. provedba jurisdikcije Republike Hrvatske na otvorenom moru, u skladu s međunarodnim pravom

4. traganje i spašavanje na moru, u skladu s posebnim propisima

5. sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u skladu s posebnim propisima

6. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje morsko ribarstvo u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru te na području zaštićenog ekološko – ribolovnog pojasa

7. suzbijanje i sprječavanje transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i širenja oružja za masovno uništenje, u skladu s međunarodnim pravom

8. suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe, u skladu s međunarodnim pravom

9. nadzor nad provedbom propisa o ustanovljenim sigurnosnim zonama oko umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske

10. nadzor nad provedbom propisa o plovidbi stranih ratnih brodova koji plove kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske

11. suzbijanje i uklanjanje sigurnosnih rizika od važnosti za nacionalnu sigurnost, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti

12. provedba drugih poslova u skladu s posebnim zakonima.

(2) Obalna straža pruža potporu drugim tijelima nadležnima za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u provedbi zakona i drugih propisa u području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(3) T ijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru pružaju Obalnoj straži stručnu i drugu pomoć u provedbi ovoga Zakona.

Članak 6.

(1) Na zahtjev zapovjednika Obalne straže zapovjednik Hrvatske ratne mornarice može s drugim snagama Hrvatske ratne mornarice pružiti potporu izvršenju zadaća Obalne straže.

(2) Ministar i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske mogu po potrebi angažirati i druge ljudske i materijalne potencijale Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage) za izvršenje zadaća Obalne straže.

DIO TREĆI

ORGANIZACIJA OBALNE STRAŽE

Ustroj Obalne straže

Članak 7.

(1) Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice.

(2)Ustroj Obalne straže donosi Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Vlada).

(3)Organizaciju rada i druga pitanja vezana za rad Obalne straže koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će ministar odlukom.

Sredstva Obalne straže

Članak 8.

(1) Sredstva Obalne straže su pokretne i stacionirane sastavnice: brodovi i brodice, zrakoplovi, helikopteri, besposadni zrakoplovni sustavi, plutajući i usidreni objekti te ostala sredstva i oprema.

(2) Ministar odlukom određuje zrakoplove, helikoptere i druga sredstva Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka koja se mogu koristiti za obavljanje poslova Obalne straže.

(3) Obalna straža može koristiti i sredstva drugih tijela državne uprave u skladu sa sklopljenim ugovorom s tim tijelima.

(4)Korištenje sredstava iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka provodi se u skladu sa zapovijedima zapovjednika Obalne straže.

Članak 9.

(1) Zapovjednik Obalne straže časnik je Hrvatske ratne mornarice kojeg imenuje i razrješava Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade.

(2) Obalna straža ima zapovjedništvo nadležno za planiranje i provedbu poslova Obalne straže te koordinaciju s drugim tijelima nadležnima za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(3) Pripadnici Obalne straže su časnici, dočasnici, mornari, vojni specijalisti i državni službenici i namještenici Oružanih snaga raspoređeni na dužnosti u Obalnu stražu.

(4) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom na pripadnike Obalne straže primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje služba u Oružanim snagama i odredbe zakona kojim se uređuju državni službenici.

Ovlaštene osobe

Članak 10.

(1) Dužnost ovlaštene osobe može obnašati samo osoba koja je na temelju odgovarajuće izobrazbe i obuke te rasporeda na ustrojbeno mjesto stekla status ovlaštene osobe.

(2)Kategorije ovlaštenih osoba su ovlaštena osoba prve kategorije i ovlaštena osoba druge kategorije.

(3)Način stjecanja statusa za pojedine kategorije ovlaštenih osoba propisuje ministar pravilnikom.

DIO ČETVRTI

USKLAĐIVANJE I KOORDINACIJA RADA TIJELA NADLEŽNIH ZA NADZOR I ZAŠTITU PRAVA I INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE NA MORU

Središnja koordinacija

Članak 11.

(1)Središnja koordinacija za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru (u daljnjem tekstu Središnja koordinacija) je međuresorno tijelo nadležno za usklađivanje i koordiniranje rada tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(2) Č lanovi Središnje koordinacije su predstavnici:

-ministarstva nadležnog za obranu

-ministarstva nadležnog za pomorstvo

-ministarstva nadležnog za unutarnje poslove

-ministarstva nadležnog za morsko ribarstvo

-ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša

-ministarstva nadležnog za gospodarstvo

-ministarstva nadležnog za financije

-ministarstva nadležnog za vanjske poslove

-ministarstva nadležnog za kulturu

-ministarstva nadležnog za pravosuđe

-ravnatelj Carinske uprave

-ravnatelj civilne zaštite

-glavni ravnatelj policije

-načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga

-zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

-zapovjednik Obalne straže

-glavni državni inspektor.

(3) Predstavnike nadležnih tijela iz stavka 2. podstavaka 1. do 10. ovoga članka u Središnjoj koordinaciji imenuje, na prijedlog nadležnih ministara, Vlada iz redova državnih dužnosnika ili rukovodećih državnih službenika.

(4) Središnjom koordinacijom predsjedaju naizmjenično na rok od dvije godine predstavnik ministarstva nadležnoga za obranu, predstavnik ministarstva nadležnoga za pomorstvo i predstavnik ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka predstavnik nadležnoga ministarstva u godini u kojoj predsjedava Središnjom koordinacijom je nadležni ministar.

Članak 12.

(1) Sjedište Središnje koordinacije je u ministarstvu čiji je predstavnik predsjedavajući, a administrativne poslove u pripremi, organizaciji i realizaciji sjednica Središnje koordinacije obavljaju djelatnici toga ministarstva.

(2) Sjednice Središnje koordinacije saziva predsjedavajući Središnje koordinacije.

(3) Sjednice Središnje koordinacije održavaju se dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

(4) Središnja koordinacija donosi Poslovnik o svom radu.

Članak 13.

Središnja koordinacija obavlja sljedeće poslove:

1.prati i raščlanjuje stanje sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske

2.donosi smjernice za izradu godišnjeg plana zajedničkih aktivnosti (u daljnjem tekstu godišnji plan) i posebnih planova nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru

3.donosi godišnji plan svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru

4.donosi standardne operativne postupke za obavljanje poslova nadzora i zaštite prava i interesa na moru

5.donosi mjere i nadzire provedbu mjera za unaprjeđenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske

6.podnosi godišnje izvješće Vladi o provedbi utvrđene politike, planova i propisa u svezi s nadzorom i zaštitom prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Stručno tijelo

Članak 14.

(1)Središnja koordinacija ima Stručno tijelo sastavljeno od predstavnika ministarstava i drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(2) Članovi Stručnog tijela su:

◊ zapovjednik Obalne straže

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za obranu

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za pomorstvo

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za morsko ribarstvo

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša  

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za financije

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za kulturu

◊ predstavnik ministarstva nadležnog za pravosuđe

◊ predstavnik ravnateljstva civilne zaštite

◊ predstavnik Državnog inspektorata.

(3) Predstavnike tijela iz stavka 2. ovoga članka i njihove zamjenike imenuje Vlada, na prijedlog čelnika tijela iz redova državnih službenika, a predstavnika ministarstva nadležnoga za obranu i iz redova viših časnika Oružanih snaga, na rok od tri godine.

(4) Predsjedavajući Stručnog tijela je zapovjednik Obalne straže, a u njegovoj odsutnosti mijenja ga predstavnik onoga ministarstva koje predsjeda Središnjom koordinacijom.

(5) Predstavnici tijela iz stavka 2. ovoga članka ili njihovi zamjenici obvezni su sudjelovati na sjednicama Stručnog tijela.

Članak 15.

