PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Prvi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji donesen je 2003. godine (Narodne novine, broj 116/2003 -u daljnjem tekstu ZZNO/03). Njime se problem zaštite od nasilja u obitelji prvi put sustavno obradio u jednom propisu. Naime, dotad su o nasilju u obitelji postojale dvije odredbe u Obiteljskom zakonu (Narodne novine, broj 162/1998), koje su bile predmetom kritika zbog niza sadržajnih manjkavosti i neprovedivosti u praksi. Naime, Obiteljskim zakonom iz 1998. godine obiteljsko nasilje je prepoznato kao specifičan oblik nasilja te je zabranjeno nasilničko ponašanje bračnog druga ili bilo kojeg punoljetnog člana obitelji (članak 118.). Kršenje te zabrane kažnjavalo se kao prekršaj, zatvorom u trajanju do 30 dana (članak 362.). Međutim, navedene odredbe nisu precizno definirale tko se smatra članom obitelji, a pojam nasilničkog ponašanja u obitelji nisu uopće definirale. Također, prigovaralo se propisivanju prekršajne sankcije Obiteljskim zakonom, i to samo jedne vrste sankcije, bez mogućnosti njene individualizacije.
Iako je ZZNO/03 relativno uspješno odgovorio na navedene kritike i iako je njegova šestogodišnja primjena dovela do značajnih pozitivnih pomaka u području razvoja prevencije i zaštite od nasilja u obitelji, Zakon je i dalje sadržavao određene nedostatke, koji su se ogledali u velikom broju upućujućih odredbi, koje su posljedično rezultirale nedoumicom u njegovoj primjeni, kao i odredbi koje nisu bile usklađene s odredbama Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07).
Radi uklanjanja uočenih nedostataka, 2009. godine donesen je novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 137/2009 -u daljnjem tekstu ZZNO/09). Predmetni je Zakon, kao novine uveo proširenje kruga osoba koje ulaze u pojam obitelj s obzirom na ostale zakone koji uređuju odnose u obitelji, proširenje definicije nasilja u obitelji, kroz propisivanje „ekonomskog nasilja“, kao njegovog pojavnog oblika, kao i pooštravanje zakonske politike kažnjavanja.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine u primjeni je bio do 01. siječnja 2018. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/2017- u daljnjem tekstu ZZNO/17). Potreba njegova donošenja, nastala je, među ostalim, kao rezultat činjenice da je 01. siječnja 2013. godine stupio na snagu novi Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/17 i 118/18, u daljnjem tekstu: KZ/11). Naime, KZ/11 je definirao značenje izraza članova obitelji i bliskih osoba za potrebe toga Zakona, a koje je u cilju postizanja sveobuhvatne zaštite žrtava nasilja u obitelji, bilo potrebno uskladiti s krugom osoba na koji će se ZZNO/17 primjenjivati. Također, KZ/11 izmijenio je koncept inkriminiranja obiteljskog nasilja na način da je propisao kažnjavanje nasilničkog ponašanja u obitelji kroz cijeli niz kaznenih djela kao njihov kvalifikatorni oblik. Kritike navedenog koncepta, koje su se ogledale u činjenici, da ponašanja koja u svojoj biti predstavljaju nasilništvo u obitelji nisu pokrivena kaznenopravnom regulativom, nastojale su se otkloniti Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 56/2015), kojim je nasilje u obitelji propisano kao samostalna inkriminacija. O izmjenama kaznenog zakonodavstva, bilo je nužno voditi računa prilikom propisivanja pojavnih oblika nasilja u obitelji u prekršajnom zakonodavstvu, a sve kako bi se izbjegla povreda nacionalnog ne bis in idem, koja je u nekoliko navrata rezultirala osudama Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (predmet: Maresti protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od 25. lipnja 2009., broj: 55759/07).
Donošenje ZZNO/17, osim stupanjem na snagu novog nacionalnog kaznenog zakonodavstva, bilo je uvjetovano i potrebom transponiranja odnosno implementiranja europskih i međunarodnih instrumenta u prekršajno zakonodavstvo. Transponiranje Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.) i implementacija Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj: 4/2018) u ZZNO/17, prije same ratifikacije, rezultirali su podizanjem pravnih standarda zaštite žrtve, jačanjem njene procesnopravne pozicije, sprječavanjem sekundarne viktimizacije, te hitnošću postupanja svih nadležnih tijela.
Ovim Prijedlogom zakona predlažu se prve izmjene ZZNO/17. Razlog za to je potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji, u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema ZZNO/17 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. Krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje dodatno se usklađuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11. Osim toga, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji kažnjive sukladno ZZNO/17.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predlagatelj, radi jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od takvih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, predlaže izmijeniti članak 10. ZZNO/17, koji propisuje pojedine pojavne oblike nasilja u obitelji. S tim u vezi, namjera je ovim Prijedlogom zakona pojasniti što znači ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg ZZNO/17 u smislu postupanja koje, sukladno članku 22. ZZNO/17, predstavlja prekršaj kažnjiv novčanom ili zatvorskom kaznom. S tim u svezi, predlaže se izmijeniti točku 1. članka 10. ZZNO/17 na način da ona definira prvi od propisanih pojavnih oblika nasilja u obitelji kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
Ovim Prijedlogom zakona, predlaže se u krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje uključiti sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja i na taj način predmetnu odredbu dodatno uskladiti s definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11.
Kao važna novina, ovim se Prijedlogom zakona predlaže pooštravanje zakonske prekršajno pravne politike kažnjavanja u odnosu na prekršaje iz članka 22. ZZNO/17. Cilj predloženih izmjena usmjeren je na jače ostvarenje generalno preventivnih učinaka kažnjavanja prekršaja iz sfere nasilja u obitelji. S tim u vezi, po izvršenoj analizi zakonske diferencijacije temeljnih i kvalificiranih oblika pojedinih prekršaja iz članka 22. ZZNO/17, predloženo je u odnosu na iste pooštravanje zakonskog odmjeravanja kazni, kako novčanih, tako i zatvorskih.
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Razlaganje termina ''tjelesno nasilje'' iz članka 10. točke 1. ZZNO/17 na komponente, isticanjem kako ono u sebi uključuje primjenu fizičke sile doprinijet će jasnoći zakonskog teksta te lakšem razumijevanju i procijeni pravne kvalifikacije protupravnog postupanja kao prekršaja od kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. KZ/11.
Izmjenom članka 8. stavka 1. ZZNO/17, kojim se predlaže propisivanje srodnika po tazbini do zaključno drugog stupnja, krug osoba na koje se ZZNO/17 primjenjuje biti će istovjetan krugu osoba kojima kao članovima obitelji ili bliskim osobama KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji (kazneno djelo nasilja u obitelji, tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i osobito teške tjelesne ozljede).
Polazeći od svrhe prekršajnopravnih sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji, propisane člankom 11. stavkom 2. ZZNO/17, koja se sastoji u zaštiti članova obitelji izloženih nasilju, poštivanju pravnog sustava te sprječavanju ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja, ovim Prijedlogom zakona predlaže se povisiti posebne minimume kazni za prekršaje propisane člankom 22. ZZNO/17. Izvjesno je očekivati da će ovakva promjena zakonske politike suzbijanja kažnjivih ponašanja rezultirati jačanjem generalne, ali i specijalne prevencije kažnjavanja.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI
Članak 1.
U članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17) iza riječi: „tazbini“ riječi: „u bračnoj i izvanbračnoj zajednici“ brišu se.
Članak 2.
U članku 10. točka 1. mijenja se i glasi:
''1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda''.
Članak 3.
Članak 22. mijenja se i glasi:
''Članak 22.
(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.
(2) Tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 6000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.
(3) Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(4) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 8000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.
(5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 12 000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
(6) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 5. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 17 000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 80 dana.''.
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ''Narodnim novinama''.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
U članku 8. stavku 1. ZZNO/17 koji propisuje krug osoba na koje se isti primjenjuje, vrši se harmonizacija prekršajnog zakonodavstva kojim se regulira materija zaštite od nasilja u obitelji s kaznenim zakonodavstvom na način da se predloženom izmjenom omogućuje primjena ZZNO/17 na istovjetan krug osoba kojima i KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji.
Uz članak 2.
Članak 10. ZZNO/17 propisuje pojavne oblike nasilja u obitelji. Radi se o odredbi normativnog dijela propisa na koju upućuju svi prekršaji iz članka 22. ZZNO/17. U cilju jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od sličnih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo termin ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg ZZNO/17 zamijenjen je opisnim izričajem ''primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda''. Predloženim propisivanjem jasno je da se nasiljem u obitelji, u smislu ZZNO/17, smatra svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu tjelesne ozljede, u sudskomedicinskom smislu, jer će se u tom slučaju raditi o nekom obliku tjelesne ozljede, koje su propisane KZ/11 kao kazneno djelo.
Navedeno je osobito važno u svijetlu činjenice da je kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ-a blanketno kazneno djelo, što znači da se KZ/11 u zakonskom opisu kaznenog djela poziva na određeni propis izvan kaznenog prava, a konkretno na ZZNO/17, navodeći, kao radnju počinjena tog kaznenog djela: ''Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji…''. Ono obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima nisu ostvareni elementi niti jednog težeg kaznenog djela, a radi se o intenzitetu koji prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Nadalje, treba imati u vidu i kvalificirane oblike određenih kaznenih djela propisanih KZ-om (npr. kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118.KZ-a), ukoliko su ista počinjena prema bliskoj osobi, zbog čega je kazneno djelo nasilja u obitelji supsidijarno (tj. propisuje se da će isto doći u primjenu ukoliko takvim ponašanjem nije počinjeno neko drugo teže kazneno djelo).
Predloženom izmjenom izričito se propisuje izdvajanje iz dosega prekršajnog prava svakog oblika tjelesnog nasilja u obitelji koje dovodi do tjelesne ozljede, što rezultira jasnijim razlikovanjem prekršaja od kaznenog djela te je izgledno da će doprinijeti ujednačenju prakse postupanja nadležnih tijela, koja su se dosad susretala s nedoumicama pri procijeni zaslužuje li određeno postupanje prekršajno ili kazneno procesuiranje i sankcioniranje.
Postojanjem prekršaja, samostalnog kaznenog djela nasilja u obitelji i kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela ukoliko su ista počinjena prema bliskoj osobi postignuta je cjelovitost kažnjavanja počinitelja svakog (pa i najblažeg) oblika nasilja u obitelji.
Uz članak 3.
U članku 22. ZZNO/17 kao posljedica pooštrenja zakonske politike kažnjavanja predlaže se izmjena visine kazni. Tako predlagatelj u odnosu na članak 22. stavak 1. ZZNO/17 predlaže propisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 2 000,00 kuna, dok za prekršajno postupanje iz stavka 2. predmetnog članka predlaže propisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 6 000,00 kuna, kao i povećanje posebnog minimuma kazne zatvora u trajanju od najmanje trideset dana. U stavku 3. predlaže se povisiti posebni minimum novčane kazne u visini od najmanje 7 000,00 kuna, dok bi se posebni minimum kazne zatvora propisao u trajanju od najmanje četrdeset i pet dana. Za prekršajno postupanje iz stavka 4. ovoga članka, predlagatelj predlaže povisiti posebni minimum novčane kazne u iznosu od najmanje 8 000,00 kuna, kao i posebni minimum kazne zatvora u visini od najmanje šezdeset dana. U stavku 5. predlaže se povisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 12 000,00 kuna, kao i povisivanje posebnog minimum kazne zatvora u visini od najmanje sedamdeset dana. Zaključno, u stavku 6. predlaže se povisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 17 000,00 kuna, kao i povisivanje posebnog minimum kazne zatvora u visini od najmanje osamdest dana.
Pri izradi prijedloga navedenih sankcija posvećena je osobita pozornost da se povisivanjem posebnih minimuma zatvorskih kazni ne isključi niti pretjerano suzi mogućnost individualizacije sankcije s obzirom na njeno trajanje, uzimajući u obzir da Prekršajni zakon (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) u članku 35. stavku 2. propisuje opći maksimum kazne zatvora za prekršaje nasilja u obitelji u visini do 90 dana.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu. S obzirom na predloženi broj izmjena, predlagatelj smatra da je vacatio legis od osam dana od dana objave u ''Narodnim novinama'' dostatan vremenski okvir da se s odredbama ovoga Zakona upoznaju svi adresati na koje se isti odnosi.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 8.
(1) Osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
(3) Osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu po ovom Zakonu.
(4) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
(5) Neformalni životni partner u smislu ovog Zakona je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter.
(6) Dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina života.
(7) Žrtva nasilja u obitelji je osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
(8) Osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga punoljetna osoba po izboru žrtve nasilja u obitelji, osim ako je predložena ili pozvana u svojstvu svjedoka.
(9) Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
(10) Osoba starije životne dobi je osoba u dobi od 65 i više godina života.
Članak 10.
Nasilje u obitelji je:
1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
Članak 22.
(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.
(2) Tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana.
(3) Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 6000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.
(4) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(6) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 5. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Ocjena stanja
Prvi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji donesen je 2003. godine (Narodne novine, broj 116/2003 -u daljnjem tekstu ZZNO/03). Njime se problem zaštite od nasilja u obitelji prvi put sustavno obradio u jednom propisu. Naime, dotad su o nasilju u obitelji postojale dvije odredbe u Obiteljskom zakonu (Narodne novine, broj 162/1998), koje su bile predmetom kritika zbog niza sadržajnih manjkavosti i neprovedivosti u praksi. Naime, Obiteljskim zakonom iz 1998. godine obiteljsko nasilje je prepoznato kao specifičan oblik nasilja te je zabranjeno nasilničko ponašanje bračnog druga ili bilo kojeg punoljetnog člana obitelji (članak 118.). Kršenje te zabrane kažnjavalo se kao prekršaj, zatvorom u trajanju do 30 dana (članak 362.). Međutim, navedene odredbe nisu precizno definirale tko se smatra članom obitelji, a pojam nasilničkog ponašanja u obitelji nisu uopće definirale. Također, prigovaralo se propisivanju prekršajne sankcije Obiteljskim zakonom, i to samo jedne vrste sankcije, bez mogućnosti njene individualizacije.
Iako je ZZNO/03 relativno uspješno odgovorio na navedene kritike i iako je njegova šestogodišnja primjena dovela do značajnih pozitivnih pomaka u području razvoja prevencije i zaštite od nasilja u obitelji, Zakon je i dalje sadržavao određene nedostatke, koji su se ogledali u velikom broju upućujućih odredbi, koje su posljedično rezultirale nedoumicom u njegovoj primjeni, kao i odredbi koje nisu bile usklađene s odredbama Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07).
Radi uklanjanja uočenih nedostataka, 2009. godine donesen je novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 137/2009 -u daljnjem tekstu ZZNO/09). Predmetni je Zakon, kao novine uveo proširenje kruga osoba koje ulaze u pojam obitelj s obzirom na ostale zakone koji uređuju odnose u obitelji, proširenje definicije nasilja u obitelji, kroz propisivanje „ekonomskog nasilja“, kao njegovog pojavnog oblika, kao i pooštravanje zakonske politike kažnjavanja.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine u primjeni je bio do 01. siječnja 2018. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/2017- u daljnjem tekstu ZZNO/17). Potreba njegova donošenja, nastala je, među ostalim, kao rezultat činjenice da je 01. siječnja 2013. godine stupio na snagu novi Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/17 i 118/18, u daljnjem tekstu: KZ/11). Naime, KZ/11 je definirao značenje izraza članova obitelji i bliskih osoba za potrebe toga Zakona, a koje je u cilju postizanja sveobuhvatne zaštite žrtava nasilja u obitelji, bilo potrebno uskladiti s krugom osoba na koji će se ZZNO/17 primjenjivati. Također, KZ/11 izmijenio je koncept inkriminiranja obiteljskog nasilja na način da je propisao kažnjavanje nasilničkog ponašanja u obitelji kroz cijeli niz kaznenih djela kao njihov kvalifikatorni oblik. Kritike navedenog koncepta, koje su se ogledale u činjenici, da ponašanja koja u svojoj biti predstavljaju nasilništvo u obitelji nisu pokrivena kaznenopravnom regulativom, nastojale su se otkloniti Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 56/2015), kojim je nasilje u obitelji propisano kao samostalna inkriminacija. O izmjenama kaznenog zakonodavstva, bilo je nužno voditi računa prilikom propisivanja pojavnih oblika nasilja u obitelji u prekršajnom zakonodavstvu, a sve kako bi se izbjegla povreda nacionalnog ne bis in idem, koja je u nekoliko navrata rezultirala osudama Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (predmet: Maresti protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od 25. lipnja 2009., broj: 55759/07).
Donošenje ZZNO/17, osim stupanjem na snagu novog nacionalnog kaznenog zakonodavstva, bilo je uvjetovano i potrebom transponiranja odnosno implementiranja europskih i međunarodnih instrumenta u prekršajno zakonodavstvo. Transponiranje Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14. 11. 2012.) i implementacija Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj: 4/2018) u ZZNO/17, prije same ratifikacije, rezultirali su podizanjem pravnih standarda zaštite žrtve, jačanjem njene procesnopravne pozicije, sprječavanjem sekundarne viktimizacije, te hitnošću postupanja svih nadležnih tijela.
Ovim Prijedlogom zakona predlažu se prve izmjene ZZNO/17. Razlog za to je potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji, u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema ZZNO/17 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. Krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje dodatno se usklađuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11. Osim toga, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji kažnjive sukladno ZZNO/17.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predlagatelj, radi jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od takvih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, predlaže izmijeniti članak 10. ZZNO/17, koji propisuje pojedine pojavne oblike nasilja u obitelji. S tim u vezi, namjera je ovim Prijedlogom zakona pojasniti što znači ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg ZZNO/17 u smislu postupanja koje, sukladno članku 22. ZZNO/17, predstavlja prekršaj kažnjiv novčanom ili zatvorskom kaznom. S tim u svezi, predlaže se izmijeniti točku 1. članka 10. ZZNO/17 na način da ona definira prvi od propisanih pojavnih oblika nasilja u obitelji kao primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
Ovim Prijedlogom zakona, predlaže se u krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje uključiti sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja i na taj način predmetnu odredbu dodatno uskladiti s definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11.
Kao važna novina, ovim se Prijedlogom zakona predlaže pooštravanje zakonske prekršajno pravne politike kažnjavanja u odnosu na prekršaje iz članka 22. ZZNO/17. Cilj predloženih izmjena usmjeren je na jače ostvarenje generalno preventivnih učinaka kažnjavanja prekršaja iz sfere nasilja u obitelji. S tim u vezi, po izvršenoj analizi zakonske diferencijacije temeljnih i kvalificiranih oblika pojedinih prekršaja iz članka 22. ZZNO/17, predloženo je u odnosu na iste pooštravanje zakonskog odmjeravanja kazni, kako novčanih, tako i zatvorskih.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Razlaganje termina ''tjelesno nasilje'' iz članka 10. točke 1. ZZNO/17 na komponente, isticanjem kako ono u sebi uključuje primjenu fizičke sile doprinijet će jasnoći zakonskog teksta te lakšem razumijevanju i procijeni pravne kvalifikacije protupravnog postupanja kao prekršaja od kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. KZ/11.
Izmjenom članka 8. stavka 1. ZZNO/17, kojim se predlaže propisivanje srodnika po tazbini do zaključno drugog stupnja, krug osoba na koje se ZZNO/17 primjenjuje biti će istovjetan krugu osoba kojima kao članovima obitelji ili bliskim osobama KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji (kazneno djelo nasilja u obitelji, tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i osobito teške tjelesne ozljede).
Polazeći od svrhe prekršajnopravnih sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji, propisane člankom 11. stavkom 2. ZZNO/17, koja se sastoji u zaštiti članova obitelji izloženih nasilju, poštivanju pravnog sustava te sprječavanju ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja, ovim Prijedlogom zakona predlaže se povisiti posebne minimume kazni za prekršaje propisane člankom 22. ZZNO/17. Izvjesno je očekivati da će ovakva promjena zakonske politike suzbijanja kažnjivih ponašanja rezultirati jačanjem generalne, ali i specijalne prevencije kažnjavanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17) iza riječi: „tazbini“ riječi: „u bračnoj i izvanbračnoj zajednici“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 10. točka 1. mijenja se i glasi:
''1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda''.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Članak 22. mijenja se i glasi:
''Članak 22.
(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.
(2) Tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 6000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.
(3) Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(4) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 8000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.
(5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 12 000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
(6) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 5. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 17 000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 80 dana.''.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ''Narodnim novinama''.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
U članku 8. stavku 1. ZZNO/17 koji propisuje krug osoba na koje se isti primjenjuje, vrši se harmonizacija prekršajnog zakonodavstva kojim se regulira materija zaštite od nasilja u obitelji s kaznenim zakonodavstvom na način da se predloženom izmjenom omogućuje primjena ZZNO/17 na istovjetan krug osoba kojima i KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Članak 10. ZZNO/17 propisuje pojavne oblike nasilja u obitelji. Radi se o odredbi normativnog dijela propisa na koju upućuju svi prekršaji iz članka 22. ZZNO/17. U cilju jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od sličnih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo termin ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg ZZNO/17 zamijenjen je opisnim izričajem ''primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda''. Predloženim propisivanjem jasno je da se nasiljem u obitelji, u smislu ZZNO/17, smatra svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu tjelesne ozljede, u sudskomedicinskom smislu, jer će se u tom slučaju raditi o nekom obliku tjelesne ozljede, koje su propisane KZ/11 kao kazneno djelo.
Navedeno je osobito važno u svijetlu činjenice da je kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ-a blanketno kazneno djelo, što znači da se KZ/11 u zakonskom opisu kaznenog djela poziva na određeni propis izvan kaznenog prava, a konkretno na ZZNO/17, navodeći, kao radnju počinjena tog kaznenog djela: ''Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji…''. Ono obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima nisu ostvareni elementi niti jednog težeg kaznenog djela, a radi se o intenzitetu koji prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Nadalje, treba imati u vidu i kvalificirane oblike određenih kaznenih djela propisanih KZ-om (npr. kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118.KZ-a), ukoliko su ista počinjena prema bliskoj osobi, zbog čega je kazneno djelo nasilja u obitelji supsidijarno (tj. propisuje se da će isto doći u primjenu ukoliko takvim ponašanjem nije počinjeno neko drugo teže kazneno djelo).
Predloženom izmjenom izričito se propisuje izdvajanje iz dosega prekršajnog prava svakog oblika tjelesnog nasilja u obitelji koje dovodi do tjelesne ozljede, što rezultira jasnijim razlikovanjem prekršaja od kaznenog djela te je izgledno da će doprinijeti ujednačenju prakse postupanja nadležnih tijela, koja su se dosad susretala s nedoumicama pri procijeni zaslužuje li određeno postupanje prekršajno ili kazneno procesuiranje i sankcioniranje.
Postojanjem prekršaja, samostalnog kaznenog djela nasilja u obitelji i kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela ukoliko su ista počinjena prema bliskoj osobi postignuta je cjelovitost kažnjavanja počinitelja svakog (pa i najblažeg) oblika nasilja u obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
U članku 22. ZZNO/17 kao posljedica pooštrenja zakonske politike kažnjavanja predlaže se izmjena visine kazni. Tako predlagatelj u odnosu na članak 22. stavak 1. ZZNO/17 predlaže propisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 2 000,00 kuna, dok za prekršajno postupanje iz stavka 2. predmetnog članka predlaže propisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 6 000,00 kuna, kao i povećanje posebnog minimuma kazne zatvora u trajanju od najmanje trideset dana. U stavku 3. predlaže se povisiti posebni minimum novčane kazne u visini od najmanje 7 000,00 kuna, dok bi se posebni minimum kazne zatvora propisao u trajanju od najmanje četrdeset i pet dana. Za prekršajno postupanje iz stavka 4. ovoga članka, predlagatelj predlaže povisiti posebni minimum novčane kazne u iznosu od najmanje 8 000,00 kuna, kao i posebni minimum kazne zatvora u visini od najmanje šezdeset dana. U stavku 5. predlaže se povisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 12 000,00 kuna, kao i povisivanje posebnog minimum kazne zatvora u visini od najmanje sedamdeset dana. Zaključno, u stavku 6. predlaže se povisivanje posebnog minimuma novčane kazne u iznosu od najmanje 17 000,00 kuna, kao i povisivanje posebnog minimum kazne zatvora u visini od najmanje osamdest dana.
Pri izradi prijedloga navedenih sankcija posvećena je osobita pozornost da se povisivanjem posebnih minimuma zatvorskih kazni ne isključi niti pretjerano suzi mogućnost individualizacije sankcije s obzirom na njeno trajanje, uzimajući u obzir da Prekršajni zakon (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) u članku 35. stavku 2. propisuje opći maksimum kazne zatvora za prekršaje nasilja u obitelji u visini do 90 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu. S obzirom na predloženi broj izmjena, predlagatelj smatra da je vacatio legis od osam dana od dana objave u ''Narodnim novinama'' dostatan vremenski okvir da se s odredbama ovoga Zakona upoznaju svi adresati na koje se isti odnosi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
(3) Osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu po ovom Zakonu.
(4) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
(5) Neformalni životni partner u smislu ovog Zakona je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter.
(6) Dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina života.
(7) Žrtva nasilja u obitelji je osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
(8) Osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga punoljetna osoba po izboru žrtve nasilja u obitelji, osim ako je predložena ili pozvana u svojstvu svjedoka.
(9) Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
(10) Osoba starije životne dobi je osoba u dobi od 65 i više godina života.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Nasilje u obitelji je:
1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.
(2) Tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana.
(3) Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 6000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.
(4) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
(6) Tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 5. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa