VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

područje

Veće geografsko područje obilježeno zajedničkim prirodnim osobitostima.

VRSTA OBJEKTA                  

DEFINICIJA OBJEKTA

šuma

Zajednica biljnih organizama kojoj drveće daje osnovno obilježje.

bjelogorična šuma

Šuma u kojoj prevladava drveće kojemu lišće otpada u hladnijemu dijelu godine.

mješovita šuma

Šuma koja se sastoji od više vrsta drveća, a najčešće se nalazi na hladnijim, planinskim područjima između listopadnih i crnogoričnih šuma.

gaj

Zasađena i uzgojena šuma.

crnogorična šuma

Šuma u kojoj prevladava zimzeleno, igličasto drveće i raslinje.

lug

Šuma na močvarnom zemljištu.

šikara, makija, grmlje

1) Grmolik oblik degradirane šume;

2) Gusta, teško prohodna šikara miješanog raslinja.

polje

Ravno obrađeno ili obradivo zemljište, primjerice njive, oranice, travnjaci, pašnjaci i dr.

oranica, njiva, mekota

Zemljište koje se ore i redovito obrađuje, zasađeno različitim kulturama.

livada

Travnata površina koja se redovito kosi.

voćnjak

Zemljište zasađeno voćkama.

vinograd

Zemljište zasađeno vinovom lozom.

maslinik

Zemljište zasađeno stablima maslina.

rasadnik

Zemljište na kojemu se proizvodi rasadni materijal: voćne i lozne sadnice te sadnice različitog ukrasnog i šumskog drveća.

plastenik, staklenik

Zaštićeni, umjetno grijani prostor u kojem se uzgaja povrće, cvijeće.

vrt

Zemljište, obično u blizini kuće, ograđeno u kojem rastu trava, ukrasne i jestive biljke.

pašnjak, atar, gmajna, utrina

Mjesto gdje pasu domaće životinje. Najčešće prirodna travnata površina.

pustara

Prostrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja.

trstik

Zemljište pod gustom vegetacijom trstike, najčešće na močvarnim terenima i duž niskih i plavljenih obala rijeke.

močvara, rit

Tlo natopljeno stajaćom vodom koje je obraslo posebnom vegetacijom (šašem, trskom, mahovinom i sl.).

VRSTA OBJEKTA                    

DEFINICIJA OBJEKTA

planinski lanac

Niz planina oblikovanih u lanac.

planina

Prostrana i razgranata prirodna uzvisina viša od 1000 metara nadmorske visine.

dio planine

Dio planine ili planinskoga lanca.

gora

Prirodna uzvisina od 500 do 1000 m nadmorske visine (obrasla šumskim raslinjem).

dio gore

Dio gore koji je sastavni do veće cjeline, ali je izdvojen imenom.

brdo

Prirodna uzvisina od 200 do 500 m nadmorske visine koja može imati i više vrhova.

brijeg

Prirodna uzvisina od 200 do 500 m nadmorske visine. Najčešće samo s jednim vrhom. Obično manje tlocrtne površine od brda.

brežuljak, gorica

Prirodna uzvisina do 200 metara nadmorske visine, kružna tlocrta i blagih padina. Obično u ravnici.

dolina, draga

Prirodna izdužena udubina s vodenim tokom na dnu. Najčešće je otvorena u smjeru otjecanja tekućice.

udolina

Izdužena udubina bez vodenoga toka.

kosa, kosina, laz

Blaga padina uzvisine koja postupno prelazi u ravnicu.

prijevoj, privija, vrata, sedlo

Uleknuće, najniži dio između dva planinska grebena ili vrha. Obično se koristi za prijelaz s jedne na drugu stranu planine.

zaravan, tavan, visoravan

Prostrana, zaravnjena ili blago ukošena valovita površina na uzvisinama.

pećina

Kraća vodoravna šupljina u stjenovitom području.

spilja

Prirodna velika šupljina u stijenama. Od otvora se pruža u nagibu manjem od 45°. Može imati jedan kanal, a češće se sastoji od mreža kanala, hodnika i dvorana. Može se sastojati i od sustava većeg broja galerija poredanih jedna iznad druge.

vrh

Mikro reljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže i dalje okolice.

ponikva, vrtača, do, dolac, duliba, dumača, padež, vrtop

Osamljena, obično ljevkasta udubina na krškome području. Dubine do 20 m i promjera do nekoliko stotina metara.

