NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
a) Ocjena stanja
Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2017. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezna stopa, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, je pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka te je smanjeno ukupno porezno opterećenje.
Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%.
Također, Zakonom se uvela mogućnost poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, da dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu ako ispunjavaju ostale propisane uvjete. Povećao se i prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu tako da porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
Za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakonom je propisana porezna olakšica u obliku umanjenja obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada za 50%.
Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavane članove i invalidnost.
Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.
S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenje sustava, od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, br. 106/18).
Izmjenama Zakona proširena je godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kn na 360.000,00 kn.
Proširen je krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom te je propisano da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja neovisno o iznosu, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika.
Dohotkom se više, osim već propisanih, ne smatraju ni slijedeći primici:
a)udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica
b)formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova ne smatra se dohotkom.
Izjednačen je porezni tretman primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica u okviru dohotka od kapitala po stopi od 24% neovisno radi li se o radnicima ili drugim povezanim osobama te neovisno o tome kotiraju li dionice društva na burzi ili ne.
Primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi oporezuju se po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak što znači da isti ne ulazi u godišnji obračun tj. konačno se oporezuje po najnižoj poreznoj stopi.
Propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici kampu kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja. Također je propisano postupanje kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu na način da se u tom slučaju primjenjuje visina poreza od 750,00 kn po krevetu.
Smanjuje se stopa kamata koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%.
Ukinut je dohodak od osiguranja te se dohotkom više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja niti uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.
Omogućen je izbor utvrđivanja oporezivog inozemnog dohotka prema hrvatskim propisima ili na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka za svaki pojedinačni dohodak, te je omogućeno naknade za nastupe inozemnih umjetnika i športaša oporezivati porezom na dobit po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak nerezidentima koji nisu registrirani kao fizičke osobe.
b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Slijedeći ciljeve Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., koji se odnose na porezni sustav odnosno porezno i administrativno rasterećenje kreće i četvrti krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Kako je cilj četvrtog kruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća. Ovim Prijedlogom Zakona svi porezni obveznici na području cijele Republike Hrvatske koji imaju do 30 godina života, za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa 360.000,00 kn bi ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze za 50% odnosno 100%. Tako bi oni porezni obveznici koji su ostvarili umanjenja s osnove svojih godina života ostvarili i pravo na već postojeća umanjenja porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 50% porezne obveze s osnova prebivališta i boravišta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima ili s osnova mirovine. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Nadalje, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja.
Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.
c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika.
Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života bi se povećale neto plaće te dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo.
Omogućavanjem poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije dodatno će se utjecati na povećanje plaća.
Izjednačavanjem poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
Detaljnijom razradom odredbi o poreznom tretmanu donacija dovest će do veće pravne sigurnosti, a odredbi o inozemnim dohocima će se pojednostaviti sustav izvještavanja.
Propisivanjem poreznog tretmana primitaka osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu Zakon se usklađuje s posebnim propisima kojim se uređuje sustav dualnog obrazovanja.
Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka porezne reforme utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak odnosno porezno rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak odnosno konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu odnosno rast plaća visokokvalificiranih radnika te kako bi se smanjila porezna evazija.
Obzirom na predložene promjene u vezi umanjenja obveze poreza na dohodak za 100% za osobe mlađe od 25 godina i za 50% za osobe od 26 do 30 godina života procjenjuje se da će isto imati utjecaj na smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 800 milijuna kuna.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18) u članku 8. stavku 1. na kraju točke 3. brišu se riječi: „i/ili“, na kraju točke 4. briše se točka te se dodaju riječi: „i/ili“ i točka 5. koja glasi:
„5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.“.
Članak 2.
U članku 9. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:
„4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa“.
Na kraju točke 22. brišu se riječi: „i/ili“, a na kraju točke 23. briše se točka te se dodaju riječi: „i/ili“ i točka 24. koja glasi:
„24. premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, ako su omogućeni svim radnicima, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje do propisanog iznosa.“.
Članak 3.
U članku 11. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.“.
Iza stavka 8. dodaju se novi stavak 9. i stavci 10. i 11. koji glase:
„(9) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.
(10) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih ražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje s ciljem naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.
(11) Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja po osnovi samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.“.
Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 12.
Članak 4.
U članku 17. stavku 2. na kraju točke 7. brišu se riječi: „i/ili“, na kraju točke 8. briše se zarez, a na kraju točke 11. briše se točka te se dodaju riječi. „i/ili“ i točka 12. koja glasi:
„12. naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja.“.
Članak 5.
U članku 21. stavku 1. točki 1. podtočka e) mijenja se i glasi:
„e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa“.
Članak 6.
U članku 24. stavka 5. riječi: „ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „ovoga članka“.
Iza stavka 5. dodaju se stavci od 6. do 8 koji glase:
(6) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obračunan na plaće iz članka 21. stavka 1. točka 1. ovoga Zakona po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna umanjuje se za 100% fizičkim osobama koje imaju do 25 godina života odnosno za 50% fizičkim osobama koje imaju od 26 do 30 godina života.
(7) Umanjenje iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Umanjenje obračunanog predujma iz stavka 6. ovoga članka koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik navršava određenu godinu života.
(9) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka kojima je plaća ugovorena, propisana ili utvrđena u neto iznosu, poslodavac ili isplatitelj dužan je obračunati predujam poreza na dohodak sukladno stavku 6. ovoga članka. Razliku između obračunatog poreza i iznosa umanjenog poreza poslodavac ili isplatitelj plaće dužan je isplatiti radniku.“.
Članak 7.
U članku 26. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(5) Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka iz porezne kartice bivšeg radnika.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
Članak 8.
U članku 39. stavku 3. točka 6. mijenja se i glasi:
„6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka 9. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa“.
Članak 9.
U članku 40. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po stopi od 24% od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 10.
U članku 46. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:
- fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona)
- fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona).
(3) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.
Dosadašnji stavci od 2. do 5. postaju stavci od 4. do 7.
Članak 11.
Članak 53. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva, u posebnom postupku iz članka 51. ovoga Zakona, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4. ovoga Zakona. Ako porezni obveznici ne dostave izvješće iz članka 81. stavka 4. ovoga Zakona do roka propisanog za dostavu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku u roku iz stavka 1. ovoga članka.“.
Članak 12.
U članku 82. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Poreznim obveznicima iz stavka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene.“.
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.“.
Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.“.
Dosadašnji stavci od 7. do 9. postaju stavci od 9. do 11.
Članak 13.
U članku 83. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju.
Članak 14.
U članku 92. stavku 1. točki 1. riječi: „stavak 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 6.“.
Članak 15.
U članku 93. riječi: „članka 26. stavka 6.“ zamjenjuju se riječima: „članka 26. stavka 6.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 16.
(1) Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19) i Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, br. 1/17) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
Članak 17.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona.
Članak 18.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno uređuje se da se ne smatraju dohotkom primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba (troškovi prehrane, smještaja, odjeće, školovanja i slično) prikupljenih u javnim humanitarnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.
Uz članak 2.
Ovim člankom proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno uređuje se da se porez na dohodak ne plaća na premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se porezni tretman odnosno oslobođenje od obveze poreza na dohodak u slučaju otpisa nenaplaćenih potraživanja kada je trošak postupka naplate potraživanja veći od očekivane naplate.
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se da u cenzus od 15.000,00 za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja.
Uz članak 5.
Ovim člankom uređuje se da se primitkom od nesamostalnog rada smatraju premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa.
Uz članak 6.
Ovim člankom pravo na umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 50% porezne obveze, a koje imaju porezni obveznici po osnovi mirovine ili po osnovi prebivališta i boravišta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima, proširuje se i na porezne obveznike kojim imaju od 26 do 30 godina života. Uređuje se i umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 100% porezne obveze za osobe do 25 godina života te se obvezuje poslodavca da isplati radnicima, s kojima je sklopljen ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili nekim drugim propisom iznos plaće u neto iznosu, razliku između obračunatog poreza i iznosa umanjenog poreza. Uređuje se mogućnost korištenja tih umanjenja do visine mjesečne porezne osnovice od 30.000,00 kn.
Uz članak 7.
Ovim člankom uređuje se mogućnost korištenja porezne kartice poslodavcima pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca.
Uz članak 8.
Ovim člankom uređuje se da se naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju drugim dohotkom.
Uz članak 9.
Ovim člankom uređuje se plaćanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga na način da se predujam poreza obračunava na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000,00 kuna i osnovnog osobnog odbitka.
Uz članak 10.
Ovim člankom se uređuje način obračuna u godišnjem obračunu poreza na dohodak odnosno utvrđivanje umanjenja porezne obveze po osnovi godina života (za osobe do 25 godina života umanjenje za 100%, te za osobe između 26 i 30 godina života umanjenje za 50%) te mogućnost korištenja tih umanjenja do visine porezne osnovice od 360.000,00 kn.
Uz članak 11.
Ovim člankom pojednostavljuje se način izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima.
Uz članak 12.
Ovim člankom uređuje se obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno obvezu plaćanja predujma poreza na dohodak neće više utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD.
Uz članak 13.
Ovim člankom uređuje se mogućnost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja.
Uz članak 14.
Ovim člankom odredba se uređuje nomotehnički.
Uz članak 15.
Ovim člankom usklađuju se kaznene odredbe s izmjenama u Zakonu.
Uz članak 16.
Ovim člankom ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dohodak.
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da se Ministarstvo financija obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupaka procjene učinaka propisa (Narodne novine, broj 52/17)
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
a) Ocjena stanja
Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2017. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezna stopa, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, je pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka te je smanjeno ukupno porezno opterećenje.
Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%.
Također, Zakonom se uvela mogućnost poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, da dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu ako ispunjavaju ostale propisane uvjete. Povećao se i prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu tako da porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
Za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakonom je propisana porezna olakšica u obliku umanjenja obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada za 50%.
Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavane članove i invalidnost.
Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.
S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenje sustava, od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, br. 106/18).
Izmjenama Zakona p roširena je godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kn na 360.000,00 kn.
Proširen je krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom te je propisano da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja neovisno o iznosu, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika.
Dohotkom se više, osim već propisanih, ne smatraju ni slijedeći primici:
a) udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica
b) formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova ne smatra se dohotkom.
Izjednačen je porezni tretman primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica u okviru dohotka od kapitala po stopi od 24% neovisno radi li se o radnicima ili drugim povezanim osobama te neovisno o tome kotiraju li dionice društva na burzi ili ne.
Primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi oporezuju se po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak što znači da isti ne ulazi u godišnji obračun tj. konačno se oporezuje po najnižoj poreznoj stopi.
Propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici kampu kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja . Također je propisano postupanje kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu na način da se u tom slučaju primjenjuje visina poreza od 750,00 kn po krevetu.
Smanjuje se stopa kamata koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%.
Ukinut je dohodak od osiguranja te se dohotkom više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja niti uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja.
Omogućen je izbor utvrđivanja oporezivog inozemnog dohotka prema hrvatskim propisima ili na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka za svaki pojedinačni dohodak, te je omogućeno naknade za nastupe inozemnih umjetnika i športaša oporezivati porezom na dobit po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak nerezidentima koji nisu registrirani kao fizičke osobe.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Slijedeći ciljeve Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., koji se odnose na porezni sustav odnosno porezno i administrativno rasterećenje kreće i četvrti krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Kako je cilj četvrtog kruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća. Ovim Prijedlogom Zakona svi porezni obveznici na području cijele Republike Hrvatske koji imaju do 30 godina života, za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa 360.000,00 kn bi ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze za 50% odnosno 100%. Tako bi oni porezni obveznici koji su ostvarili umanjenja s osnove svojih godina života ostvarili i pravo na već postojeća umanjenja porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 50% porezne obveze s osnova prebivališta i boravišta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima ili s osnova mirovine. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Nadalje, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja.
Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika.
Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života bi se povećale neto plaće te dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo.
Omogućavanjem poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije dodatno će se utjecati na povećanje plaća.
Izjednačavanjem poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika.
Detaljnijom razradom odredbi o poreznom tretmanu donacija dovest će do veće pravne sigurnosti, a odredbi o inozemnim dohocima će se pojednostaviti sustav izvještavanja.
Propisivanjem poreznog tretmana primitaka osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu Zakon se usklađuje s posebnim propisima kojim se uređuje sustav dualnog obrazovanja.
Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka porezne reforme utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak odnosno porezno rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak odnosno konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu odnosno rast plaća visokokvalificiranih radnika te kako bi se smanjila porezna evazija.
Obzirom na predložene promjene u vezi umanjenja obveze poreza na dohodak za 100% za osobe mlađe od 25 godina i za 50% za osobe od 26 do 30 godina života procjenjuje se da će isto imati utjecaj na smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 800 milijuna kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18) u članku 8. stavku 1. na kraju točke 3. brišu se riječi: „i/ili“, na kraju točke 4. briše se točka te se dodaju riječi: „i/ili“ i točka 5. koja glasi:
„5. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 9. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:
„4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa“.
Na kraju točke 22. brišu se riječi: „i/ili“, a na kraju točke 23. briše se točka te se dodaju riječi: „i/ili“ i točka 24. koja glasi:
„24. premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, ako su omogućeni svim radnicima, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje do propisanog iznosa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 11. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.“.
Iza stavka 8. dodaju se novi stavak 9. i stavci 10. i 11. koji glase:
„(9) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.
(10) Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih ražbina od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje s ciljem naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbine.
(11) Primicima se ne smatraju otpisi tražbina od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Primicima se ne smatraju otpisi tražbina do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja po osnovi samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.“.
Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 12.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 17. stavku 2. na kraju točke 7. brišu se riječi: „i/ili“, na kraju točke 8. briše se zarez, a na kraju točke 11. briše se točka te se dodaju riječi. „i/ili“ i točka 12. koja glasi:
„12. naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 21. stavku 1. točki 1. podtočka e) mijenja se i glasi:
„e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 24. stavka 5. riječi: „ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „ovoga članka“.
Iza stavka 5. dodaju se stavci od 6. do 8 koji glase:
(6) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obračunan na plaće iz članka 21. stavka 1. točka 1. ovoga Zakona po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna umanjuje se za 100% fizičkim osobama koje imaju do 25 godina života odnosno za 50% fizičkim osobama koje imaju od 26 do 30 godina života.
(7) Umanjenje iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Umanjenje obračunanog predujma iz stavka 6. ovoga članka koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik navršava određenu godinu života.
(9) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka kojima je plaća ugovorena, propisana ili utvrđena u neto iznosu, poslodavac ili isplatitelj dužan je obračunati predujam poreza na dohodak sukladno stavku 6. ovoga članka. Razliku između obračunatog poreza i iznosa umanjenog poreza poslodavac ili isplatitelj plaće dužan je isplatiti radniku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 26. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(5) Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka iz porezne kartice bivšeg radnika.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
U članku 39. stavku 3. točka 6. mijenja se i glasi:
„6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iz članka 9. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 40. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 39. stavku 1. ovoga Zakona po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po stopi od 24% od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga i iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 46. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
(2) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se:
- fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona)
- fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se sukladno članku 19. ovoga Zakona plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. stavka 1. točke 1. Zakona).
(3) Umanjenje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se prije umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.
Dosadašnji stavci od 2. do 5. postaju stavci od 4. do 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
Članak 53. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva, u posebnom postupku iz članka 51. ovoga Zakona, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4. ovoga Zakona. Ako porezni obveznici ne dostave izvješće iz članka 81. stavka 4. ovoga Zakona do roka propisanog za dostavu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku u roku iz stavka 1. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
U članku 82. stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Poreznim obveznicima iz stavka 2. i 3. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene.“.
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 12% utvrđuju na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 10. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
(7) Poreznim obveznicima iz stavka 6. ovoga članka koji ne podnesu izvješće iz stavka 10. ovoga članka ili su podaci u navedenom izvješću netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.“.
Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma poreza na dohodak u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.“.
Dosadašnji stavci od 7. do 9. postaju stavci od 9. do 11.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
U članku 83. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„(5) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
U članku 92. stavku 1. točki 1. riječi: „stavak 4.“ zamjenjuju se riječima: „stavak 6.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
U članku 93. riječi: „članka 26. stavka 6.“ zamjenjuju se riječima: „članka 26. stavka 6.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
(1) Ministar financija uskladit će provedbene propise Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19) i Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, br. 1/17) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 1.
Ovim člankom proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno uređuje se da se ne smatraju dohotkom primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba (troškovi prehrane, smještaja, odjeće, školovanja i slično) prikupljenih u javnim humanitarnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 2.
Ovim člankom proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno uređuje se da se porez na dohodak ne plaća na premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se porezni tretman odnosno oslobođenje od obveze poreza na dohodak u slučaju otpisa nenaplaćenih potraživanja kada je trošak postupka naplate potraživanja veći od očekivane naplate.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 4.
Ovim člankom uređuje se da u cenzus od 15.000,00 za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 5.
Ovim člankom uređuje se da se primitkom od nesamostalnog rada smatraju premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 6.
Ovim člankom pravo na umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 50% porezne obveze, a koje imaju porezni obveznici po osnovi mirovine ili po osnovi prebivališta i boravišta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima, proširuje se i na porezne obveznike kojim imaju od 26 do 30 godina života. Uređuje se i umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 100% porezne obveze za osobe do 25 godina života te se obvezuje poslodavca da isplati radnicima, s kojima je sklopljen ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili nekim drugim propisom iznos plaće u neto iznosu, razliku između obračunatog poreza i iznosa umanjenog poreza. Uređuje se mogućnost korištenja tih umanjenja do visine mjesečne porezne osnovice od 30.000,00 kn.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 7.
Ovim člankom uređuje se mogućnost korištenja porezne kartice poslodavcima pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 8.
Ovim člankom uređuje se da se naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju drugim dohotkom.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 9.
Ovim člankom uređuje se plaćanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga na način da se predujam poreza obračunava na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000,00 kuna i osnovnog osobnog odbitka.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 10.
Ovim člankom se uređuje način obračuna u godišnjem obračunu poreza na dohodak odnosno utvrđivanje umanjenja porezne obveze po osnovi godina života (za osobe do 25 godina života umanjenje za 100%, te za osobe između 26 i 30 godina života umanjenje za 50%) te mogućnost korištenja tih umanjenja do visine porezne osnovice od 360.000,00 kn.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 11.
Ovim člankom pojednostavljuje se način izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 12.
Ovim člankom uređuje se obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno obvezu plaćanja predujma poreza na dohodak neće više utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 13.
Ovim člankom uređuje se mogućnost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 14.
Ovim člankom odredba se uređuje nomotehnički.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 15.
Ovim člankom usklađuju se kaznene odredbe s izmjenama u Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 16.
Ovim člankom ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dohodak.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da se Ministarstvo financija obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupaka procjene učinaka propisa (Narodne novine, broj 52/17)
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija