UVOD

Polazišta Nacionalnog programa i međunarodni i nacionalni kontekst

Nacionalni program Živjeti zdravo u skladu je sa sljedećim dokumentima: Zdravlje za sve SZO ¹ , Ottawska povelja promicanja zdravlja ² , Zdravlje u svim politikama ³ , Deklaracija o prevenciji i kontroli kroničnih nezaraznih bolesti (u daljem tekstu: KNB) UN-a ⁴ , Milenijska deklaracija, Milenijski ciljevi razvoja (MDGs) ⁵ . Nacionalni program Živjeti zdravo u skladu je i s Nacionalnom strategijom zdravstva RH 2012.-2020. ⁶ , Strateškim planom Ministarstva zdravlja 2014.-2016. ⁷ , Strateškim planom razvoja javnog zdravstva 2013.-2015. ⁸ _, Nacionalnom strategijom za mlade 2013-2017. ⁹

Povjerenstvo za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost prvi put 2003. osmislilo je program pod nazivom „Živjeti zdravo“. Od 2003. godine, a nakon ukidanja Povjerenstva, aktivnosti definirane programom ne provode se kontinuirano, iz čega je i proizašla pojačana potreba za obnavljanjem i implementacijom programa promicanja zdravlja u svrhu prevencije kroničnih nezaraznih bolesti.

Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što se pojave zdravstveni problemi ili ugroženost zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija dala je 1977. godine osnovu za razvoj promicanja zdravlja i istaknula ulogu zajednice i međusektorskog djelovanja („Zdravlje za sve“, engl. „ Health for All “). U Ottawi je 1986. godine održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja, čime je započeo organizirani proces osposobljavanja ljudi radi poboljšanja njihove kontrole nad vlastitim zdravljem. Izgradnja javnozdravstvene politike usmjerene prema zdravlju, stvaranje okoliša koji doprinosi zdravlju, jačanje aktivnosti na razini zajednice, razvijanje osobnih znanja i vještina te reorijentiranje zdravstvenih službi i usluga, osnovni su modeli djelovanja u javnom zdravstvu. Dvije godine kasnije, zdravlje žena, prehrana, pušenje i alkohol te zdrav okoliš definirani su kao četiri prioriteta u javnozdravstvenoj politici.

Radi zaustavljanja trenda rasta stope pobola i smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti, Ministarstvo zdravstva je pokrenulo javnozdravstveni projekt pod nazivom „Živjeti zdravo“, zamišljen kao petogodišnji projekt. U listopadu 2002. godine u Ministarstvu je osnovano Povjerenstvo za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije dva (pravilna prehrana i tjelesna aktivnost) od tri (pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i pušenje) najvažnija rizika za razvoj danas vodećih uzroka pobola i smrtnosti. Povjerenstvo je dobilo zadatak ostvarivanja društvene skrbi za zaštitu zdravlja pučanstva od štetnih utjecaja nepravilne prehrane i tjelesne neaktivnosti tako da izradi, vodi i evaluira program promicanja pravilnih prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti.

Projekt Ministarstva „Živjeti zdravo“ službeno je započeo 10. svibnja 2003. godine na Svjetski dan kretanja. Svjetski dan kretanja i početak projekta „Živjeti zdravo“ obilježeni su akcijama u četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, čiji su stanovnici pozvani na „Doručak na travi“.

Obzirom da su osim kroničnih nezaraznih bolesti, javnozdravstveni prioriteti i mjere koje se provode u području zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja te spolnog i reproduktivnog zdravlja, Nacionalni program Živjeti zdravo obuhvaća četiri prioritetna područja: pravilnu prehranu,  jelesnu aktivnost, mentalno zdravlje i spolno/ reproduktivno zdravlje s ciljem promicanja zdravih stilova života, sveobuhvatnog pristupa unapređenju zdravlja stanovništva Republike Hrvatske, te poboljšanja kvalitete života i demografske situacije u zemlji.  

¹ http://whqlibdoc.who.int/publications/9241800038.pdf

²  SZO. Ottawska povelja promicanja zdravlja. Usvojena 21.11.1986. www.who.int/healthpromotion/conferences/previous/ottawa/en/index.html

³ 8. Globalna konferencija SZO o promicanju zdravlja. Službena web stranica: http://www.healthpromotion2013.org/health-promotion/health-in-all-policies

⁴ http://www.un.org/en/ga/ncdmeeting2011/pdf/NCD_draft_political_declaration.pdf

Milenijska deklaracija, Milenijski ciljevi razvoja (Millennium Development Goals – MDGs)

⁵ Milenijska deklaracija, Milenijski ciljevi razvoja (Millennium Development Goals – MDGs)

⁶ http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalne_strategije/nacionalna_strategija_zdravstva

⁷ http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalne_strategije

⁸ http://www.ianphi.org/documents/pdfs/toolkit/Croatian_Strategic_plan_jz_12_15.pdf

⁹ http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/nacionalni_program_za_mlade_za_razdoblje_od_2014_do_2017_godine

ANALIZA STANJA

Kronične nezarazne bolesti u suvremenom svijetu prioritetni su zdravstveni problem. Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa te kompjutorizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu, sedentarnim načinom života i po zdravlje štetnim životnim navikama, pridonijeli su sredinom 20. stoljeća pandemiji kroničnih nezaraznih bolesti u razvijenim zemljama svijeta.

Suočene sa značajnim opterećenjem kroničnim masovnim bolestima i prijevremenim umiranjem niz zapadnih zemalja pristupio je intenzivnim programima njihovog sprječavanja i suzbijanja. Međutim, pokazalo se da se klasičnim pristupom primarne, sekundarne i tercijarne prevencije ne postižu željeni ciljevi na populacijskoj razini. Stoga se rodila ideja promicanja zdravlja čiji cilj je podizanje razine zdravlja populacije, a ne samo sprječavanje bolesti. Usmjereno je cjelokupnom stanovništvu i njegovom okolišu, a ne samo skupinama stanovništva izloženom većem riziku obolijevanja. Mjere intervencije odnose se na "determinante" ili odrednice  zdravlja, što ujedno ukazuje da su izvršitelji praktički svi segmenti društva.

Stanovništvo Hrvatske završilo je svoju “demografsku tranziciju“ i ubraja se u „stara stanovništva“ s visokim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina. Trendovi ukazuju na loše stanje „demografskog zdravlja“ što predstavlja značajan izazov za održivi razvoj društva u cjelini, ali i za sam zdravstveni sustav koji će morati odgovoriti na zdravstvene potrebe sve većeg broja starijeg stanovništva.

Teret bolesti koje nosi stanovništvo Hrvatske govori da je ono prošlo kroz "epidemiološku tranziciju" iz vremena u kojima su najveći teret za stanovništvo bile zarazne bolesti, u vrijeme u kojem su to postale kronične nezarazne bolesti (dalje u tekstu: KNB).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ-a), Bolesti srca i krvnih žila (dalje u tekstu: KVB ) od kojih godišnje umire oko 25.000 osoba vodeći su uzrok smrtnosti i pobola, i najviše doprinose teretu bolesti. U 2013. godini umrlo je 24 232 osoba od KVB, a od toga 13.787 žena i 10.445 muškarca. One su uzrok smrti u 54,3% umrlih žena i 41,8% umrlih muškaraca. U dobnoj skupini do 65 godina KVB drugi su uzrok smrtnosti s 2.529 umrlih, odnosno udjelom od 25,8% u mortalitetu te dobne skupine. Na prvom mjestu uzroka smrti u toj dobi su maligne bolesti s 4.115 umrlih, odnosno udjelom od 41,9%. Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok smrti su ishemijske bolesti srca s udjelom od 21,3% i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,4% u ukupnom mortalitetu. Analiza smrtnosti prema dobi u muškaraca i žena pokazuje da dobno-specifične stope smrtnosti za KVB rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. U dobi iznad 65 godina bilježi se 89,6% umrlih od KVB (81,4% muškaraca i 95,7% žena).

Analizirajući kretanje smrtnosti od KVB uočava se trend smanjenja smrtnosti posljednjih deset godina, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca i to osobito za dob 0-64 godine. Dobno standardizirana stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno u Hrvatskoj 2000. godine iznosila je 572,7/100.000, a do 2012. godine pala je na 342,1/100.000, što je pad smrtnosti za 40,3%.

Za ishemijsku bolest srca pad smrtnosti u tom razdoblju iznosi 21,3%, a za cerebrovaskularne bolesti 45,1%. U dobnoj skupini do 64 godine pad smrtnosti za kardiovaskularne bolesti iznosi 36% u tom razdoblju.

U odnosu na druge europske zemlje Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti za KVB od 342,1/100.000 spada među europske zemlje sa srednje visokom stopom smrtnosti. Prosjek za „stare“ zemlje članice Europske unije (EU) (prije 2004.) iznosi 160,1/100.000, a za zemlje članice koje su EU pristupile od 2004. Godine iznosi 403,8/100.000. U usporedbi s Hrvatskom, susjedna Slovenija ima znatno nižu stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti 218,4/100.000, a Češka malo nižu od Hrvatske 325,1/100.000. Većina zemalja Istočne Europe ima uglavnom više stope smrtnosti od Hrvatske, a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja.

Slika 1. Standardizirane stope smrtnosti, bolesti cirkulatornog sustava, sve dobne skupine, na 100 000.

Izvor: Health for all database, World Health Organization

Iako je zadnjih desetak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB, one i dalje predstavljaju  vodeći uzrok smrtnosti i pobola. U usporedbi s drugim europskim zemljama sa standardiziranom stopom smrtnosti za KVB od 342.1/100.000, Hrvatska je među onim europskim zemljama  koje bilježe srednje i visoke razine stope smrtnosti. No, imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su debljina i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije. Bez ulaganja u prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih bolesti nije realno ni očekivati značajno smanjenje  pobola i smrtnosti u sljedećim godinama kao ni očekivati ostvarenje postavljenog cilja za smanjenje smrtnosti od KVB-a za 25% do 2025. godine.

Hrvatska u ovom trenutku nema strategiju prevencije i kontrole bolesti srca i krvnih žila. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti donesen je u rujnu 2001. Godine, međutim do njegove operacionalizacije i sustavnog provođenja nije došlo. Definiranje strateških okvira za provođenje mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te kontrolu bolesti srca i krvnih žila preduvjet je za učinkovito smanjenje tereta ovih bolesti koje nosi stanovništvo.

Arterijska hipertenzija jedan je  od najvažnijih nezavisnih faktora rizika od bolesti srca I krvnih žila. Prevalencija arterijske hipertenzije veća je nego prije nekoliko desetljeća, i iznosi otprilike 40%. Nekontrolirana arterijska hipertenzija važan je javnozdravstveni problem. Podizanje svijesti o tom problem, rano otkrivanje  i poticanje stanovništva da se pridržavaju  erapije za povišeni krvni tlak , zajedno sa zdravim načinom života, važni su za uspješnu kontrolu i smanjenje štete.

Čimbenike rizika za nastanak niza kroničnih bolesti ilustriraju rezultati istraživanja iz Prvog hrvatskog projekta zdravstva . Istraživanje je pokazalo da je 27,7% osoba u Hrvatskoj u dobi 18-65 godina imalo krvni tlak viši od 140/90 mmHg, i to 31,9% muškaraca i 23,6% žena.  Pušilo je 34,1% muškaraca i 26,6% žena. Utvrđene srednje vrijednosti kolesterola u ispitanika oba spola bile su više od poželjnih 5,2 mmol/l. Srednje vrijednosti triglicerida u muškaraca bile su također više od poželjnih.

U čimbenike rizika na koje se može djelovati mijenjanjem životnih navika ubrajaju se pušenje, nepravilna prehrana (uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola) i nedovoljna tjelesna aktivnost te s tim u vezi prekomjerna tjelesna težina. Sjedinjene Američke Države (SAD) navode da se 2/3 smanjenja smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila (osobito infarkta srca i moždanog udara) koje su uspjeli postići, može pripisati upravo smanjenju navedenih čimbenika rizika i primjerenoj kontroli povišenog krvnog tlaka, a samo 1/3 unaprjeđenju dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka. Aktivnosti promicanja zdravlja, kojima se djeluje na navedene čimbenike rizika, od posebnog su značenja za unaprjeđenje zdravstvenog stanja stanovništva Hrvatske.

Prema procjenama International Diabetes Feceration (IDF), prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20-79 godina starosti u svijetu za 2014. godinu iznosila je 8,3%, a u Europi 7,9%. Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab u Hrvatskoj je 2013. zabilježeno 241.990 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Šećerna bolest nalazila se na 8. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2013., s udjelom od 2,47% u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća te sa standardiziranim i kumulativnim stopama mortaliteta za sve dobne skupine višim od onih u Europskoj regiji i EU.

S obzirom na rastuće trendove stopa smrtnosti u zadnjih nekoliko desetljeća, s time da su standardizirane i kumulativne stope smrtnosti za sve dobne skupine više od onih u Europskoj regiji i EU, šećerna bolest postaje sve značajnije javnozdravstveno pitanje.

Slika 2. Standardizirane stope smrtnosti, šećerna bolest, sve dobne skupine, na 100 000. Izvor: Health for all database, World Health Organization

Smjernice za razvoj nacionalnih programa šećerne bolesti Svjetske zdravstvene organizacije  ( Diabetes Program ), standardi SZO-a i IDF-a, Bečka deklaracija EU o šećernoj bolesti i Deklaracija o prevenciji i kontroli KNB Ujedinjenih naroda (UN), Strateški plan Ministarstva zdravlja 2014-2016. i Rezolucija o šećernoj bolesti Hrvatskog sabora definiraju jasan okvir nacionalnog programa za prevenciju šećerne bolesti u RH. Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem prevencije bolesti prvi je puta pokrenut 2007.  Program je inicijalno donesen na razdoblje od pet godina, a aktivnosti koje je program definirao kontinuirano se provode nakon završetka definiranog razdoblja 2012. godine.

Zloćudne novotvorine (rak) zauzimaju sve veći udio u teretu bolesti kojeg nosi stanovništvo i s udjelom od 27,8% na drugom su mjestu svih uzroka smrti. 2012. godine zabilježeno je ukupno 20.664 novooboljelih od raka (nije uključen rak kože), 11.219 muškaraca i 9.445 žena, a umrla je 13.704 osoba (7.904 muškarca i 5.800 žena). Najčešća sijela raka u muškaraca u 2012. godini bila su bronhi i pluća (2.046 novih bolesnika), prostata (1.758 novih bolesnika), debelo crijevo (1.680 novih bolesnika) i mokraćni mjehur (788 novih bolesnika). U žena su najčešća sijela raka dojka (2.227 novih bolesnica), debelo crijevo (1.261 novih bolesnica), bronhi i pluća (674 novih bolesnica) te tijelo maternice (651 nova bolesnica). U proteklom desetljeću ukupni mortalitet povezan s malignim bolestima u Hrvatskoj je stabilan.

Nacionalni program zaštite osoba s malignim bolestima koji bi mogao povezati sve dionike u definiranju i primjeni primarnih, sekundarnih i tercijarnih mjera zaštite u Hrvatskoj do sada nije postojao.

Kronične bolesti dišnog sustava sudjelovale su s 3,4% ukupne smrtnosti u Hrvatskoj i pokazuju trend rasta. U ovom području zaostajemo za razvijenim europskim državama koje bilježe blago smanjenje trenda smrtnosti. U skladu s projekcijama, do 2020. godine kronična opstruktivna plućna bolest zauzet će peto mjesto među uzrocima izgubljenih godina života zbog invalidnosti (DALY) i postat će treći vodeći uzrok smrti širom svijeta. Oko 65% osoba oboljelih od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) nije dijagnosticirano i u skladu s procjenama, kod odrasle populacije u Hrvatskoj postoji prevalencija od 10-15%, osobito u urbanim uvjetima života gdje je prisutnije zagađenje okoliša.

Plan mjera i djelovanja na području jačanja nadzora nad duhanom definiran je Akcijskim planom za jačanje nadzora nad duhanom koji je Vlada RH donijela za razdoblje od 2013. do 2016. godine. Planirane aktivnosti temelje se na Okvirnoj konvenciji o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Framework Convention on Tobacco Control –WHO FCTC) te preporukama Vijeća Europe o okolišu bez duhanskog dima (Council Recommendation on smoke-free environments 2009/C 296/02) i Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji, prezentiranju i prodaji duhanskih proizvoda (Directive 2001/37/EC of the European Parliament concerning the manufacture, presentation and sale of tobacco products).

Mentalni poremećaji sudjelovali su u 2013. godini s udjelom od 7% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Procijenjena prevalencija shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja iznosi 5,3/1.000 stanovnika starijih od 15 godina. Prema procjenama izgubljenih godina života zbog invalidnosti (dalje DALYs) za Hrvatsku, unipolarni depresivni poremećaji zauzimaju visoko 3. mjesto među svim promatranim entitetima.

Najvažnije determinantne zdravlja u Hrvatskoj povezane su s bihevioralnim i biomedicinskim faktorima rizika kao što su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pretjerana tjelesna masa i debljina, a čemu moramo dodati i pušenje, alkoholizam i zloupotrebu droga.

Prema Europskoj strategiji prevencije i kontrole kroničnih nezaraznih bolesti identificirana su četiri bihevioralna (tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola) i tri biomedicinska rizika (debljina, hipertenzija i dislipidemija) za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest tip 2, kronična opstruktivna bolest pluća i mentalni poremećaji). Od svih identificiranih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina leže u podlozi i predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet bolesti. Uz to, debljina je statistički značajan rizik i za druga dva biomedicinska rizika, hipertenziju i dislipidemiju.

Od šest svjetskih regija SZO, prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine najviša je u američkoj, gdje čak 62% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu, a 26% boluje od debljine. Prevalencija je najniža u regiji Jugoistočne Azije gdje je prekomjerna tjelesna težina prisutna kod 14% stanovništva, a debljina kod svega 3% stanovništva.

Prema podacima dobivenim istraživanjima Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) , prekomjerna tjelesna masa (ITM 25,0-29,9 kg/m ² ) utvrđena je kod 48,1% muškaraca i 34,7% žena. Debljina (ITM ≥ 30 kg/m ² ) kao čimbenik rizika zabilježena je u 31,1% muškaraca i 15,2%  žena. Tjelesnom aktivnošću koja je važna za održavanje poželjne tjelesne težine u  slobodno vrijeme izjavilo je da se bavi 17,1% muškaraca i 4,3% žena. Istovremeno, ankete o potrošnji namirnica pokazuju da je udio masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu viši od preporučenih vrijednosti i iznosi 38-39%, dok je udio ugljikohidrata niži od preporučenih vrijednosti i iznosi oko 49-50%. Ukupna potrošnja prosječne dnevne količine svježeg  povrća i voća manja je od preporučenih 400 grama i iznosi oko 300 grama po osobi. Dnevno se po osobi prosječno troši oko 120 grama mesa i mesnih proizvoda, a ribe samo 20 do 25 grama.

Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine donesen je za razdoblje od 2010. do 2012. te u ovom trenutku ne postoji plan prevencije i kontrole debljine u Republici Hrvatskoj, i stoga se ne smije zanemariti definiranje daljnjih strateških okvira i planova. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama donesene su 2013., međutim nadzor implementacije izostaje, a planirane Nacionalne smjernice za prehranu radno aktivne populacije za sada su još u pripremnoj fazi.

Dosadašnja provedena istraživanja o učestalosti tjelesne (ne)aktivnosti u Republici Hrvatskoj ukazuju da oko 60% odrasle populacije ne sudjeluje ni u kakvom obliku tjelesnog vježbanja, a tjelesna aktivnost najniža je među adolescentima i mladim odraslim ljudima (15–24 godine). Alarmantni su i podaci da je i u transportu i tijekom slobodnog vremena razina tjelesne aktivnosti izuzetno niska, a značajno najveća tjelesna neaktivnost tijekom slobodnog vremena zabilježena je među odraslim muškarcima Grada Zagreba (88,6%). Unatoč velikom javnozdravstvenom problemu koji tjelesna neaktivnost u Republici Hrvatskoj predstavlja, do sada nisu doneseni strateški dokumenti koji bi osigurali preduvjete za učinkovitu borbu i unapređenje u navedenom području. U Europskom urbanom kontekstu, gdje je više od 50%  putovanja automobilom kraće od 5 km, a više od 30% kraće od 3 km, supstitucija kratkih putovanja autom s hodanjem i biciklizmom u velikoj je mjeri izvediva i uglavnom se podudara s preporučenim razinama dnevne tjelesne aktivnosti umjerena intenziteta. Stoga je poseban naglasak potrebno staviti na politike transporta i urbanizma i stvaranje uvjeta koji mogu omogućiti ali i potisnuti dnevne tjelesne aktivnosti, posebno kroz biciklizam i šetnju bilo radi prijevoza ili u slobodno vrijeme.

Ekonomski razvoj, kultura, dostupnost alkohola, razina i učinkovitost politika vezanih uz alkohol relevantni su čimbenici za razumijevanje trendova konzumacije alkohola i povezane štete. Prema podacima SZO za razdoblje 2008-2010. u odnosu na razdoblje 2003-2005. bilježimo pad potrošnje alkohola u Hrvatskoj (12,2l), no ona je još uvijek veća od prosjeka europske regije SZO (10,9l). Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, usvojena je 2010. godine na 75. sjednici Vlade RH. Hrvatska ima zakonodavni okvir za borbu protiv alkoholizma i njegovih posljedica.

Slika 3. Usporedba prevalencije pušenja, potrošnje alkohola, tjelesne neaktivnosti, nezdrave hrane, debljine i hipertenzije u muškoj I ženskoj populaciji 2003. i 2007. godine.

Zaštita i unapređenje spolnog i reproduktivnog zdravlja neodvojiv je dio cjelokupnog zdravlja i pripada važnim pokazateljima zdravstvenog stanja populacije. Glavni cilj je osigurati pozitivan pristup prema spolnosti, ostvarivanje zadovoljavajućih i sigurnih spolnih iskustava, reprodukcije i željenog roditeljstva, te prevenciju mogućih neželjenih posljedica spolnog ponašanja, a to su u prvom redu spolno prenosive infekcije (SPI) i neželjena (maloljetnička) trudnoća. Odgovorno spolno ponašanje važna je odrednica spolnog zdravlja.

Cjelovit program zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja dio je redovitog Programa mjera zdravstvene zaštite, a u njegovom izvršenju sudjeluju sve razine zdravstvene zaštite. Praćenje i procjena aktualnog stanja SPB u Republici Hrvatskoj provodi na temelju podataka sustavnog nadzora nad zaraznim bolestima u cijeloj zemlji kojim je zakonski regulirano obavezno epidemiološko prijavljivanje slučajeva oboljelih/umrlih od zaraznih bolesti, izviješća o nalazima izoliranih uzročnika SPI i urogenitalnih infekcija iz mikrobioloških laboratorija, izvješća laboratorija koji provode anti-HIV testiranje, izviješća o registriranom pobolu sa SPI dijagnozama iz ginekoloških, dermatoveneroloških ambulanti i bolnica, izviješća rodilišta o testiranju trudnica na hepatitis B te epidemioloških biobihevioralnih istraživanja u općoj i ciljanim populacijama.

Prema obveznim prijavama zaraznih bolesti (sifilis, gonoreja, HIV infekcija i AIDS, klamidijaza, hepatitis B, hepatitis C)  iz zdravstvenog sustava učestalost „klasičnih“ spolno prenosivih bolesti  (sifilis, gonoreja) u Hrvatskoj je niska. U posljednjih pet godina (2010-2014.) godišnje se bilježi 40 novooboljelih od sifilisa i 17 od gonoreje. Tijekom 2014. registriran je 51 oboljeli od sifilisa i 23 oboljela od gonoreje. Klamidijska infekcija je, kao i u zemljama EU/EEA, najčešće prijavljivana SPI u Hrvatskoj.  U zadnjih pet godina godišnje se registrira prosječno 380 klamidijskih infekcija (raspon od 304 do 552). U 2014. zabilježeno je 386 slučajeva klamidijske infekcije. Prevalencija klamidijskih infekcija kod adolescenata i mladih do 25 godina, prema različitim istraživanjima, kreće se od 3,5 do 6,2%. ^10,11

Prevalencija hepatitisa B i hepatitisa C je niska (<2% stanovništva nositelji su HBsAg, odnosno anti-HCV). Učestalost novootkrivenih virusnih hepatitisa (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa zajedno) u posljednjih pet godina kreće se oko brojke 150 za hepatitis B i 190 za hepatitis C. U 2014. zabilježeno je 149 novih slučajeva hepatitisa B i 144 slučaja hepatitisa C (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa zajedno). Zahvaljujući preventivnim aktivnostima, broj novootkrivenih hepatitisa B i C infekcija (sa simptomima bolesti i bez) se zadnjih godina smanjuje. Pad učestalosti hepatitisa B je ubrzan cijepljenjem koje se u Hrvatskoj rutinski provodi u 6. razredu osnovne škole od 1999., a od 2007.  provodi se i cijepljenje dojenčadi protiv hepatitisa B. Učestalost hepatitisa C je također u opadanju, iako ne tako izrazitom kao hepatitis B, a posljedica je ponajviše smanjenja učestalosti kod intravenskih korisnika droga.

Pobol i smrtnost od HIV/AIDS-a se od početka praćenja zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u svijetu i Europi. Prevalencija HIV-infekcije je niska (<0,1% stanovnika su nositelji anti-HIV). Od 1985.g., kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj do kraja 2014.g. u Hrvatskoj je registrirano  1.208 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 441 oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 180 oboljelih umrlo je  od AIDS-a. Dominantni put prijenosa je spolni, od čega 59,1 homo/biseksualni, heteroseksualni 29,2%, dok je u 5,9 % slučajeva put prijenosa korištenje droga injektiranjem. Posljednjih pet godina u Hrvatskoj se godišnje registrira prosječno 80 osoba zaraženih HIV-om (stopa od 19 na milijun stanovnika) što Hrvatsku svrstava u zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (opća stopa za EU/EEA je 57 na milijun stanovnika).

Procjenjuje se da u svijetu oko 60% žena tijekom generativne dobi biva inficirano HPV-om, oko 500.000 žena oboli od raka vrata maternice  godišnje, a oko 270.000 oboljelih žena umire od karcinom vrata maternice. U Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 350  i umre oko 100 žena od posljedica te bolesti. Obzirom da za sada ne postoje učinkoviti lijekovi protiv onkogenih tipova HPV-a, prevencija je od velike važnosti. Cijepljenje protiv infekcije HPV-om za tipove koji su obuhvaćeni cjepivom je učinkovita mjera primarne prevencije s dobro dokumentiranim zdravstvenim ishodom. U Hrvatskoj su dostupna oba raspoloživa cjepiva – četverovalentno i dvovalentno, a cijepljenje je kroz program cijepljenja preporučeno kao dobrovoljna individualna zaštita adolescenata prije prvog mogućeg kontakta s HPV, a od travnja 2015. g. je za korisnike besplatno.

Iako promatrajući po skupinama, SPI koje se obavezno prijavljuju čine malen udio u ukupnom broju prijavljenih zaraznih bolesti i imaju nisku prevalenciju HIV/AIDS i SPI su bolesti od javnozdravstvenog interesa. Mjere sprečavanja i suzbijanja SPI uključujući HIV/AIDS provode se prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Hrvatskom nacionalnom programu prevencije HIV/AIDS-a u kojem zajedničkim radom sudjeluju zdravstvene službe, mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva, kao i nevladine udruge.

Kako problem predstavljaju i asimptomatske infekcije, važno je kontinuirano ukazivati na potrebu redovnih posjeta ginekologu, dermato-venerologu, urologu ili liječniku opće medicine te pravovremeno otkrivanje i liječenje infekcija.

SPI su značajne ne samo zbog posvemašnje raširenosti, već i zbog mogućih kasnih posljedica i komplikacija, kao poremećaji zdravlja žena, izvanmaternične trudnoće, bolesti i smrti dojenčadi, zloćudne novotvorine vrata maternice, neplodnost i povećana osjetljivost na HIV. Adolescenti (i mlade odrasle osobe do 25 godina) smatraju se najrizičnijom skupinom za zaražavanje spolno prenosivim bolestima. Mladi češće imaju više seksualnih partnera, imaju više rizičnih partnera, skloniji su neplaniranim i slučajnim seksualnim odnosima i neredovitoj uporabi kondoma. Stoga se mogu smatrati i povezničkom populacijom koja može biti odgovorna za širenje infekcije od zaraženih u opću populaciju.

Prosječna dob stupanja u spolne odnose je prema nizu istraživanja u Republici Hrvatskoj oko 16 do 17 godina. Rane spolne odnose (u dobi od 15 godina ili ranije) je prema međunarodnom HBSC ¹² istraživanju u Republici Hrvatskoj u 2010. g. imalo je 20% petnaestogodišnjaka, 26% dječaka i 12,7% djevojčica (udio petnaestogodišnjaka koji izjavljuju da su imali spolne odnose je u 2010. manji je nego u 2006.). Kod posljednjeg spolnog odnosa u 2010. g. kondom je koristilo 80% dječaka i 79% djevojčica (što za oba spola Hrvatsku smješta na 18. mjesto od 33 zemlje koje sudjelovale u istraživanju), kontracepcijske tablete 7% dječaka i 8% djevojčica, a za prekid snošaja kao metodu kontracepcije odlučilo se 5% dječaka i 19% djevojčica. Činjenica da svaki peti spolno aktivni petnaestogodišnjak u Republici Hrvatskoj ne koristi nikakvu zaštitu od SPI i trudnoće, označava te spolne odnose kao vrlo rizične, te zahtijeva odgovarajuću intervenciju cijelog društva.

Prema istraživanju provedenom među studentima prve godine studija u Zagrebu i Rijeci, spolne odnose je imalo 66% studenata i 61% studentica ¹³ . Kod posljednjeg spolnog odnosa kondom je koristilo 77,2% studenata i 69,7% studentica, hormonsku kontracepciju 10,6% studenata i 18,7% studentica, manje pouzdane metode zaštite od trudnoće kao „plodni dani“ (3,6% dječaka i 5,7% studentica) i prekinuti snošaj (10,3% studenti i 19,1% djevojčica), dok 6,8% studenata i 4,4,% studentica navodi da ne koristi nikakvu zaštitu. Prema jednom istraživanju iz 2010. na reprezentativnom uzorku, 30% mladih u dobi 18 do 25 godina nije koristilo kondom prilikom prvog spolnog odnosa, dok prilikom posljednjeg spolnog odnosa njih 45% nije koristilo kondom, a samo 20% je izjavilo da dosljedno koristi kondom ¹⁴ .

Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa preko 1.200 djevojaka u dobi 15-19 godina je rodilo (3,1% od ukupnog broja poroda;  10,1/1.000 djevojaka u  dobi 15-19 godina) tijekom 2014. godine. Tijekom  2012.  je  zabilježeno  193  legalno  induciranih  prekida  rudnoće  u  maloljetnica  (do navršene 18. godina života)  što čini 5,4% ukupnih namjernih prekida. U mladih djevojaka do 19 navršenih godina  je  registrirano  još  104  namjerna  prekida  koji  zajedno čine  8,3%  namjernih  prekida  rudnoće. Stopa namjernih  prekida  rudnoće  u  žena ≤ 19  godina  je  znatno  niža  u  odnosu  na  ostale dobne skupine, ali  bez značajnijih promjena trenda u razdoblju 2008-2012.  (raspon stope 230-247/100.000 djevojaka ≤ 19  godina) ¹⁵ . Tijekom 2014. zabilježeno je gotovo 220 prekida trudnoća na zahtjev žena u dobi do 19 godina (7,2 % od ukupnog broja).

Iako prema pokazateljima iz drugih zemalja Hrvatska pripada zemljama s najnižom stopom namjernih prekida trudnoće u djevojaka ispod 20 godina života, te prema prijavama i drugim  dostupnim podacima spada u zemlje niske učestalosti  SPI i HIV/AIDS-a, u cilju željenog  pada  učestalosti  namjernih  prekida  rudnoće, pobola i smrtnosti od SPI i HIV/AIDS-a te raka vrata maternice, potrebno je  intenzivirati zdravstveno-odgojne  i  edukativne  mjere  u cilju promicanja  odgovornog  spolnog ponašanja mladih, a što bi u konačnici dalo doprinos demografskom zdravlju i pronatalitetnoj politici.

U prevenciju i kontroli KNB potrebno je poticati suradnju između svih razina vlade, lokalne zajednice i svih dionika koji imaju za cilj smanjenje opterećenja bolestima razvijajući mehanizme suradnje koji su participativni, međusektorski i višerazinski i koji se protežu od lokalne do g lobalne razine.  S obzirom da je većina rizika povezanih s KNB izvan dosega zdravstvenog sustava, najizazovniji zdravstveni problemi zahtijevaju angažman sa svim resorima i dionicima izvan vlade: međunarodnim tijelima, agencijama, profesionalnim udrugama i nevladinim organizacijama, privatnim sektorom i akademskom zajednicom. Iako postoje brojni preventivni programi, izostaje njihova sinergija i za mnoge se ne zna tko ih i na koji način provodi. Postoji potreba za razvojem alata, odnosno sustava koji bi potakli povezivanje dionika u razvoju zajedničkih projekata i programa.

¹⁰ Urine-based testing for Chlamydia trachomatis among young adults in a population-based survey in Croatia: Feasibility and prevalence Ivana Boži č evi ć , Ivana Grgi ć , Snježana Židovec-Lepej, Jurja-Ivana Č akalo, Sanja

Belak-Kova č evi ć , Aleksandar Štulhofer, Josip Begovac, BMC Public Health 2011, 11 :230 doi:10.1186/1471-2458-11-230

¹¹ Prevalence of chlamydial genital infection and associated risk factors in adolescent females at an urban reproductive health care center in Croatia. Hirsl-Hećej V, Pustisek N, Sikanić-Dugić N, Domljan LM, Kani D. Coll Antropol . 2006 Dec;30 Suppl 2:131-7.

¹² Međunarodno istraživanja “Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi – The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010, HZJZ, Zagreb 2012.

¹³ Navike i ponašanja u vezi sa zdravljem studenata prve godine studija Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci 2008/209, HZJZ, MZOS, Zagreb 2011.

¹⁴ Landripet i sur., Changes in human immunodeficiency virus and sexually transmitted infectionsrelated sexual risk taking among young Croatian adults: 2005 and 2010 population-based surveys, CMJ, 2011.

¹⁵ Prekidi trudnoće  u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2012. godine, HZJZ 2013.

NAČELA, STANDARDI I ORGANIZACIJA PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA UNAPREĐENJA ZDRAVLJA „ŽIVJETI ZDRAVO“

U većini zemalja Europske Unije provode se programi univerzalne prevencije i unaprjeđenja zdravlja u obliku medijskih kampanja s ciljem promicanja zdravlja, obiteljski orijentirani programi te preventivni programi utemeljeni na politici lokalne zajednice. Programi selektivne prevencije koji se provode u zemljama EU-a usmjereni su na rizične skupine i uglavnom se temelje na promicanju pravilnih životnih vještina. Svi programi prevencije prate tzv. logički model koji uključuje procjenu stanja u lokalnoj zajednici, teorijske osnove iz kojih proizlaze hipoteze za planiranje mjera iz programa, komponente i sadržaj programa, ciljeve programa, indikatore i rezultate evaluacije.

Nacionalni program „Živjeti zdravo“ razvijen je kao program promicanja i unaprjeđenja zdravlja stanovnika Republike Hrvatske, a usmjeren je na promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u različitim okruženjima te primarnu prevenciju rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti poput prekomjerne tjelesne mase i debljine, nedovoljne tjelesne aktivnosti i dr.

Nosioci provedbe Nacionalnog programa su Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provoditelji su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Županijski zavodi za javno zdravstvo, nevladine organizacije i udruge civilnog društva na lokalnim razinama. Aktivnosti NP provodit će se sukladno prioritetima donešenim na temelju procjene zdravstvenog stanja u svakoj županiji.

Partneri u provedbi su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Medicinski fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Splitu, Medicinski fakultet u Rijeci, Medicinski fakultet u Osijeku, Kineziološki fakultet Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska agencija za hranu, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga radničkih sindikata.

U Programu sudjeluju i partneri prijatelji zdravlja : vrtići, osnovne i srednje škole, tvrtke – na lokalnim razinama.

Ciljana populacija Nacionalnog programa su: djeca i mladi, osobe srednje i starije dobi, radno sposobno stanovništvo i ranjive skupine (stariji, nezaposleni, OSI, etničke manjine, azilanti, mladi i žene); općenito – osobe s povećanim bihevioralnim, biomedicinskim i sociomedicinskim čimbenicima rizika.

Temeljne odrednice Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“:

˗ Razvija se unutar podržavajuće politike i pravnog okvira

˗ Temelji se na znanstvenim dokazima i istraživanjima („ Evidence-based “)

˗ Uključuje koordinaciju više sektora i više disciplina na više razina

˗ Uključuje  edukaciju onih koji kreiraju politiku i edukaciju onih koji provode programe

˗ Temelji se na osiguranim sredstvima koja omogućavaju održivost sustava u duljem vremenskom razdoblju

˗ Održiv je (koristi mehanizme revizije i prilagodbe, kontinuirano prikuplja podatake i pruža podršku u planiranju, implementaciji, monitoriranju i evaluaciji strategija prevencije određenog problema).

MISIJA, VIZIJA I CILJEVI PROGRAMA

MISIJA : unaprjeđenje zdravlja stanovništva Republike Hrvatske i smanjenje broja rizičnih čimbenika za zdravlje na razini populacije provođenjem učinkovitih mjera promicanja zdravlja i primarne prevencije bolesti.

VIZIJA : smanjenje negativnog učinka biomedicinskih, bihevioralnih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojima je svim osobama u Republici Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvalitete života.

CILJEVI : povećati svijest o rizičnim ponašanjima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i utjecati na determinante zdravlja, spriječiti razvoj bolesti te poboljšati kvalitetu života osoba u Republici Hrvatskoj.

OPĆI CILJ:

Povećati svijest i educirati o rizičnim ponašanjima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i drugih negativnih posljedica na zdravlje te načinima zaštite zdravlja  i utjecati na odrednice zdravlja u svrhu povećanja očekivanoga trajanja života, smanjenja smrtnosti,  povećanja broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti i postizanja najviše moguće razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja uključujući poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne posobnosti.

OPĆI CILJEVI u skladu s Ottawskom poveljom ² :

1. zaštita i unapređenje zdravlja

2. izgradnja javnozdravstvene politike koja promiče zdravlje

3. izgradnja podupirućeg okoliša

4. potpora  akcijama zajednice

5. razvijanje osobnih vještina pojedinaca

6. prenamjena zdravstvenih usluga.

SPECIFIČNI CILJEVI:

1. razvoj specifičnog preventivnog panela za promicanje zdravlja

2. unaprjeđenje životnih navika populacije Republike Hrvatske

3. povećanje svijesti i znanja o zdravim stilovima života u populaciji Republike Hrvatske

4. zaustavljanje porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom

5. zaustavljanje porasta broja tjelesno nedovoljno aktivnih osoba

6. smanjenje učestalosti rizičnih čimbenika za razvoj KNB - pušenje, alkohol, droge, tjelesna neaktivost, prekomjerna tjelesna masa i dr.

7. smanjenje specifične stope smrtnosti za dob do 65. godina od kroničnih nezaraznih bolesti

8. zaštita i unapređenje spolnog i reproduktivnog zdravlja: povećanje udjela protektivnih ponašanja za zarazu HIV-om i SPI, smanje uestalosti HIV infekcije i drugih spolno prenosivih infekcija (SPI), smanjenje prevalencije nedijagnosticiranih HIV infekcija i drugih SPI, smanjenje učestalosti neželjenih trudnoća, smanjenje stigme vezane uz SPI i H

SADRŽAJ, PODRUČJA DJELOVANJA I AKTIVNOSTI NACIONALNOG PROGRAMA

Četiri prioritetna područja djelovanja Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ usmjerena su na:

1. pravilnu prehranu - podrazumijeva promicanje pravilne prehrane kroz edukaciju, informiranje, zdravstveni odgoj, kampanje te poticanje na izgradnju infrastrukture u školama i na radnim mjestima, poticanje donošenja legislativnih okvira koji reguliraju područje pravilne prehrane u svim okruženjima,  poticanje proizvođača hrane na istaknuto označavanje i proizvodnju zdravih prehrambenih proizvoda, praćenje i nadzor nad prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, provođenje kampanja  i inicijativa koje promiču dojenje, medijsku promidžbu i dr.

2. tjelesnu aktivnost - podrazumijeva promicanje tjelesne aktivnosti kroz izgradnju infrastrukture, promicanje tjelesne aktivnosti od najranije dobi i u svim okruženjima, povećanje kapaciteta za održavanje redovite tjelesne aktivnosti, poticanje tjelesne aktivnosti kroz očuvanje zdravog okoliša, medijsku promidžbu i dr.

3. mentalno zdravlje - podrazumijeva unapređenje mentalnog zdravlja populacije: razvojem i jačanjem  samozaštitnih mehanizama u zajednici, implementacijom programa koji pomažu smanjenju stresa, programima prevencije i smanjenja pušenja, programima primarne  prevencije zlouporabe psihoaktivnih droga i ranog pijenja, promicanjem mentalnog zdravlja u starijim dobnim skupinama, prevencijom nasilja kroz promicanje nenasilja.

4. spolno zdravlje —podrazumijeva doprinos zaštiti i unapređenju spolnog i reproduktivnog zdravlja u općoj populaciji i ciljnim skupinama kroz povećanje svjesnosti, edukacije i informiranja javnosti o važnosti odgovornog spolnog ponašanja te zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja, promicanje usvajanja odgovornog spolnog ponašanja i životnog stila koji je usmjeren zaštiti i unapređenju spolnog i reproduktivnog zdravlja, te poticanje, provođenje i podržavanje istraživanja i preventivnih programa u području zaštite spolnog/reproduktivnog zdravlja, prevencije HIV infekcije i spolno prenosivih infekcija (SPI) te neželjene (maloljetnička) trudnoća.

Nacionalni program „Živjeti zdravo“ djeluje na razvoju navedenih priorita kroz predlaganje komprehenzivnih intervencija: predlaganje legislativnih okvira koji reguliraju područje promicanja zdravlja u svim okruženjima, kampanje,  kontinuiranu  medijsku promidžbu te potporu implementaciji učinkovitih intervencija na lokalnoj razini s posebnim naglaskom na vulnerabilne skupine.

Aktivnosti

Aktivnosti Nacionalnog programa osmišljene su kroz pet komponenti koje uključuju pojedine projekte, a sadržajno odgovaraju gore navedenim područjima i provode se u zajednici sveobuhvatno u smislu da obuhvaćaju cjelokupnu populaciju Republike Hrvatske i sve dobne skupine (djecu i mlade, odrasle osobe, radno sposobne osobe i osobe starije dobi):

 Zdravlje i prehrana

 Zdravstveno obrazovanje

 Tjelesna aktivnost

 Zdravlje i radno mjesto

 Zdravlje i okoliš.  

Zdravlje i prehrana

Hrvatski zavod za javno zdravstvo promiče pravilnu prehranu u vrtićima i osnovnim školama. Pravilna prehrana posebno je značajna u razdoblju odrastanja. Osiguravanjem uvjeta za odgovarajući psihofizički rast i razvoj, zdrave prehrambene navike koje djeca steknu u ranom djetinjstvu utječu i na odabir hrane i način prehrane i u kasnijem životnom razdoblju, a time i na zdravlje u odrasloj dobi. Upravo u to doba stječu se životne navike i ponašanja koja, ako su nepravilna, predstavljaju osnovu za kasniji razvoj kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas daleko najveći uzrok morbiditeta i mortaliteta razvijenog dijela svijeta.

Temeljem navedenih činjenica, 2013. godine izrađene su Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama sa skupinom normativa i jelovnika koji su izbalansirani ovisno o nutritivnim i energetskim potrebama učenika, te ovisno o godišnjem dobu i sezonskoj pristupačnosti namirnica.

Obilježavanjem hrane jamstvenim žigom „Živjeti zdravo“, koji se dodjeljuje za razdoblje od tri godine želi se potaknuti proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporukama, te na taj način doprinesu edukaciji građana o pozitivnim utjecajima zdravih stilova života.

Dodjelom jamstvenog žiga pojedinim proizvodima informirati će se potrošače i dati im mogućnost da izaberu hranu čiji je sastav preporučljiv za pravilnu prehranu.

Prijavu proizvoda, koji se mogu analizirati u bilo kojem akreditiranom laboratoriju, prijavljuje prehrambena industrija Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te se obavljaju provjere zadovoljavanja kriterija i potencijalna za dodjelu jamstvenog žiga prijavljenim proizvodima. Naime, Hrvtaski zavod za javno zdravstvo javnozdravstvena je ustanova sa mrežom akreditiranih laboratorija (norma 17025) za određivanje zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane i dodataka prehrani. Više od 60% djelatnika Službe za zdravstvenu ekologiju ima visoku stručnu spremu uz dodatne edukacije na laboratorijskim aparatima visoke osjetljivosti. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vlasnik je baze podataka o nutritivnim vrijednostima za preko 1000 prehrambenih namirnica.

Jamstveni žig „Živjeti zdravo“ ističe se na ambalaži proizvoda koje su analizirali stručnjaci prema posebno razrađenim kriterijima i Uredbi o informiranju potrošača o hrani br. 1169/2011.

Ovaj projekt nadovezuje se i na Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015. – 2019. za 16% kroz te četiri godine. Naime, stanovnici Hrvatske dnevno unose čak 11 grama soli što je gotovo dvostruko od europske preporuke te uzrokuje značajne javno zdravstvene posljedice.

Komponentom Zdravlje i prehrana poseban naglasak je stavljen na pravilnu prehranu i unaprjeđenje zdravlja djece i mladih, a samim tim je i dogovorena suradnja s Ministarstvom zdravlja kao nužnim partnerom.

Jamstveni žig „Živjeti zdravo“ dodjeljuje se na vremenski period od tri godine. Nakon dodjele jamstvenog žiga, vrši se monitoring jedan puta godišnje od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nad prehrambenim proizvodima kojima je dodijeljen jamstveni žig, kako bi se provjerilo zadovoljavaju li proizvodi i dalje propisane kriterije. Ukoliko je analizom utvrđeno da proizvod više ne zadovoljava kriterije isti se oduzima.

Dodjeljivanjem jamstvenog žiga „Živjeti zdravo“ biti će dostupne zdrave namirnice kako bi se mogla osigurati pravilna prehrana unutar škola i obrazovnih ustanova. Jamstveni žig upečatljivog je dizajna koji će potrošačima pružati jednostavan uvid u proizvode koji su zdravi i provjereni od strane akreditiranih laboratorija. Na taj način olakšava se biranje zdravih proizvoda na policama trgovina bez potrebnog dodatnog znanja čitanja deklaracija.

U Republici Hrvatskoj sve je više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malih proizvodnih pogona (mini mljekare, sirane, mesna industrija, med, čajevi, proizvodi od voća i povrća) koji imaju kvalitetne proizvode. Tu kvalitetu dodatno se želi iskazati i s Jamstvenim žigom „Živjeti zdravo“. Na taj način poticati će se domaća proizvodnja i suradnja s civilnim društvom i udrugama.

Zdravstveno obrazovanje

Zdravstveno obrazovanje djece i mladih, osim činjenica o zdravlju usvojenih tijekom nastavnog procesa uključuje i osnaživanje zdravstvene pismenosti, odnosno usmjeravanje djece i mladih k usvajanju navika svakodnevne tjelesne aktivnosti kao i osvještavanje važnosti očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja. S obzirom na izuzetno važnu ulogu tjelesne aktivnosti na zdravlje djece i mladih te trenutnu situaciju u Republici Hrvatskoj gdje sva djeca nemaju dostupne sportske dvorane za provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture, u okviru zdravstvenog obrazovanja u školama kroz Nacionalni program „Živjeti zdravo“, komponenta Zdravstveno obrazovanje, planirano je:

1. Svakodnevno 10-minutno tjelesno vježbanje u osnovnim školama

Opće pripremne vježbe namijenjene su učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole. Vježbanje se provodi u učionicama, ukupnog trajanja 10 min od pripreme, preko vježbanja do ponovnog sjedanja u klupe. Preporuka je da se vježbe izvode na početku nastave kao vježbe „buđenja“, a moguće je i nakon polovice nastave kao vježbe „razgibavanja. Osnovni cilj svakodnevnog vježbanja je stvaranje zdravih životnih navika i provođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti. Opće pripremne vježbe imaju veliki značaj za pravilno držanje tijela, što je bitan preduvjet dobrog funkcioniranja cjelokupnog organizma. Osnovna karakteristika ovog vježbanja je doziranje broja ponavljanja, vremena trajanja i brzine izvođenja vježbi. Intenzitet vježbanja je prilagođen tako da se učenici neće uznojiti prilikom vježbanja te mogu vježbati u svakodnevnoj odjeći (djevojčice mogu i u haljinama).  Vježbe se mogu izvoditi i uz glazbu. Za uspješnu provedivost programa nužno je izraditi za učitelje priručnik s kratkim opisom vježbi i pratećim crtežima, kako bi olakšali provođenje programa, te  DVD s snimkom prikaza načina vježbanja uz koje se može paralelno i vježbati.

2.Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece

Zamišljen je kao alternativni, tj. dodatni program za provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama Republike Hrvatske koje nemaju potrebne materijalne, tehničke i prostorne uvjete za provedbu iste, a s ciljem održavanja, unaprijeđenja i promicanja zdravlja i tjelesne aktivnosti. Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece (set didaktičke opreme) sastoji se od 25 elemenata koji su po svom sastavu, oblicima, dimenzijama i svojstvima optimirani za navedenu namjenu, a istovremeno omogućuju jednostavno rukovanje i transport. Za uspješnu provedivost programa nužno je izraditi priručnik za samostalnu primjenu učiteljima u provedbi alternativne nastave te osigurati prezentacije, edukaciju i mogućnost stalne podrške učiteljima od strane stručnih osoba.

Osnovna intencija projekta je dostupnost cjelokupnoj populaciji djece, bez obzira na etničko podrijetlo, vjeru, spol, teritorijalnu pripadnost, pripadnost manjini, invaliditet. To bi značilo pružanje jednakih mogućnosti svakom dijetetu u zdravoj sredini uz prijatelje i vršnjake, ali i odrasle osobe koje će im pružati ljubav i potporu te pomoći u integraciji. Navedeno se želi postići kroz jednodnevne i višednevne susrete te prezentacije programa u različitim sredinama.

Predviđeno je da se navedeni programi provode i u prirodi (npr. u krugu škole). Kako bi bilo moguće provesti navedene programe potrebno je očistiti i prilagoditi vanjske prostore gdje će se provoditi. Primarno će učenici i učitelji razredne nastave biti će uključeni u te aktivnosti, a planira se uključiti i roditelje i volonterske udruge koje se bave zaštitom okoliša te je moguće organizirati i kratke prezentacije vezane uz zaštitu okoliša.

Planirana je aktivna suradnja i uključivanje sportskih društava i klubova iz lokalne zajednice kroz sportske susrete, natjecanja i prezentacije različitih sportova u kojima su primjenljive ili integrirane tjelesne aktivnosti obuhvaćene projektima u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo.

3.   Edukacija i informiranje učenika, mladih i ciljnih skupina iz područja zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja i odgovornog spolnog ponašanja i važnosti ranog otkrivanja i liječenja zaraze HIV-om i SPI

Cilj je dati doprinos unapređenju u provođenju zdravstvenog odgoja kroz jačanje kapaciteta za provedbu modula Odgovorno spolno ponašanje zdravstvenog odgoja (edukacija stručnjaka i vršnjačka edukacija) te doprinos izravnoj provedbi programa zdravstvenog odgoja. Uključuje i jačanje multidisciplinarnog pristupa i koordinacije svih dionika uključenih u edukaciju i informiranje iz ovog područja. Planirano je i provođenje javnozdravstvene kampanje „Znanje pobjeđuje“  e izrada i distribucija edukativno-informativni materijala iz područja odgovornog spolnog ponašanja i spolnog zdravlja te provođenje zdravstvenog informiranja javnosti putem različitih medija. U okviru edukativnih aktivnosti i zdravstvenog prosvjećivanja provodi se i savjetovanje i informiranje pojedinaca i grupa te doprinos programima ranog otkrivanja zaraze HIV-om i SPI kroz rad savjetovališta za HIV u HZJZ-u i županijskim zavodima za javno zdravstvo uključujući i i rad u zajednici u suradnji  s organizacijama civilnog drušva.

Tjelesna aktivnost

Hodanje je najmanje skupa i široko pristupačna tjelesna aktivnost. Rijetko je povezano s ozljedama i mogu ga prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Redovito hodanje smanjuje rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila između 30 i 40%, smanjuje rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2 oko 50% i čak za 20% smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva i raka dojke te povoljno utječe na krvožilni sustav koji je upravo najviše pogođen modernim „sjedilačkim“ načinom života.

Iako je hodanje najpopularnija aktivnost, i njegove koristi uvelike prelaze koristi svih drugih aktivnost, ono je ipak u padu. Analize ukazuju, primjerice, da je sve manje djece koja pješače do škole, a slična je situacija i s odraslima, koji skoro nikada ne idu pješice do svojih radnih mjesta. Svakako nema prepreka, ni izlika, da se uključi više hodanja u svakodnevni čovjekov život, ako je moguće u prirodi, na svježem zraku kako bi smanjili rizik razvoja bolesti, održali ili poboljšali svoje zdravstveno stanje.

Djelovanjem u zajednici želja je informirati i senzibilizirati građane RH svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima tjelesne aktivnosti te ponuditi i pokrenuti organizirano grupno hodanje (kružno), jednodnevno i višednevno. Ovim projektom se želimo uključiti u globalni internacionalni projekt (The Walk of the World) i u budućnosti ostvariti suradnju s već aktivnim zemljama sudionicama istog. U sklopu projekta p redviđena je, također, i edukacija volontera o načinima, tj. kriterijima određivanja hodačkih staza i ucrtavanju istih te načinu provođenja ove tjelesne aktivnosti.

S obzirom na potencijal i koristi ovog projekta dogovorena je suradnja s Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom turizma, Hrvatskom turističkom zajednicom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Kineziološkim fakultetom. U provedbu projekta aktivno su uključeni i svi Županijski zavodi javnog zdravstva.

Nakon provedbe projekta Hodanjem do zdravlja u svim županijama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo će objediniti sve rezultate i napraviti evaluaciju istog. Dogovoriti će se  daljnja suradnja u smislu buduće edukacije volontera i sudionika projekta te definirati i napraviti godišnji kalendar redovite provedbe projekta Hodanjem do zdravlja u svim županijama (barem jednom tjedno) u Republici Hrvatskoj, a koji će biti dostupan na stranicama lokalnih turističkih zajednica i svih partnera. Također, odrediti će se dan u godini kada će se istovremeno u svim županijama, na unaprijed određenim stazama, provesti tjelesna aktivnost hodanja.

Osnovna intencija projekta je dostupnost cjelokupnoj populaciji Republike Hrvatske, bez obzira na etničko podrijetlo, vjeru, spol, teritorijalnu pripadnost, pripadnost manjini, invaliditet. Na taj način ostvariti će se pružanje jednakih mogućnosti za unaprjeđenje zdravlja i socijalizaciju svakom pojedincu u zdravoj sredini i uz osobe koje će im pružati potporu i pomoć u integraciji osobama s posebnim potrebama. Navedeno se želi postići kroz jednodnevne i višednevne susrete te prezentacije programa u različitim sredinama.

Predviđeno je da se navedeni programi provode i u prirodi. Kako bi bilo moguće provesti navedene programe potrebno je očistiti i prilagoditi vanjske prostore gdje će se provoditi. Predviđene su aktivnosti pripreme, prilagodbe i uređenja hodačkih staza uz uključivanje lokalne zajednice, stanovnika i volonterske udruge za zaštitu okoliša.

Planirana je aktivna suradnja i uključivanje planinarskih i sportskih društava i klubova kroz sportske susrete, natjecanja i prezentacije različitih tjelesnih aktivnosti u kojima je primjenljiva ili integrirana tjelesna aktivnost obuhvaćene projektom.

Zdravlje i radno mjesto

Radno mjesto je, uz obitelj i školu, jedna od tri primarne društvene zajednice te time i jedna je od najvažnijih socijalnih determinanti zdravlja. Zdravo radno okruženje preduvjet je socijalnog, mentalnog i fizičkog zdravlja, a zdrav radno aktivan čovjek je preduvjet društvenog opstanka. Imajući u vidu potrebu promicanja zdravlja na radnome mjestu Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ osmislio je projekt promicanja zdravlja na radnom mjestu.

Projekt „Tvrtka prijatelj zdravlja“ usmjeren je zaposlenicima i potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu te iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju djelatnika. Kako bi utvrdili ispunjava li tvrtka potrebne uvjete tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dolazi u nadzorni posjet tvrtki, a predviđena su i predavanja za djelatnike tvrtke prema definiranim temama: pravilna prehrana, zdravstvena ispravnost namirnica, prevencija kroničnih nezaraznih bolesti, tjelesna aktivnost, zlostavljanje na radnom mjestu  (mobbing) i upravljanje stresom, pušenje, alkohol i kockanje, okoliš i zdravlje.

Oznaka „Tvrtka prijatelj zdravlja“ dodjeljuju se na vremenski period od dvije godine, a svrha projekta je sveobuhvatno i cjeloviti unaprjeđenje zdravlja na radnom mjestu, kroz edukaciju djelatnika, provedbu prilagodbi unutar radne sredine te jačanje sposobnosti radno aktivne populacije za očuvanje i unaprjeđenje vlastitog zdravlja.

Komponentom Zdravlje i radno mjesto naglasak je stavljen na zaštitu i unaprjeđivanje zdravlja na radnom mjestu, a samim time partneri u provedbi projekta su pored tvrtki - županijski zavodi za javno zdravstvo, lokalna samouprava, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo financija.

Županijski zavodi za javno zdravstvo glavna su referentna točka u provođenju projekta. Koordinatori NP Živjeti zdravo iz županijskih zavoda za javno zdravstvo i predstavnici lokalne samouprave zaduženi su za odabir tvrtki koje su zainteresirane za  sudjelovanje u projektu te koordinaciju, o čemu obavještavaju voditelja projekta u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo gospodarstva sudjelovala bi u kreiranju modela poticaja za tvrtke te financiranju projekta. Ministarstvo financija kreiralo bi i implementiralo porezne olakšice za tvrtke koje su akreditirane u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja na radnom mjestu i uspješne u tome. Medijska promidžba bi se postupno pojačavala s povećanjem broja „Tvrtki prijatelja zdravlja“ koje se pojavljuju u medijima.

Svrha projekta je trajno unapređivanje i zaštita zdravlja na radnom mjestu. Da bi se osigurala održivost projekta potrebno je motivirati tvrtke da sudjeluju u natječaju za naslov „Tvrtka prijatelj zdravlja“  e sve dionike u sustavu da podupru održivost projekta. Sukladno sloganu SZO „zdravlje u svim politikama“ potrebno je mobilizirati  izvršnu vlast da podupre tvrtke u nastojanju da steknu navedeni naslov. Zdravlje i zadovoljstvo djelatnika preduvjeti su veće produktivnosti, manjeg izostanka sa posla, manjeg broja prijevremenih mirovina te time i veće ekonomske stabilnosti zemlje. Zbog toga bi resorna ministarstva (zdravlja, rada, financija, gospodarstva) morala ponuditi modele poticaja tvrtkama da sudjeluju u natječaju za „tvrtku prijatelja zdravlja“. Prijedlog je uvođenje poreznih olakšica za tvrtke koje se na natječaju pokažu uspješnima. Medijska promidžba tvrtki koje su postale prijatelji zdravlja dio je socijalnog marketinga koji će potaknuti druge tvrtke za sudjelovanje u projektu.

Svrha projekta je postupno ali sveobuhvatno unaprjeđenjem zdravlja na radu. Angažman svih dionika sustava, političara, medija i zdravstvenog sustava omogućavanjem različitih beneficija na tržištu rada tvrtkama koje se pokažu promicateljima i prijateljima zdravlja, omogućit će svima da sudjeluju na natječaju te da postanu produktivnije povećanjem gradijenta zdravlja.

Unaprjeđenjem zdravlja na radnom mjestu djelatnici su produktivniji, smanjuje se stopa bolovanja, smanjuje se broj odlazaka u prijevremenu mirovinu te se povećava ekonomska dobit. Promicanje primjene zdravijih tehnologija i procesa rada te proizvoda koji su zdraviji štiti se ne samo zdravlje radnika, već i potrošača i okoliša.

Projekt ima za cilj angažirati cjelokupnu zajednicu uključujući i civilno društvo koje je neophodan partner i provoditelj svih programa promicanja zdravlja. U okviru projekta provodi se evaluacija rada uprave tvrtki te se nakon dobivene ocjene provodi edukacija rukovoditelja.

Zdravlje i okoliš

Promicanjem zdravih stilova života, pro-socijalnog ponašanja te očuvanja životne okoline među djecom, mladima i odraslima u zajednici kroz organizaciju slobodnog vremena i međugeneracijska druženja na otvorenom unutar sigurnog i zdravog okoliša u parkovima i dječjim igralištima žele se senzibilizirati građani o potrebi očuvanja zdravlja i mijenjanju loših životnih navika.

Planira se organiziranje volonterskih timova koji bi prema unaprijed utvrđenom rasporedu nekoliko puta mjesečno obilazili gradske parkove i igrališta na otvorenom. Edukacija volonterskih timova bi se provodila kroz duže edukacijske module međusektorskog tipa koje bi provodili volonteri / stručnjaci s fakulteta – Medicinskih, Kinezioloških, Edukacijsko-rehabilitacijskih, društvenih itd., u suradnji s nevladinim organizacijama. Nakon provedenih edukacija, volonteri bi bili certificirani kao animatori i provoditelji zdravih aktivnosti u parkovima s djecom i mladima.  I ostale dobne skupine u parku, roditelji i starije osobe bile bi pozvane na uključivanje. Aktivnosti animacije, tjelesne aktivnosti i druženja bi se provodile uvažavajući važnost zaštite okoliša i prirode što uključuje i podizanje razine svijesti o osobnoj odgovornosti u očuvanju okoliša i prirode te provođenja akcija uređenja parkova i dječjih igrališta.

Aktivnosti bi se provodile kontinuirano tijekom proljeća i ljeta (od travnja do listopada) u prethodno definiranim parkovima na točno određenim lokacijama, a informiranje o aktivnostima bi se provodilo na razini lokalne zajednice.

Očekivani rezultati projekta su:

1. Angažiranje certificiranih volontera za provođenje vremena s djecom, mladima, umirovljenicima i marginaliziranim skupinama u gradskim parkovima i na dječjim igralištima

2. Edukacija djece, mladih i marginaliziranih skupina o zdravim stilovima života, prosocijalnom ponašanju i očuvanju okoliša kroz indirektnu edukaciju i osvještavanje djece i mladih kroz tematski prilagođene igre (sportske, učenja, kretanja, natjecateljske), obilježavanja značajnih datuma (zdravlja, okoliša, školskih praznika i sl.), kreativne radionice, vježbanje, piknike, aktivnosti čišćenja parka od otpada i sl.

Komponentom Zdravlje i okoliš poseban naglasak je stavljen na unaprjeđenje zdravlja djece i mladih kroz kreiranje zdravog okoliša u lokalnim zajednicama.

Ključni partneri u ovom projektu bili bi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao zakonodavna institucija odgovorna za kreiranje politika zaštite okoliša. Ministarstvo socijalne politike i mladih je resorna institucija za kreiranje politika za mlade u kojima je jedan od fokusa i zdravlje mladih, koje je ujedno i fokus i Ministarstva zdravlja. Ministarstvo unutarnjih poslova kao partner pruža mogućnost suradnje na razini očuvanja sigurnosti sudionika.

Vladin ured za udruge RH surađuje s mnogobrojnim nevladinim organizacijama i ključan je partner u ostvarivanju povezanosti organizacija civilnog društva u svakoj županiji (među njima i Volonterskih centara koji okupljaju mnogobrojne volontere) i županijskih zavoda za javno zdravstvo kao glavne koordinatore u svakoj županiji.

Županijski zavodi za javno zdravstvo zaduženi su za komunikaciju, održavanje sastanaka i koordinaciju provođenje projekta istaknutih volonterskih centara i udruga te udruga koje djeluju u područjima zaštite okoliša, udruge mladih i za mlade, u svojoj županiji. Kreiranje pojedinih mreža volontera u svakoj županiji (koje će provoditi krajnje aktivnosti s ciljanim skupinama) bit će zadatak nevladinih organizacija za svaku od županija, a sve u nadležnosti pripadajućeg županijskog zavoda. Mreže volontera u svakoj županiji imale bi jednu osobu zaduženu za koordinaciju volontera - kontaktiranje, pozivanje na sastanke i vođenje evidencije, a selekciju volontera, educiranje i osmišljavanje metoda pojedinih aktivnosti provode dogovorno županijski zavodi za javno zdravstvo i odabrani koordinatori.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikupljat će po jedno izvješće o provedenim aktivnostima od svakog županijskog zavoda za javno zdravstvo u svojoj županiji za period 4. - 10. mjeseca tekuće godine do kraja te godine. Na temelju pristiglih izvješća, HZJZ će sugerirati izmjene pojedinih komponenti projekta.

U provedbu projekta u lokalnoj zajednici uključile bi se prvenstveno lokalne nevladine organizacije koje bi bile zadužene za selekciju, okupljanje, educiranje i održavanje kontakta s volonterima koji bi provodili aktivnosti s djecom i mladima u parkovima. Volonterska mreža centara u Hrvatskoj bi omogućila unaprijed određen broj (s tendencijom povećanja) i karakteristike volontera/ki koji bi skupljali neformalno iskustvo i obrazovanje u radu kroz provedbu ovog projekta. Volonteri bi bili regrutirani iz postojećih baza podataka volonterskih centara od strane voditelja volonterskih centara, županijskih zavoda za javno zdravstvo i predstavnika udruga koje se bave poboljšanjem kvalitete života i međugeneracijskom suradnjom i zaštitom okoliša i prirode. Osnovne odrednice provedbe projekta podrazumijevaju rad na dobrovoljnoj osnovi s djecom i mladima koja se zateknu u unaprijed definirano vrijeme u unaprijed definiranim parkovima, školskim i dječjim igralištima. Lokalna zajednica bi na taj način pozivala na uključivanje, ali i kroz vlastito aktivno uključivanje osvijestila mnoge pozitivne implikacije – uključivanje velikog broja različitih dobnih skupina i podizanje razine svijesti o zdravim stilovima života i zaštiti okoliša. Uključivanjem lokalne samouprave i županijskih zavoda za javno zdravstvo osmišljavanje provedbe i evaluacije projekta postigla bi se održivost.

Jedna od ciljanih skupina u projektu su djeca i mladi osobe s invaliditetom čijim uključivanjem bi se doprinijelo njihovom ravnopravnom uključivanju u lokalnu zajednicu te senzibilizaciji druge djece i mladih te njihovih članova obitelji. Nadalje, suradnja s organizacijama civilnog društva podrazumijeva informiranje i kontinuiranu edukaciju volontera u suradnji s udrugama koje se bave poboljšanjem kvalitete života i zaštitom okoliša i prirode na lokalnoj zajednici.

Zaštita okoliša vodeća je sastavnica općih i specifičnih ciljeva projekta „Volonteri u parku“ te se nalazi u sklopu komponente „Zdravlje i okoliš“ Nacionalnog programa “Živjeti zdravo“. Kroz edukaciju mladih i djece, ali i njihovih članova obitelji o očuvanju okoliša u zdravom okruženju promiču se zdravi stilovi života.

EVALUACIJA PROGRAMA

Na razini države praćenje i evaluaciju provoditi će Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz praćenje mortalitetno morbiditetne statistike i u skladu s zdravstvenim  indikatorima iz seta indikatora SZO, a u suradnji s referentnim centrima Ministarstva zdravlja i o tome je dužan podnijeti redovito godišnje pisano izvješće Ministarstvu zdravlja. Praćenje i evaluacija uključivati će analizu dosizanja pojedinih ciljeva kao i realizaciju aktivnosti definiranih planom.

Evaluacija po završetku vremenskog perioda za koji je program donesen obuhvatiti će i analizu trendova incidencije i prevalencije bolesti, udio bolesnika sa prisutnim kroničnim komplikacijama, mortalitet i analizu troškova liječenja.

FINANCIJSKA SREDSTVA

Financijska sredstva osigurat će se u okviru redovnih sredstva Državnog proračuna i sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (ugovaranje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite).

DODACI

Slika 4. Dvije verzije službenog loga Nacionalnog Programa „Živjeti zdravo“

Slika 5. Službeni logo „Jamstveni žig“

Slika 6. Službeni logo „Tvrtka prijatelj zdravlja“

Slika 7. Službeni logo i slogan programa prevencije HIV-a i SPI „Znanje pobjeđuje“ (područje spolno i reproduktivno zdravlje NP), hrvatska i engleska verzija

POPIS SLIKA

Slika 1. Standardizirane stope smrtnosti, bolesti cirkulatornog sustava, sve dobne skupine, na 100 000. Izvor: Health for all database, World Health Organization

Slika 2. Standardizirane stope smrtnosti, šećerna bolest, sve dobne skupine, na 100 000. Izvor: Health for all database, World Health Organization

Slika 3. Usporedba prevalencije pušenja, potrošnje alkohola, tjelesne neaktivnosti, nezdrave hrane, debljine I hipertenzije u muškoj I ženskoj populaciji 2003. i 2007. godine.

Slika 4. Dvije verzije službenog loga Nacionalnog Programa „Živjeti zdravo“

Slika 5. Službeni logo „Jamstveni žig“

Slika 6. Službeni logo „Tvrtka prijatelj zdravlja“

SKRAĆENICE

AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje

DZS – Državni zavod za statistiku

EU – Europska unija/ European Union

HGK – Hrvatska gospodarska komora

HOK – Hrvatska obrtnička komora

HUP – Hrvatska udruga poslodavaca

HAH – Hrvatska agencija za hranu

HZZO – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HZZZSR – Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo

HTZ – Hrvatska turistička zajednica

KNB – kronične nezarazne bolesti

MPolj – Ministarstvo poljoprivrede

MK – Ministarstvo kulture

MG – Ministarstvo gospodarstva

MZOP – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

MMF – Ministarstvo financija

MZ – Ministarstvo zdravlja

MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova

MP – Ministarstvo pravosuđa

MRMS – Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

MJU – Ministarstvo javne uprave

MSPM – Ministarstvo socijalne politike i mladih

MZOS – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

MT – Ministarstvo turizma

SZO - Svjetska zdravstvena organizacija/ World Health Organisation

UN – United Nations/ Ujedinjeni narodi