jama

Podzemna šupljina s površinskim otvorom i nagibom od 45°do 90°; može biti povezana s drugim podzemnim šupljinama, tvoreći složeni podzemni sustav.

snježnica

Spilja ili jednolika udubina strmih strana koja ima teško pristupačno dno, a nalazi se u višim i hladnijim predjelima gdje je temperatura cijele godine niža od 0° C.

ledenica

Jama koja u svojim najdubljim dijelovima ima tijekom čitave godine niske temperature, a zbog čega se voda prokapnica zamrzava na njenom dnu.

greda

Izdužena i ocjedita uzvisina u naplavnim ravnicama nastala fluvijalnom erozijom u starim terasama.

kotlina

Veća ili manja ovalna ili nepravilna udubina u Zemljinoj kori ravnoga dna i najčešće sa svih strana okružena strmim stranama gora ili planina.

kamenjar

Ogoljen teren s vrlo plitkim i siromašnim tlom tipičan za vapnenačku podlogu.

rudina

Malo geografsko područje koje tvori cjelinu.

VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

stalna rijeka

Stalna tekućica koja teče pod utjecajem sile teže. Stalne rijeke uvijek imaju vode.

periodična rijeka

Rijeka koja ima vode samo u određeno doba godine kada ima više padalina nego što je isparavanje. Takvi tokovi su poznati u našim krajevima pod imenom sušice i suvaje.

stalni potok

Kratak i vodom siromašan vodeni tok hranjen padalinama. Od rijeke se razlikuje kraćom duljinom toka, manjom širinom i količinom vode.

periodični potok

Potok koji periodično presušuje. Obično teče dnom suhe doline, a vode ima samo poslije kiša ili proloma oblaka.

stalni kanal

Umjetni vodeni tok sa stalnom vodom izgrađen za plovidbu, natapanje ili odvodnjavanje.

periodični kanal

Umjetni vodeni tok s periodičnom vodom najčešće za natapanje i odvodnjavanje.

vrelo, izvor

Mjesto gdje voda prirodnim putem izbija, izvire na površinu.

izvor ponornice

Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju izvire na površinu i teče vododrživom površinom.

ušće ponornice

Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju ponire kroz ponor ili pukotine u kršu.

ušće

Mjesto gdje se tekućica ulijeva u more, jezero, močvaru ili drugu tekućicu.

izvor mineralne i   termalne vode

Izvor vode sa znatnijim količinama mineralnih sastojaka i plinova, što im daje poseban miris i okus i temperaturama višim od 20°C (uglavnom više od srednje srpanjske temperature kraja u kojem izvire).

rukavac

Izdvojeno riječno korito nastalo diobom glavnog korita rijeke.

estavela

Mjesto gdje uvire rijeka ponornica. Za vrijeme visokih voda  ponor ne može progutati svu nadolazeću vodu i on počne izbacivati vodu iz ponora. Česta pojava u krškom prostoru.

ponor

Vertikalna ili horizontalna pukotina s ravnim ili koso položenim kanalima u kojem stalno ili povremeno ponire ili nestaje površinski vodeni tok.

klanac, klisura, kanjon

Klanac je duguljast, uzak i dubok usjek strmih strana među uzvisinama; nastaje erozijom stijena djelovanjem tekućica, a može biti rasjedno predisponiran. Klisura je uska i duboka dolina strmih stjenovitih strana; nastaje prevladavanjem dubinske erozije nad bočnom. Kanjon je duboka i uska riječna dolina strmih, gotovo okomitih strana (Zrmanja, Krka, Cetina).

slap, vodopad, buk, kaskada, brzac

Voda koja se iz rijeke ili jezera naglo ruši, pada s visine.

riječni otok, ada

Vodom uvijek okružen dio kopna u koritu rijeke. Čest je u sporo tekućim ravničarskim rijekama.

jezero

Prirodna ili umjetna udubina na kopnu ispunjena vodom.

skupina jezera

Više jezera na istom geografskom području (npr. Plitvička jezera).

ribnjak

Umjetno jezero ili prostor s vodom uređen za uzgoj ribe.

bara

Područje plitke stajaće vode s močvarnom vegetacijom.

mrtvaja, mrtvica

Riječni oblik koji nastaje bočnom erozijom (npr. prilikom spajanja dva zavoja rijeke).

more

Velika cjelina Zemljine površine ispunjena slanom vodom; dio je svjetskog mora.

morski predio

Dio mora bez samostalnog određenja i čvrstih granica.

zaljev

Dio mora koji je s tri strane okružen kopnom i u plovnoj vezi s morem.

uvala

Dio mora uvučen u kopno.

uvalica

Manja uvala

zaton

Manji zaljev koji prodire dublje u kopno. Obično širi u sredini, a uži otvor ga spaja s otvorenim morem.

draga, dražica, suhodoline

Manji zaljev nastao potapanjem donjih dijelova suhih kopnenih dolina i udolina.

morski kanal

Dug, sužen morski prolaz koji se pruža između obale i otoka ili između samih otoka.

morski prolaz

1) Prolaz koji spaja dva dijela istog mora;

2) Ulaz u zaljev ili luku između dva rta ili otoka (npr. Splitska vrata);

3) Prolaz koji spaja dva morska kanala.

ždrilo, ždrelac, ždrijelac

Uzak i kratak morski prolaz između dviju obala (npr. Novsko ždrilo).

jaruga, jarak

Uska strma udubina kojom se slijeva voda.

lokva, močilo

Sabiralište voda; udubina ispunjena vodom, bez izvora napajanja i otjecanja.

morska pličina,         plitvac, plićak

1) Podmorje nad kojim razina mora nije visoka, ali je dubina mora dovoljna da se i za oseke plovidba odvija bez opasnosti;

2) Podmorje mnogo pliće od okolnog podmorja.

VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

otok

Dio kopna sa svih strana okružen morem i ima opseg obalne crte veći od 10 km.

otočić, školj, škoj, školjić, škojić

Dio kopna sa svih strana okružen morem s opsegom obalne crte od 1,5 km do 10 km.

otočna skupina

Skupina otoka ili otoci na manjoj udaljenosti. Obično su istog postanka i obuhvaćeni jednim imenom.

poluotok

Istaknut dio kopna koji je s tri strane okružen vodom i s užom stranom vezan uz kopno.

rt

Uska poluotočna izbočina kopna u more.

greben, sika, sičica

Usamljena i često izdužena stijena ispod ili u razini mora. Sastavljena od čvrstog materijala i opasna za plovidbu.

hrid

Stijena u obliku otočića, uvijek iznad razine mora.

plaža

Morska obala, žalo, morsko kupalište.

obala

1) Granični pojas kopna i vode;

2) Pojas kopna, povremeno plavljen, koji leži između najviše crte do koje dopiru valovi i najnižeg stanja oseke, odnosno prostor na kojem stalno djeluju valovi, morske mijene i morske struje.

VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

hidroelektrana

Elektrana koja iskorištava energiju vode za proizvodnju električne energije.

termoelektrana

Elektrana koja proizvodi električnu energiju strojevima koje pokreću vodena para, parne ili plinske turbine ili motori s unutrašnjim izgaranjem.

vjetroelektrana

Elektrana koja iskorištava energiju vjetra za proizvodnju električne energije; niz blisko smještenih vjetroagregata.

usamljena zgrada

Zgrada izdvojena izvan naselja.

plinska elektrana

Elektrana koja iskorištava energiju plina za proizvodnju električne energije.

plinara

Poduzeće koje se bavi eksploatacijom i distribucijom plina te izgradnjom i održavanjem mrežne instalacije.

toplana

Postrojenje koje proizvodi toplinu za zagrijavanje većeg broja zgrada.

trafostanica

Uređeno mjesto gdje je smješten transformator.

tvornica

Poduzeće s pretežno ili potpuno mehaniziranom proizvodnjom.

rafinerija

1) Industrijsko postrojenje u kome se sirovine ili tehnički proizvodi prerađuju u čiste proizvode;

2) Mjesto gdje se čiste rude.

mlin

Postrojenje za usitnjavanje materijala, npr. žitarica.

ciglana

Tvornica cigle; mjesto gdje se izrađuje cigla.

cementara

Tvornica cementa; mjesto gdje se izrađuje cement.

željezara

Talionica i ljevaonica željeza.

brodogradilište

Područje na kojem se grade i popravljaju brodovi i druga plovila.

brana

Umjetna prepreka sagrađena na riječnom koritu ili riječnoj dolini radi stvaranja akumulacijskog jezera za iskorištavanje vodene snage ili radi zaštite od poplava

silos

Skladište većeg kapaciteta opremljeno uređajima za manipulaciju (npr. za žitarice).

rudnik

Složeni površinski ili podzemni objekt gdje se iskopavaju čvrste mineralne sirovine.

kamenolom

Mjesto gdje se vadi kamen za daljnju obradu.

šljunčara, bajer

Mjesto gdje se vadi šljunak.

iskop

Mjesto gdje se iskopava po planu (glina, ilovača, pijesak).

deponija

Odlagalište, smetlište, mjesto gdje se odlaže, skuplja i probire smeće i otpad.

drvni kombinat

Industrijsko poduzeće drvne proizvodne grane u kojem se proizvode sirovine i prerađuju.

pilana

Postrojenje ili tvornica gdje se trupci strojno pile.

solana

Sustav plitkih površina i brana pribiranje morske soli.

poljoprivredna ekonomija, gospodarstvo

Poljoprivredno imanje sa svim pripadajućim inventarom i oblicima djelatnosti.

seosko poljoprivredno gospodarstvo, salaš, majur, stancija, pusta

Samostalno poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, poljskim alatom i stajama udaljeno od svakog naselja.

farma

Velik okupljen posjed, poljoprivredno gospodarstvo specijalizirano za tržišnu proizvodnju na kome prevladava monokultura.

pastirska kuća, katun, stan, torovi, zagradi, busača, pojata, pusta, struga

Povremeno pastirsko naselje, skupina pastirskih kuća, koje se koriste za vrijeme ljetne ispaše stoke u planinskim krajevima.

vodenica, mlinica

Zgrada uz ili na vodi u kojoj se nalazi stroj za usitnjavanje žitnik kultura.

crpna stanica

Mehanička naprava za crpljenje tekućine.

bolnica

Ustanova i zgrada za smještaj, boravak i liječenje bolesnika.

dom zdravlja, ambulanta

Ustanova za pregled i liječenje bolesnika koji ne borave u bolnici, već dolaze liječniku radi pregleda, terapije ili kontrole (ambulantno liječenje).

sanatorij

Ustanova namijenjena liječenju određenih bolesti te oporavku i odmoru bolesnika, pri čemu su važni povoljni prirodni čimbenici.

termalno lječilište (toplice)

Izvor tople vode; kupalište ili lječilište na takvu izvoru.

biblioteka, knjižnica

Ustanova u kojoj se čuvaju i posuđuju knjige.

muzej

Ustanova u kojoj se sabiru, čuvaju, proučavaju i izlažu zbirke umjetnina, povijesnih, tehničkih i dr. predmeta.

televizija

Ustanova i poduzeće koje se bavi prenošenjem informacija putem televizije.

škola

Obrazovna i odgojna ustanova gdje se kolektivno stječu osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti te vještine određenih struka.

studenski dom

Ustanova za smještaj osoba.

planinarski dom, planinarska kuća, sklonište

Planinarski dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Planinarski domovi su otvoreni  stalno. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima.                                                                                                             Planinarska kuća otvorena je samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima.                                                                                   Planinarsko sklonište je nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća u kojoj se može prenoćiti bez prethodne najave.

stadion

Sportsko borilište s tribinama.

sportski centar

Mjesto koje se odnosi na sport.

golf igralište

Mjesto koje se odnosi na golf.

motor trkalište

Mjesto gdje se održavaju trke.

hipodrom

Kružna staza za natjecanje konja.

bazen

Izgrađen prostor napunjen vodom.

zoološki vrt

Mjesto gdje se čuvaju i uzgajaju životinje.

carinarnica

Prostorija u kojoj se roba carini i naplaćuje carina.

zatvor, kaznionica i odgojni zavod

Zgrada u kojoj se primjenjuje kazna lišenja slobode.

vatrogasni dom, vatrogasna zajednica

Ustanova namijenjena za rad vatrogasne organizacije.

šumarska kuća, šumarija, lugarnica

Ustanova namijenjena za rad šumarije.

lovačka kuća, lovački dom

Lovački dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom okruženju uz lovišta, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Lovačka kuća nema mogućnost smještaja.

koliba

Jednostavna drvena nastamba.

arheološko nalazište, ruševina, iskopina

Ostaci srušene građevine; razvalina.

utvrda, utvrđeni grad

Trajan građevinski objekt sagrađen u svrhu obrane; fortifikacija, utvrđenje.

dvorac

Ladanjsko prebivalište bogatije arhitektonske koncepcije u kojem su imućni posjednici povremeno boravili zbog odmora, nadzora imanja i prikupljanja prihoda.

spomen obilježje, područje, spomenik

Materijalna baština iz prošlih vremena; svaka činjenica, djelo ili stvar koja obilježava ili podsjeća na prošli događaj.

crkva

Posvećena zgrada s jednim ili više zvona, gdje kršćani slave, mole i obavljaju vjerske obrede.

kapela

Crkvica i manje izdvojen prostor s jednim oltarom.

džamija

Muslimanska bogomolja s jednim ili više minareta, usmjerena prema Meki.

sinagoga

Židovski hram, bogomolja i mjesto za sastajanje i učenje.

samostan, manastir

Zgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnici ili redovnice; crkva sa zgradama.

groblje, krematorij

Uređen prostor gdje se nalaze grobovi.

benzinska crpka

Trgovina naftnim derivatima.

gostionica, restoran

Ugostiteljski objekt u kojoj se za stolovima služi hrana i piće.

hotel

Ugostiteljski objekt za prihvat prolaznih gostiju, putnika i turista.

motel

Svratište uz veće prometnice, uz smještaj pruža i servisne usluge za motorizirane turiste.

sajmište

Mjesto gdje se održava sajam.

trgovački centar

Planski uređen zatvoreni prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara, uključujući i supermarket, trgovine različitih robnih marki, ugostiteljske objekte, prodajne salone, ponekad i zabavne sadržaje.

tržnica

Planski uređen prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara na otvorenom.

rezidencija

Mjesto stalnog ili privremenog boravka, prebivalište, boravište vladara ili osoba na visokom položaju.

streljana

Otvoren prostor ili dvorana opremljena uređajima za gađanje iz vatrenog i zračnog oružja.

dok

1) Ograđeni dio luke sa zidanim pristanom i gatovima za utovar i istovar robe.

2) Objekt za smještaj brodova radi popravka, čišćenja i bojanja. Može biti suh ili plutajući.

gat, molo

Pristanište, samostalna građevina u luci. Dio luke uz koji pristaju brodovi.

svjetionik

Čuvano pomorsko svjetlo; obično visoki toranj koji na vrhu ima svjetlo prema kojemu se noću ravnaju brodovi.

ergela

Ergela je građevina koja služi za držanje i uzgoj konja.

pastuharnica

Mjesto prebivanja pastuha.

vinarija

Pogon za proizvodnju i čuvanje vina.

vodovod

Sustav postrojenja mreže cjevovoda za opskrbljivanje pitkom vodom.

odašiljač, prijemnik, antena

Uređaj koji emitira elektromagnetske valove.

vjerski znak, raspelo, poklonac

Raspelo-križ s likom raspetog Krista na sebi.

betonara

Pogon za proizvodnju betona.

akvedukt

Rimskodobni vodovod; često su prepoznatljive dionice nad tokovima rijeka koje su ujedno služile i kao mostovi.

sveučilište, fakultet, veleučilište

Ustanova za najviše školsko obrazovanje.

kurija

Naziv za reprezentativnu kuću, odnosno dvor; kuća svećenika.

svetište

Mjesto gdje se pohodi kao osobito štovano u vjerskom životu.

dječji dom

Dom za nezbrinutu djecu i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

ustanova za osobe s posebnim potrebama

Ustanova za rehabilitaciju - je ustanova koja pruža usluge smještaja, zdravstvene skrbi, njege, odgoja i osposobljavanja po posebnim uvjetima, radne rehabilitacije te niza okupacijskih i rehabilitacijskih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama.

skijalište

Mjesto u planini ili gori gdje se u rekreativne svrhe prakticira skijanje i gdje u zimskom dijelu godine ima snijega.

spremište tramvaja, garaža (remiza)

Spremišta za tramvaje.

naftovod

Cjevovod s pogonom i pomoćnim uređajima koji služi za transport nafte na veće udaljenosti.

zgrada ministarstva, državna uprava, institut

Zgrada u kojoj su smješteni uredi vlade, državne uprave ili institut.

autobusni kolodvor

Odredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.

kazalište (teatar)

Mjesto, kuća, prostor gdje se daju predstave.

mareograf

Instrument za mjerenje morskih mijena; objekt u kome se nalazi instrument.

ustava

Vodna građevina kojom se uz pomoć zapornica omogućava kontrolirano propuštanje vode na kanalima, rijekama i branama.

pošta

Poštanski ured; javna služba i organizacija prometa za primanje, prijevoz i dostavu raznovrsnih pošiljki, omogućuje brzojavni i telefonski promet.

riva, kej, šetalište

Riva je ozidana i uređena obala na moru u gradskoj luci. Kej je uređena obala tekućice uz naselje (osobito grada), koja služi kao šetalište. Šetalište je javni prostor za šetnju uz more.

ograda

Naziv za zemljišnu česticu različite gospodarske vrijednosti ili namjene omeđenu i obzidanu mocirom ili suhozidom.

ribogojilište u moru

Mjesto umjetnog uzgoja morskih organizama u moru osobito riba i školjaka.

otvoreno kino

Prostor na kojem se prikazuju filmske projekcije na otvorenom.

zvjezdarnica

Ustanova ili objekt uređen za promatranje nebeskih tijela i pojava u svemiru.

stepenice

Uzdignuto vodoravno položene ploče koje služe pješacima za uspinjanje ili spuštanje u nekom prostoru.

dimnjak

Otvor u obliku šupljeg zidnog stupa ili cijevi koji odvodi dim.

zvonik

Crkveni toranj ili dio crkve na kojem su zvona.

VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

strogi prirodni rezervat

Područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, namijenjeno isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa. U njemu su zabranjene gospodarske i druge djelatnosti.

nacionalni park

Prostrano i pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekosustava. Prvenstvena namjena je očuvanje prirodnih vrijednosti te je u skladu s time zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

park prirode

Prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.

svjetska baština

Geografski objekti na UNESCO-voj Listi svjetske baštine.

posebni rezervat – botanički

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – geomorfološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – geomorfološko-hidrološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – ihtiološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – ornitološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – ihtiološko-ornitološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – morski

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat – zoološki

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

posebni rezervat šumske vegetacije

Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

park šuma

Prirodna ili sađena šuma koja je namijenjena odmoru i rekreaciji ili ima određenu krajobraznu vrijednost.

značajni krajolik

Prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedan krajobraz. U njemu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

spomenik prirode – geografsko-geološki

Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. U skladu s njima, spomenik prirode može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, botanički, prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr.

spomenik prirode – geološko-paleontološki

Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

spomenik prirode – paleontološki

Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

spomenik prirode – geomorfološki

Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

botanički vrt

Zbirka živoga bilja koja služi znanstvenim i nastavnim ciljevima.

arboretum

Botanički vrt u kojemu se uzgaja drveće i grmlje domaćeg i stranog podrijetla u znanstvene, dekorativne i uzgojne svrhe.

park

Prostor u prirodi s planski raspoređenom vegetacijom, stazama, vodenim površinama i motivima, građevnim konstrukcijama i skulpturama.

kulturna baština

Ukupnost postojećih, baštinjenih i stvorenih kulturnih dobara: djela graditeljstva, elementi ili strukture arheološkog značenja; znamenita mjesta.

VRSTA OBJEKTA I

DEFINICIJA OBJEKTA

država

Politička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, koja ima službeno ime, jezik, grb, zastavu i himnu.

županija

Upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovu povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika, koju određuje nadležno državno tijelo. Utemeljena je kao administrativna funkcionalna regija.

glavni grad

Glavni grad države definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.

grad

Jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

sjedište županije

Glavni grad županije definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.

općina

Jedinica lokalne samouprave osnovana u pravilu za područja više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

dio naselja

Područje koje je sastavni dio većeg naselja.

dio gradskog naselja, gradska četvrt

Dio grada definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela s posebnim imenom. Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.

zaselak

Dio sela koje se sastoji od 5 do 15 seoskih domaćinstava u kojem prevladava poljodjelstvo kao primarna djelatnost stanovništva.

naselje kuća za odmor, vikend naselje

Naselje u kojem dominiraju kuće za odmor.

turističko hotelsko, apartmansko naselje

Naselje za prihvat i smještaj turista.

katastarska općina

Osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta. U pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta (naselja) s pripadajućim zemljištem.

ulica

Uređena i održavana prometna površina za pješake i vozila u naselju.

trg

Javna površina i otvoren prostor u gradu, okružen blokovima velikih kuća i stjecište brojnih ulica.

VRSTA OBJEKTA

DEFINICIJA OBJEKTA

autocesta

Javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, širine najmanje 2,5 m.

državna cesta

Javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.

županijska cesta

Javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija.

lokalna cesta

Javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine.

put

Uređen prostor na kopnu za prolaz i kretanje ljudi, vozila i životinja.

staza

Uski puteljak, pješčani put.

cestovni most

Cestovna građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.

cestovni vijadukt

Cestovna konstrukcija koja premošćuje dolinu.

cestovni tunel

Umjetno prokopan cestovni podzemni prolaz kroz planinu.

odmorište

Prostor predviđen za zaustavljanje sudionika cestovnog prometa sa sadržajima za odmor.

čvor

Cestovni čvor; račvanje ceste s mogućnošću promjene pravca vožnje.

naplatna postaja

Postaja za naplaćivanje cestarine.

cestovni granični prijelaz

Obilježeno područje jedne države; zgrada na cestovnom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.

autobusni kolodvor

Odredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.

cestovni nadvožnjak

Cestovni most iznad ceste ili željezničke pruge.

cestovni podvožnjak

Cestovni prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.

prijelaz za divlje životinje, zeleni most

Prirodni prijelazi za divlje životinje su površine iznad tunela i površine ispod vijadukata i mostova koje služe za neometani prijelaz životinja. Zeleni mostovi su prvenstveno namijenjeni velikim životinjama koje imaju jako širok areal kretanja i potrebni su im različiti ekosustavi kako bi mogli preživjeti.

željeznički granični prijelaz

Obilježeno područje jedne države; zgrada na željezničkom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.

željeznička postaja

Mjesto kraćeg zadržavanja željezničkih prijevoznih sredstava u svrhu iskrcavanja ili ukrcavanja putnika ili robe.

željeznički kolodvor

Veće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona).

međunarodna pruga

Željeznička pruga koja povezuje željezničke pruge na paneuropskim koridorima i njihovim ograncima s međunarodnim pomorskim i riječnim lukama i terminalima.

regionalna pruga

Željeznička pruga koja povezuje željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet.

lokalna pruga

Željeznička pruga koja unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa međusobno povezuje pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre ili ih priključuje na željezničke pruge od značaja za međunarodni promet ili na željezničke pruge od značaja za regionalni promet.

željeznički most

Željeznička građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.

željeznički vijadukt

Željeznička konstrukcija koja premošćuje dolinu.

željeznički tunel

Umjetno prokopan željeznički podzemni prolaz kroz planinu.

željeznički nadvožnjak

Željeznički most iznad ceste ili željezničke pruge.

željeznički podvožnjak

Željeznički prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.

pomorski granični prijelaz

Obilježeno područje jedne države; zgrada u luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.

morska luka

Prirodno ili umjetno zaštićen morski prostor s obalom dovoljno dubokom za pristajanje brodova i uređenom za ukrcaj i iskrcaj robe i putnika.

marina

Luka na obali mora, rijeke, jezera ili plovnoga kanala specijalizirana za potrebe nautičkoga turizma.

sidrište

Mjesto za sidrenje brodova ispred luke.

skela

Plitko prijevozno sredstvo u obliku pravokutne platforme za prijevoz preko rijeke gdje nema mosta.

riječni granični prijelaz

Obilježeno područje jedne države; zgrada u riječnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.

riječna luka

Mjesto na obali rijeke za prihvat riječnih brodova. Služi za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i ukrcaj i pretovar tereta.

zračni granični prijelaz

Obilježeno područje jedne države; zgrada u zračnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.

zračna luka, aerodrom

Zračna luka je aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznoga instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari. Aerodrom je područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova.

zračno pristanište

Aerodrom za avione ili helikoptere (helidrom) u načelu namijenjen za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima.

letjelište

Aerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u posebnom zračnom prometu.

letjelište za paraglajdere

Brda na kojima postoji očišćena površina (od drveća, grmlja i ostalih prepreka) dovoljno prostrana i sigurna za polijetanje.

helidrom

Aerodrom ili određeno područje na objektu namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera.

pojedinačni prometni objekt

Uređaj za davanje svjetlosnih ili zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika. Nalazi se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju ili na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno i to s mjesta s kojeg se oni ne vide.

poljoprivredni aerodrom

Područje na zemlji (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova u poljoprivredne svrhe.

žičara, uspinjača

Žičara je prijevozno sredstvo s košarama, kabinama ili otvorenim sjedalima koje vuku žičani konopci. Uspinjača je vagon koji se na kosini pokreće na tračnicama pomoću debelog žičanog užeta.