(1) Stručno tijelo:

1. prikuplja i raščlanjuje izvješća i druge podatke o stanju sigurnosti i zaštiti morskih prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske

2. priprema izvješća, planove i druge akte potrebne za rad Središnje koordinacije

3. izrađuje i predlaže Središnjoj koordinaciji godišnji plan svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru

4. donosi tromjesečne planove zajedničkih aktivnosti na temelju godišnjeg plana  svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

5. izvješćuje Središnju koordinaciju o realizaciji tromjesečnih planova zajedničkih aktivnosti

6. odobrava mjesečne planove zajedničkih aktivnosti područnih jedinica koordinacije iz članka 18. ovoga Zakona

7. prati primjenu i predlaže Središnjoj koordinaciji iniciranje izmjena i dopuna propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru

8. predlaže Središnjoj koordinaciji nabavu sredstava za provedbu zajedničkih aktivnosti

9. predlaže Središnjoj koordinaciji standardne operativne postupke i usklađuje standardne operativne postupke u obavljanju poslova nadzora i zaštite

10. predlaže uključivanje fizičkih i pravnih osoba u planove zajedničkih aktivnosti sa ciljem učinkovitog korištenja svih raspoloživih resursa

11. koordinira i upravlja obavljanjem zajedničkih aktivnosti područnih jedinica koordinacije iz članka 18. ovoga Zakona

12. nadzire provedbu zajedničkih vježbi tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(2) U cilju izrade godišnjeg plana predstavnici iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona dostavljaju Stručnom tijelu podatke o osoblju te materijalnim i financijskim sredstvima s kojima će sudjelovati u zajedničkim aktivnostima.

Članak 16.

Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru izrađuju i provode posebne planove zaštite i nadzora prava i interesa Republike Hrvatske iz područja svoje nadležnosti o čemu kvartalno izvješćuju Središnju koordinaciju putem Stručnog tijela.

Članak 17.

(1)   Predsjedavajući Stručnog tijela upravlja radom Stručnog tijela.

(2)  Stručno tijelo donosi odluke većinom glasova nazočnih članova na sjednicama Stručnog tijela pri čemu se odluka iz nadležnosti određenoga ministarstva ne može donijeti bez suglasnosti predstavnika tog ministarstva.  

(3)   Sjednice Stručnog tijela održavaju se u pravilu jednom mjesečno.

(4)  Predstavnici ministarstva nadležnoga za obranu, ministarstva nadležnoga za pomorstvo i ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove u Stručnom tijelu rade puno radno vrijeme.

(5)   Iznimno od stavka 4. ovoga članka angažiranje drugih članova Stručnog tijela ne može biti dulje od 40 sati mjesečno.

(6)   Stručno tijelo izrađuje Poslovnik o radu koji odobrava Središnja koordinacija.

(7)   Administrativne poslove za Stručno tijelo obavlja Zapovjedništvo Obalne straže.

(8)   Uvjete za rad Stručnog tijela osigurava Hrvatska ratna mornarica.

(9)  Dnevnice i druge naknade materijalnih troškova članova Stručnog tijela osigurava ministarstvo odnosno drugo tijelo čiji je predstavnik član Stručnog tijela.

Područne jedinice koordinacije

Članak 18.

(1)Planiranje i postupanje u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru na razini jedinica područne (regionalne) samouprave provodi:

• Područna jedinica koordinacije Pula
• Područna jedinica koordinacije Rijeka
• Područna jedinica koordinacije Senj
• Područna jedinica koordinacije Zadar
• Područna jedinica koordinacije Šibenik
• Područna jedinica koordinacije Split
• Područna jedinica koordinacije Ploče i
• Područna jedinica koordinacije Dubrovnik.

 (2) Članovi Područne jedinice koordinacije su:

• predstavnik Obalne straže
• predstavnik ministarstva nadležnog za pomorstvo
• predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove
• predstavnik ministarstva nadležnog za morsko ribarstvo
• predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša
• predstavnik ministarstva nadležnog za financije
• predstavnik ministarstva nadležnog za kulturu i
• predstavnik ravnateljstva civilne zaštite
• predstavnik Državnog inspektorata.

(3)  Predstavnike iz stavka 2. ovoga članka imenuju čelnici tijela na rok od tri godine.

(4)   Područnim jedinicama koordinacije predsjedava predstavnik ministarstva nadležnog za pomorstvo.

(5)  Na poziv predsjedavajućega iz stavka 4. ovoga članka u rad Područne jedinice mogu biti uključeni i drugi predstavnici tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

(6) Predstavnici tijela iz stavka 2. ovoga članka ili njihovi zamjenici obvezni su sudjelovati na sjednicama Područnih jedinica koordinacije.

(7)  Dnevnice i druge naknade materijalnih troškova članova Područnih jedinica koordinacije osigurava ministarstvo odnosno drugo tijelo čiji je predstavnik član Područne jedinice.

Članak 19.

Područna jedinica koordinacije:

1. izrađuje mjesečni plan zajedničkih aktivnosti na temelju tromjesečnog plana zajedničkih aktivnosti, do 20-og u mjesecu za sljedeći mjesec, koje dostavlja Stručnom tijelu na odobrenje

2. izrađuje izviješća o realizaciji mjesečnih planova zajedničkih aktivnosti najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec

3. usklađuje i koordinira rad tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru

4. prikuplja i analizira podatke i događaje značajne za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru

5. predlaže Stručnom tijelu mjere poboljšanja nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Članak 20.

(1) Sjednice područnih jedinica koordinacije održavaju se u pravilu jednom mjesečno.

(2) Područne jedinice koordinacije donose svoje odluke većinom glasova nazočnih  članova na sjednicama područne jedinice koordinacije pri čemu se odluka iz nadležnosti određenog ministarstva ne može donijeti bez suglasnosti predstavnika tog ministarstva.

(3) Predsjedavajući područne jedinice koordinacije utvrđuje obveze članova područnih jedinica koordinacije.

(4)  Područne jedinice koordinacije izrađuju Poslovnik o radu koji odobrava Središnja koordinacija.

(5)  Uvjete za rad područnih jedinica koordinacije osigurava ministarstvo nadležno za pomorstvo.

Članak 21.

Obalna straža i druga tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru dužne su međusobno surađivati i razmjenjivati informacije.

Suradnja

Članak 22.

(1) Na brod, brodicu ili u zrakoplov Obalne straže mogu se ukrcati predstavnici tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru radi provedbe zajedničkih aktivnosti  i obavljanja poslova iz njihove nadležnosti.

(2) Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru mogu ukrcati predstavnike Obalne straže na svoje brodove i brodice radi obavljanja poslova Obalne straže i provedbe stručnog usavršavanja ovlaštenih osoba.

(3) Aktivnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka provode se na temelju planova zajedničkih aktivnosti tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Članak 23.

(1) Na zahtjev tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru zapovjednik Obalne straže može odobriti angažiranje osoblja i sredstava Obalne straže.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku, a u slučaju potrebe hitne intervencije usmeno, uz obvezu naknadne dostave pisanog zahtjeva.

Članak 24.

(1) Obalna straža surađuje i s drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, organizacijama, nevladinim organizacijama i gospodarskim subjektima u poduzimanju mjera radi obavljanja poslova Obalne straže.

(2) Radi provedbe suradnje ministarstvo nadležno za obranu može s tijelima iz stavka 1. ovoga članka sklopiti sporazum.

Članak 25.

U obavljanju poslova Obalna straža može, putem nadležnih ministarstava surađivati i s tijelima međunarodnih organizacija u skladu s propisima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.

Članak 26.

Suradnja Obalne straže i drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru redovito se odvija i u području izobrazbe i stručnog usavršavanja.

Članak 27.

(1) Pripadnik Obalne straže je član Stožera službe za traganje i spašavanje na moru kojeg imenuje ministar.

(2)Pripadnik Obalne straže je član Stožera za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora kojeg imenuje ministar.

Troškovi suradnje