I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 85/10-pročišćeni tekst i 5/14-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o izvršavanju kazne zatvora uređuje se izvršavanje kazne zatvora u Republici Hrvatskoj. Zakon je donesen 1999. godine, na snagu je stupio 01. srpnja 2001. godine od kada je višestruko mijenjan i dopunjivan radi usklađivanja s odredbama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakona o parničnom postupku, Ovršnog zakona, Zakona o državnim službenicima i drugima, te usklađivanja s međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska prihvatila i s Europskim zatvorskim pravilima.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se usklađivanje Zakona o izvršavanju kazne zatvora sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj: 66/19) koji je na snazi od 18. srpnja 2019. godine, kako bi se uspostavila jedinstvenost pravnog sustava Republike Hrvatske, budući je Zakon o sustavu državne uprave donesen s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a imajući u vidu:

- fragmentiranu i neracionalnu strukturu državne uprave (za obavljanje poslova državne uprave na području županija ustrojeni su uredi državne uprave kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela državne uprave koja obavljaju poslove iz različitih upravnih područja za koja su nadležna različita ministarstva (ustrojeno je 20 ureda državne uprave sa 91 ispostavom i 302 matična ureda). Istovremeno je za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave u županijama, gradovima i općinama ustrojeno ukupno 1299 područnih jedinica središnjih tijela državne uprave i njihovih ispostava;

- nepostojanje utvrđenih kriterija za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima niti postojanje utvrđenih funkcija i poslova koji im se mogu povjeriti, što pridonosi neuređenosti i nepreglednosti sustava. Važeći Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) samo načelno utvrđuje mogućnost povjeravanja poslova državne uprave pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim to pitanje ne uređuje detaljnije.

Ovaj Prijedlog zakona potreban je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je stupio na snagu novi Zakon o sustavu državne uprave s kojim se ovaj Prijedlog zakona usklađuje na način da se ovlasti i dužnosti „pomoćnika ministra“ nadležnog za zatvorski sustav zamjenjuju s ovlastima i dužnostima „ravnatelja“ nadležnog za zatvorski sustav, a sve radi uspostave koherentnog normativnog okvira, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.

Predloženim izmjenama iz Prijedloga zakona, kojima se usklađuju odredbe sa Zakonom o sustavu državne uprave uspostavit će se racionalna struktura državne uprave, s jasno određenim funkcijama i poslovima, uklonit će se postojeće nelogičnosti i fragmentiranost sustava čime će se osigurati učinkovitije obavljanje poslova državne uprave. Također će se unaprijediti horizontalna i vertikalna suradnja tijela državne uprave, što će pridonijeti bržem i kvalitetnijem obavljanju poslova koji zahtijevaju međusobnu suradnju tijela državne uprave.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA  

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/13., 113/16., 69/17 i 29/18.) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, a sve kako bi se pravodobno provele mjere Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“ a s tim u vezi usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave.

KONAČAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

Članak 1.

U Zakonu o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“, broj: 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03-pročišćeni tekst, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13, 150/13) u članku 20. stavku 6. riječi „pomoćnik ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelj“.

Članak 2.

U članku 21. stavku 3. riječi „pomoćnik ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelj“.

Članak 3.

U članku 26. stavcima 2. i 5. riječi „pomoćnik ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelj“.

U članku 26. stavku 6. riječi „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelja“.

Članak 4.

U članku 27. stavku 3. riječi „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelja“.

Članak 5.

U članku 31. stavcima 5. i 9. riječi „pomoćnik ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelj“.

Članak 6.

U članku 36. stavku 1. riječi „pomoćnik ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelj“.

Članak 7.

U članku 133. stavku 2. riječi „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelja“.

Članak 8.

U članku 154. stavku 2. riječi „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelja“.

Članak 9.

U članku 156. stavku 1. riječi „pomoćnika ministra“ zamjenjuju se riječju „ravnatelja“.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 10.

Ovaj Zakon će se objaviti u Narodnim novinama, a stupa na snagu 01. siječnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9.

Izmjene u člancima 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. Zakona o izvršavanju kazne zatvora predlažu se radi usklađivanja odredbi kojima se propisuju ovlasti i dužnosti „pomoćnika ministra“ nadležnog za zatvorski sustav s ovlastima i dužnostima „ravnatelja“ nadležnog za zatvorski sustav sukladno novom Zakonu o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj: 66/19).

Uz članak 10.

Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

KAZNIONICE

Članak 20. (NN 150/13)

(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene:

1)osuđenim punoljetnim muškarcima,

2)osuđenim punoljetnim ženama,

3)osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima,

4)osuđenim mlađim punoljetnim ženama.

(2) Zatvorenici povratnici kaznu zatvora u pravilu izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice.

(3) Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupak liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora izdržavaju u posebnoj socijalno-terapijskoj kaznionici ili na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice.

(4) Oboljeli zatvorenici liječe se u pravilu u zatvorskoj bolnici, u kojoj se izvršava sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja kad je izrečena uz kaznu zatvora.

(5) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Kaznionica može imati odjele u svojem sjedištu ili izvan sjedišta kaznionice, koji nemaju status ustrojbenih jedinica, a u njima se izvršava kazna zatvora. Odjele osniva i ukida pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav.

ZATVOR

Članak 21. (NN 150/13)

(1) Zatvor se osniva radi izvršavanja kazne zatvora izrečene u prekršajnom postupku i kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku i drugom sudskom postupku, u skladu s odredbama članka 49. stavka 1. i članka 152. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Zatvor osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova.

(3) Zatvor može imati odjele u sjedištu ili izvan sjedišta zatvora, koji nemaju status ustrojbenih jedinica. U odjelu zatvora može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele osniva i ukida pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav.

(4) Sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti izrečena uz kaznu zatvora može se izvršavati u zatvorima u slučajevima iz stavka 1. i 3. ovoga članka.

(5) Zatvor u Zagrebu, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka u Odjelu za psihosocijalnu dijagnostiku obavlja poslove medicinske, socijalne, psihološke, pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika. Za potrebe kriminološke obrade zatražit će se podaci i od centra za socijalnu skrb i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Prijam u službu, odnosno na rad, premještaj i prestanak službe, odnosno rada

Članak 26. (NN 150/13)

(1) Prijedlog plana prijama u državnu službu u kaznionicama, zatvorima, Centru za dijagnostiku u Zagrebu i Centru za izobrazbu utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa prima u državnu službu, imenuje na položaj i raspoređuje na radno mjesto, razrješava i premješta u slučaju razrješenja s položaja upravitelja i pomoćnika upravitelja i odlučuje o prestanku njihove državne službe. O ostalim pravima i obvezama iz državne službe upravitelja i pomoćnika upravitelja odlučuje pomoćnik ministra nadležan za poslove zatvorskog sustava.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa prima u državnu službu i raspoređuje ostale rukovodeće državne službenike u kaznionicama, zatvorima, Centru za dijagnostiku u Zagrebu i Centru za izobrazbu te odlučuje o prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora ili Centra za dijagnostiku u Zagrebu odnosno Centra za izobrazbu.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može po potrebi službe ili na molbu državnog službenika odrediti trajni premještaj državnog službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu ili zatvor.

(5) Pomoćnik ministra nadležan za poslove zatvorskog sustava, po prethodnom mišljenju upravitelja kaznionice, zatvora ili centra, prima u službu, postavlja u zvanja i razrješuje statusa ovlaštene službene osobe odjela osiguranja te odlučuje o prestanku državne službe. Državne službenike odjela osiguranja na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora ili centra te donosi odluku o njihovim pravima ili obvezama iz državne službe.

(6) Upravitelj prima u državnu službu, odnosno na rad ostale zaposlenike i raspoređuje ih na radna mjesta uz prethodnu suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za poslove zatvorskog sustava, donosi odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada te donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može razriješiti s položaja i rasporediti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova upravitelja i pomoćnika upravitelja te može premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ostale rukovodeće službenike kaznionica, zatvora ili centra, osobito u slučajevima kada je:

– kažnjen u postupku zbog teže povrede službene dužnosti te mu je izrečena novčana kazna ili

– ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« do trenutka nastupanja izvršnosti ili

– odbio izvršenje naloga nadređenog ili

– izvršio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u upravnom ili inspekcijskom nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica.

POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 27.

(1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici u skladu s poslovima i zadaćama svojega službeničkog mjesta.

(2) Državni službenici kaznionice, odnosno zatvora, mogu obavljati i druge poslove iz članka 23. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.

(3) Iz opravdanih razloga stručne poslove iz članka 23. stav ka 3. ovoga Zakona mogu obavljati i druge stručne osobe koje nisu zaposlenici Uprave za zatvorski sustav, na temelju odluke upravitelja donesene uz prethodnu suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav.

OBVEZE ZAPOSLENIKA

Članak 31. (NN 150/13)

(1) Državni službenici kaznionica, zatvora, Centra za dijagnostiku u Zagrebu i Centra za izobrazbu međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne.

(2) Zaposlenici su dužni sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.

(3) Zaposlenici trebaju svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.

(4) Prigodom svakog ulaska u kaznionicu i zatvor zaposlenike se može pretražiti.

(5) Pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da zaposlenici u nekoj kaznionici i zatvoru nose jednoobraznu odjeću.

(6) Državni službenici surađuju s osobama iz članka 5. stav ka 3. ovoga Zakona radi ostvarenja svrhe izvršavanja kazne zatvora.

(7) Radi potreba službe može se ovlaštenu službenu osobu iz članka 28. ovoga Zakona obvezati na rad dulji od punoga radnog vremena.

(8) Radi potreba službe može se ovlaštenoj službenoj osobi iz članka 28. ovoga Zakona privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.

(9) Radi potreba službe pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav može ovlaštenu službenu osobu iz članka 28. ovoga Zakona privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu ili zatvor do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do šest mjeseci u tijeku kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu ili zatvor ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja.

(10) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i upravi kaznionice, odnosno zatvora saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.

(11) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa i ministra nadležnog za unutarnje poslove. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po rješenju o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje služba s danom konačnosti rješenja o upućivanju.

STEGOVNA ODGOVORNOST

Članak 36.

(1) Zaposlenik zbog povrede službene, odnosno radne dužnosti, odgovara u skladu s općim propisom. Prijedlog za pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti pomoćnik ministra nadležan za zatvorski sustav.

(2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima.

(3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno, odnosno neposredno nad ređeni državni službenik.

Glava XIX. RED I SIGURNOST

PONAŠANJE ZATVORENIKA

Članak 133.

(1) Tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvorenik se mora ponašati u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te izvršavati naredbe osoba ovlaštenih za sudjelovanje u postupku izvršavanja kazne zatvora osim kad bi izvršavanje naredbe bilo kažnjiva radnja ili bi tom radnjom zatvorenik prekršio odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Organizacija života i rada u kaznionici, odnosno zatvoru uređuje se kućnim redom i dnevnim rasporedom koji donosi upravitelj uz suglasnost pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav.

RJEŠENJE O PREMJEŠTAJU

Članak 154 .

(1) O premještaju zatvorenika odlučuje se rješenjem.

(2) Protiv rješenja o premještaju zatvorenik ima pravo prigovora pomoćniku ministra nadležnom za zatvorski sustav u roku od tri dana od primitka rješenja. Prigovor ne zadržava izvršenje rješenja.

POSTUPAK ODOBRAVANJA PREKIDA

Članak 156.

(1) Prekid se može odobriti na molbu zatvorenika ili člana njegove obitelji, s kojom se on suglasi, ili na prijedlog upravitelja, odnosno na prijedlog pomoćnika ministra nadležnog za zatvorski sustav.

(2) Prekid može trajati od trideset dana do devedeset dana u dvanaest mjeseci, a radi liječenja najdulje dvanaest mjeseci.

(3) Prije donošenja rješenja o prekidu, sudac izvršenja pribavit će od kaznionice, odnosno zatvora izvješće o tijeku izvršavanja kazne, te izvješće ureda za probaciju u skladu sa zakonom koji propisuje probacijske poslove. Protiv rješenja suca izvršenja zatvorenik i državno odvjetništvo prema mjestu izdržavanja kazne zatvorenika, imaju pravo žalbe u roku od 3 dana od dana primitka rješenja. Žalba zadržava izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje sudsko vijeće u roku od 3 dana od dana primitka žalbe.

(4) Rješenje o prekidu dostavlja se zatvoreniku, kaznionici, odnosno zatvoru, centru za socijalnu skrb, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji i uredu za probaciju prema mjestu zatvorenikova prebivališta, odnosno boravišta, sudu upućivanja, Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i zdravstvenoj ustanovi ako je prekid odobren radi bolničkog liječenja, te državnom odvjetništvu prema mjestu izvršavanja kazne zatvora.

(5) Za vrijeme trajanja prekida osuđenik se mora javljati svakih sedam dana policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili uredu za probaciju prema mjestu prebivališta, osim u slučaju bolničkog liječenja. Policijska uprava, odnosno policijska postaja te ured za probaciju obvezna su obavijestiti suca izvršenja u slučaju nejavljanja osuđenika.

(6) Osuđenik je obvezan javiti se u kaznionicu, odnosno zatvor, najkasnije na dan isteka odobrenog prekida. U slučaju ne- javljanja upravitelj će zatražiti raspisivanje tjeralice.

(7) Sudac izvršenja rješenjem će opozvati prekid ako su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobren ili ako osuđenik čini kažnjive radnje.

(8) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava, odnosno postaja te ured za probaciju obavijestit će suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o prekidu.

(9) Troškove prekida snosi osuđenik.