I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. država članica Europske unije te je zbog usklađivanja propisa na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) donesen novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., a objavljen je u Narodnim novinama broj 73/13. Zakon je usklađen s Direktivama koje uređuju oporezivanje PDV-om.  

Trenutni sustav oporezivanja PDV-om temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25% i dvije snižene stope 5% i 13%. Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 300.000,00 kuna koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 115/16) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine propisana je:

- preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge

- izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primitka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti

- uspostavljanje uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja utvrđuje se razmjenom obavijesti između poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje.

Nadalje propisane su odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018. godine, a odnose se na:

- omogućavanje odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima

- povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna

- primjenu obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara (određenih strojeva i opreme).

Također propisane su i odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. godine, a odnose se na oporezivanje vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 106/18) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, propisano je:

- oporezivanje sniženom stopi PDV-a od 5% svih lijekova (receptnih i bezreceptnih) te isporuka knjiga i novina koje izlaze dnevno, neovisno o obliku u kojem se isporučuju

- proširenje primjene stope PDV-a od 13% na:

- sve novine i časopise koji izlaze periodično, neovisno o obliku u kojem se isporučuju,

- dječje pelene,

- isporuku živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva

- isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva

- isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi

- isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka

- isporuku svježih ili rashlađenih rakova: jastoga, hlapova, škampa, kozica

- isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće

- isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova

isporuku svježih jaja peradi, u ljusci te

- usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Nadalje, Zakonom je propisano:

- ukidanje vrijednosnog praga u iznosu 400.000,00 kn vezano za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila

- upisivanje u registar obveznika PDV-a temeljem oporezivih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini

- uvođenje obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima uz prijavu PDV-a elektroničkim putem

- ukidanje prijenosa porezne obveze na tuzemnog primatelja temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u ako mu isporuku obavi strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj

- primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu za isporuku betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura)

- uvođenje mjere prema kojoj Porezna uprava može u slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja od poreznog obveznika, kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen, tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a

- uvođenje mjere prema kojoj Porezna uprava ili Carinska uprava može od poreznog obveznika koji stječe rabljena prijevozna sredstva iz druge države članice, prije njihove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. koje se odnose na mjesto isporuke, izdavanje računa i definiciju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji.

Zakonom je također propisano smanjenje opće stope PDV-a od 25% na 24% s primjenom od 1. siječnja 2020. godine.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

U skladu s provedenom analizom poreznog sustava na području PDV-a i obvezama preuzetim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, a radi implementiranja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, te zbog daljnjeg pojednostavljenja i rasterećenja poslovanja poreznim obveznicima, ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se:

1. usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, a radi provedbe određenih poboljšanja vezano uz pravila koja se primjenjuju na području PDV-a i to za prekogranične transakcije u odnosu na ulogu PDV identifikacijskog broja u kontekstu oslobođenja za isporuke unutar Europske unije, aranžmane za premještanja dobara, isporuke u nizu i dokaza o prijevozu za potrebe oslobođenja transakcija unutar Europske unije. Navedenim promjenama poboljšat će se funkcioniranje i pojednostaviti određena pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Pojednostavnjenja obuhvaćaju:

- pojednostavnjenja kod premještanja dobara na način da prodavatelj prenosi dobra u skladište koje je na raspolaganju stjecatelju u drugoj državi članici i taj stjecatelj postaje vlasnik dobara nakon što ih povuče iz skladišta. Naime, premještanje je transakcija u kojoj isporučitelj prenosi dobra za stjecatelja, ali ne prenosi se odmah pravo raspolaganja u svojstvu vlasnika nad dobrima. Stjecatelj može preuzeti dobra iz zaliha isporučitelja po vlastitom nahođenju pri čemu dolazi do isporuke dobara. U skladu sa važećim pravilima o PDV-u smatra se da je porezni obveznik koji prenosi vlastita dobra u drugu državu članicu kako bi stvorio zalihe za kupca obavio isporuku dobara koja je u državi članici otpreme oslobođena PDV-a. Po dolasku dobara u drugu državu članicu dolazi do stjecanja dobara unutar Europske unije u državi članici u koju su dobra premještena te je porezni obveznik koji je obavio premještanje u drugu državu članicu obvezan registrirati se potrebe PDV-a u toj državi članici kako bi mogao prijaviti stjecanje dobara unutar Europske unije. Kada se dobra iz zaliha dostave stjecatelju tih dobara nastaje druga isporuka čije je mjesto isporuke u državi članici u kojoj se zaliha nalazi. Međutim, radi pojednostavljenja premještanja dobara, ako je riječ o transakciji između dva porezna obveznika, premještanje se smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar Europske unije u državi članici u kojoj su dobra smještena, čime se izbjegava potreba za registriranjem isporučitelja u svakoj državi članici u koju je obavio premještanje dobara.

- isporuke u nizu u pogledu jedinstvenih kriterija i odgovarajućih zakonodavnih poboljšanja za veću pravnu sigurnost i usklađenu primjenu pravila o PDV-u pri određivanju obračuna PDV-a za isporuke u nizu, uključujući trostrane poslove. Isporuke u nizu su uzastopne isporuke istih dobara pri čemu su isporučena dobra podvrgnuta jedinstvenom prijevozu unutar Europske unije između država članica. U tom se slučaju prijevoz mora pripisati jednoj isporuci unutar isporuke u nizu kako bi se utvrdilo na koju se isporuku primjenjuje oslobođenje od PDV-a propisano za isporuke unutar Europske unije. Stoga, radi pojednostavljenja pravila kada u isporuci u nizu sudjeluju i posrednici propisuje se da se isporukom s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku. Međutim, ako je posrednik svojeg dobavljača obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze isporukom s prijevozom smatra se isporuka koju je obavio posrednik.

- PDV identifikacijski broj kao materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar EU. Naime, PDV identifikacijski broj sukladno presudi C-273/11 od 6. rujna 2012. nije bio materijalni nego formalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke unutar Europske unije. Obzirom da je razmjena informacija o PDV-u putem VIES-a ključna za obavješćivanja države članice u kojoj dobra završavaju o dolasku dobara na njeno područje te je stoga bitan element u borbi protiv prijevara propisuje se da je PDV identifikacijski broj materijalni uvjet za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke unutar Europske unije.

2. usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.

3. sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, radi rasterećenja poslovanja, što će poreznim obveznicima omogućiti da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a.  

4. brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti radi izjednačavanja primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti . Prema sadašnjim odredbama oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjivo je pod uvjetom da ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti koje obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Kako bi se izjednačila primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a poreznim obveznicima za određene djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome tko obavlja isporuku, odnosno neovisno o tome teže li ostvarivanju dobiti te raspodjeljuju li ostvarenu dobit ili ne, predlaže se brisanje navedenih uvjeta.

5. olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna.

6. ostale manje izmjene kao što je ispravak obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Očekuje se da će promjena dovesti do poboljšanja funkcioniranja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama. Nadalje, očekuje se daljnje pojednostavljenje i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa, te povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.

Potrebno je napomenuti da nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama jer se istom propisuju pojednostavljenja za porezne obveznike kao i u vezi s brisanjem uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Također, vrlo je teško procijeniti kakav će učinak na državni proračun imati povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna . N ačelno pretpostavka je da će samo nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, u konačnici učinak bi trebao biti neutralan. S obzirom na predloženu promjenu u vezi sa sniženjem stope PDV-a na pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima procjenjuje se da će ista imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 900 milijuna kuna godišnje.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18), u članku 2. i za podstavka 7. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se podstavci 8. i 9. koji glase:

„- Direktiva Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama (SL L 311, 7.12.2018.),

- Direktiva Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ (SL L 83, 25.3.2019.).“.

Članak 2.

Iza članka 7. dodaje se članak 7.a koji glasi:

„Članak 7.a

(1) Prijenos dobara koji obavlja porezni obveznik, a koja čine dio njegove poslovne imovine, u drugu državu članicu na temelju aranžmana za premještanje dobara ne smatra se isporukom dobara uz naknadu.

(2) U smislu ovoga članka aranžman za premještanje dobara postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) porezni obveznik ili treća osoba za njegov račun, otprema ili prevozi dobra u drugu državu članicu s namjerom da ta dobra u toj državi članici naknadno i nakon dolaska isporuči drugom poreznom obvezniku koji ima pravo preuzeti vlasništvo nad tim dobrima u skladu s postojećim dogovorom između oba porezna obveznika,

b) porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište niti stalnu poslovnu jedinicu u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze,

c) porezni obveznik kojem je namijenjena isporuka dobara registriran je za potrebe PDV-a u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze te su njegov identitet i PDV identifikacijski broj koji mu je ta država članica dodijelila poznati poreznom obvezniku iz točke b) ovoga stavka u trenutku kada otprema ili prijevoz započinju,

d) porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra upisuje prijenos dobara u evidenciju iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona te u Zbirnoj prijavi iz članka 88. ovoga Zakona navodi PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji stječe dobra, a koji mu je dodijelila država članica u koju se dobra otpremaju ili prevoze.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka te ako se prijenos obavlja u roku iz stavka 4. ovoga članka, u trenutku prijenosa prava raspolaganja dobrima u svojstvu vlasnika na poreznog obveznika iz stavka 2. točke c) ovoga članka primjenjuju se sljedeća pravila:

a) smatra se da je isporuku dobara u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona obavio porezni obveznik koji je sam otpremio ili prevezao dobra u državi članici iz koje su dobra otpremljena ili prevezena ili je to za njegov račun obavila treća osoba;

b) smatra se da je stjecanje dobara unutar Europske unije obavio porezni obveznik kojem se ta dobra isporučuju u državi članici u koju su dobra otpremljena ili prevezena.

(4) Ako u roku od 12 mjeseci nakon dolaska dobara u državu članicu u koju su otpremljena ili prevezena dobra nisu isporučena poreznom obvezniku kojem su namijenjena sukladno stavku 2. točki c) i stavku 6. ovoga članka, a nije nastupila niti jedna okolnost iz stavka 7. ovoga članka, smatra se da je isporuka dobara u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona obavljena na dan koji slijedi nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci.

(5) Ne smatra se da je isporuka dobara u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona obavljena ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) pravo na raspolaganje dobrima nije preneseno, a ta su dobra vraćena u državu članicu iz koje su prevezena ili otpremljena, u roku iz stavka 4. ovoga članka i

b) porezni obveznik koji je otpremio ili prevezao dobra upisuje povrat dobara u evidenciju iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Ako se u roku iz stavka 4. ovoga članka porezni obveznik iz stavka 2. točke c) ovoga članka zamijeni drugim poreznim obveznikom, ne smatra se da je isporuka dobara u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona obavljena u trenutku zamjene ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) ispunjeni su svi drugi primjenjivi uvjeti iz stavka 2. ovoga članka

b) porezni obveznik iz stavka 2. točke b) ovoga članka upisao je zamjenu u evidenciju iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona.

(7) Ako u roku iz stavka 4. ovoga članka bilo koji uvjet iz stavaka 2. i 6. ovoga članka više nije ispunjen, smatra se da je isporuka dobara u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona obavljena u trenutku u kojem taj uvjet više nije ispunjen. Ako se dobra isporučuju osobi koja nije porezni obveznik iz stavka 2. točke c) ili stavka 6. ovoga članka, smatra se da uvjeti iz stavaka 2. i 6. ovoga članka više nisu ispunjeni neposredno prije te isporuke. Ako se dobra otpremaju ili prevoze u državu koja nije država članica iz koje su izvorno premještena, smatra se da uvjeti iz stavaka 2. i 6. ovoga članka više nisu ispunjeni neposredno prije početka takve otpreme ili prijevoza. U slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara smatra se da uvjeti iz stavaka 2. i 6. ovoga članka više nisu ispunjeni na dan kada su dobra nestala ili su uništena ili, ako je nemoguće utvrditi taj dan, na dan kada je utvrđeno da su dobra uništena ili da nedostaju.”.

Članak 3.

Iza članka 13. dodaje se članak 13.a koji glasi:

„Članak 13.a

(1) Kada se ista dobra isporučuju uzastopno te se otpremaju ili prevoze iz jedne države članice u drugu državu članicu izravno od prvog isporučitelja do zadnjeg kupca u nizu, otprema ili prijevoz pripisuje se samo isporuci koja je obavljena posredniku.

(2) Odstupajući od stavka 1. ovoga članka, otprema ili prijevoz pripisuje se samo isporuci dobara koju je obavio posrednik u slučaju u kojem je posrednik svojeg isporučitelja obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze.

(3) „Posrednik“ u smislu ovoga članka je isporučitelj u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.“.

Članak 4.

U članku 33. stavku 7. na kraju rečenice briše se točka i dodaje tekst koji glasi: „ili ako porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama članka 67. ili članka 68. ovoga Zakona.“.

Članak 5.

U članku 38. stavku 2. točki e) riječi: „Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima“ zamjenjuju se riječima: „općim aktom o ortopedskim i drugim pomagalima“.

U stavku 3. iza točke z) briše se točka i stavlja zarez i dodaje se točka x) koja glasi:

„x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“.

Članak 6.

U članku 39. stavak 3. briše se, a dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 7.

U članku 41. stavku 1. točka a) mijenja se i glasi:

„a) isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobra ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. dobra se isporučuju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva, u toj drugoj državi članici,

2. porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik kojoj se obavlja isporuka registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici te je isporučitelju dala svoj PDV identifikacijski broj,“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Oslobođenje iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuje se ako porezni obveznik isporučitelj ne podnese Zbirnu prijavu iz članka 88. ovoga Zakona ili ako u podnesenoj Zbirnoj prijavi ne iskaže točne podatke iz članka 88. stavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, osim ako može opravdati svoj propust u skladu sa zahtjevima Porezne uprave.”.

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5..

Članak 8

U članku 48. stavku 2. riječi: „iz stavka 1. točaka a) i c)“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1. točaka a), b), c), d) i e)“.

Članak 9.

U članku 77. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

„Ako se porezni obveznik ne prijavi u registar obveznika PDV-a iako je vrijednost njegovih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona Porezna uprava upisuje ga u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.“.

Članak 10.

U članku 83. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Porezni obveznik koji prenosi dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara iz članka 7.a ovoga Zakona mora voditi evidenciju koja Poreznoj upravi omogućava provjeru pravilne primjene tog aranžmana. Porezni obveznik kojemu se isporučuju dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara iz članka 7.a ovoga Zakona mora voditi evidenciju tih dobara.”

Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 6. i 7.  postaju stavci 4., 5., 6., 7. i 8.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „stavaka 1., 2., 3. i 4.“ zamjenjuju se riječima; „stavaka 1., 2., 3., 4. i 5.“.  

Članak 11.

U članku 85. stavku 10. u prvoj rečenici iza riječi: „posebnu evidenciju o primljenim računima“ dodaju se riječi: „za razdoblje oporezivanja za koje je u prijavi PDV-a iskazan pretporez u točki III.1, III.2 i/ili III.3“.

Članak 12.

U članku 88. stavku 1. točki c) na kraju teksta točka se zamjenjuje zarezom i dodaje se  očka d) koja glasi:

„d) PDV identifikacijskom broju poreznih obveznika kojima su namijenjena dobra koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje dobara u skladu s uvjetima iz članka 7.a ovoga Zakona te o svakoj izmjeni dostavljenih podataka.”

Članak 13.

U članku 125.i stavku 1. broj: „3.000.000,00“ zamjenjuje se brojem: „7.500.000,00“.

Članak 14.

U članku 125.k stavku 2. broj: „3.000.000,00“ zamjenjuje se brojem: „7.500.000,00“.

Članak 15.

U članku 131. stavku 1. točki 3. riječi: „članak 39. stavci 1., 2. i 3.,“ zamjenjuju se

riječima: „članak 39. stavci 1. i 2.,“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

(1) Porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18) te su na obavljene isporuke obračunavali PDV, od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a temeljem odredbi članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona. Navedeni porezni obveznici imaju obvezu ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja će koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 63. i 64. Zakona.

(2) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka koji su 2019. godine upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev, mogu iznimno od odredbi članka 90. stavka 3. Zakona do 15. siječnja 2021. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave ako u 2020. godini nisu ostvarili vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga veće od iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.

Članak 17.

Porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2019. godini nije bila veća od 7.500.000,00 kuna bez PDV-a, koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020. godine, moraju o tome najkasnije do 20. siječnja 2020. godine dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Članak 18.

(1) Odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17 i 1/19) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.

(2) Ministar financija uskladit će Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17 i 1/19) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 19.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 20.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Navode se akti Europske unije, odnosno zadnje izmjene Direktive Vijeća 2006/112/EZ s čijim je odredbama, između ostalog Zakon usklađen.

Uz članak 2.

Predlaže se da se prijenosom dobara koji obavlja porezni obveznik, a koja čine dio njegove poslovne imovine, u drugu državu članicu na temelju aranžmana za premještanje dobara ne smatra isporukom dobara uz naknadu. Nadalje s tim u vezi propisuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao primijeniti aranžman za premještanje dobara odnosno u kojim slučajevima isti nije moguće primijeniti.

Uz članak 3.

Predlaže se da se kod isporuka u nizu kod kojih sudjeluju posrednici isporukom s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku, odnosno da se u slučaju ako je posrednik svojeg isporučitelja obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze isporukom s prijevozom smatra isporuka koju je obavio posrednik. Nadalje predlaže se da je posrednik za potrebe ovog članka isporučitelj u isporuci u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.

Uz članak 4.

Predlaže se odredba kojom bi se propisala mogućnost ispravka obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, a pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama članka 67. ili članka 68. ovoga Zakona.

Uz članak 5.

Zbog promjene naziva posebnog propisa kojim se propisuje lista ortopedskih i drugih pomagala, predlaže se općenitije upućivanje na posebni propis, a ne izričito upućivanje na naziv posebnog propisa, kako u slučaju ponovne promjene naziva posebnog propisa ne bi bile potrebne izmjene Zakona o PDV-u. Navedena promjena odnosno općenito upućivanje na posebni propis ne dovodi do promjena u oporezivanju sniženom stopom PDV-a od 5% ortopedskih i drugih pomagala. Također, predlaže se odredba kojom će se propisati oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 13% usluge pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima.

Uz članak 6.

Predlaže se brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Prema sadašnjim odredbama oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjivo je pod uvjetom da ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti koje obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Kako bi se primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a omogućila poreznim obveznicima koji obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome teže li ostvarivanju dobiti te raspodjeljuju li ostvarenu dobit ili ne, predlaže se brisanje navedenih uvjeta.

Uz članak 7.

Predlaže se propisivanje da su PDV-a oslobođene isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobra ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu te uvjeti koji moraju biti ispunjeni. Također predlaže se propisivanje odredbi o tome kada se ne može primijeniti oslobođenje za isporuke unutar Europske unije.

Uz članak 8.

Predlaže se proširivanje mogućnosti da ministar financija pravilnikom propiše detaljnije odredbe u vezi s isporukama koje su izjednačene s izvozom.

Uz članak 9.

Predlaže se radi dodatnog pojašnjenja da u slučaju ako se porezni obveznik ne prijavi u registar obveznika PDV-a iako je vrijednost njegovih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona Porezna uprava upisuje ga u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Uz članak 10.

Predlaže se propisivanje obveze prema kojoj porezni obveznik koji prenosi dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara mora voditi evidenciju koja Poreznoj upravi omogućuje provjeru pravilne primjene tog članka. Također predlaže se propisivanje obveze prema kojoj i porezni obveznik kojemu se isporučuju dobra u okviru aranžmana za premještanje dobara mora voditi evidenciju tih dobara.

Uz članak 11.

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a uz prijavu PDV-a podnosi posebnu evidenciju o primljenim računima za razdoblje oporezivanja te se predlaže da se evidencija podnosi samo za razdoblje oporezivanja za koje je u prijavi PDV-a iskazan pretporez u točki III.1, III.2 i/ili III.3.

Uz članak 12.

Predlaže se da se u Zbirnoj prijavi iskazuje i informacija o PDV identifikacijskom broju poreznih obveznika kojima su dobra namijenjena te koja se otpremaju ili prevoze u okviru aranžmana za premještanje dobara te o svakoj izmjeni dostavljenih podataka.

Uz članak 13. i 14.

Predlaže se povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kuna na 7.500.000,00 kuna kako bi se olakšalo poslovanje poreznim obveznicima.

Uz članak 15.

Predlaže se zbog potrebe za nomotehničkim usklađivanjem .

Uz članak 16.

Propisuju se prijelazne odredbe u vezi poreznog tretmana isporuka u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa koje obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, a za koje nije bila moguća primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) i članku 39. stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18) te o obvezi ispravka odbitka pretporeza u vezi s tim isporukama. Ako je porezni obveznik i dalje upisan u registar obveznika PDV-a ispravak pretporeza obavlja se svake godine za 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra. Nadalje predlaže se da navedeni porezni obveznici koji su 2019. godine upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev, što ih obvezuje sljedeće tri kalendarske godine, mogu iznimno 15. siječnja 2021. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a ako u 2020. godini nisu ostvarili vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga veće od 300.000,00 kuna.

Uz članak 17.

Predlaže se prijelazna odredba prema kojoj će iznimno, porezni obveznici koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020. godine, moći najkasnije do 20. siječnja 2020. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Uz članak 18.

Propisuje se da odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17 i 1/19) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom te da će ministar financija uskladiti odredbe toga Pravilnika s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Uz članak 19.

Propisuje se da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona.

Uz članak 20.

Propisuje se stupanje na snagu Zakona.