I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. te članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ( »Narodne novine« , broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Narodne novine, br. 72/13; u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je neharmonizirano trošarinsko oporezivanje kave i bezalkoholnih pića. Zakonom su, između ostalog, propisani porezna osnovica i visina poreza te način utvrđivanja posebnog poreza. Posebni porez na bezalkoholna pića se utvrđuje linearno prema količini, ne uzimajući u obzir udjel šećera u proizvodu koji je predmet oporezivanja.

U zadnje vrijeme je nekoliko država članica EU (Ujedinjena Kraljevina, Irska i Portugal) uvelo sustav oporezivanja bezalkoholnih pića na temelju udjela šećera. Takav porezni oblik se od ranije primjenjuje u Francuskoj, Finskoj, Belgiji i Mađarskoj. S obzirom da je u svim navedenim državama došlo do smanjenja udjela šećera u bezalkoholnim pićima te općenito do smanjenja potrošnje tih proizvoda, ukazuje se potrebnim promijeniti način utvrđivanja posebnog poreza na bezalkoholna pića, kako bi se radi javnozdravstvenih razloga, prvenstveno smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera, oporezivanje temeljilo na udjelu šećera u bezalkoholnom piću, na način da se dosadašnji linearni sustav utemeljen isključivo na količini zamijeni sustavom utemeljenim prema udjelu šećera, pri čemu bi se na bezalkoholna pića s manjim udjelom šećera plaćao manji posebni porez. Drugim riječima, predložena izmjena bi ovom porezu dala konkretniju društvenu svrhu, sukladno gore opisanim relevantnim okolnostima.

Sukladno izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, zašećerena bezalkoholna pića su glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera.

Prema analizi Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čije je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/javno-predstavljanje-rezultata-istrazivanja-europska-inicijativa-pracenja-debljine-u-djece-hrvatska-2015-2016-crocosi/ u Republici Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te se prema statistici nalazimo među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.

Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, propisuje se dodatno oporezivanje energetskih napitaka. Naime, energetski napici sadrže visoki udjel šećera, međutim i visoku količinu kofeina te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade. Nakon miješanja energetskih napitaka s alkoholnim pićima evidentirano je  nekoliko smrtnih slučajeva u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama .

Europska komisija u svojoj ocjeni sustava oporezivanja bezalkoholnih pića u Irskoj, smatra da radi postizanja zdravstvenih ciljeva, bezalkoholna pića s dodanim šećerom ( soft drinks ) mogu biti tretirana drugačije od drugih zašećerenih proizvoda. Komisija je uzela u obzir činjenicu da su bezalkoholna pića s dodanim šećerom glavni izvor kalorija, lišena ikakve nutritivne vrijednosti zbog čega imaju posebno negativan utjecaj na zdravlje. Također, ona posebno utječu na pretjeranu konzumaciju i predstavljaju visoki rizik za pretilost u usporedbi s drugim zašećerenim proizvodima i čvrstom hranom. S tim u vezi, ističe se da je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o potrebi ograničenja konzumacije bezalkoholnih pića s dodanim šećerima kao dio strategije za prevenciju pretilosti.

Promijenjenim poreznim oblikom će se očekivano podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Fiskalna politika je inače uobičajena u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka i koristi se u oporezivanju cigareta i alkohola.  

U prijedlogu Zakona predlaže se definiranje bezalkoholnih pića koja sadrže dodani šećer sukladno tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature uz propisivanje iznimke od oporezivanja za:

- proizvode koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za specifične skupine (grupe) (hranom za posebne prehrambene potrebe) i dodacima prehrani,

- pića  iz tarifnih  znaka KN 2202, 2009, te sirupi, koncentrati i prašci namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, koji ne sadrže dodani šećer,

- bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404, a to su pića na osnovi mlijeka, fermentiranog mlijeka ili sirutke kao i pića dobivena od mlijeka. Izuzetak od oporezivanja na bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN  0401 do 0404 se ne odnosi na proizvode koji sadrže kofein ili metil-ksantin ili taurin.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA

Članak 1.

U Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića („Narodne novine“, br. 72/13 .) u članku 3. stavku 1. točka n) mijenja se i glasi:

„n) U smislu ovoga Zakona dodanim šećerima smatraju se:

- šećeri (monosaharidi i disaharidi),

- pripravci koji sadrže šećer, osim sokova iz tarifne oznake KN 2009 koji ne sadrže dodane šećere,

- tvari za zaslađivanje ili sladila.“

Članak 2.

U članku 4. stavku 2. točka 5. briše se.

U stavku 3. točke 1., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„1. pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 koja sadrže dodani šećer, kofein ili metil-ksantin ili taurin , osim bezalkoholnih pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404. Izuzetak od oporezivanja na bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN  0401 do 0404 se ne odnosi na proizvode koji sadrže kofein ili metil-ksantin ili taurin,

3. sirupi i koncentrati koji sadrže dodani šećer namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića

neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu,  

4. prašci i granule koji  sadrže  dodani  šećer  namijenjeni  za pripremu  bezalkoholnih pića

neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.“

Članak 3.

Članak 7. mijenja se i glasi:

„(1) Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića na predmete oporezivanja iz članka 4. ovoga Zakona plaća se prema masi ili volumenu proizvoda ili udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina.

(2) Udjel šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina se utvrđuje sukladno podacima označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena prema propisima o informiranju potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se taj podatak nalazi te analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju.

(3) Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava su ovlašteni provoditi monitoring, odnosno laboratorijsku kontrolu ispravnosti podataka o udjelu šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza iz stavka 1. ovoga članka.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 4.

(1) Vlada Republike Hrvatske  donijet  će  uredbu  iz  članaka  3. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

      (2) Do stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka na predmete oporezivanja propisane člankom 4. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića („Narodne novine“, br. 72/13.) primjenjuju se visine posebnog poreza propisane člankom 7. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića („Narodne novine“, br. 72/13.).

Članak 5.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 6.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Članak 3. stavak 1. točka n) mijenja se na način da se umjesto dosadašnje definicije voćnih sirupa propisuje definicija dodanih šećera u smislu ovoga Zakona, a to su šećeri (monosaharidi i disaharidi), pripravci koji sadrže šećer, osim sokova iz tarifne oznake KN 2009 koji ne sadrže dodane šećere te tvari za zaslađivanje ili sladila. S obzirom da su voćni sirupi pića uobičajeno s visokim udjelom dodanog šećera, nema logičnog utemeljenja prema kojem bi bili izuzeti od oporezivanja jer bi u protivnom došlo do značajne porezne nejednakosti među istim ili sličnim proizvodima, koja nema nikakvo javnozdravstveno opravdanje. S druge strane, potencijalni izuzetak od oporezivanja voćnih sirupa bi gotovo sigurno doveo do povrede propisa Europske unije o državnim potporama.  

Uz članak 2.

Ovim člankom u članku 4. stavku 2. točka 5. je brisana budući da se radi o napicima i bezalkoholnim pićima što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN 2202, koji će umjesto oporezivanja po udjelu kave, biti oporezivi kao bezalkoholna pića, kako ih se i razvrstava u Kombiniranoj nomenklaturi. Također su u stavku 3. točke 1. , 3., i 4. izmijenjene na način da su definirani predmeti oporezivanja sukladno dodanom šećeru, kofeinu ili metil-ksantinu ili taurinu .

Uz članak 3.

Porezna osnovica i visina poreza za bezalkoholna pića propisana člankom 7. važećeg Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića je jedan hektolitar bezalkoholnog pića i 100 kilograma neto mase prašaka i granula te se predlaže da se posebni porez na kavu i bezalkoholna pića na predmete oporezivanja iz članka 4. ovoga Zakona plaća prema masi ili volumenu proizvoda, udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina . Time se dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini zamjenjuje sustavom utemeljenim prema udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina . Također se predlaže da se u djel šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina utvrđuje sukladno podacima označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena prema propisima o informiranju potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se taj podatak nalazi ili analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju. Isto tako, predlaže se da Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava budu ovlašteni provoditi monitoring odnosno laboratorijsku kontrolu ispravnosti podataka o udjelu šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina.  

Nadalje je propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.

Uz članak 4.

Prijelaznim i završnim odredbama propisana je obveza Vladi Republike Hrvatske da donese uredbu o utvrđivanju načina izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Također se propisuje da se do stupanja na snagu navedene uredbe primjenjuju visine posebnog poreza propisane za predmete oporezivanja važećeg Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića .

Uz članak 5.

Ovim člankom se propisuje da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, budući da se radi o izmjeni i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa.

Uz članak 6.

Odredbom ovoga članka utvrđuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

II. DEFINICIJE

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

a) Carinski ured je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava) u kojoj se obavljaju poslovi predviđeni carinskim, trošarinskim, poreznim i drugim propisima koji su joj stavljeni u nadležnost.

b) Proizvođač je pravna i fizička osoba koja proizvodi ili za svoj račun daje proizvoditi predmete oporezivanja na području Republike Hrvatske. Proizvođač može biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta.

c) Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje predmeta oporezivanja na području Republike Hrvatske koja radi daljnje prodaje uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja u Republiku Hrvatsku. Trgovac može biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta.

d) Primatelj je svaka osoba koja isključivo za vlastite potrebe uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja bez daljnje prodaje.

e) Unos predmeta oporezivanja je svaki unos u Republiku Hrvatsku s teritorija države članice Europske unije, kako je propisano zakonodavstvom Europske unije, osim iz trećih teritorija.

f) Uvoz predmeta oporezivanja je svaki unos u Europsku uniju iz trećih država, odnosno trećih teritorija, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

g) Stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj je:

– otpuštanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode plaćanja posebnog poreza,

– proizvodnja predmeta oporezivanja izvan sustava odgode plaćanja posebnog poreza,

– unos, uvoz ili primanje predmeta oporezivanja, osim ako se predmeti oporezivanja neposredno nakon unosa, uvoza ili primanja stavljaju u sustav odgode plaćanja posebnog poreza.

h) Nezakonito postupanje je proizvodnja, otpuštanje iz sustava odgode, prerada, uvoz, unos, prodaja, kupnja ili posjedovanje predmeta oporezivanja na koje nije na način propisan ovim Zakonom obračunat ili plaćen posebni porez. Nezakonito postupanje se smatra stavljanjem predmeta oporezivanja na tržište u Republici Hrvatskoj.

i) Sustav odgode plaćanja posebnog poreza (u daljnjem tekstu: sustav odgode) je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladištenje, otpremu i izvođenje drugih radnji s predmetima oporezivanja u kojem je obveza plaćanja posebnog poreza odgođena.

j) Porezno odobrenje je akt Carinske uprave kojim se odobrava primanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladištenje, otprema i izvođenje drugih radnji s predmetima oporezivanja u poreznom skladištu u sustavu odgode.

k) Porezno skladište je prostor u kojem ovlašteni držatelj poreznog skladišta sukladno odobrenju Carinske uprave prima, proizvodi, prerađuje (obrađuje), skladišti, otprema i obavlja druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode. U poreznom skladištu je dozvoljeno obavljati radnje s proizvodima koji nisu predmet oporezivanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

l) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba koja na temelju poreznog odobrenja u poreznom skladištu prima, proizvodi, prerađuje (obrađuje), skladišti, otprema i izvodi druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode.

m) Otpuštanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode je potrošnja predmeta oporezivanja za vlastite potrebe unutar poreznog skladišta i otprema predmeta oporezivanja iz poreznog skladišta osobi koja nije ovlaštena primati predmete oporezivanja u sustavu odgode. Otpuštanjem predmeta oporezivanja iz sustava odgode se ne smatra izvoz ili iznos predmeta oporezivanja iz područja Republike Hrvatske.

n) Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65%, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje analitičkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona.

(2) Na određenje i tumačenje pojmova unos, uvoz, treći teritorij te drugih odredaba ovoga Zakona koje se odnose na područje njegove primjene na odgovarajući način se primjenjuju odredbe trošarinskih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

III. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 4.

(1) Predmet oporezivanja su kava i bezalkoholna pića koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske.

(2) U smislu ovoga Zakona kavom se smatraju sljedeći proizvodi:

1. pržena kava iz tarifne oznake KN 0901 21 i KN 0901 22,

2. ekstrakti, esencije i koncentrati od kave iz tarifne oznake KN 2101 11,

3. pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN 2101 12,

4. nadomjesci kave što sadrže kavu iz tarifne oznake KN 0901 90 90,

5. napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN 2202.

(3) U smislu ovoga Zakona bezalkoholnim pićima smatraju se proizvodi navedeni u točkama 1. – 4. ovoga stavka, osim proizvoda koji su sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani:

1. vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 2202, osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave,

2. ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol,

3. sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu, osim koncentrata iz tarifne oznake KN 2009 i voćnih sirupa,

4. prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

VI. POREZNA OSNOVICA I VISINA POREZA

Članak 7.

(1) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave, a posebni porez se plaća:

(2) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave sadržane u gotovom proizvodu, a posebni porez se plaća:

(3) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 3. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona je jedan hektolitar bezalkoholnog pića, a posebni porez se plaća:

(4) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona je 100 kilograma netomase prašaka i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića, a posebni porez se plaća u iznosu od 400,00 kuna/100 kg neto.