1. Branitelji i stradalnici

7. Ljudska prava

13. Tehnička kultura

2. Demokratska politička kultura

8. Međunarodna suradnja

14. Zaštita zdravlja

3. Duhovnost

9. Obrazovanje, znanost i istraživanje

15. Zaštita okoliša i prirode

4. Gospodarstvo

10. Održivi razvoj

16. Zaštita i spašavanje

5. Hobistička djelatnost

11. Socijalna djelatnost

17. Ostala područja djelovanja (navesti koja:)

6. Kultura i umjetnost

12. Sport

Opis problema:

Financiranje športa od velike je nacionalne važnosti jer uvjetuje kvalitetu, masovnost, atraktivnost i raznovrsnost programa. Najvažnija društvena uloga športa je stvaranje pozitivnih životnih navika i poboljšanje psihomotoričkog i zdravstvenog stanja cjelokupnog društva, a pod time se podrazumijeva stvaranje navike za svakodnevnim tjelesnim vježbanjem od najranije pa sve do starije životne dobi. Kroz programe izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja šport ima ogromnu ulogu za cjelokupno stanovništvo u Republici Hrvatskoj. Središnji državni ured za šport (SDUŠ) želi povećati sudjelovanje stanovništva u športskim aktivnostima, kako natjecateljskim, tako i u športsko-rekreativnim te unaprijediti rekreativno, zdravstveno, školsko i profesionalno  značenje športa i športaša. Pored ove uloge interes svakog društva je i potpora talentiranim i perspektivnim športašima koji svojim znanjima, sposobnostima i postignutim rezultatima mogu ostvariti vrhunska športska postignuća, koja podrazumijevaju osvajanje medalja na međunarodnim športskim natjecanjima. Kroz potporu programima zadovoljavanja javnih potreba u športu, koje sukladno čl. 75. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) provode Hrvatski olimpijski odbor (HOO), Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO), Hrvatski sportski savez gluhih (HSSG), Hrvatski akademski sportski savez (HASS) i Hrvatski školski sportski savez (HŠSS), SDUŠ želi povećati broj kategoriziranih športaša, povećati broj uključenih športaša u razvojne programe čime će se osigurati uvjeti za postizanje vrhunskih športskih rezultata, ali također i povećati postotak učenika i studenata uključenih u športske programe. Iz svega navedenog proizlazi kako je potrebno kontinuirano osiguravati sredstva za financiranje športskih programa s ciljem povećanja broja uključene populacije u bavljenje športom.

U 2019. godini izdvajanje središnje države za šport od 300.417.239,00 kuna u odnosu na državni proračun iznosi 0,22%. Sukladno planiranom u 2019. godini sredstva od igara na sreću u ukupnom udjelu izdvajanja za šport iznose 51,7%. U 2019. iz općih prihoda i primitaka DP-a osigurano je 145.021.270,00 kn od čega su 36,7% obveze koje je Vlada RH ugovorila do 2036. godine za potrebe financiranja najamnine Arene Zagreb i Arene Varaždin.

Nacionalni program športa („Narodne novine“, broj: 69/19) pokazuju veliku neujednačenost i posebno malo izdvajanje od strane lokalne i regionalne razine, pa tako gradovi do 10.000 stanovnika izdvajaju u prosjeku samo 4,13% proračuna, veći gradovi od 35.000 do 75.000 stanovnika 6,59%, a gradovi iznad 75.000 stanovnika do 7,89% proračuna. Posebno je važna pomoć iz državnog proračuna za razvoj športa u manjim sredinama s obzirom na to da su i najmanje gospodarski razvijeni te nemaju mogućnosti osigurati potrebna sredstva iz ostalih izvora. Također u razdoblju od 2012. do 2017. godine može se uočiti porast sredstava kod izvršenja ukupnog proračuna i izdvajanja za rekreaciju i šport. Analizirajući postotak izdvajanja za šport u odnosu na ukupni proračun područne (regionalne) samouprave, vidljiv je trend smanjenja postotnog izdvajanja za šport s 3,51% u 2012. godini na 3,15% u 2017. godini. Suprotno tome, vidljivo je povećanje ukupnog izdvajanja za šport po stanovniku (od 81,70 kuna u 2012. godine do 87,13 kuna u 2017. godini). Ovakvo povećanje treba uzeti s oprezom jer daje prividnu sliku povećanja sredstava zbog smanjenja broja stanovnika. Rasponi izdvajanja za šport iz proračuna područnih (regionalnih) samouprava pokazuju veliku heterogenost u udjelu javnih potreba u športu u ukupnim proračunskim sredstvima pojedinih županija koja se kreću od najmanjeg udjela od 0,17% do najvišeg udjela od 3,35%, odnosno od 2,46 kune godišnje po stanovniku do najvišeg iznosa od 36,38 kuna po stanovniku godišnje.

Člankom 75. Zakona o sportu, definirane su javne potrebe u športu na državnoj razini te se sredstva osiguravaju u Državnom proračunu iz općih prihoda i primitaka i iz dijela prihoda od igara na sreću. Između ostaloga, na navedeni način se financiraju programi koji se odnose na djelovanje Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO), Hrvatskog sportskog saveza gluhih (HSSG), Hrvatskog školskog sportskog saveza (HŠSS) i Hrvatskog akademskog sportskog saveza (HASS), poticanje i promicanje športa, osobito športa djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom, skrb o vrhunskim športašima, djelovanje nacionalnih športskih saveza, međunarodna športska suradnja te znanstveni i razvojni programi u športu.

Na temelju osiguranih sredstava u državnom proračunu RH SDUŠ raspisuje natječaj za potporu programima izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja kroz šport „Poticanje lokalnog športa i športskih natjecanja“. Analiza financiranja športa na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako smo već naveli, pokazuje kako gradovi do 10.000 stanovnika negativno odskaču u postotku izdvajanja sredstava za javne potrebe u športu po stanovniku u odnosu na ukupan proračun (prosjek 2012. – 2017. je svega 4,13%). Navedeni gradovi su ujedno najmanje gospodarski razvijeni te nemaju mogućnosti osigurati potrebna sredstva iz ostalih izvora. Treba naglasiti kako navedena skupina uključuje najveći broj gradova (okvirno 62 – 65 gradova od ukupno 127) te se velik broj njih nalazi u područjima od posebne državne skrbi. U navedenim područjima je izraženiji rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te su građanima športske aktivnosti manje dostupne, a ovim se natječajem sredstva usmjeravaju prema njima. Zbog neujednačenih uvjeta za bavljenje športom cilj provedbe natječaja je povećanje broja sufinanciranih programa, a samim tim i povećanje broja uključenih korisnika u programe na čitavom području Republike Hrvatske. Sufinanciranjem programa prispjelih na natječaj skrbimo o unaprjeđenju zdravlja djece, mladih i odraslih uz dostupno rekreativno bavljenje športom te stvaranje uvjeta za bavljenje vrhunskim športom. U sklopu Europskog tjedna športa SDUŠ je u suradnji s agencijom Ipsos proveo istraživanje: „Navike i tjelesna aktivnost građana“. Cilj istraživanja je bio utvrditi u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sudjeluju u športskim i rekreacijskim aktivnostima te se došlo do poražavajućih rezultata. Više od trećine (62%) populacije Hrvatske ne bavi se nikakvom tjelesnom aktivnošću (bilo športskom, rekreativnom ili tjelesnom aktivnošću koja nije nužno vezana uz šport). Promicanjem tjelesne aktivnosti i poticanjem na redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću tijekom života, poboljšat će se zdravlje pojedinaca, lokalne zajednice i cijele nacije. S obzirom na mnoge nezdrave aspekte suvremenog života, osobito života u gradovima, potrebno je stalno naglašavati pozitivne učinke športskih aktivnosti na tjelesno i mentalno zdravlje pojedinaca, što je u Republici Hrvatskoj, s obzirom na stalno poticanje natjecateljskog športa, u velikoj mjeri izostalo.

Također, SDUŠ je prepoznao potrebu većeg uključivanja djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti i/ili osoba s invaliditetom u zajednicu kroz šport. U Nacionalnoj strategiji za prava djece ističe se kako izdvajanja financijskih sredstava za aktivnosti slobodnog vremena djece i mladih općenito nisu dostatna kako bi se dosegnuli željeni standardi u ovome području, a što je nužno mijenjati s obzirom na činjenicu kako te aktivnosti predstavljaju važan vid promicanja zdravih stilova života i sprječavanja neprihvatljivog ponašanja djece. Osobito zabrinjava rastuća pojava kako se sudjelovanje djece u različitim aktivnostima slobodnog vremena mora plaćati. To osobito diskriminira siromašnu djecu prepuštajući ih neželjenim utjecajima u okruženju. Stoga se jedan od ciljeva navedene strategije odnosi na poticanje i osiguravanje uvjeta za rekreativno bavljenje djece športom. Istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb iz 2017. godine „Dječje siromaštvo i strategija nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj“, također sadrži preporuke vezane uz ovu temu. Jedna od preporuka ističe važnost usluga za razvoj djece izložene nepovoljnim okolnostima - od pomoći u učenju do uključenosti u igraonice te razne športske aktivnosti. Takvih programa ima malo ili su povezani s troškovima (npr. članarina za športske klubove, športska oprema i sl.). Osiguranje niza besplatnih usluga za djecu istaknuto je kao važna mjera suzbijanja nepovoljnih posljedica siromaštva po obrazovne ishode djece i njihovo blagostanje. Nadalje, Zaključci Vijeća EU o povećanju uloge športa na lokalnoj razini u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladim ljudima, usvojeni na Vijeću EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport 2015. godine, ističu kako sudjelovanje u športu na lokalnoj razini, iako se radi prvenstveno o tjelesnoj aktivnosti za slobodno vrijeme, također donosi dodanu vrijednost u pogledu zdravijeg i općenito uključivijeg i održivijeg društva u Europi. Sudjelovanjem u športskim aktivnostima mogu se razviti pozitivni društveni stavovi i vrijednosti, kao i vještine i kompetencije pojedinca, među ostalim transverzalne vještine kao što su sposobnost kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative, rješavanja problema i rada u suradnji s drugima.  Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (World Report on Disability, 2011.) oko 15% svjetske populacije ima neku vrstu invaliditeta. Od tog postotka procjenjuje se da se oko 2% bavi različitim športskim aktivnostima. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, svibanj 2019.) živi 511.281 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 12,4% ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Procjena je da se od ukupnog broja osoba s invaliditetom manje od 2% bavi nekom športsko-rekreativnom aktivnošću (Hrvatski paraolimpijski odbor, 2017.). Prema opisanoj problematici, Središnji državni ured za šport je inicirao i pokrenuo suradnju kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskog socijalnog fonda, Prioritetnu os 2 Socijalno uključivanje te zajedno s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u 2018. godini proveo ESF poziv „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“. Ciljevi Poziva odnose se na povećanje dostupnosti besplatnih športskih sadržaja za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti te poboljšanje pristupa i sudjelovanje u športskim sadržajima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju s ciljem povećanja njihove socijalne uključenosti.  I u 2020. godini kroz ovu aktivnost financirati će se udruge čiji će projekti biti odobreni i koje će ostvariti bespovratna sredstava sukladno ugovoru. Predviđeno trajanje projekata je od 12 do 36 mjeseci.

S obzirom na činjenicu kako veliki broj djece nema mogućnosti naučiti plivati osim kroz organizirane programe obuke neplivača, SDUŠ će provesti novi projekt pod nazivom „Hrvatska pliva“. Potreba za provođenjem projekta obuke neplivača „Hrvatska pliva“ proizlazi iz činjenice da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u 2014. godini utapanje treći uzrok smrtnosti kod djece ispod 15 godina te su prikupljene informacije pokazale kako je npr. u Varaždinu preko 65% neplivača učenika prvih razreda, u Rijeci je 46% neplivača u drugim razredima, u Zagrebu je preko 40% neplivača drugih razreda, u Međimurskoj županiji je oko 40% neplivača među učenicima trećih razreda, u Osijeku je 76% neplivača među učenicima drugih i trećih razreda, a 48% je među učenicima petih i šestih razreda, u Vinkovcima je 25% neplivača učenika trećih razreda te da veliki broj djece u Republici Hrvatskoj jedino organiziranim provođenjem programa imaju priliku naučiti plivati. Projekt bi se provodio putem natječaja u suradnji s Hrvatskim plivačkim savezom i športskim udrugama, a u koji bi bili uključeni učenici osnovnih škola. Određene probleme u nastavi TZK predstavlja i nastavni plan i program nastave TZK koji ne prepoznaje razvoj nekih utilitarnih aktivnosti, kao što je obuka neplivača te koji ne omogućuje prilagođavanje nastave TZK stvarnim mogućnostima i potrebama učenika. Opći cilj natječaja je unaprijediti  kvalitetu života djece i mladih te razviti interes za bavljenje športovima u vodi, a posebni cilj je r azvoj bazičnih motoričkih sposobnosti i motoričkih znanja, kompetencija i vještina kroz obuku neplivača.

Također, SDUŠ će u 2020. godini ponovo provesti i Javni poziv za sufinanciranje velikih športskih manifestacija. Naime, organizacija velikih športskih manifestacija u Republici Hrvatskoj doprinosi kako međunarodnoj afirmaciji i popularizaciji hrvatskog športa u svijetu tako i u našoj zemlji. Velike športske manifestacije privlače veliku pažnju i interes široke športske i društvene javnosti te potiču i unaprjeđuju razvoj materijalnih, kadrovskih te ostalih uvjeta za unaprjeđenje športa u Republici Hrvatskoj. S obzirom na turističku orijentaciju Republike Hrvatske kroz ovu aktivnost želi se povezati organizacija velikih športskih manifestacija i turizam budući da se u ekonomskom smislu velike športske manifestacije snažno odražavaju na turizam i privrednu infrastrukturu zemlje domaćina, a omogućavaju i izgradnju imidža zemlje domaćina, medijsku eksponiranost te povratak posjetitelja. Predviđeni korisnici programa koji će se sufinancirati putem Javnog poziva su pravne osobe - udruge iz sustava športa. Glavna obilježja korisničke skupine odnose se na organizaciju, tradiciju i višegodišnje iskustvo u organizaciji velikih športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj.

1.1. Šport

Unutar specifičnog cilja snažan razvoj športa predviđeno je ulaganje u veći broj malih športskih objekata

Pokazatelj rezultata za projekt „Hrvatska pliva“ je broj djece koja su savladala program

Pokazatelj: Broj djece koja su savladala program. Ciljana vrijednost za 2020. godinu 3000 djece

Navedeni projekt prvi puta će se provoditi u 2020. godini te se nakon prikupljenih izvješća izraditi analize o uspješno završenim programima

2019.

Programi javnih potreba u športu na državnoj razini

5:       HOO

HPO

HSSG

HASS

HŠSS

149.611.347,00 kn

  17.001.900,00 kn

   3.090.607,00 kn

   3.963.187,66 kn

 17.432.464,50 kn      

A916002 – Programi javnih potreba u športu na državnoj razini

A916002

A916002

A916002

A916002

41

41

41

41

41

Strateški cilj(evi) čijem ostvarenju će doprinijeti natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a u 2020.:

Način na koji će natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva (ukratko opišite):

Osigurati uvjete za razvoj vrhunskog i rekreativnog športa

Sustavna skrb o športašima i poticanje zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja

Osigurati dostupnost informacija pravnim i fizičkim osobama u sustavu športa

- kroz programe koje provode HOO, HPO i HSSG povećati broj kategoriziranih športaša te broj športaša uključenih u razvojne programe na godišnjoj razini s ciljem daljnjih postizanja vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnoj razini

- povećati postotak uključenih učenika odnosno studenata u programe i sustav natjecanja Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza

- povećati broj sufinanciranih programa velikih športskih manifestacija

- provoditi aktivnosti s ciljem pozicioniranja športa u programskim dokumentima kako bi se omogućilo korištenje EU fondova za projekte iz područja športa te se povećao broj djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti i osoba s invaliditetom koji sudjeluju u organiziranim športskim aktivnostima

- sufinanciranjem izvaninstitucionalnih programa u športu, promicanjem tjelesne aktivnosti i poticanjem na redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću tijekom života na području čitave Republike Hrvatske u svrhu povećanja broja djece, mladih i ostalih članova društva koji se svakodnevno bave organiziranom tjelesnom aktivnošću poboljšat će se zdravlje pojedinaca, lokalne zajednice i cijele nacije te smanjiti broj neplivača  

- sufinancirat će se organizacija međunarodnih športskih konferencija čiji je cilj promicanje zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, promicanje športa, prehrane športaša i sl.

Naziv natječaja ili javnog poziva kojim će se doprinijeti u ostvarenju cilja

Iznos

Broj i naziv aktivnosti u proračunu

Izvor

(11, 12, 41, 51, 52, 561…)

Drugi TDU s kojime je potrebno koordinirati područja financiranja

1. Javni poziv za sufinanciranje organizacije velikih športskih manifestacija

10.050.000,00 kn

                                                  1.000.000,00 kn

A916017

 Velike športske manifestacije

11

41

Ministarstvo turizma

2. Programi javnih potreba u športu na državnoj razini (HOO, HPO, HSSG, HASS i HŠSS)

227.982.453,00 kn  (iznos definiran temeljem dostavljenih podataka krovnih športskih udruženja za potrebe izrade Sektorske analize za 2020. godinu

A916002

Programi javnih potreba u športu na državnoj razini

41

3. Natječaj za sufinanciranje športskih programa poticanja lokalnog športa i športskih natjecanja

11.040.000,00 kn

                                                  4.100.000,00 kn

A916006

Poticanje lokalnog športa i športskih natjecanja

11

41

4. ESF poziv „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“

2.250.000,00 kn

12.750.000,00 kn

K916021  

OP učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Prioritetna OS 2

12

561

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava,  Ministarstvo  za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

5. Natječaj za sufinanciranje športskih programa obuke neplivača „Hrvatska pliva“

2.000.000,00 kn

                                                  1.000.000,00 kn

A916026

11

41

Krovna športska udruženja (Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez) usklađuju, potiču, skrbe o aktivnostima športskih saveza, športašima s invaliditetom i gluhim športašima te skrbe o razvoju i promicanju športa na državnoj razini uz poticanje, organizaciju i usklađivanje športa na razini županija, gradova i općina kao i o promicanju i razvoju športa u sustavu obrazovanja.

Ukupno tih pet krovnih športskih udruženja okuplja 134 športska saveza, 43 županijske športske zajednice, 34 ustanove i udruge od interesa za promociju i razvoj športa, 18 visokoškolskih ustanova, 21 županijsko školsko športsko društvo te 1.299 školskih športskih društava.

Povećanjem iznosa lutrijskih sredstava namijenjenih zadovoljavanju javnih potreba u športu na državnoj razini koje provode „krovna športska udruženja“ sa 32,95% koliko je temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću iznosio postotak 2016. godine na 35% u 2017., 2018. i 2019. godini stvorili su se preduvjeti za stabilnije i dugoročnije planiranje programa javnih potreba u športu državne razine koje provode „krovna športska udruženja“ što je rezultiralo stvaranjem boljih uvjeta za razvoj vrhunskog i rekreativnog športa, ali i podizanjem svijesti o važnosti športa kao tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje.

Članovi Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) su nacionalni športski savezi među kojima su 44 olimpijskih športova, 41 neolimpijskih športova, 20 županijskih športskih zajednica i Grad Zagreb te 10 udruga i ustanova od interesa za hrvatski šport. Po podacima HOO-a nacionalni športski savezi u svom sastavu imaju 6.971 klub u koji je uključeno 291.803 športaša od čega 3.157 ima status kategoriziranih športaša. Također, 383 športaša su korisnici razvojnih programa HOO-a, dok su 107 športaša korisnici olimpijskog programa.

HOO provodi programe po programskim skupinama: redovni programi nacionalnih športskih saveza (programi priprema i natjecanja na svjetskim, europskim i drugim međunarodnim natjecanjima, u zemlji i inozemstvu, organizacije prvenstva Hrvatske te djelatnost tijela i službi nacionalnih športskih saveza), posebni programski projekti (olimpijski projekti, višešportske priredbe i razvojni programi) te programi poticanja športa na lokalnoj razini (financiranje programa poticanja i razvoja športa na lokalnoj razini).

Za prethodno navedene programe koje provodi HOO u 2019. godini odobrena su proračunska sredstva u ukupnom iznosu od 149.611.347,00 kuna što je otprilike 9% više u odnosu na 2018. godinu. Sukladno navedenom, ističemo kako je u 2020. godini potrebno dodatno povećati proračunska sredstva za programe koje provodi HOO, a u cilju što učinkovitijeg provođenja planiranih programa javnih potreba u športu za 2020. godinu te realiziranja relevantnih mjera iz Nacionalnog programa športa 2019. – 2026.

Povećana sredstva u razdoblju od 2016. do 2019. godine bila su usmjerena najvećim dijelom na programe u kojima participiraju nacionalni športski savezi što je u konačnici dovelo do povećanja ne samo količine već i kvalitete programa. Navedeno je potkrijepljeno nizom vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na velikim međunarodnim natjecanjima od kojih se posebno ističe rekordnih deset osvojenih medalja na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine te drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. godine. S obzirom kako je 2020. olimpijska godina te kako bi se nastavio trend uspjeha s prošlih olimpijskih igara potrebno je osigurati povećano izdvajanje sredstava prioritetno na onim programima čija je realizacija predviđena Nacionalnim programom športa.

S ciljem uspješne realizacije mjera 1.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om, 3.2.2. Poticati športsku izvrsnost i provoditi razvojne programe putem krovnih športskih organizacija, 3.2.3. Unaprijediti i uvesti kriterije uspješnosti za pojedine razvojne programe za športaše i 3.2.4. Poticati nastupe na međunarodnim športskim natjecanjima i pripreme vrhunskih športaša i nacionalnih selekcija Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. i u 2020. godini potrebna su značajnija povećanja sredstava na programskoj skupini 1. Nacionalni sportski savezi-redovni programi koja za cilj ima pružanje potpore nacionalnim športskim savezima i športskim udrugama u realizaciji programa priprema i natjecanja te ostvarivanja vrhunskih športskih rezultata. Promatrajući navedenu programsku skupinu kroz godine razvidna je korelacija između uloženih financijskih sredstava i ostvarenih uspjeha na velikim međunarodnim natjecanjima, primjerice 2016. godine uz ulaganje od 51.053.304,00 kuna na velikim međunarodnim natjecanjima osvojeno je ukupno 214 medalja dok je 2018. godine uz ulaganje od 68.873.058,00 kuna osvojena čak 331 medalja. Povećanje sredstava u odnosu na 2019. godinu (2019. – 72.828.849,00 kuna) na ovoj programskoj skupini omogućit će nastupe hrvatskih športaša na više od 1.000 međunarodnih športskih natjecanja te oko 90 državnih prvenstava.

Sukladno mjerama 3.2.2. Poticati športsku izvrsnost i provoditi razvojne programe putem krovnih športskih organizacija, 3.2.3. Unaprijediti i uvesti kriterije uspješnosti za pojedine razvojne programe za športaše i 3.2.4. Poticati nastupe na međunarodnim športskim natjecanjima i pripreme vrhunskih športaša i nacionalnih selekcija Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. povećanje sredstava potrebno je i na programskoj skupini 2. Posebni programski projekti koja obuhvaća olimpijske projekte, višešportske priredbe te razvojne programe. Povećanja u ovoj programskoj skupini potrebna su za projekte olimpijskog programa odnosno za Projekt Tokyo 2020., a u cilju osiguravanja što boljih uvjeta za kvalificiranje što većeg broja hrvatskih športaša (očekuje se nastup 101 športaša) kako bi isti imali optimalne mogućnosti za ostvarivanje još boljih rezultata nego je to bilo rekordne 2016. godine u Riju. Nastavno na prethodno navedeno napominjemo kako je Projekt Tokyo započeo 1. siječnja 2017. godine te su zaključno s planom za 2019. godinu za isti utrošena proračunska sredstva u iznosu od 27.075.045,00 kuna. Unutar navedene programske skupine potrebno je povećati sredstva i za program – 2.2. Razvojni programi .

Razvojni programi predstavljaju dopunske programe HOO-a namijenjene športašima od 15. godine života pa sve do športaša koji nastupaju na olimpijskim igrama. Razvojni programi osiguravaju športašima kvalitetne materijalne, tehničke i stručne uvjete te omogućavaju kontinuitet trenažnih procesa kroz cijelu športsku karijeru. Programi su modelirani tako da športaš prelazi iz jednog u drugi program ovisno o napredovanju u športskim rezultatima koji su jedini kriteriji korištenja programa. Napredovanjem iz programa u program financijska i materijalna potpora sve je značajnija, a mogućnost ulaska u sustav razvojnih programa otvorena je tijekom cijele natjecateljske godine.

Ciljevi razvojnih programa za trenere su ostvarivanje vrhunskih športskih rezultata, odnosno putem ostvarivanja kriterijskih rezultata ostvaruje se veći broja trenera koji participiraju u programima s posebnim naglaskom na vrhunske trenere koji su na posljednjim olimpijskim igrama osvojili medalje. U 2020. godini uvodi se novi program za određene kategorije trenera (vrhunski treneri, vrsni treneri, treneri ekipnog olimpijskog športa i kvalitetni treneri) u cilju stručnog usavršavanja putem supspecijalističkih seminara koji se održavaju u sklopu stručnih skupova ili njihovih matičnih europskih ili svjetskih federacija. Povećanje sredstava za provođenje ovog programa u 2020. godini potrebna su zbog povećanja naknade za sve kategorije trenera te novog programa za određene kategorije trenera.

U pet razvojnih programa za športaše u 2019. godini participira 383 športaša u 37 športova, dok se u šest razvojnih programa za trenere sufinancira rad 88 trenera u 39 športova, a kao dugoročni rezultat očekuje se daljnji razvoj i unaprjeđenje natjecateljskih rezultata i športskih dostignuća. Ističemo kako je broj korisnika razvojnih programa u stalnom porastu, kako za športaše tako i za trenere pa je primjerice 2016. godine u razvojne programe za športaše bilo uključeno 247 športaša iz 34 športa te 66 trenera iz 30 športova, 2017. godine  242 športaša iz 36 športova te 80 trenera iz 37 športova, a 2018. godine 317 športaša iz 37 športova te 82 trenera iz 38 športova. U 2020. godini planirani broj športaša u svim razvojnim programima je na razini 2019. godine dok je broj trenera neznatno veći u odnosu na 2019. godinu i iznosi 90 trenera. Sukladno navedenom i u 2020. godini nastoji se kroz razvojne programe najboljim športašima i trenerima omogućiti  što bolje uvjete za ostvarenje rezultatskih ciljeva na velikim športskim manifestacijama. Tijekom 2020. godine sukladno mjeri 3.2.3. Nacionalnog programa športa HOO ima obvezu izraditi model praćenja razvojnih programa za športaše te kontinuirano pratiti učinkovitost i ispunjavanje postavljenih ciljeva razvojnih programa, odnosno učinke samih programa u smislu rezultatskog napretka športaša koji participiraju u pojedinim programima.

Osim sufinanciranja nastupa na međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima kroz redovne programe nacionalnih športskih saveza sufinanciraju se i športsko-rekreacijska natjecanja čiji broj raste iz godine u godinu.  

HOO u svom području djelovanja, uz brigu i skrb za vrhunski šport i vrhunske športaše, jednako tako vodi brigu i o promicanju olimpizma  na lokalnoj razini. Ciljevi programa 3. Poticanje razvoja sporta i olimpizma na lokalnoj razini  jesu: materijalna i financijska potpora športskim zajednicama u stvaranju uvjeta za bavljenje športom; promicanje olimpijskih vrijednosti u društvu osobito fair play-a i tolerancije; europska partnerstva i solidarnost na djelu.

Nadalje, sukladno mjerama 1.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om, 1.1.2. Uspostaviti kategorizaciju športova, 1.1.3. Uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu na državnoj i lokalnoj razini, 1.2.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini i 6.3.3. Potaknuti veće apliciranje za sredstva iz EU fondova Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. u 2020. godini potaknut će se djelotvornije funkcioniranje sustava planiranja i provedbe javnih potreba športa državne razine koji je u nadležnosti HOO-a. Ove aktivnosti najučinkovitiji su odgovor na stručne, administrativne i upravljačke zadaće te zahtjeve promicanja olimpijskih vrijednosti i stvaranja uvjeta za razvoj vrhunskog športa, za poticanje mladih športaša na športsko i olimpijsko stvaralaštvo te jačanje utjecaja športa u međunarodnom športskom okruženju kao i za korištenje mogućnosti fondova EU-a, kompetentno promoviranje uloge članica u zajedničkim ciljevima.

Na preostalim programskim skupinama (Hrvatska olimpijska akademija, Olimpijska solidarnost, Zaklada hrvatskih športaša, Rezerva programa i EU fondovi) koje su sastavni dio Programa javnih potreba športa državne razine koje provodi HOO nisu predviđena značajnija povećanja.  

Također, SDUŠ je svjestan uloge i važnosti koju šport ima za hrvatsko društvo te kontinuirano radi upravo na provođenju mjera posvećenih održanju kvalitete te unaprjeđenju hrvatskog športa, kao što je to i definirano u Programu rada Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020., poboljšavajući uvjete za razvoj rekreativnog i vrhunskog športa, a posebno športa za osobe s invaliditetom. Da je tome tako u prilog govori i činjenica kako su posebnosti športa osoba s invaliditetom i gluhih osoba prepoznate od strane SDUŠ-a te kao posebni cilj navedene u Strateškom planu SDUŠ-a 2020. – 2022. Jedna od važnijih aktivnosti koje SDUŠ poduzima u prethodno navedene svrhe je između ostalog i osiguravanje proračunskih sredstava za financiranje Programa javnih potreba u športu državne razine koje provode krovna športska udruženja za osobe s invaliditetom i gluhe osobe odnosno Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.

Članovi Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) su 14 nacionalnih športskih saveza, 11 županijskih športskih saveza i 10 gradskih športskih saveza osoba s invaliditetom. U rad HPO-a uključena su 152 kluba s približno 1.300 športaša od kojih je 941 registrirani športaš te 98 kategorizirani. HPO je zadužen za provođenje programa kroz nekoliko odvojenih cjelina od kojih su posebno značajne: redovni programi (provođenje redovnih programskih aktivnosti u športu osoba s invaliditetom), razvojni programi i posebne programske aktivnosti. Za programe javnih potreba u športu državne razine koje provodi HPO u 2019. godini odobrena su proračunska sredstva u ukupnom iznosu od 17.001.900,00 kuna što je cca 4,7% više u odnosu na 2018. godinu kada su odobrena proračunska sredstava u iznosu od 16.200.000,00 kuna. Sukladno navedenom, ističemo kako su kod HPO-a i za 2020. paraolimpijsku godinu potrebna povećanja izdvajanja, a u cilju što učinkovitijeg provođenja najvažnijih projekata planiranih kroz program javnih potreba u športu za 2020. godinu te provođenja mjera 3.1.1. Urediti prava športaša tijekom školovanja, 3.1.3. Skrb o zapošljavanju vrhunskih športaša nakon završetka športske karijere, 3.3.1. Povećati uključenost osoba s invaliditetom u sustav športa, 3.3.2. Povećati uključenost socijalno osjetljivih skupina u sustav športa i 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko- rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom Nacionalnog programa športa 2019. – 2026.

Redovni programi HPO-a obuhvaćaju zajedničke programske aktivnosti HPO-a i nacionalnih športskih saveza osoba s invaliditetom koje se provode putem organizacije državnih natjecanja u športovima osoba s invaliditetom, školovanja kadrova, nabavke specifičnih pomagala za športaše s invaliditetom kao i potpore organizaciji značajnih međunarodnih natjecanja za športaše s invaliditetom. U odnosu na 2019. godinu u kojoj je provedeno 185 aktivnosti uz 1977 nastupa športaša, u 2020. godini programska skupina Redovni programi planirane su 184 programske aktivnosti uz 1.952 nastupa športaša s invaliditetom te nisu predviđena povećanja.

Razvojni programi HPO-a usmjereni su na razvoj postojećih te uvođenje novih športova za osobe s invaliditetom kako bi se što veći broj osoba s invaliditetom uključilo u redovite športske aktivnosti. Osim navedenog, putem razvojnih programa financiraju se programi športske rekreacije koji obuhvaćaju značajan broj osoba s invaliditetom dok je poseban naglasak stavljen na financiranje razvojnih programa u koje su uključeni mladi s invaliditetom, a provode se kroz športske klubove i društva osoba s invaliditetom iz cijele Republike Hrvatske s ciljem što učinkovitije inkluzije mladih osoba s invaliditetom u društvo. Investiranjem u razvojne programe za osobe s invaliditetom kontinuirano se povećava broj korisnika programa, uključuju se djeca i mladi s invaliditetom u šport i to pod okriljem nacionalnih športskih saveza te športskih udruga za osobe s invaliditetom.

Posebni programi vezani su uz nastupe športaša s invaliditetom na ljetnim i zimskim paraolimpijskim igrama te ostalim višešportskim priredbama. Osnovni cilj navedenog programa je ostvarenje vrhunskog športskog rezultata kojeg je moguće ostvariti osiguravanjem boljih uvjeta, odnosno osiguravanjem kriterijskog rezultata omogućiti nastup većeg broja športaša s invaliditetom na velikim športskim priredbama posebice na ljetnim i zimskim paraolimpijskim igrama. Sukladno navedenom, u 2020. godini posebna pažnja posvećuje se nastupima i pripremama za nastupe hrvatskih športaša s invaliditetom kako bi ih što više izborilo kvalifikacijske norme odnosno steklo mogućnost nastupa na Ljetnim paraolimpijskim igrama Tokyo 2020. te Zimskim paraolimpijskim igrama Beijing 2022. U tu svrhu će se u 2020. godini putem posebnih programa vezano uz Projekt Tokyo 2020 provesti 131 aktivnost koja će obuhvatiti 19 športaša i 19 trenera koji kandidiraju za nastup na Ljetnim igrama dok će se kroz Projekt Beijing 2022. provesti 105 aktivnosti koje će obuhvatiti 5 športaša te 5 stručnih osoba koji trenutno participiraju u programu. Na navedenoj aktivnosti potrebna su povećanja radi povećanog opsega programa i projekata povezanih s nastupom na Paraolimpijskim igrama Tokyo 2020.

Članovi Hrvatskog sportskog saveza gluhih (HSSG) su 14 punopravnih športskih saveza (11 županijskih saveza i 3 saveza po športovima), 6 športskih društava pridruženih članova, 55 klubova i 7 drugih športskih udruga, a okuplja ukupno 300-tinjak športaša od čega su 43 kategorizirana športaša.  

HSSG provodi programe kroz programske skupine: zajedničke programske aktivnosti Saveza i športski programi (redovni programi, razvojni programi za gluhu djecu i mlade, nastupi na međunarodnim natjecanjima, edukacija gluhih polaznika za trenere, pripreme gluhih športaša, organizacija natjecanja u RH). U skladu s mjerama 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, 3.1.1. Urediti prava športaša tijekom školovanja, 3.1.3. Skrb o zapošljavanju vrhunskih športaša nakon završetka športske karijere, 3.3.1. Povećati uključenost osoba s invaliditetom u sustav športa, 3.3.2. Povećati uključenost socijalno osjetljivih skupina u sustav športa i 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. ciljevi programa su uključivanje što većeg broja mladih gluhih športaša u bavljenje športom na području RH, omogućavanje kvalitetnog razvoja i napretka perspektivnih športaša mlađih od 21 godine te razvoj novih športova za gluhe osobe. Hrvatski sportski savez gluhih kroz programe javnih potreba u športu iz sredstava dodijeljenih putem SDUŠ-a financira i provodi cijeli niz programa raspoređenih u tri glavne programske skupine i to:

Zajedničke programske aktivnosti Saveza - organizacija i funkcioniranje koja ima za cilj poboljšanje organizacije i funkcioniranje HSSG-a kao i osigurati kvalitetnu administrativnu potporu funkcioniranju športa gluhih osoba kao i unaprjeđenje organizacije i optimalnije funkcioniranje HSSG-a. Također kroz navedenu programsku skupinu promovira se i šport gluhih na domaćoj i međunarodnoj razini  na način da HSSG svojim radom i djelovanjem na domaćoj i međunarodnoj sportskoj razini nastoji učvrstiti svoj položaj u istima, a sve kako bi se hrvatski šport gluhih dostojno prezentirao. Sportski programi - redovni program druga su i najvažnija  programska skupina koja skrbi za razvoj hrvatskog športa gluhih u Republici Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. Najvažniji cilj i misija Hrvatskog sportskog saveza gluhih je poticanje što više gluhih športaša bez obzira na dob i spol na bavljenje športom te uključivanje u isti kroz poticanje na razvoj športa u lokalnim i regionalnim okvirima. Financijska i materijalna pomoć udruženim i pridruženim članicama športa gluhih osoba nužna je budući da šport gluhih nije dovoljno prepoznat u lokalnim i regionalnim okvirima, pa tako ni financijski i materijalno popraćen, kao i poticanje gluhih športaša na uključenje u šport čujućih te praćenje njihovog razvoja u istom kako bi se unaprijedila kvaliteta bavljenja športom i postigli vrhunski rezultati i najvažnije postigla inkluzija gluhih športaša sa čujućima.

Kako bi se dobili vrhunski športski rezultati, uključivanje djece u šport od najranije dobi je prioritetna zadaća te će se na taj način osigurati praćenje i potpora njihovu razvoju i unaprijediti šport gluhih, kroz šport djece i mladih što je i najznačajniji cilj Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

Vrhunski gluhi športaši sudionici su raznih svjetskih i europskih prvenstava, kao i međunarodnih kupova, stoga je potrebno njihovo praćenje, razvoj te unapređenje njihove kvalitete. Razvoj, praćenje i unapređenje vrhunskih gluhih i nagluhih športaša osigurava se kroz cikluse priprema za nastup na ZOIG, OIG, svjetskim i europskim prvenstvima, ali i međunarodnim kupovima te drugim međunarodnim natjecanjima.

S obzirom da je gluhim osobama, pa tako i športašima, najveća prepreka komunikacija, kako u društvu, tako i u športu, cilj je edukacija znakovnog jezika trenera koji rade s gluhim športašima, ali i uključivanje prevoditelja na športskim terenima. U 2018. godini Središnji državni ured za šport financirao je, kroz program javnih potreba u športu, navedenu programsku skupinu s 2.093.500,00 kuna dok je u 2019. godini za istu namjenu osigurao 2.264.607,00 kuna. Sportski programi - redovni program u 2019. godini čine 71% ukupnog proračuna Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

Treća programska skupina Sportski programi - posebni projekti ima za cilj osigurati sredstva potrebna za kvalitetnu pripremu i nastup gluhih športaša na značajnijim natjecanjima kao što su primjerice Olimpijske igre gluhih. U 2018. godini Središnji državni ured za šport financirao je, kroz program javnih potreba u športu, navedenu programsku skupinu s 295.000,00 kuna dok je u 2019. godini sukladno programu Hrvatskog sportskog saveza gluhih za istu namjenu osigurao 90.000,00 kuna.  Također u 2020. godini uvodi se novi program naziva „Univerzalni sportski program“ koji će se provoditi u 4 najveća grada u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) i za koji je potrebno osigurati dodatna sredstva. Navedeni program namijenjen je gluhoj djeci od 6 do 11 godina starosti s ciljem svestranog športskog obrazovanja na temelju zdravstvenog, biološkog, psihološkog, športskog i pedagoškog aspekta. Planirano uključivanje gluhe djece u sustav športa organizirat će se dva puta godišnje putem kampova uz pomoć kineziologa educiranih za rad s gluhom djecom i vrhunskih gluhih športaša.

Hrvatski školski sportski savez (HŠSS) čini 20 županijskih školskih športskih društava, Školski sportski savez Grada Zagreba i 1.299 školskih športskih društava. U sustav školskog športa, u programe koje provodi HŠSS, uključeno je oko 120.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Primarna zadaća HŠSS-a je promicanje športa i zdravog načina života u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, a najvažniji projekti putem kojih se provode te zadaće su Univerzalna športska škola, Vježbaonica te završnice Državnog prvenstva školskih športskih društava osnovnih i srednjih škola. Za programe javnih potreba u športu državne razine koje provodi HŠSS u 2019. godini odobrena su proračunska sredstva u ukupnom iznosu od 17.432.464,50 kuna što je cca 5,4% više u odnosu na 2018. godinu kada su odobrena proračunska sredstava u iznosu od 16.500.000,00 kuna. Sukladno navedenom, ističemo kako je i za 2020. godinu potrebno dodatno povećati proračunska sredstva za programe koje provodi HŠSS, a u cilju što učinkovitijeg provođenja najvažnijih projekata planiranih kroz program javnih potreba u športu za 2020. godinu. Središnji državni ured za šport, svjestan važnosti uključivanja djece u športske aktivnosti te razvijanja svijesti kod školske populacije o korisnosti tjelesnog vježbanja za zdravlje, proteklih godina kontinuirano povećava proračunska sredstva za programe koje provodi HŠSS.

Zbog svega navedenog, a u skladu s mjerom 2.2.1. Osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom u urgentnim situacijama Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. Hrvatski školski sportski savez provodi programe Univerzalne sportske škole i Vježbaonice. Univerzalna sportska škola namijenjena je učenicima od 1. do 4. razreda osnovnih škola, a u školskoj 2018/2019. godini program je pohađalo 12 .500 učenika te je odrađeno oko 33.000 školskih sati programa što je u usporedbi sa školskom 2017/2018. godinom porast za čak 1000 učenika i 4000 školskih sati programa. P rogram se provodio kroz 531 odjeljenje u 388 škola što je u odnosu na prethodnu školsku godinu povećanje za 21 odjeljenje i 24 škole. Voditeljima Univerzalne sportske škole isplatit će se naknada i to u visini od 100,00 kuna bruto po jednom školskom satu. U školskoj 2019/2020. godini program Univerzalne sportske škole povećat će se na 550 odjeljenja.

Cilj programa Univerzalne sportske škole uključivanje je što većeg broja najmlađih učenika u športske aktivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja. Djeca pod stručnim nadzorom kineziologa, igrajući se na zanimljiv i za njihovu dob pedagoški i kineziološki primjeren način, uče osnovne oblike kretanja, kao i osnovne elemente brojnih športova. Program se provodi dva puta tjedno po 45 minuta tijekom cijele školske godine. Program može predstavljati temelj za stvaranje budućih vrhunskih športaša, jer stjecanjem većeg broja motoričkih znanja u ranijim fazama športskog razvoja iz raznih športskih grana omogućuje uspješniju športsku specijalizaciju kasnije.

Vježbaonica je namijenjena učenicima od 5. do 8. razreda osnovnih škola te učenicima srednjih škola i to onima koji nisu uključeni u sustave klupskog športa, a program omogućava djeci da steknu naviku bavljenja tjelesnom aktivnošću posebno kod populacije neaktivne djece te se želi postići da tjelesna aktivnost ne predstavlja problem koji djeca moraju „odraditi“ nego da bude trajno zadovoljstvo i njihov zdravi životni odabir. Program se provodi kao dio izvanškolskih aktivnosti školskih sportskih društava, a voditelji su isključivo učitelji tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni u školi u kojoj se provodi program. Navedeni program pokrenut je krajem 2016. godine kao pilot projekt u 21 školi u svim županijama u Republici Hrvatskoj dok se danas provodi u 384 škole diljem zemlje uz značajan porast kako broja škola (74%) tako i broja odjeljenja (72%) te broja učenika (76%).

U školskoj godini 2017/2018. u program je bilo uključeno 285 škola u 287 odjeljenja te su odrađena ukupno 16.934 školska sata dok su u školskoj 2018/2019. godini u program uključene 384 škole u 399 odjeljenja i odrađena su 21.704 školska sata. U školskoj godini 2019/2020. projekt Vježbaonice provodit će se u 450 odjeljenja.

U sklopu Državnih prvenstava školskih sportskih društava u 2018. godini održana su 32 poluzavršna natjecanja učenika 5. i 6. razreda na kojima su sudjelovale 154 ekipe odnosno 1.627 učenika dok je na 12 završnih natjecanja nastupilo 110 ekipa odnosno 872 učenika. U 2018. godini održano je 156 poluzavršnih natjecanja učenika OŠ i SŠ na kojima je nastupilo 606 ekipa odnosno 4.979 učenika. Na završnih 30 natjecanja (dvodnevna završnica) nastupilo je 239 ekipa odnosno 1.623 učenika, dok je na završnih 14 natjecanja (jednodnevna završnica) nastupilo 256 ekipa odnosno 1.485 učenika.

Ukupno je na poluzavršnici i završnici državnih prvenstava za sve kategorije učenika bilo 244 natjecanja na kojima je sudjelovalo 1.365 ekipa odnosno 10.586 učenika.

Sukladno mjeri 2.3.3. Unaprijediti sustav rada školskih športskih društava sukladno potrebama i interesima učenika Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. u školskoj godini 2018/2019., odnosno u kalendarskoj 2019. godini, napravljena je potpuna reforma sustava školskih športskih natjecanja na način da su svi pobjednici županijskih školskih športskih natjecanja ostvarili pravo sudjelovanja na Državnom prvenstvu školskih športskih društava. Na ovaj način broj učenika koji sudjeluju na završnim natjecanjima u odnosu na 2018. godinu povećao se za 2.500 učenika osnovnih škola te 2.800 učenika srednjih škola.

U skladu s mjerom 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. u športske programe uključena su i djeca s invaliditetom te se organizira Državno prvenstvo školskih sportskih društava za učenike s intelektualnim teškoćama u razvoju na kojem pravo nastupa imaju svi centri za odgoj djece s intelektualnim teškoćama odnosno sve škole koje imaju odjeljenja učenika s intelektualnim teškoćama u razvoju. U školskoj 2017/2018. godini na završnici Državnog prvenstva školskih sportskih društava za učenike s intelektualnim teškoćama u razvoju sudjelovalo je 58 škola/centara s ukupno 343 učenika dok je taj broj u školskoj 2018/2019. godini iznosio 62 škole/centra odnosno 385 učenika. U nadolazećoj školskoj godini također se očekuje porast kako broja škola/centara tako i broja učenika koji će nastupiti na završnici.

Ističemo kako  se u nadolazećoj školskoj godini (2019/2020) pokreće novi program odnosno projekt „Medicinari u školskom sportu“. Sam projekt je zamišljen kao nadogradnja na programe zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u kojem se učenici uključuju u stručan rad, ali u specifičnim okolnostima. Projekcija za školsku 2019/2020. godinu projekta „Medicinari u školskom sport“  bazirala bi se na regionalnom ustroju - Grad Zagreb kao Središnjica te na regije Sjever, Jug, Istok i Zapad. U projekt se mogu uključiti sve srednje strukovne medicinske škole u Republici Hrvatskoj koje potpišu Sporazum o suradnji s HŠSS-om. Broj škola odnosno broj učenika i mentora koji bi bili uključeni u Projekt zavisan je o vrsti športa te broju natjecanja.

Hrvatski akademski sportski savez (HASS) čini 21 član kojeg zastupaju visokoškolske institucije na teritoriju RH, a skrbi o studentima športašima na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ukupno je u športske programe na sveučilištima i veleučilištima koje provodi Hrvatski akademski sportski savez (HASS) uključeno više od 20.000 studenata. Za programe javnih potreba u športu državne razine koje provodi HASS u 2019. godini odobrena su proračunska sredstva u ukupnom iznosu od 3.963.187,66 kuna što je cca 3,5% više u odnosu na 2018. godinu kada su odobrena proračunska sredstava u iznosu od 3.825.840,00 kuna. Sukladno navedenom, potrebno je i za 2020. godinu dodatno povećati proračunska sredstva za programe koje provodi HASS. Kontinuirano povećanje proračunskih sredstava za javne potrebe u športu državne razine koje provodi HASS u razdoblju 2016. – 2019. godina rezultiralo je popularizacijom akademskog športa te kvalitetnijom organizacijom natjecanja što je dovelo do stalnog povećavanja broja studenata športaša uključenih u natjecanja što je u skladu s mjerom 2.3.5. Povećati broj studenata uključenih u sustav akademskog športa Nacionalnog programa športa 2019. – 2026.

HASS provodi programe poput UniSport Finals, završnice Državnog prvenstva koja predstavlja finalno natjecanje studenata u ekipnim športovima kojem prethode kvalifikacijska natjecanja na kojem ukupno sudjeluje oko 900 studenata s 21 visokoškolske ustanove te UniSport lige, studentskog natjecanja u 13 športova. Isto tako, financiraju se i nastupi na svjetskim i europskim sveučilišnim prvenstvima, Univerzijadi te organizacija međunarodnih natjecanja od kojih se u 2019. godini u organizaciji HASS-a održalo Europsko sveučilišno prvenstvo u judu, kickboxingu, karateu i taekwondou te Europsko prvenstvo u rukometu na pijesku. Također, u 2019. godini održana je Ljetna univerzijada u Napulju na kojoj su nastupila 53 hrvatska športaša u 8 športova. Ljetna univerzijada je najveće studentsko multišportsko događanje na svijetu. U 2020. godini organizirat će se Svjetsko sveučilišno prvenstvo u veslanju.

Sukladno mjerama 2.1.1. Poticati provedbu programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, 2.1.2. Poticati stanovništvo na tjelesnu aktivnost, 2.2.1. Osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom u urgentnim situacijama i 2.2.2. Osigurati provođenje sustavne obuke neplivača Nacionalnog programa športa 2019.-2026., financijskom potporom izvaninstitucionalnim programima iz područja športa omogućit će se što većem broju korisnika bavljenje športskim aktivnostima te potaknuti educiranje i cjeloživotno učenje svih dionika u športu kroz programe međunarodnih športskih konferencija. Sufinanciranjem športskih programa poticanja lokalnog športa i športskih natjecanja kroz programe bavljenja amaterskim športom i športskom rekreacijom, obuku neplivača, organiziranje športskih natjecanja i odlazaka na međunarodna športska natjecanje te organiziranje međunarodnih športskih konferencija, razvit ćemo i provesti učinkovite i održive aktivnosti koje će pridonijeti razvoju športa ravnomjerno na području cijele Republike Hrvatske. Prihvatljivi su oni programi koji će poticati sveopću populaciju, a posebice djecu i mlade te osobe s teškoćama u razvoju, na rekreativno bavljenje bilo kojom vrstom športske aktivnosti, a da se pri njihovoj provedbi utječe na poboljšanje psihofizičkog zdravlja. Također, prihvatljivi su i oni programi kojima je za cilj okupiti što veći broj športaša i športašica u sustav natjecanja, omogućiti im odlazak na natjecanja međunarodnog karaktera koji se organiziraju u RH ili izvan nje te koji će osigurati da se uspješno provede obuka kojom će djeca i mladi koji ne znaju plivati ili su vrlo lošeg plivačkog znanja postati plivači. U 2019. godini sufinancirano je 118 programa športskih udruga tijekom koje je uključeno cca 54.000 korisnika.

U 2020. godini financirat će se projekti odobreni kroz poziv „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“, koji traju od 12 do 36 mjeseci. Navedeni projekti doprinijet će povećanju dostupnosti besplatnih športskih sadržaja za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti te poboljšanje pristupa i sudjelovanje u športskim sadržajima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, koji su i glavne korisničke skupine, s ciljem povećanja njihove socijalne uključenosti. Osim športskih udruga, partneri na projektima su i osnovne i srednje škole sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije, veleučilišta ili visoke škole te ustanove socijalne skrbi: dom socijalne skrbi i centar za pružanje usluga u zajednici te centri za socijalnu skrb. Do sada je ugovoreno financiranje 56 projekata u koje će biti uključeno više od 2.000 korisnika te će se kroz 2020. godinu ugovaranjem još 60-tak projekata povećat broj korisnika na više od 4.000.

SDUŠ od 2018. godine raspisuje Javni poziv za sufinanciranje organizacije velikih športskih manifestacija koje privlače veliku pažnju i interes široke športske i društvene javnosti te potiču i unaprjeđuju razvoj materijalnih, kadrovskih te ostalih uvjeta za unapređenje športa u Republici Hrvatskoj. S obzirom na turističku orijentaciju Republike Hrvatske kroz ovu aktivnost želi se povezati organizacija velikih športskih manifestacija i turizam budući da  u ekonomskom smislu, velike športske manifestacije se snažno odražavaju na turizam i privrednu infrastrukturu zemlje domaćina, a omogućavaju i izgrađivanje imidža zemlje domaćina, medijsku eksponiranost te povratak posjetitelja. Osnovni cilj Javnog poziva za sufinanciranje organizacije velikih športskih manifestacija je poticanje i potpora organizacije velikih športskih manifestacija kao načina promidžbe športskih vrijednosti i popularizacije športa među građanima, unapređenja sustava športa te međunarodne športske promocije Republike Hrvatske. Korisnici programa koji se sufinanciraju putem Javnog poziva su pravne osobe – udruge iz sustava športa. Glavna obilježja korisničke skupine odnose se na organizaciju, tradiciju i višegodišnje iskustvo u organizaciji velikih športskih manifestacija od međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku. U 2018. godini putem Javnog poziva sufinancirano je 12 velikih športskih manifestacija u ukupnom iznosu od 7.998.690,00 kuna dok je 2019. godine sufinancirana 21 velika športska manifestacija u ukupnom iznosu od 8.913.358,19 kuna od čega je 1.552.920,00 kuna utrošeno za opremanje, sanaciju i/ili adaptaciju športskih građevina. Sufinanciranje organizacije velikih športskih manifestacija osim što je pridonijelo povećanom interesu za određenim športovima pa je povećan broj članova postojećih športskih klubova odnosno otvoreni su novi športski klubovi isto tako utjecalo je i na poboljšanje turističke ponude u gradovima u kojima su održane pa je ostvareno više od 30.000 noćenja, a u samim natjecanjima sudjelovalo je više od  5.000 športaša. S obzirom da su neke manifestacije značajno doprinijele razvoju pojedinih regija u Republici Hrvatskoj, kao npr. Svjetski kup u gimnastici u Osijeku te na općenito pozitivan odjek Javnog poziva među športskom i ostalom populacijom SDUŠ namjerava i u 2020. godini putem Javnog poziva sufinancirati više od 20 velikih športskih manifestacija , a sve u skladu s mjerom 4.2.5. Poticati opremanje športskih građevina sukladno potrebama Nacionalnog programa športa 2019. – 2026.

Naziv natječaja ili javnog poziva

Očekivani broj projekata/ugovora

1. Javni poziv za sufinanciranje organizacije velikih športskih manifestacija

22

2. Programi javnih potreba u športu na državnoj razini (HOO, HPO, HSSG, HASS i HŠSS )

5

3. Natječaj za sufinanciranje poticanja lokalnog športa i športskih natjecanja

150

4. ESF poziv „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport“

80

(kroz trogodišnje razdoblje)

5. Natječaj za sufinanciranje športskih programa obuke neplivača „Hrvatska pliva“

30

4. Natječaj za sufinanciranje športskih programa obuke neplivača „Hrvatska pliva

3 (nemamo zaposlene djelatnike samo za provedbu natječaja, to je dio opisa njihovog radnog mjesta)

16

11 (financijska sredstva u iznosu od 20.000,00 kn isplatit će se kao naknada za rad vanjskim članovima povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih programa)

Fadila Gracin

Branko Radičević

Jozo Ćavar

Dokument ili dio sektorske analize o kojem je provedeno savjetovanje

Metoda savjetovanja (npr. internetsko savjetovanje, okrugli stol, fokus grupa, „open space tehnologija“, „world cafe“ itd.)

Datumi (razdoblje) provedenih savjetovanja

Nazivi organizacija civilnoga društva koje su sudjelovale u savjetovanju

Naziv organizacije civilnoga društva

Prihvaćeni komentari

Neprihvaćeni komentari i razlozi neprihvaćanja