SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI DRŽAVNOG ZAVODA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO ZA 2020. GODINU I OBRASCU PRETHODNE PROCJENE
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2020. GODINU
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2020. GODINU DRŽAVNOG ZAVODA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
Stručni nositelj:
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (EU)
I. tromjesečje 2020.
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: mr.sc. Ljiljana Kuterovac, Glavna ravnateljica
Datum: 13. rujna 2019. godine
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Samostalna služba za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove - Odjel za autorsko i srodna prava te provedbu prava intelektualnog vlasništva
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Ne
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da
Naziv pravne stečevine EU:
1. Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ
2. Direktiva (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ
Obje Direktive objavljene su u Službenom listu Europske unije L 130 od 17. svibnja 2019. godine. Ispravak Direktive (EU) 2019/790 objavljen je u Službenom listu Europske unije L 134 od 22. svibnja 2019. godine.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
S obzirom na to da se način korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava bitno izmijenio u kontekstu tehnološkog razvoja, potrebno je osuvremeniti pravni okvir za zaštitu autorskog i srodnih prava i prilagoditi ga digitalnom društvu. S ciljem modernizacije sustava zaštite autorskog i srodnih prava i njegove prilagodbe potrebama suvremenog digitalnog društva zakonodavni okvir Europske unije moderniziran je Direktivom (EU) 2019/790 i Direktivom (EU) 2019/789 te će kroz odgovarajuće usklađivanje modernizirati nacionalni pravni okvir.
Pored usklađivanja s odredbama prethodno spomenutih Direktiva iz područja autorskog i srodnih prava potrebna su i unaprjeđenja u određenim drugim područjima nacionalnog uređenja autorskog i srodnih prava u kojima su uočeni problemi u primjeni ili postoji potreba za dopunama i ispravcima. Navedeno osobito uključuje unaprjeđenje odredaba vezanih uz autorska djela stvorena u radnom odnosu i službena djela, te propisivanje prekršajnih odredba u slučaju povrede propisa za neovisne upravljačke subjekte koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga Zakona potrebna je kako bi se propisi uskladili s odredbama Direktive (EU) 2019/790 i Direktive (EU) 2019/789. U tom smislu, potrebno je osigurati jasnija pravila zaštite autorskog i srodnih prava prikladna za primjenu u digitalnom okruženju, kojima će postići pravna sigurnost i doprinijeti gospodarskoj održivosti kreativnih, kulturnih i medijskih industrija i očuvanju kulturne baštine, ne narušavajući pritom slobodu izražavanja i druge interese korisnika digitalnih sadržaja i usluga niti postavljajući neopravdana opterećenja na poslovanje pružatelja usluga informacijskog društva.
Slijedom odredbi Direktive (EU) 2019/790 potrebno je urediti više područja.
Prvo područje uređenja čini otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti vezane uz određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava te prilagodba iznimki i ograničenja digitalnom i prekograničnom okruženju. Tako je potrebno predvidjeti (i) iznimku za automatizirane računalne analize informacija u digitalnom obliku (tzv. rudarenje teksta i podataka); (ii) iznimku za korištenje zaštićenih sadržaja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi i (iii) iznimku u svrhu očuvanja kulturne baštine.
Drugo područje uređenja odnosi se na poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanje šireg pristupa zaštićenom sadržaju u okviru kojeg je potrebno (i) urediti korištenje djela i drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu od strane institucija koje čuvaju kulturnu baštinu i (ii) olakšati pristup audiovizualnim djelima na platformama za tzv. video na zahtjev.
Treće područje uređenja odnosi se na stvaranje tržišta autorskih prava koje dobro funkcionira na način da se (i) propiše zaštita prava izdavača informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja takvih publikacija i da se (ii) uredi korištenje autorskim ili srodnim pravima zaštićenih sadržaja od strane pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta.
Četvrto područje uređenja odnosi se na osiguravanje pretpostavki za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite, na način da se u zakonu propiše (i) načelo odgovarajuće i razmjerne naknade, (ii) uvedu obveze vezane uz transparentnost informacija o korištenju predmeta zaštite, (iii) propiše mehanizam za prilagodbu ugovora u slučaju da se izvorno propisana naknada pokaže nerazmjerno niska u odnosu na prihode od korištenja te (iv) autorima i izvođačima omogući opoziv isključive licencije ako nije došlo do iskorištavanja djela ili drugog predmeta zaštite.
Temeljem Direktive (EU) 2019/789, cilj koje je osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava, potrebno je u zakonu: (i) na odgovarajući način utvrditi primjenu tzv. načelazemlje podrijetla kada organizacije za radiodifuziju žele prekogranično pružati određene internetske uslugekao prateće usluge radiodifuzijskom emitiranju, (ii) proširiti obvezno kolektivno ostvarivanje prava (reguliranje prava isključivo putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, a ne pojedinačno s nositeljima prava) na sve vrste reemitiranja programa i (iii) uvesti jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka (eng. direct injection).
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Kao podloga za pripremu prijedloga modernizacije zakonodavnog okvira Europske unije u područjima koja se uređuje predmetnim propisom (tj. kao podloga za pripremu izvornih prijedloga Direktive (EU) 2019/790 i Direktive (EU) 2019/789) provedene su detaljne analize i izneseni dokazi koji podržavaju potrebu za izradom prijedloga nacrta. U radnom dokumentu Europske komisije Ispitivanje procjene učinka modernizacije propisa EU-a o autorskom pravu (dokument oznake SWD(2016) 301 final od 14.9.2016.) detaljno su razmotreni problemi povezani s funkcioniranjem propisa EU-a o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, potreba za djelovanjem na razini EU-a, moguća rješenja i učinci mogućnosti kojoj se daje prednost.
Vezano uz unaprjeđenja u drugim područjima uređenja autorskog i srodnih prava u kojima su uočeni problemi u primjeni ili postoji potreba za dopunama i ispravcima, u odnosu na autorska djela stvorena u radnom odnosu i službena djela prilikom donošenja izmjena i dopuna predmetnog propisa problem je 2014. godine indiciran od strane nekoliko tijela državne uprave. Slijedom toga bila je uspostavljena međuresorna radna skupina koja je provela analizu problema i poredbenu analizu odgovarajućih odredbi u zakonodavstvima članica Europske unije, iz čega je proizašao zaključak o potrebi unaprjeđenja postojećih odredbi.
Vezano uz propisivanje prekršajnih odredba u slučaju povrede propisa za neovisne upravljačke subjekte koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava, u primjeni propisa se pokazala potreba za takvim odredbama.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj koji se namjerava postići je modernizacija sustava autorskog prava i srodnih prava i njegova prilagodba digitalnom okruženju te ispunjenje obaveze usklađivanja s Direktivom (EU) 2019/790 i Direktivom (EU) 2019/789. Uz to,izmjenom odredaba iz trenutno važećeg propisa za koje se tijekom primjene propisa pokazala potreba za dopunom, izmjenom ili razradom unaprijedit će se i određeni drugi aspekti predmetnog sustava.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Ishod koji se očekuje jeunaprjeđenje pravne sigurnosti u pogledu korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava u digitalnom okruženju te uspostava jasnijeg pravnog okvira za autorskopravnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Također predviđenim izmjenama osigurat će se pretpostavke za dobro funkcioniranje tržišta autorskim i srodnim pravima te pravične naknade autorima i izvođačima za iskorištavanje njihovih djela i drugih predmeta zaštite, što bi trebalo doprinijeti održivosti kulturnih, kreativnih i medijskih industrija i široj dostupnosti kulturnih i kreativnih sadržaja. Novim uređenjem očekuje se ukloniti postojeće pravne nesigurnosti vezane uz zakonita korištenja djela u okviru iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava, kao i osigurati širi pristup sadržaju putem poboljšanja određenih praksi licenciranja. Uz to, olakšavanjem licenciranja autorskog prava i srodnih prava za djela i druge predmete zaštite koji su sadržani u emitiranjima i pratećim internetskim uslugama određenih vrsta televizijskih i radijskih programa, kao i jasna pravila u pogledu uređivanja prava za jedinstvenu radnju priopćavanja javnosti u slučaju kada se prijenos programskih signala obavlja pomoću tehničkog postupka izravnog protoka, osigurat će se bolje širenje u državama članicama televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Sukladno članku 29. Direktive (EU) 2019/790 i članku 12. Direktive (EU) 2019/789 krajnji rok za usklađivanje s odredbama Direktive je 7. lipnja 2021. godine. Međutim, obzirom na značaj osiguravanja pravne sigurnosti u pogledu korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava u modernom digitalnom okruženju namjera je postići navedeni ishod i prije ovog krajnjeg roka.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis ili izmjene i dopune važećeg propisa.
Obrazloženje:
Zbog velikog broja izmjena koje donose Direktiva (EU) 2019/790 i Direktiva (EU) 2019/789 te uzimajući u obzir veći broj do sada učinjenih izmjena i dopuna važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18), izrada novog propisa smatra se povoljnijom opcijom.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
-
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje nije moguće razmatrati u odnosu na potrebne izmjene u pravnim institutima zaštite autorskog i srodnih prava jer navedene ishode nije moguće postići bez odgovarajućih izmjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
da
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
da
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
da
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
da
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
da
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
da
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Prijedlogom propisa unaprjeđuje se već postojeće pravno uređenje u smislu jasnoće, kvalitete i učinkovitosti određenih instituta autorskog i srodnih prava. Očekuju se pozitivni gospodarski učinci i to osobito u sektoru kulturnih, kreativnih i medijskih industrija kojima se osigurava jasniji pravni okvir i veća pravna sigurnost pri povratu njihovih ulaganja u stvaranje sadržaja, čime će se postići bolje funkcioniranje tržišta i zaštita imovinskih prava (prava intelektualnog vlasništva). Očekivano povećanje licenciranja kreativnih i medijskih sadržaja rezultirat će i njihovom većom prekograničnom dostupnosti, te će doprinijeti slobodnijem kretanju roba i usluga. Za posrednike koji distribuiraju sadržaj zaštićen autorskim i srodnim pravom propisat će se novi uvjeti za poslovanje na tržištu, koji mogu rezultirati određenim dodatnim troškom investicija u poslovanje i uvođenje tehnologije.
Nadalje, primjena načela zemlje podrijetla na prateće internetske usluge te primjena obveznog kolektivnog ostvarivanje prava na usluge reemitiranja programa iz drugih država članica doprinijet će, uslijed lakšeg reguliranja prava s nositeljima autorskog prava ili srodnih prava, boljem širenju u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a. U tom smislu, i tu postoji određeni izravan i pozitivan gospodarski učinak na slobodno kretanje usluga. Uz to, olakšano licenciranje kod emitiranja i reemitiranja, ali i definiranje jasnih pravila u vezi toga tko je obveznik plaćanja nositelju prava kod prijenosa signala putem tehničkog postupka izravnog protoka, od utjecaja su na funkcioniranje tržišta.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
da
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
da
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
da
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Samostalni umjetnici
ne
da
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Adresati su autori i izvođači koji na tržištu djeluju kao samostalni umjetnici i mikro i mali poduzetnici, izdavači koji djeluju kao srednji i veliki poduzetnici, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje djeluju kao udruge te pružatelji usluga informacijskog društva kao što su servisi za prikupljanje vijesti ili pružatelji usluga dijeljenja sadržaja putem interneta (posrednici).
Adresati budućeg propisa (zbog implementacije Direktive (EU) 2019/789) su i organizacije za radiodifuziju, uključujući one u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje će dostupnost svojih televizijskih i radijskih programa putem interneta omogućiti i u drugim državama članicama (sukladno svojoj poslovnoj odluci) i njima će se pojednostaviti proces reguliranja prava koja se često moraju regulirati u kratkom roku, osobito kada se radi o vijestima i informativnim programima. Adresati su i operatori usluga reemitiranja kojima će se također pojednostaviti proces reguliranja prava s obzirom da će se ostvarivanje prava na davanje ili odbijanje davanja odobrenja operatoru usluga reemitiranja vršiti putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
Iako se učinci odnose na veći broj označenih kategorija adresata izravni gospodarski učinci odnose se na specifične adresate unutar tih kategorija i to adresate iz sektora kulturnih, kreativnih i medijskih industrija.
Prema podacima iz studije Ekonomskog instituta u Zagrebu „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine ukupna bruto dodana vrijednost ovog sektora u 2012. godini iznosila je 6,3 milijardi kuna ili 2,3% bruto domaćega proizvoda (BDP) Republike Hrvatske. Zbrojeno, ukupni broj zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama i ukupan broj kreativnih radnika u ostatku gospodarstva iznosio je 124.304 ili 8,9% ukupno zaposlenih u 2014. (od toga 33% u kulturnim i kreativnim industrijama i 66% zaposlenih u kreativnim zanimanjima u ostatku gospodarstva).Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama činili su 5,7% ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini.
Temeljem navedenih podataka ukupan broj adresata na koje se predviđa izravan učinak procjenjuje se malim.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
da
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Odredbe novog zakona pozitivno će utjecati na tržišno natjecanje jer će primjerenije regulirati do sada neravnopravnu tržišnu utakmicu između komercijalnih pružatelja pristupa medijskim sadržajima za koje su isti regulirali autorska i srodna prava s nositeljima prava plaćanjem odgovarajućih naknada, te pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta koji omogućuju pristup medijskim sadržajima koji su učitali njihovi korisnici a za koje do sada autorska i srodna prava nisu (primjereno) bila regulirana s njihovim nositeljima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
da
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Adresati su pružatelji usluga pristupa medijskim sadržajima i pružatelji usluga dijeljenja sadržaja putem interneta koji omogućuju pristup medijskim sadržajima koji su učitali njihovi korisnici.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Olakšanje pristupa obrazovnim i kulturno-informativnim sadržajima
da
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Neznatni pozitivni socijalni učinci mogu se očekivati u smislu olakšanog (prekograničnog) pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima koristeći iznimku od autorskog i srodnih prava za korištenje djela u nastavi te bolje dostupnosti televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Adresati su učenici i studenti koji se obrazuju digitalnim i prekograničnim putem.
Adresati su i pripadnici jezičnih manjina i osobe koje žive u državi članici EU-a koja nije njihova država članica podrijetla zbog bolje dostupnosti televizijskih i radijskih programa iz drugih država članica EU-a.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
da
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
da
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
da
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Primjerenijim reguliranjem određenih autorskih i srodnih prava očekuju se mali pozitivni učinci na zapošljavanje i rast plaća zaposlenih u kulturnom, kreativnom i medijskom sektoru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Samostalni umjetnici
ne
da
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Adresati kod kojih se očekuju određeni izravni pozitivni učinci na zapošljavanje i samozapošljavanje su autori i izvođači koji na tržištu djeluju kao samostalni umjetnici i mikro i mali poduzetnici te izdavači koji djeluju kao mali i srednji poduzetnici.
Prema podacima iz studije Ekonomskog instituta u Zagrebu „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine ukupna bruto dodana vrijednost ovog sektora u 2012. godini iznosila je 6,3 milijardi kuna ili 2,3% bruto domaćega proizvoda (BDP) Republike Hrvatske. Zbrojeno, ukupni broj zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama i ukupan broj kreativnih radnika u ostatku gospodarstva iznosio je 124.304 ili 8,9% ukupno zaposlenih u 2014. (od toga 33% u kulturnim i kreativnim industrijama i 66% zaposlenih u kreativnim zanimanjima u ostatku gospodarstva).Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama činili su 5,7% ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini.
Temeljem navedenih podataka ukupan broj adresata na koje se predviđa izravan učinak procjenjuje se malim.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Odredbe novog zakona nemaju utjecaja na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
-
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Odredbe novog zakona nemaju utjecaja na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
-
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
Odredbama novog zakona ne predviđaju se administrativne obveze niti postupci.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
Odredbama novog zakona predviđena je veća pravna sigurnost, ujednačavanje uvjeta poslovanja na tržištu te olakšavanje prekograničnog poslovanja, što bi sve trebalo imati pozitivne učinke na pravednu tržišnu konkurenciju.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
da
Obrazloženje:
Za određene pružatelje usluga (prvenstveno pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta i određene medijske platforme) primjena propisa zahtijevat će trošak prilagodbe i uređivanje plaćanja naknada za korištenje sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
Za pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za mikro poduzetnike koji su na tržištu manje od tri godine i imaju ispod 10 milijuna EUR-a godišnjeg prometa predviđaju se, u odnosu na ostale poduzetnike, povoljnije pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti za priopćavanje autorskih djela i predmeta zaštite za koje nisu pribavili odobrenje s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka propisa na ovu kategoriju poduzetnika.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Donošenjem novog propisa očekuje se primjerenije i transparentnije uređivanje autorskih i srodnih prava te postizanje veće pravne sigurnosti i ravnopravnijeg tržišnog natjecanja za sve subjekte na tržištu, uključujući i za male i srednje poduzetnike.
Za određene pružatelje usluga (prvenstveno pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta i određene medijske platforme) primjena propisa zahtijevat će određeni trošak prilagodbe i uređivanje plaćanja naknada za korištenje sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima. Za pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta, kojima se propisuju nove obveze u svrhu oslobođenja od odgovornosti kada priopćavaju djela i predmete zaštite za koja nisu pribavili odobrenje, predviđen je blaži tretman mikro poduzetnika koji su na tržištu manje od tri godine i imaju ispod 10 milijuna EUR-a godišnjeg prometa.
Obzirom na navedeno učinak propisa na male i srednje poduzetnike je vrlo ograničen.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: : mr.sc. Ljiljana Kuterovac, Glavna ravnateljica
Datum:13. rujna 2019. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI DRŽAVNOG ZAVODA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO ZA 2020. GODINU I OBRASCU PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2020. GODINU
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2020. GODINU DRŽAVNOG ZAVODA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
Stručni nositelj:
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (EU)
I. tromjesečje 2020.
2.
3.
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: mr.sc. Ljiljana Kuterovac, Glavna ravnateljica
Datum: 13. rujna 2019. godine
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Samostalna služba za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove - Odjel za autorsko i srodna prava te provedbu prava intelektualnog vlasništva
Daniela Kuštović Kokot
dkustovic@dziv.hr
tel: (01) 610 6589
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Ne
Naziv akta: -
Opis mjere: -
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da
Naziv pravne stečevine EU:
1. Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ
2. Direktiva (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ
Obje Direktive objavljene su u Službenom listu Europske unije L 130 od 17. svibnja 2019. godine. Ispravak Direktive (EU) 2019/790 objavljen je u Službenom listu Europske unije L 134 od 22. svibnja 2019. godine.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
S obzirom na to da se način korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava bitno izmijenio u kontekstu tehnološkog razvoja, potrebno je osuvremeniti pravni okvir za zaštitu autorskog i srodnih prava i prilagoditi ga digitalnom društvu. S ciljem modernizacije sustava zaštite autorskog i srodnih prava i njegove prilagodbe potrebama suvremenog digitalnog društva zakonodavni okvir Europske unije moderniziran je Direktivom (EU) 2019/790 i Direktivom (EU) 2019/789 te će kroz odgovarajuće usklađivanje modernizirati nacionalni pravni okvir.
Pored usklađivanja s odredbama prethodno spomenutih Direktiva iz područja autorskog i srodnih prava potrebna su i unaprjeđenja u određenim drugim područjima nacionalnog uređenja autorskog i srodnih prava u kojima su uočeni problemi u primjeni ili postoji potreba za dopunama i ispravcima. Navedeno osobito uključuje unaprjeđenje odredaba vezanih uz autorska djela stvorena u radnom odnosu i službena djela, te propisivanje prekršajnih odredba u slučaju povrede propisa za neovisne upravljačke subjekte koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga Zakona potrebna je kako bi se propisi uskladili s odredbama Direktive (EU) 2019/790 i Direktive (EU) 2019/789. U tom smislu, potrebno je osigurati jasnija pravila zaštite autorskog i srodnih prava prikladna za primjenu u digitalnom okruženju, kojima će postići pravna sigurnost i doprinijeti gospodarskoj održivosti kreativnih, kulturnih i medijskih industrija i očuvanju kulturne baštine, ne narušavajući pritom slobodu izražavanja i druge interese korisnika digitalnih sadržaja i usluga niti postavljajući neopravdana opterećenja na poslovanje pružatelja usluga informacijskog društva.
Slijedom odredbi Direktive (EU) 2019/790 potrebno je urediti više područja.
Prvo područje uređenja čini otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti vezane uz određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava te prilagodba iznimki i ograničenja digitalnom i prekograničnom okruženju. Tako je potrebno predvidjeti (i) iznimku za automatizirane računalne analize informacija u digitalnom obliku (tzv. rudarenje teksta i podataka); (ii) iznimku za korištenje zaštićenih sadržaja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi i (iii) iznimku u svrhu očuvanja kulturne baštine.
Drugo područje uređenja odnosi se na poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanje šireg pristupa zaštićenom sadržaju u okviru kojeg je potrebno (i) urediti korištenje djela i drugih predmeta zaštite nedostupnih na tržištu od strane institucija koje čuvaju kulturnu baštinu i (ii) olakšati pristup audiovizualnim djelima na platformama za tzv. video na zahtjev .
Treće područje uređenja odnosi se na stvaranje tržišta autorskih prava koje dobro funkcionira na način da se (i) propiše zaštita prava izdavača informativnih publikacija u pogledu internetskih korištenja takvih publikacija i da se (ii) uredi korištenje autorskim ili srodnim pravima zaštićenih sadržaja od strane pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta.
Četvrto područje uređenja odnosi se na osiguravanje pretpostavki za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite, na način da se u zakonu propiše (i) načelo odgovarajuće i razmjerne naknade, (ii) uvedu obveze vezane uz transparentnost informacija o korištenju predmeta zaštite, (iii) propiše mehanizam za prilagodbu ugovora u slučaju da se izvorno propisana naknada pokaže nerazmjerno niska u odnosu na prihode od korištenja te (iv) autorima i izvođačima omogući opoziv isključive licencije ako nije došlo do iskorištavanja djela ili drugog predmeta zaštite.
Temeljem Direktive (EU) 2019/789, cilj koje je osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava, potrebno je u zakonu: (i) na odgovarajući način utvrditi primjenu tzv. načela zemlje podrijetla kada organizacije za radiodifuziju žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge radiodifuzijskom emitiranju, (ii) proširiti obvezno kolektivno ostvarivanje prava (reguliranje prava isključivo putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, a ne pojedinačno s nositeljima prava) na sve vrste reemitiranja programa i (iii) uvesti jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka (eng. direct injection ).
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Kao podloga za pripremu prijedloga modernizacije zakonodavnog okvira Europske unije u područjima koja se uređuje predmetnim propisom (tj. kao podloga za pripremu izvornih prijedloga Direktive (EU) 2019/790 i Direktive (EU) 2019/789) provedene su detaljne analize i izneseni dokazi koji podržavaju potrebu za izradom prijedloga nacrta. U radnom dokumentu Europske komisije Ispitivanje procjene učinka modernizacije propisa EU-a o autorskom pravu (dokument oznake SWD(2016) 301 final od 14.9.2016.) detaljno su razmotreni problemi povezani s funkcioniranjem propisa EU-a o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, potreba za djelovanjem na razini EU-a, moguća rješenja i učinci mogućnosti kojoj se daje prednost.
Vezano uz unaprjeđenja u drugim područjima uređenja autorskog i srodnih prava u kojima su uočeni problemi u primjeni ili postoji potreba za dopunama i ispravcima, u odnosu na autorska djela stvorena u radnom odnosu i službena djela prilikom donošenja izmjena i dopuna predmetnog propisa problem je 2014. godine indiciran od strane nekoliko tijela državne uprave. Slijedom toga bila je uspostavljena međuresorna radna skupina koja je provela analizu problema i poredbenu analizu odgovarajućih odredbi u zakonodavstvima članica Europske unije, iz čega je proizašao zaključak o potrebi unaprjeđenja postojećih odredbi.
Vezano uz propisivanje prekršajnih odredba u slučaju povrede propisa za neovisne upravljačke subjekte koji obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava, u primjeni propisa se pokazala potreba za takvim odredbama.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj koji se namjerava postići je modernizacija sustava autorskog prava i srodnih prava i njegova prilagodba digitalnom okruženju te ispunjenje obaveze usklađivanja s Direktivom (EU) 2019/790 i Direktivom (EU) 2019/789. Uz to, izmjenom odredaba iz trenutno važećeg propisa za koje se tijekom primjene propisa pokazala potreba za dopunom, izmjenom ili razradom unaprijedit će se i određeni drugi aspekti predmetnog sustava.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Ishod koji se očekuje je unaprjeđenje pravne sigurnosti u pogledu korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava u digitalnom okruženju te uspostava jasnijeg pravnog okvira za autorskopravnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Također predviđenim izmjenama osigurat će se pretpostavke za dobro funkcioniranje tržišta autorskim i srodnim pravima te pravične naknade autorima i izvođačima za iskorištavanje njihovih djela i drugih predmeta zaštite, što bi trebalo doprinijeti održivosti kulturnih, kreativnih i medijskih industrija i široj dostupnosti kulturnih i kreativnih sadržaja. Novim uređenjem očekuje se ukloniti postojeće pravne nesigurnosti vezane uz zakonita korištenja djela u okviru iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava, kao i osigurati širi pristup sadržaju putem poboljšanja određenih praksi licenciranja. Uz to, olakšavanjem licenciranja autorskog prava i srodnih prava za djela i druge predmete zaštite koji su sadržani u emitiranjima i pratećim internetskim uslugama određenih vrsta televizijskih i radijskih programa, kao i jasna pravila u pogledu uređivanja prava za jedinstvenu radnju priopćavanja javnosti u slučaju kada se prijenos programskih signala obavlja pomoću tehničkog postupka izravnog protoka, osigurat će se bolje širenje u državama članicama televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica .
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Sukladno članku 29. Direktive (EU) 2019/790 i članku 12. Direktive (EU) 2019/789 krajnji rok za usklađivanje s odredbama Direktive je 7. lipnja 2021. godine. Međutim, obzirom na značaj osiguravanja pravne sigurnosti u pogledu korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava u modernom digitalnom okruženju namjera je postići navedeni ishod i prije ovog krajnjeg roka.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis ili izmjene i dopune važećeg propisa.
Obrazloženje:
Zbog velikog broja izmjena koje donose Direktiva (EU) 2019/790 i Direktiva (EU) 2019/789 te uzimajući u obzir veći broj do sada učinjenih izmjena i dopuna važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18 ), izrada novog propisa smatra se povoljnijom opcijom.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
-
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje nije moguće razmatrati u odnosu na potrebne izmjene u pravnim institutima zaštite autorskog i srodnih prava jer navedene ishode nije moguće postići bez odgovarajućih izmjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
da
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
da
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
da
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
da
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
da
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
da
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Prijedlogom propisa unaprjeđuje se već postojeće pravno uređenje u smislu jasnoće, kvalitete i učinkovitosti određenih instituta autorskog i srodnih prava. Očekuju se pozitivni gospodarski učinci i to osobito u sektoru kulturnih, kreativnih i medijskih industrija kojima se osigurava jasniji pravni okvir i veća pravna sigurnost pri povratu njihovih ulaganja u stvaranje sadržaja, čime će se postići bolje funkcioniranje tržišta i zaštita imovinskih prava (prava intelektualnog vlasništva). Očekivano povećanje licenciranja kreativnih i medijskih sadržaja rezultirat će i njihovom većom prekograničnom dostupnosti, te će doprinijeti slobodnijem kretanju roba i usluga. Za posrednike koji distribuiraju sadržaj zaštićen autorskim i srodnim pravom propisat će se novi uvjeti za poslovanje na tržištu, koji mogu rezultirati određenim dodatnim troškom investicija u poslovanje i uvođenje tehnologije.
Nadalje, primjena načela zemlje podrijetla na prateće internetske usluge te primjena obveznog kolektivnog ostvarivanje prava na usluge reemitiranja programa iz drugih država članica doprinijet će, uslijed lakšeg reguliranja prava s nositeljima autorskog prava ili srodnih prava, boljem širenju u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a. U tom smislu, i tu postoji određeni izravan i pozitivan gospodarski učinak na slobodno kretanje usluga. Uz to, olakšano licenciranje kod emitiranja i reemitiranja, ali i definiranje jasnih pravila u vezi toga tko je obveznik plaćanja nositelju prava kod prijenosa signala putem tehničkog postupka izravnog protoka, od utjecaja su na funkcioniranje tržišta.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
da
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
da
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
da
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Samostalni umjetnici
ne
da
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Adresati su autori i izvođači koji na tržištu djeluju kao samostalni umjetnici i mikro i mali poduzetnici, izdavači koji djeluju kao srednji i veliki poduzetnici, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje djeluju kao udruge te pružatelji usluga informacijskog društva kao što su servisi za prikupljanje vijesti ili pružatelji usluga dijeljenja sadržaja putem interneta (posrednici).
Adresati budućeg propisa (zbog implementacije Direktive (EU) 2019/789) su i organizacije za radiodifuziju, uključujući one u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje će dostupnost svojih televizijskih i radijskih programa putem interneta omogućiti i u drugim državama članicama (sukladno svojoj poslovnoj odluci) i njima će se pojednostaviti proces reguliranja prava koja se često moraju regulirati u kratkom roku, osobito kada se radi o vijestima i informativnim programima. Adresati su i operatori usluga reemitiranja kojima će se također pojednostaviti proces reguliranja prava s obzirom da će se ostvarivanje prava na davanje ili odbijanje davanja odobrenja operatoru usluga reemitiranja vršiti putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
Iako se učinci odnose na veći broj označenih kategorija adresata izravni gospodarski učinci odnose se na specifične adresate unutar tih kategorija i to adresate iz sektora kulturnih, kreativnih i medijskih industrija.
Prema podacima iz studije Ekonomskog instituta u Zagrebu „ Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj “ iz 2015. godine ukupna bruto dodana vrijednost ovog sektora u 2012. godini iznosila je 6,3 milijardi kuna ili 2,3% bruto domaćega proizvoda (BDP) Republike Hrvatske. Zbrojeno, ukupni broj zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama i ukupan broj kreativnih radnika u ostatku gospodarstva iznosio je 124.304 ili 8,9% ukupno zaposlenih u 2014. (od toga 33% u kulturnim i kreativnim industrijama i 66% zaposlenih u kreativnim zanimanjima u ostatku gospodarstva). Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama činili su 5,7% ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini.
Temeljem navedenih podataka ukupan broj adresata na koje se predviđa izravan učinak procjenjuje se malim.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
da
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Odredbe novog zakona pozitivno će utjecati na tržišno natjecanje jer će primjerenije regulirati do sada neravnopravnu tržišnu utakmicu između komercijalnih pružatelja pristupa medijskim sadržajima za koje su isti regulirali autorska i srodna prava s nositeljima prava plaćanjem odgovarajućih naknada, te pružatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta koji omogućuju pristup medijskim sadržajima koji su učitali njihovi korisnici a za koje do sada autorska i srodna prava nisu (primjereno) bila regulirana s njihovim nositeljima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
da
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Adresati su pružatelji usluga pristupa medijskim sadržajima i pružatelji usluga dijeljenja sadržaja putem interneta koji omogućuju pristup medijskim sadržajima koji su učitali njihovi korisnici.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Olakšanje pristupa obrazovnim i kulturno-informativnim sadržajima
da
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Neznatni pozitivni socijalni učinci mogu se očekivati u smislu olakšanog (prekograničnog) pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima koristeći iznimku od autorskog i srodnih prava za korištenje djela u nastavi te bolje dostupnosti televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Adresati su učenici i studenti koji se obrazuju digitalnim i prekograničnim putem.
Adresati su i pripadnici jezičnih manjina i osobe koje žive u državi članici EU-a koja nije njihova država članica podrijetla zbog bolje dostupnosti televizijskih i radijskih programa iz drugih država članica EU-a.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
da
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
da
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
da
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Primjerenijim reguliranjem određenih autorskih i srodnih prava očekuju se mali pozitivni učinci na zapošljavanje i rast plaća zaposlenih u kulturnom, kreativnom i medijskom sektoru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
da
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
da
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Samostalni umjetnici
ne
da
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Adresati kod kojih se očekuju određeni izravni pozitivni učinci na zapošljavanje i samozapošljavanje su autori i izvođači koji na tržištu djeluju kao samostalni umjetnici i mikro i mali poduzetnici te izdavači koji djeluju kao mali i srednji poduzetnici.
Prema podacima iz studije Ekonomskog instituta u Zagrebu „ Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj “ iz 2015. godine ukupna bruto dodana vrijednost ovog sektora u 2012. godini iznosila je 6,3 milijardi kuna ili 2,3% bruto domaćega proizvoda (BDP) Republike Hrvatske. Zbrojeno, ukupni broj zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama i ukupan broj kreativnih radnika u ostatku gospodarstva iznosio je 124.304 ili 8,9% ukupno zaposlenih u 2014. (od toga 33% u kulturnim i kreativnim industrijama i 66% zaposlenih u kreativnim zanimanjima u ostatku gospodarstva). Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama činili su 5,7% ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini.
Temeljem navedenih podataka ukupan broj adresata na koje se predviđa izravan učinak procjenjuje se malim.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Odredbe novog zakona nemaju utjecaja na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
-
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Odredbe novog zakona nemaju utjecaja na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
-
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
Odredbama novog zakona ne predviđaju se administrativne obveze niti postupci.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
Odredbama novog zakona predviđena je veća pravna sigurnost, ujednačavanje uvjeta poslovanja na tržištu te olakšavanje prekograničnog poslovanja, što bi sve trebalo imati pozitivne učinke na pravednu tržišnu konkurenciju.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
da
Obrazloženje:
Za određene pružatelje usluga (prvenstveno pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta i određene medijske platforme) primjena propisa zahtijevat će trošak prilagodbe i uređivanje plaćanja naknada za korištenje sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
Za pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za mikro poduzetnike koji su na tržištu manje od tri godine i imaju ispod 10 milijuna EUR-a godišnjeg prometa predviđaju se, u odnosu na ostale poduzetnike, povoljnije pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti za priopćavanje autorskih djela i predmeta zaštite za koje nisu pribavili odobrenje s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka propisa na ovu kategoriju poduzetnika.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Donošenjem novog propisa očekuje se primjerenije i transparentnije uređivanje autorskih i srodnih prava te postizanje veće pravne sigurnosti i ravnopravnijeg tržišnog natjecanja za sve subjekte na tržištu, uključujući i za male i srednje poduzetnike.
Za određene pružatelje usluga (prvenstveno pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta i određene medijske platforme) primjena propisa zahtijevat će određeni trošak prilagodbe i uređivanje plaćanja naknada za korištenje sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima. Za pružatelje usluga dijeljenja sadržaja putem interneta, kojima se propisuju nove obveze u svrhu oslobođenja od odgovornosti kada priopćavaju djela i predmete zaštite za koja nisu pribavili odobrenje, predviđen je blaži tretman mikro poduzetnika koji su na tržištu manje od tri godine i imaju ispod 10 milijuna EUR-a godišnjeg prometa.
Obzirom na navedeno učinak propisa na male i srednje poduzetnike je vrlo ograničen.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: : mr.sc. Ljiljana Kuterovac, Glavna ravnateljica
Datum: 13. rujna 2019. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo