PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13.; dalje u tekstu: ZBPP) uređuje se svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom ZBPP-a.
ZBPP-om je propisano da su uredi državne uprave u županijama stvarno nadležni za pružanje primarne pravne pomoći, za provođenje prvostupanjskog upravnog postupka povodom zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći te za zaprimanje zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći u prekograničnom sporu i prosljeđivanje Ministarstvu pravosuđa, odnosno za donošenje odluke o zahtjevu za odobravanje besplatne pravne pomoći u prekograničnom sporu.
Budući da Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.; dalje u tekstu: ZSDU), kojim je uređen sustav državne uprave, ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, donošenjem ovog Zakona provest će se usklađivanje sa ZSDU-om, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku je pravodobna provedba mjere Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“ te s tim u vezi usklađivanje sa ZSDU-om.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI
Članak 1.
U Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13.) u članku 4. točki 5. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Točka 6. mijenja se i glasi: „Upravno tijelo je nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.“
Članak 2.
U članku 6. stavku 1. riječ: „uredi“ zamjenjuje se riječima: „upravna tijela“.
U stavku 2. riječi: „Uredi su ovlašteni“ zamjenjuju se riječima: „Upravna tijela su ovlaštena“.
Članak 3.
U članku 7. stavku 4. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
U stavku 6. riječi: „nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
Članak 4.
U članku 16. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječi: „Nadležni ured je ured“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo“, a u drugoj rečenici riječi: „nadležni ured je ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo je upravno tijelo“.
Članak 5.
U članku 17. stavku 1. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 2. riječi: „Ured je dužan“ zamjenjuju se riječima: „Upravno tijelo je dužno“.
U stavku 3. riječi: „ured je dužan“ zamjenjuju se riječima: „upravno tijelo je dužno“.
U stavku 4. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
Članak 6.
U članku 18. stavku 1. riječi: „Ured je ovlašten“ zamjenjuju se riječima: „Upravno tijelo je ovlašteno“.
U stavku 2. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
Članak 7.
U članku 19. stavku 8. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
Članak 8.
U članku 20. stavcima 3. i 4. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Članak 9.
U članku 22. stavku 1. riječi: „nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
U stavcima 2. i 3. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Članak 10.
U članku 24. stavku 2. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 3. riječi: “nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
Članak 11.
U članku 25. stavku 2. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 3. riječ: „Ured“ zamjenjuje se riječima: „Upravno tijelo“.
Članak 12.
U članku 29. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
U stavku 2. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
Članak 13.
U članku 31. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
U stavku 2. riječ: „Ured“ zamjenjuje se riječima: „Upravno tijelo“.
Članak 14.
U članku 38. stavku 3. riječ: „Uredi“ zamjenjuje se riječima „Upravna tijela“.
Članak 15.
U članku 39. stavcima 1., 2. i 3. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
Članak 16.
U članku 41. stavku 3. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 4. podstavku 2. riječi: „pružao ured“ zamjenjuju se riječima: „pružalo upravno tijelo“.
Članak 17.
U članku 42. stavku 1. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
U stavku 2. riječ: “ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Članak 18.
U članku 44. stavku 1. riječ: „uredi“ zamjenjuje se riječima: „upravna tijela“.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 19.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Izraz „ured“ zamjenjuje se izrazom „upravno tijelo“ te se određuje njegovo značenje, radi usklađivanja sa ZSDU-om, koji ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, zbog čega se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Uz članke 2. do 18.
Poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 19.
Ovom odredbom uređuje se stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Korisnik pravne pomoći je fizička osoba koja koristi ovim Zakonom propisanu vrstu pravne pomoći.
2. Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu o pravnom uređenju pojedinog područja.
3. Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite određenog prava korisnika.
4. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa.
5. Pružatelj pravne pomoći je ured, ovlaštena udruga, visoko učilište i odvjetnik koji u skladu s ovim Zakonom pružaju pravnu pomoć.
6. Ured je ured državne uprave u županiji i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
7. Ovlaštena udruga je udruga upisana u Registar pružatelja primarne pravne pomoći.
8. Pravna klinika je organizacijska jedinica visokog učilišta koje izvodi sveučilišni studij u znanstvenom području prava koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu pomoć.
9. Projekt je plan aktivnosti ovlaštene udruge ili visokog učilišta usmjeren na ostvarenje svrhe pravne pomoći.
10. Članovi kućanstva su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i zadovoljavaju potrebe zajedničkog života. Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
11. Imovina podnositelja zahtjeva su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
12. Ukupni prihod je ukupni iznos dohotka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom, na koje se ne plaća porez na dohodak, kao i ostali neoporezivi primici, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
13. Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni prihodi i imovina podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
14. Dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba je stambeni prostor kojim se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe sukladno propisu kojim je uređena djelatnost socijalne skrbi.
15. Proračunska osnovica je osnovica za obračun naknada i primanja na temelju posebnih propisa utvrđena propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
Članak 6.
(1) Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike.
(2) Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.
(3) Sekundarnu pravnu pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona pružaju odvjetnici.
Članak 7.
(1) Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći.
(2) Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Pružatelji primarne pravne pomoći mogu odbiti pružiti pravnu pomoć izvan opsega određenog u odobrenom projektu.
(4) Pravni savjet i sastavljanje podneska ne može pružiti službenik ureda ako je u istoj stvari odlučivao o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći.
(5) Odvjetnik će odbiti pružiti pravnu pomoć odobrenu u skladu s odredbama ovoga Zakona:
a) ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu
b) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku
c) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku
d) ako mu je Hrvatska odvjetnička komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći, a riječ je o predmetu koji ne pripada njegovoj priznatoj specijalnosti.
(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka odvjetnik je dužan bez odgode obavijestiti nadležni ured.
(7) Korisnik pravne pomoći može o odbijanju pružanja pravne pomoći obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(8) Ako je pravnu pomoć odbio pružiti odvjetnik, Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru i zatražiti obavijest o poduzetim mjerama i radnjama.
(9) Neosnovano odbijanje pružanja pravne pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona nesavjesnim pružanjem pravne pomoći.
(10) Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su doznali od korisnika.
(11) Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan pretpostavki propisanih odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za pružanje pravne pomoći osigurana u državnom proračunu.
Članak 16.
(1) Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu.
(2) Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) će pravilnikom propisati sadržaj i oblik zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Kada se radi o hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i strancima, nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti je sjedište suda pred kojim podnositelj zahtjeva pokreće postupak.
(5) Na zahtjev i rješenje ne plaćaju se upravne pristojbe.
Članak 17.
(1) O zahtjevu ured odlučuje rješenjem.
(2) Ured je dužan odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(3) Ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev, ured je dužan odlučiti o zahtjevu i u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga članka, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev.
(4) Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja ureda izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Žalba protiv dijela rješenja kojim nije odobrena pravna pomoć u punom opsegu ne odgađa korištenje odobrenog opsega pravne pomoći.
(6) O žalbi odlučuje Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe.
(7) Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Članak 18.
(1) Ured je ovlašten od nadležnih tijela i pravnih osoba zahtijevati podatke iz Jedinstvenog registra računa, podatke iz središnjeg depozitorija i središnjeg registra, podatke koji su posebnim zakonom određeni kao bankovna tajna i druge podatke o imovini podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.
(2) Nadležna tijela i pravne osobe koje vode registre, upisnike o stvarima i pravima, odnosno raspolažu podacima iz stavka 1. ovoga članka dužni su uredu dostaviti podatke bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 19.
(1) Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći.
(2) Odobrena pravna pomoć može biti ograničena samo iz razloga koji su propisani ovim Zakonom.
(3) Pravna pomoć odobrava se u punom opsegu:
a) ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
b) ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice.
(4) Svako povećanje iznosa iz stavka 3. točke b) ovoga članka za svakih sljedećih 10% ima za posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova utvrđenih za pravnu pomoć.
(5) Ako je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
(6) Odredba stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se za nagrade i naknade troškova vještaka i tumača.
(7) Na međusobne odnose između korisnika pravne pomoći i odvjetnika te na prava i obveze korisnika pravne pomoći kao stranke u postupku i odvjetnika kao punomoćnika u postupku primjenjuju se odredbe posebnih propisa kojima se uređuje odvjetnička služba te drugih propisa, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(8) Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je uredu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije.
Članak 20.
(1) Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnik će dostaviti odvjetniku određenom u rješenju.
(3) Odvjetnika za pružanje pravne pomoći ured određuje prema redoslijedu navedenom u popisu Hrvatske odvjetničke komore sastavljenom za područje jedinica područne (regionalne) samouprave.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članaka ured će odrediti drugog odvjetnika uz njegovu prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim je korisnik oslobođen plaćanja troškova vještaka ili tumača, sud će vještaku ili tumaču dostaviti zajedno s pisanim pozivom.
(6) Rješenje o odobravanju pravne pomoći donosi se na propisanom obrascu.
(7) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca iz stavka 6. ovoga članka.
Članak 22.
(1) Ako se tijekom postupka imovno stanje korisnika i članova kućanstva poveća u opsegu u kojem bi da su postojali u trenutku podnošenja zahtjeva utjecali na pravo podnositelja zahtjeva na ostvarenje i opseg pravne pomoći, nadležni ured ukinut će u cijelosti ili djelomično rješenje o odobravanju pravne pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je izvijestiti ured o povećanju imovnog stanja iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana kada je za njih saznao.
(3) Ako korisnik pravne pomoći ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, a ured utvrdi povećanje imovnog stanja, na odgovarajući način primijenit će se odredbe članka 25. ovoga Zakona.
Članak 24.
(1) Korisnik pravne pomoći dužan je troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova vratiti u državni proračun:
– ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom
– ako mu je u postupku u kojem je pružena pravna pomoć sudskom odlukom ili nagodbom povećano imovno stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje pravne pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je u roku od 15 dana od dana primitka naknade troškova postupka, odnosno povećanja imovnog stanja ispuniti svoju obvezu iz stavka 1. ovoga članka. Ako korisnik pravne pomoći ne ispuni svoju obvezu u propisanom roku, ured će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će mu naložiti ispunjenje obveze plaćanja u roku od 15 dana.
(3) Ako odvjetnik primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke prije isplate troškova pravne pomoći, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležni ured. U tom slučaju Ministarstvo neće isplatiti troškove pravne pomoći.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i na odvjetnika koji nakon isplate troškova pravne pomoći prema obračunu primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke.
Članak 25.
(1) Ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene pretpostavke propisane ovim Zakonom ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate na taj iznos.
(2) Način i vrijeme povrata iznosa troškova pravne pomoći odredit će ured rješenjem.
(3) Ured može na prijedlog korisnika pravne pomoći sklopiti nagodbu o načinu povrata iznosa troškova pravne pomoći ako postoje razlozi utemeljeni na imovnom stanju korisnika pravne pomoći. Sklopljena nagodba predstavlja ovršnu ispravu.
Članak 29.
(1) Uredno podnesen zahtjev Ministarstvo će proslijediti uredu radi donošenja odluke o zahtjevu. Rješenje o zahtjevu za odobravanje pravne pomoći dostavlja se podnositelju zahtjeva putem Ministarstva.
(2) Protiv rješenja ureda može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
(3) Ministarstvo je dužno odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana njezinog primitka.
Članak 31.
(1) Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta.
(2) Ured će zahtjev proslijediti Ministarstvu u roku od osam dana od primitka zahtjeva.
(3) Ministarstvo će zahtjev i priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnoga tijela za primanje, te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja.
(4) Ako se pravna pomoć zahtjeva za spor koji nije prekogranični spor ili ako podnositelj zahtjeva nema pravo na pravnu pomoć u prekograničnom sporu, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
Članak 38.
(1) Sredstva iz proračuna za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćuju se odvjetnicima, na temelju obračuna troškova u skladu s rješenjem o odobravanju pravne pomoći.
(2) Sredstva iz proračuna isplaćuju se svjedocima, vještacima i tumačima nakon pravomoćnosti odluke o odmjeravanju troškova.
(3) Uredi svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu obračun troškova s pripadajućom dokumentacijom.
(4) Ministarstvo daje suglasnost na obračun troškova. Nalog za plaćanje na temelju obračuna troškova i pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova daje Ministarstvo u okviru osiguranih sredstava u tekućem mjesecu. U slučaju nedostatka osiguranih sredstava u tekućem mjesecu, nalog za plaćanje dat će se u sljedećem mjesecu prema redoslijedu podnesenih obračuna troškova, odnosno dostavljenih pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova.
Članak 39.
(1) Nakon pružene pravne pomoći iz članka 12. stavka 1. točaka a), b) i e) ovoga Zakona odvjetnik je dužan dostaviti uredu račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(2) Nakon pravomoćnog okončanja postupka u kojem je pružena pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. točaka c) i d) ovoga Zakona odvjetnik je dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku, račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(3) Nakon pravomoćnosti odluke o odmjeravanju troškova svjedoka, vještaka i tumača, svjedok je dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku, a vještak i tumač i račun i obračun troškova za obavljene radnje.
(4) Ako odvjetnik ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana pružene pravne pomoći, smatrat će se da pravna pomoć nije pružena.
(5) Rok za dostavu zahtjeva za isplatu iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način i na svjedoke, vještake i tumače.
Članak 41.
(1) Nadzor nad savjesnim i stručnim pružanjem pravne pomoći obavlja po službenoj dužnosti sud ili drugo tijelo pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomoć.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadzor nad radom pružatelja primarne pravne pomoći obavlja neposredno i Ministarstvo koje će najmanje jednom u dvije godine obaviti nadzor nad pružanjem pravne pomoći od strane pružatelja primarne pravne pomoći.
(3) Kad tijelo pred kojim se vodi postupak utvrdi da je pravna pomoć pružena nesavjesno ili nestručno, sastavit će o tome bilješku u spisu i upozorit će na tu okolnost pružatelja pravne pomoći, korisnika pravne pomoći, ured i Ministarstvo.
(4) Ministarstvo će o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći obavijestiti:
– Hrvatsku odvjetničku komoru, ako je pravnu pomoć pružao odvjetnik
– ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako je pravnu pomoć pružao ured
– visoko učilište, ako je pravnu pomoć pružala pravna klinika.
(5) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dužna su u roku od 30 dana obavijestiti Ministarstvo o provedenim radnjama.
(6) Ako je pravnu pomoć pružala ovlaštena udruga, Ministarstvo će preispitati ovlast za pružanje pravne pomoći i o tome unijeti zabilješku u Registar. U slučaju višekratnog ponavljanja slučajeva nesavjesnog ili nestručnog pružanja pravne pomoći od strane ovlaštenih udruga, donijet će rješenje o zabrani pružanja pravne pomoći.
(7) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 42.
(1) Korisnik pravne pomoći koji je upozoren o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći odvjetnika ima pravo zahtijevati od ureda određivanje drugog odvjetnika. Odvjetnik ima pravo obračunati troškove do određivanja drugog odvjetnika, osim za pravnu radnju koja je neposredno prethodila zahtjevu korisnika za određivanje drugog odvjetnika.
(2) Ako korisnik pravne pomoći odustane od korištenja pravne pomoći, dužan je o tome obavijestiti ured.
Članak 44.
(1) Ovlaštene udruge, visoka učilišta i uredi kao pružatelji primarne pravne pomoći dužni su, najkasnije do 31. siječnja, podnijeti Ministarstvu godišnje izvješće o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći. Podnesena izvješća ispituje i prihvaća Ministarstvo.
(2) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13.; dalje u tekstu: ZBPP) uređuje se svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom ZBPP-a.
ZBPP-om je propisano da su uredi državne uprave u županijama stvarno nadležni za pružanje primarne pravne pomoći, za provođenje prvostupanjskog upravnog postupka povodom zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći te za zaprimanje zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći u prekograničnom sporu i prosljeđivanje Ministarstvu pravosuđa, odnosno za donošenje odluke o zahtjevu za odobravanje besplatne pravne pomoći u prekograničnom sporu.
Budući da Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.; dalje u tekstu: ZSDU), kojim je uređen sustav državne uprave, ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, donošenjem ovog Zakona provest će se usklađivanje sa ZSDU-om, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku je pravodobna provedba mjere Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“ te s tim u vezi usklađivanje sa ZSDU-om.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13.) u članku 4. točki 5. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Točka 6. mijenja se i glasi: „Upravno tijelo je nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 6. stavku 1. riječ: „uredi“ zamjenjuje se riječima: „upravna tijela“.
U stavku 2. riječi: „Uredi su ovlašteni“ zamjenjuju se riječima: „Upravna tijela su ovlaštena“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 7. stavku 4. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
U stavku 6. riječi: „nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 16. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
U stavku 4. u prvoj rečenici riječi: „Nadležni ured je ured“ zamjenjuju se riječima: „Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo“, a u drugoj rečenici riječi: „nadležni ured je ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo je upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
U članku 17. stavku 1. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 2. riječi: „Ured je dužan“ zamjenjuju se riječima: „Upravno tijelo je dužno“.
U stavku 3. riječi: „ured je dužan“ zamjenjuju se riječima: „upravno tijelo je dužno“.
U stavku 4. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 18. stavku 1. riječi: „Ured je ovlašten“ zamjenjuju se riječima: „Upravno tijelo je ovlašteno“.
U stavku 2. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 19. stavku 8. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima: „upravnom tijelu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 20. stavcima 3. i 4. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
U članku 22. stavku 1. riječi: „nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
U stavcima 2. i 3. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
U članku 24. stavku 2. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 3. riječi: “nadležni ured“ zamjenjuju se riječima: „nadležno upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
U članku 25. stavku 2. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 3. riječ: „Ured“ zamjenjuje se riječima: „Upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
U članku 29. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
U stavku 2. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
U članku 31. stavku 1. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
U stavku 2. riječ: „Ured“ zamjenjuje se riječima: „Upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
U članku 38. stavku 3. riječ: „Uredi“ zamjenjuje se riječima „Upravna tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
U članku 39. stavcima 1., 2. i 3. riječ: „uredu“ zamjenjuje se riječima „upravnom tijelu“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
U članku 41. stavku 3. riječ: „ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
U stavku 4. podstavku 2. riječi: „pružao ured“ zamjenjuju se riječima: „pružalo upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
U članku 42. stavku 1. riječ: „ureda“ zamjenjuje se riječima: „upravnog tijela“.
U stavku 2. riječ: “ured“ zamjenjuje se riječima: „upravno tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
U članku 44. stavku 1. riječ: „uredi“ zamjenjuje se riječima: „upravna tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Izraz „ured“ zamjenjuje se izrazom „upravno tijelo“ te se određuje njegovo značenje, radi usklađivanja sa ZSDU-om, koji ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, zbog čega se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članke 2. do 18.
Poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 19.
Ovom odredbom uređuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Korisnik pravne pomoći je fizička osoba koja koristi ovim Zakonom propisanu vrstu pravne pomoći.
2. Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu o pravnom uređenju pojedinog područja.
3. Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite određenog prava korisnika.
4. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa.
5. Pružatelj pravne pomoći je ured, ovlaštena udruga, visoko učilište i odvjetnik koji u skladu s ovim Zakonom pružaju pravnu pomoć.
6. Ured je ured državne uprave u županiji i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
7. Ovlaštena udruga je udruga upisana u Registar pružatelja primarne pravne pomoći.
8. Pravna klinika je organizacijska jedinica visokog učilišta koje izvodi sveučilišni studij u znanstvenom području prava koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu pomoć.
9. Projekt je plan aktivnosti ovlaštene udruge ili visokog učilišta usmjeren na ostvarenje svrhe pravne pomoći.
10. Članovi kućanstva su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i zadovoljavaju potrebe zajedničkog života. Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
11. Imovina podnositelja zahtjeva su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
12. Ukupni prihod je ukupni iznos dohotka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom, na koje se ne plaća porez na dohodak, kao i ostali neoporezivi primici, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
13. Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni prihodi i imovina podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
14. Dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba je stambeni prostor kojim se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe sukladno propisu kojim je uređena djelatnost socijalne skrbi.
15. Proračunska osnovica je osnovica za obračun naknada i primanja na temelju posebnih propisa utvrđena propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
(1) Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike.
(2) Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.
(3) Sekundarnu pravnu pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona pružaju odvjetnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
(1) Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći.
(2) Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Pružatelji primarne pravne pomoći mogu odbiti pružiti pravnu pomoć izvan opsega određenog u odobrenom projektu.
(4) Pravni savjet i sastavljanje podneska ne može pružiti službenik ureda ako je u istoj stvari odlučivao o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći.
(5) Odvjetnik će odbiti pružiti pravnu pomoć odobrenu u skladu s odredbama ovoga Zakona:
a) ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu
b) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku
c) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku
d) ako mu je Hrvatska odvjetnička komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći, a riječ je o predmetu koji ne pripada njegovoj priznatoj specijalnosti.
(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka odvjetnik je dužan bez odgode obavijestiti nadležni ured.
(7) Korisnik pravne pomoći može o odbijanju pružanja pravne pomoći obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(8) Ako je pravnu pomoć odbio pružiti odvjetnik, Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru i zatražiti obavijest o poduzetim mjerama i radnjama.
(9) Neosnovano odbijanje pružanja pravne pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona nesavjesnim pružanjem pravne pomoći.
(10) Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su doznali od korisnika.
(11) Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan pretpostavki propisanih odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za pružanje pravne pomoći osigurana u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu.
(2) Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) će pravilnikom propisati sadržaj i oblik zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Kada se radi o hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i strancima, nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti je sjedište suda pred kojim podnositelj zahtjeva pokreće postupak.
(5) Na zahtjev i rješenje ne plaćaju se upravne pristojbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
(1) O zahtjevu ured odlučuje rješenjem.
(2) Ured je dužan odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(3) Ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev, ured je dužan odlučiti o zahtjevu i u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga članka, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev.
(4) Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja ureda izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Žalba protiv dijela rješenja kojim nije odobrena pravna pomoć u punom opsegu ne odgađa korištenje odobrenog opsega pravne pomoći.
(6) O žalbi odlučuje Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe.
(7) Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1) Ured je ovlašten od nadležnih tijela i pravnih osoba zahtijevati podatke iz Jedinstvenog registra računa, podatke iz središnjeg depozitorija i središnjeg registra, podatke koji su posebnim zakonom određeni kao bankovna tajna i druge podatke o imovini podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.
(2) Nadležna tijela i pravne osobe koje vode registre, upisnike o stvarima i pravima, odnosno raspolažu podacima iz stavka 1. ovoga članka dužni su uredu dostaviti podatke bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
(1) Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći.
(2) Odobrena pravna pomoć može biti ograničena samo iz razloga koji su propisani ovim Zakonom.
(3) Pravna pomoć odobrava se u punom opsegu:
a) ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
b) ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice.
(4) Svako povećanje iznosa iz stavka 3. točke b) ovoga članka za svakih sljedećih 10% ima za posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova utvrđenih za pravnu pomoć.
(5) Ako je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
(6) Odredba stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se za nagrade i naknade troškova vještaka i tumača.
(7) Na međusobne odnose između korisnika pravne pomoći i odvjetnika te na prava i obveze korisnika pravne pomoći kao stranke u postupku i odvjetnika kao punomoćnika u postupku primjenjuju se odredbe posebnih propisa kojima se uređuje odvjetnička služba te drugih propisa, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(8) Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je uredu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
(1) Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnik će dostaviti odvjetniku određenom u rješenju.
(3) Odvjetnika za pružanje pravne pomoći ured određuje prema redoslijedu navedenom u popisu Hrvatske odvjetničke komore sastavljenom za područje jedinica područne (regionalne) samouprave.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članaka ured će odrediti drugog odvjetnika uz njegovu prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim je korisnik oslobođen plaćanja troškova vještaka ili tumača, sud će vještaku ili tumaču dostaviti zajedno s pisanim pozivom.
(6) Rješenje o odobravanju pravne pomoći donosi se na propisanom obrascu.
(7) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca iz stavka 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Ako se tijekom postupka imovno stanje korisnika i članova kućanstva poveća u opsegu u kojem bi da su postojali u trenutku podnošenja zahtjeva utjecali na pravo podnositelja zahtjeva na ostvarenje i opseg pravne pomoći, nadležni ured ukinut će u cijelosti ili djelomično rješenje o odobravanju pravne pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je izvijestiti ured o povećanju imovnog stanja iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana kada je za njih saznao.
(3) Ako korisnik pravne pomoći ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, a ured utvrdi povećanje imovnog stanja, na odgovarajući način primijenit će se odredbe članka 25. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) Korisnik pravne pomoći dužan je troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova vratiti u državni proračun:
– ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom
– ako mu je u postupku u kojem je pružena pravna pomoć sudskom odlukom ili nagodbom povećano imovno stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje pravne pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je u roku od 15 dana od dana primitka naknade troškova postupka, odnosno povećanja imovnog stanja ispuniti svoju obvezu iz stavka 1. ovoga članka. Ako korisnik pravne pomoći ne ispuni svoju obvezu u propisanom roku, ured će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će mu naložiti ispunjenje obveze plaćanja u roku od 15 dana.
(3) Ako odvjetnik primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke prije isplate troškova pravne pomoći, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležni ured. U tom slučaju Ministarstvo neće isplatiti troškove pravne pomoći.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i na odvjetnika koji nakon isplate troškova pravne pomoći prema obračunu primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
(1) Ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene pretpostavke propisane ovim Zakonom ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate na taj iznos.
(2) Način i vrijeme povrata iznosa troškova pravne pomoći odredit će ured rješenjem.
(3) Ured može na prijedlog korisnika pravne pomoći sklopiti nagodbu o načinu povrata iznosa troškova pravne pomoći ako postoje razlozi utemeljeni na imovnom stanju korisnika pravne pomoći. Sklopljena nagodba predstavlja ovršnu ispravu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Uredno podnesen zahtjev Ministarstvo će proslijediti uredu radi donošenja odluke o zahtjevu. Rješenje o zahtjevu za odobravanje pravne pomoći dostavlja se podnositelju zahtjeva putem Ministarstva.
(2) Protiv rješenja ureda može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
(3) Ministarstvo je dužno odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana njezinog primitka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
(1) Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta.
(2) Ured će zahtjev proslijediti Ministarstvu u roku od osam dana od primitka zahtjeva.
(3) Ministarstvo će zahtjev i priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnoga tijela za primanje, te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja.
(4) Ako se pravna pomoć zahtjeva za spor koji nije prekogranični spor ili ako podnositelj zahtjeva nema pravo na pravnu pomoć u prekograničnom sporu, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Sredstva iz proračuna za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćuju se odvjetnicima, na temelju obračuna troškova u skladu s rješenjem o odobravanju pravne pomoći.
(2) Sredstva iz proračuna isplaćuju se svjedocima, vještacima i tumačima nakon pravomoćnosti odluke o odmjeravanju troškova.
(3) Uredi svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu obračun troškova s pripadajućom dokumentacijom.
(4) Ministarstvo daje suglasnost na obračun troškova. Nalog za plaćanje na temelju obračuna troškova i pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova daje Ministarstvo u okviru osiguranih sredstava u tekućem mjesecu. U slučaju nedostatka osiguranih sredstava u tekućem mjesecu, nalog za plaćanje dat će se u sljedećem mjesecu prema redoslijedu podnesenih obračuna troškova, odnosno dostavljenih pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
(1) Nakon pružene pravne pomoći iz članka 12. stavka 1. točaka a), b) i e) ovoga Zakona odvjetnik je dužan dostaviti uredu račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(2) Nakon pravomoćnog okončanja postupka u kojem je pružena pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. točaka c) i d) ovoga Zakona odvjetnik je dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku, račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(3) Nakon pravomoćnosti odluke o odmjeravanju troškova svjedoka, vještaka i tumača, svjedok je dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku, a vještak i tumač i račun i obračun troškova za obavljene radnje.
(4) Ako odvjetnik ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana pružene pravne pomoći, smatrat će se da pravna pomoć nije pružena.
(5) Rok za dostavu zahtjeva za isplatu iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način i na svjedoke, vještake i tumače.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
(1) Nadzor nad savjesnim i stručnim pružanjem pravne pomoći obavlja po službenoj dužnosti sud ili drugo tijelo pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomoć.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadzor nad radom pružatelja primarne pravne pomoći obavlja neposredno i Ministarstvo koje će najmanje jednom u dvije godine obaviti nadzor nad pružanjem pravne pomoći od strane pružatelja primarne pravne pomoći.
(3) Kad tijelo pred kojim se vodi postupak utvrdi da je pravna pomoć pružena nesavjesno ili nestručno, sastavit će o tome bilješku u spisu i upozorit će na tu okolnost pružatelja pravne pomoći, korisnika pravne pomoći, ured i Ministarstvo.
(4) Ministarstvo će o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći obavijestiti:
– Hrvatsku odvjetničku komoru, ako je pravnu pomoć pružao odvjetnik
– ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako je pravnu pomoć pružao ured
– visoko učilište, ako je pravnu pomoć pružala pravna klinika.
(5) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dužna su u roku od 30 dana obavijestiti Ministarstvo o provedenim radnjama.
(6) Ako je pravnu pomoć pružala ovlaštena udruga, Ministarstvo će preispitati ovlast za pružanje pravne pomoći i o tome unijeti zabilješku u Registar. U slučaju višekratnog ponavljanja slučajeva nesavjesnog ili nestručnog pružanja pravne pomoći od strane ovlaštenih udruga, donijet će rješenje o zabrani pružanja pravne pomoći.
(7) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
(1) Korisnik pravne pomoći koji je upozoren o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći odvjetnika ima pravo zahtijevati od ureda određivanje drugog odvjetnika. Odvjetnik ima pravo obračunati troškove do određivanja drugog odvjetnika, osim za pravnu radnju koja je neposredno prethodila zahtjevu korisnika za određivanje drugog odvjetnika.
(2) Ako korisnik pravne pomoći odustane od korištenja pravne pomoći, dužan je o tome obavijestiti ured.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
(1) Ovlaštene udruge, visoka učilišta i uredi kao pružatelji primarne pravne pomoći dužni su, najkasnije do 31. siječnja, podnijeti Ministarstvu godišnje izvješće o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći. Podnesena izvješća ispituje i prihvaća Ministarstvo.
(2) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa