Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnoga predmeta Srpski jezik i kulturau osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole te 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Srpski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) (SJK)
UVOD
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Srpski jezik i kultura po modelu C (SJK). Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma određen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizašlih iz prakse. Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma čine gradivnu strukturu određenog predmeta i protežu se kroz cijeli period poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta određeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu usložnjavaju. Kroz godine učenja ishodi čine zaokruženu, logičnu cjelinu učenja i poučavanja u određenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine učenja i poučavanja određuju ukupna iskustva učenja u određenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uključuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti.
Čitanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente. Razrada ishoda uključuje preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda. Za sve ishode određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se olakšava planiranje i provedba vrednovanja. Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.
Poznata je izreka da "vrijediš onoliko koliko jezika govoriš". Ipak, koliko god je danas, u svijetu koji je postao "globalno selo", važno govoriti barem jedan strani jezik, nikako ne bismo smjeli zanemariti ni naš materinji jezik. Jezik je bitan dio kulturnog, nacionalnog, ali i osobnog identiteta. Tim jezikom izgovaramo prve riječi, priče i pjesme, učimo kazivati svoje misli, osjećaje i doživljaje, njime govore naši roditelji i prijatelji. Materinji jezik stječemo, ali uvijek ga je potrebno njegovati.
“Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne samo kultura, nego i samo postojanje jednog naroda.” (Ivo Andrić)
U neprestanoj trci za vremenom i profitom, čemu veći dio čovječanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja, zamjenjujući ih univerzalnim i pomalo bezličnim vrijednostima, mnoge kulture se prepliću i razvijaju pod utjecajem drugih kulturnih obrazaca. Ipak, svaka od njih mora zadržati dio svoje autentičnosti. Suština duhovnog razvoja jednog naroda na najbolji se način razumije proučavanjem kulturne tradicije.
Svrha i opis predmeta
Srpska nacionalna manjina ima bogatu tradiciju koja je, zbog spleta različitih povijesnih okolnosti, bila suočena s velikim iskušenjima svoga očuvanja. Zbog toga su mnogi običaji tokom dugog perioda izgubljeni ili potisnuti. Danas, u izmijenjenim okolnostima, unutar srpskog entiteta, prisutna je izraženija težnja da se mnogi zaboravljeni običaji obnove i utkaju u kontekst suvremenog života.
Predmet je namijenjen pripadnicima srpske nacionalne manjine i svima koji ga žele učiti. Omogućuje djeci koja žive u multikulturalnoj i multietničkoj zajednici cjelovitije učenje o zavičaju, kulturi i običajima naroda s ovoga područja, a s ciljem boljeg razumijevanja sebe i svog identiteta te upoznavanja i poštivanja drugih, što je od iznimne važnosti za izgradnju interkulturalnog društva.
Potiče učenike na osobno izražavanje i razvoj, djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje u brojnim aktivnostima (učenje, društvene, kulturno-umjetničke aktivnosti itd.).
Učeći se od najranije dobi poštivanju drugih zajednica u svojoj okolini, djeca se uče skladnom životu s drugima. Svrha ovakvog pristupa kurikulumu predmeta Srpski jezik i kultura očuvanje je i građenje nacionalnog i kulturnog identiteta te stvaranje zrele, odgovorne, kompletne osobe pozitivno orijentirane prema društvu i kulturi. Da bismo zaista mogli razumjeti druge, prije svega moramo poznavati i razumjeti vlastitu kulturu i identitet. Tako ćemo omogućiti i stalno preispitivanje stavova i pogleda na svijet, odnosno, gledanje iz perspektive „drugih i drugačijih“.
Jezik i kultura imanentne su ljudskom rodu. Jezikom komuniciramo, izražavamo stavove i pripadnost te usvajamo nova znanja. Kultura je nematerijalna kategorija koja nosi obilježja sredine u kojoj živimo, povijesti, tradicije, običaja i vjerovanja.
Osim jezikoslovlja, predmet uključuje i stjecanje znanja o Srbiji i njezinoj kulturi u širem smislu (povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini, ali i suvremenom životu) što bi doprinosilo boljem shvaćanju i razvijanju osjećaja pripadnosti. Vrlo je važno očuvati vlastiti kulturni identitet koji svaki narod i zemlju čini jedinstvenom i prepoznatljivom u svijetu.
“Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, dokle ga ljubimo i počitujemo, njim govorimo i pišemo, pročišćavamo, dotle živi i narod, može se među sobom razumeti i umno sajedinjavati, ne preliva se u drugi.” (Vuk Stefanović Karadžić)
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenici:
1.pismenim i usmenim izražavanjem komuniciraju, koristeći srpski jezik i pismo
2.upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču kulturu kao dio nacionalnog i kulturnog identiteta,
na djelima srpske književnosti, kazališne i filmske umjetnosti te ostalim umjetničkim ostvarenjima čime pridonose različitosti multikulturalne sredine u kojoj žive.
3. upoznaju, proučavaju i čuvaju materijalnu i nematerijalnu baštinu svog naroda što doprinosi izgradnji osobnog identiteta.
4. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem oblikujući svoj doživljaj umjetničkih djela, te pritom grade otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života
DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Kurikulum Srpskog jezika i kulture po modelu C područje je učenja o vlastitoj kulturi koje stvara temelje za njegovanje kulturnih raznolikosti. Bitna odrednica ovog područja jest da i djeca pripadnika većinskog naroda uče o manjinskim kulturama kao dijelu zajedničke kulturne baštine.Unutar područja razvijaju se vještine izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji srpske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihovo povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima učenici će naučiti cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštivanje tuđih. Interkulturalno obrazovanje teži razvijanju održivog načina života u multikulturalnom društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnog poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Ove domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja, pogleda na svijet te razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive "drugih i drugačijih".Takva sposobnost ne razvija se intuitivno, ona se uči i stječe. Upoznavanje kulture Srba i njihovih običaja, otvaranje komunikacije, izgradnja odnosa s drugima te razvijanje svijesti da je izgradnja zajednice u kojoj živimo jedino moguća uz uključivanje svih njenih sudionika, nužno je ne samo radi poticanja procesa uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, već i kao priprema za život u multikulturalnoj Europi.
Odabirom predmeta Srpski jezik i kultura, učenicima se pruža mogućnost da upotrebom novih medija doživljaj čitanja produbljuju, dijele i dalje kreativno razvijaju. Kao aktivni sudionici, učenici sudjeluju u odabiru sadržaja o kojima žele više saznati (npr. kultura i običaji u lokalnoj zajednici) i na taj način prenose ključne kvalifikacije, kao što su kompetencija čitanja, govora i medijska kompetencija, koje su izuzetno značajne za aktivno sudjelovanje u društvu. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, nastaje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivni i suradnički odnos, zasnovan na konstruktivizmu jer učenici sami grade vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti.
„Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena.“ Izreka upozorava na važnost očuvanja i njegovanja baštine koju prenosimo na učenike. Nematerijalna kulturna baština obuhvaća razne oblike i pojave stvaralaštva, a osobito jezik, govor i usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, umijeća i obrte.
Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima čuvana i njegovana na istome mjestu na kojemu je i nastala.
OPIS DOMENA
Govorim i pišem
Jezik je najvažnije, najopćenitije upotrebljavano oruđe na rasoplaganju ljudskom društvu i svakom pojedinom čovjeku posebno. Smisao njegovog postojanja je komunikacija te treba biti razumljiv, ustaljen. Srpski književni jezik nije identičan svakidašnjem govoru. Mnogo je širi krug pojmova i nijansi koje književni jezik obilježava kao i fond riječi, obrta…
Svrha domene Pišem i govorim je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom. Učenici se osposobljavaju da se uspješno služe književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik. Kroz ovladavanje osnovnim zakonitostima srpskog jezika razvija se ljubav prema materinjem jeziku i potreba da se on njeguje i unapređuje kao i da se razumije važnost književnog jezika za život zajednice srpske nacionalne manjine i lični razvoj. Nastava jezika: ovladavanje pravogovornim i pravopisnim normama, u funkciji je osposobljavanja učenika za pravilno komuniciranje suvremenim srpskim jezikom. Učinik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Svoje znanje čovjek tradicijski prenosi putem jezika. Tako svaka nova generacija ima znanje o prošloj generaciji, svijest o budućoj. Jezik tradicijom urašćuje u društvo. Čovjek tradiciju uči.
Kod učenika se izgrađuje jezična tolerancija formira mišljenje o govoru mržnje kao negativnim pojavama u društvu.
Čitam i stvaram
Domena Čitam i stvaram temelji se na književnome tekstu. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnog života. Svrha domene je upoznati učenike s književnim stvaralaštvom srpskih književnika te poticati stvaralaštvo na temelju vlastitog čitalačkog iskustva. Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, interpretacije i vrednovanja književnog teksta ima za cilj i razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Usavršavanjem tehnike čitanja i pozitivnog stava o čitanju učenici će razvijati razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova srpske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskom jeziku osim što obogaćuje duh i vokabular, pozitivno utječe na stav učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom srpskih književnika razvija se osobni i nacionalni kulturni identitet što doprinosi razumijevanju općekulturnoga nasljeđa.
To sam ja
Svrha ove domene je omogućiti učeniku upoznavanje karakteristika svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojem živi te Srbije kao države. Učenikovo iskustvo je polazište za izbor sadržaja i metoda u kreiranju nastave. Aktivnim sudjelovanjem, stvaranjem i odgovorom na umjetnost, učenik izražava svoje stavove, kritičko mišljenje, iskustva i osjećaje. Stječe saznanja o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a proučavanjem umjetničkih djela nacionalne kulture razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaju geografska obilježja i prirodne raznolikosti Srbije. Integrirani pristup nastavi omogućava upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u multikulturalnoj zajednici i Europi bez granica. Duhovne, moralne, umjetničke i znanstvene djelatnosti nekog društva ili razdoblja omogućuje učenicima prihvaćanje i čuvanje kulturnih vrijednosti i narodnih običaja Srba s ciljem razumijevanja i poštovanja drugih kultura. Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne ličnosti i shvaćanje pojma „živjeti različitosti.“
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Odgojno-obrazovni ishodi su jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Srpskog jezika i kulture u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelom odgojno-obrazovnom procesu: Što učenici, znaju, mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenom organizacijskom području.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svog školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio ishoda je i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje .
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Čitam i stvaram većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). U ovom dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti “dobar”.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
SJK OŠ
Srpski jezik, osnovna škola
SJK SŠ
Srpski jezik, srednja škola
A.
Domena Govorim i pišem
B.
Domena Čitam i stvaram
C.
Domena To sam ja
A.1.
Domena Govorim i pišem, prvi razred
A.1.1.
Domena Govorim i pišem, prvi razred, ishod jedan
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti "dobar" na kraju razreda
1. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.1.1.
Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanog teksta, razgovara koristeći fond riječi primjeren uzrastu
-pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
-primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika,
započinje razgovor, pita i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama, izražava potrebe, misli, osjećaje, poštujući osnovna načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.1.2.
Učenik govorijednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom
-prepričava tekst, slikovnicu, kazališnu predstavu ( lutkarsku), animirani film, radio ili TV emisiju…
-priča stvaran doživljaj i događaj iz mašte
-opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednog okruženja uočava, otkriva, uspoređuje…
-poznaje značenje riječi koje se koriste u svakodnevnoj komunikaciji i školskim tekstovima
-koristi antonime
-govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom
SJK OŠ A.1.3. Učenik piše kratak tekst poštujući pravopisne norme
-piše velikim tiskanim ćiriličnim slovima
-prepisuje rečenice, kraće tekstove sa zadatkom
-samostalno sastavlja kratak deskriptivni tekst: opisuje ( bitna obilježja) predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja)
-popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
-samostalno piše čestitku i kratku poruku
-poštuje pravopisne norme
-razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikološkoj funkciji, pravilno koristi interpunkcijske znakove
-piše riječi i oblikuje kratke rečenice tiskanim ćiriličnim slovima
NAPOMENA:
0vladavanje ćirličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi razred na temelju procjene od strane učitelja.
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.1.1.
Učenik razumije pročitani književni/neknjiževni tekst
-izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
-kazuje o čemu tekst govori i prepoznaje književne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- iskazuje mišljenje o postupcima likova, te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
-izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u ekstu.
SJK OŠ B.1.2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstovnoj situaciji i intonaciji standardnog srpskog jezika
-izabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-ovladava intonacijom standardnog srpskog jezika
-prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji
-prepoznaje ekavski i ijekavski oblik riječi u izabranom tekstu
-izabire tekstove od ponuđenih i čita tekstove prema vlastitom interesu, ovladava intonacijom standardnog srpskog jezika i prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji.
SJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
- dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku,
-izražava se crtežom i pokretom prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i srpskog naroda
-govori o sebi i o svojoj obitelji;
- govori o značajnim obiteljskim proslavama blagdana Uskrs, zimski običaji, Božić, nacionalni praznici
-prepoznaje svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.
SJK OŠ C.1.2.
Učenik upoznaje zvučne primjere glazbenih igara, napjeva, dječjih pjesama.
-samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne igre i dječje pjesme
-razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu
-slušno opaža glazbeno-izražajne elemente i prepoznaje skladbu.
-glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini.
SJK OŠ C.1.3.
Učenik se likovno izražava na zadanu temu
-prepoznaje likovne elemente srpske narodne tradicije zavičaja te ih likovno interpretira različitim tehnikama,
-koristeći različite tehnike izrađuje tematske ukrase
-učenik prepoznaje različite oblike umjetničkog izražavanja. -izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente u izraz.
2. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.2.1. Učenik govori i razgovara o temama iz svakodnevnog života, izražava misli i osjećaje
-u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, objašnjava je
-uočava razlike materinjeg i jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture
-pravilno intonira rečenice različite po komunikološkoj funkciji, potvrdnosti ili odričnost
-koristi umanjenice, uvećanice ,riječi suprotnog značenja, riječi istog značenja
-razgovara o temama iz svakodnevnog života u skladu s vlastitim iskustvom, poštujući načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.2.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
-prepričava kraći narativni ili informativni tekst, kazališnu predstavu, animirani film, TV, radio emisiju, na temelju plana, izdvaja važne ili zanimljive detalje
-svojim riječima opisuje predmet na osnovi neposrednog promatranja, prema planu
-opisuje lik prema planu opisa
-priča na zadanu temu,
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa temom
-samostalno piše kratak deskriptivni tekst: opisuje predmet ili lik na osnovi neposrednog promatranja prema planu opisa
-samostalno piše poruku, čestitku, pozivnicu, razglednicu
-piše kraću priču na temelju zadanih riječi
-poštuje pravopisne norme
-sastavlja i piše rečenice različite po komunikološkoj funkciji, odričnosti ili potvrdnosti
-oblikuje i piše jednostavne rečenice i/ili kratke tekstove pisanim ćiriličnim slovima, primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja
Napomena:
Učenik će pisati pisanim slovima ćirilice, samo ako je ovladao tiskanim ćiriličnim slovima u prethodnom razredu.
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
- izabire tekstove od ponuđenih i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-prepoznaje intonaciju standardnog srpskog jezika
-prepoznaje ekavski i ijekavski oblik riječi u izabranom tekstu
-izražava svoja zapažanja o pročitanom tekstu, povezuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u tekstu.
SJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
-dramatizira kraće tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se pokretom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim razvojnoj dobi
-razlikuje standardni srpski jezik i zavičajni jezik pri usmenom i pismenom izražavanju
-sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.2.1.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-prepoznaje obilježja tradicije svog naroda ili kraja u kojem živi
-interpretira dječje pjesme i igre
-izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju,
-razlikuje tradicijske instrumente,
-prepoznaje elemente folklornog enterijera,
-prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
-posjećuje i aktivno učestvuje u školskim i vanškolskim kulturnim manifestacijama
(Sveti Sava, Brankovi dani,
Dan maternjeg jezika…)
-njeguje običaje (Božić, Vaskrs), običajne igre i pjesme, upoznaje pravoslavne manastire
-izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. Prepoznaje glazbeni primjer.
Opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu bili zanimljivi.
SJK OŠ C.2.2.
Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore i informacije iz svoje okoline, izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama
-koristeći različite likovne tehnike ilustrira temu priče, pjesme ili knjige, svoj doživljaj teme
-izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
-uporabljuje likovne materijale i postupke.
3. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.3.1.
Učenik govori i razgovara u skladu sa zadanom ili odabranom temom, izražava svoje misli, potrebe, osjećaje poštujući načela vođenja razgovora
-pristojno razgovara
-prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza, tvrdnji
- razlikuje dijalog od monologa
-u razgovoru o temi iznosi svoje tvrdnje, mišljenje, ideje, objašnjava ih, sluša sugovornike i uvažava njihovo mišljenje
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na temelju situacije i konteksta u kojem su uporabljeni
-razlikuje zavičajni od standardnog srpskog jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture te zavičajni zamjenjuje standardnim
-razgovara o zadanoj temi i/ili slobodno odabranoj temi, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje poštujući načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.3.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura, razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornog teksta
-sažeto prepričava narativne tekstove, kazališne predstave za djecu, igrane filmove iznoseći ključne elemente i slijedeći tok događanja
-prepričava informativne tekstove
-opisuje lik- izgled, ponašanje
-opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja
-sluša i procjenjuje govor u TV i radio emisijama za djecu
-pripovijeda na zadanu temu ili izmišljeni događaj, jasno strukturira priču
-sažeto izvještava o prošlom događaju ( izlet, posjetu knjižnici..)
-koristi sinonimiju kako bi izbjegao ponavljanje
-govori kratke tekstove jednostavnih struktura, oblikuje uvodni, središnji i završni dio
SJK OŠ A.3.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi te primjenjuje pravopisne norme u skladu sa stupnjem jezičnog razvoja
-piše pisanim ćiriličnim slovima
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše jasnim, dobro oblikovanim rečenicama, koristi raznovrsne sintaksične konstrukcije
-piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu
-piše kratak narativni tekst o zadanoj ili samostalno odabranoj temi, jasno strukturira tekst
-sastavlja deskriptivni tekst:
opis lika izgled, ponašanje - karakter), opis prirode, jasno strukturira tekst
-oblikuje vijest ili obavijest o sljedećem događaju
-samostalno piše pismo, adresira ga
-koristi riječi u osnovnom i figurativnom značenju
-piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, grafički strukturira tekst poštujući pravopisne norme primjereno stupnju jezičnog razvoja.
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.3.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
- izabire književne i neknjiževne tekstove od ponuđenih i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
- služi se osnovnim elementima dobre dikcije standardnog srpskog jezika te prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji
-iskazuje svoje misli i zapažanja o pročitanom tekstu te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom, odgovara na pitanja o tekstu, ovladava elementima dobre dikcije standardnog srpskog jezika.
SJK OŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
-dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se pokretom i crtežom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora
-piše kraće sastave na standardnom srpskom jeziku
-proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-koristi svoj rječnik, prema potrebi
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip na osnovu pročitanog teksta, piše kraće sastave na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.3.1.
Učenik uočava raznolikost osoba njihovu važnost i važnost očuvanja zavičajne, nacionalne baštine
-demonstrira etničke običaje kod proslave blagdana
- izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, prezentaciju, ilustraciju, likovni rad, praktični rad i slično)
-opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja te daje primjer utjecaja pojedinca na očuvanje baštine.
SJK OŠ C.3.2.
Učenik se s prihvaćanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini
-ilustrira i likovno oblikuje priče i legende,
-izvodi elemente domaće radinost
-prepoznaje ime skladatelja i naziv skladbe
-izvodi glazbeni napjev
-oblikuje likovno rješenje na temu priče ili legende, izvodi elemente domaće radinosti, prepoznaje skladbu te izvodi glazbeni napjev ili igru.
4. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.4.1.
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora
razlikuje srpski književni jezik (standardni književni jezik kojim se govori u školi, kojim su napisane knjige, novine) i zavičajnog
govora
-sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje ideje, zapažanja
-zavičajni govor zamjenjuje srpskim književnim jezikom
. jezični izraz prilagođava komunikacijskoj funkciji ( formalno/ neformalno)
-ciljano i svrhovito razgovara poštujući usvojena načela
vođenja razgovora
-iznosi i obrazlaže ideju, brani stav, objašnjava tvrdnju primjereno dobi slušajući i sugovornika te poštujući pravo na različit stav
-objašnjava i primjenjuje različita značenja riječi (višeznačnost) i izraza u govornim situacijama
-razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora.
SJK OŠ A.4.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura usklađene sa svrhom govorenja
-razlikuje različite svrhe govorenje: predstavljanje, zahvale, čestitanja, isprike, prijedloge
- poštuje kronološki red događanja, izdvajajući ključne događaje i informacije
-opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
-pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitom izboru, drži se teme, jasno strukturira kazivanje, pravilno intonira rečenicu, dobro raspoređujući osnovnu i dodatne informacije
-samostalno izlaže na temelju zadanog istraživanja
-sluša i procjenjuje govor u TV I radio emisijama za djecu
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojem se koriste
-riječi i izraze koristi u osnovnom i prenesenom značenju
-govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
SJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavne strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja
-piše pisanim ćiriličnim slovima
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše potpunim i jasnim rečenicama, varira jezični izraz ( red riječi u rečenici, tipove, duljinu rečenice )
-sastavlja opis složenijih odnosa među stvarima, bićima, pojavama jasno strukturirajući tekst
-piše narativni tekst prema planu ii samostalno odabranoj temi, jasno raspoređujući sadržaj ( uvod, zaplet, rasplet ) i pasuse
-na temelju samostalnog ili grupnog istraživanja sastavljaju kratak izlagački teksti tekst
-izvještava o sebi, piše kratak autobiografski tekst
-prilagođava jezični i stilski izraz tipu teksta
-piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- bira tekstove za razvijanje čitalačkih navika i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-objašnjava razloge vlastitog izbora knjiga za čitanje i izražava svoj stav o pročitanom, te preporučuje knjige za čitanje
-čita i kazuje različite vrste teksta poštujući osnovne elemente dobre dikcije standardnog srpskog jezika
-iskazuje i objašnjava svoje misli i zapažanja o pročitanom tekstu i povezuje sadržaj, temu i motive s vlastitim iskustvom, bira tekstove za čitanje prema interesu te objašnjava razloge vlastitog izbora.
SJK OŠ B.4.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-koristi zavičajni govor pri usmenom i pismenom izražavanju,
-dramatizira tekstove prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima,
-izražava se pokretom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora primjereno dobi
-piše kraće pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti
napredak
-proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće sastave i pjesme na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.4.1.
Učenik određuje položaj Srbije na geografskoj karti
-opisuje oblik granice i državne simbole Republike Hrvatske i Republike Srbije (himna, zastava, grb)
-imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
-imenuje, uspoređuje karakteristike svog zavičaja sa nekim reljefima u Srbiji
-koristi različite izvore informacija, objašnjava položaj Republike Hrvatske i Republike Srbije, snalazi se na geografskoj karti.
SJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnom pripadanju
-razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekom narodu,
- izvodi himnu i interpretira pjesme vezane za blagdane
-opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe,
-izdvaja važnije povijesne događaje iz povijesti zavičaja,
-imenuje zaštićena područja svog zavičaja
-likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći razne tehnike i materijale
-opisuje važna postignuća znamenitih Srba, organiziranost Republike Hrvatske i Republike Srbije te njihova nacionalna obilježja. Prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe. Oblikuje likovni rad na zadanu temu.
5. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi
-raspravlja, izlaže ideju i brani stav
-koristi riječi u osnovnom i prenesenom značenju
-u razgovoru/izlaganju koristi riječi iz razlikovnog rječnika
-koristi sinonime
-poštuje pravila komunikacijskog bontona
-uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
-razgovara o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnog slušanja te poštuje pravila komunikacijskog bontona.
SJK OŠ A.5.2.
Učenik piše tekstove jednostavnije strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja.
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše tekst prema planu
-sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor)
-izdvaja naslov, drži se teme
-piše pismo (službeno, osobno)
-piše tekst poštujući pravopisne norme.
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.5.1.
Učenik prosuđuje književni/neknjiževni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe
-obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
-uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
-opisuje vlastiti emocionalni doživljaj teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe, te ga uspoređuje s mišljenjima drugih učenika
SJK OŠ B.5.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-istražuje temu koja mu je bliska koristeći zavičajni govor,
-dramatizira tekstove na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu, osmišljava scenografiju
- izražava se pokretom i plesom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora pri pisanju kraćih pjesama i sastava
-nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, prepoznajući ih kao jednakovrijedne, iako funkcionalno i domenski drugačije
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće sastave i pjesme na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema srpskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama
-prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora informacija te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala
-iz prikupljenog materijala izabire teme iz povijesti Srba ( Prahistorijsko i antičko doba na prostoru današnje Srbije i Hrvatske, nalazišta i lokaliteti na području Srbije i Hrvatske te doseljavanje Slavena ) koje predstavlja u obliku malih projekata
-povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te izrađuje svoj vlastiti mali projekt, te iz prikupljenog materijala donosi zaključke o svom identitetu.
SJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje, različite aspekte geografskog prostora Srbije
-istražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnom gradu i regijama
-opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
-opisuje položaj Srbije i Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodno-geografske i upravne regije Srbije.
SJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti
-prepoznaje i razlikuje zvučne značajke folklorne glazbe,
-izrađuje plakat/prezentaciju/izlaganje o glazbenom ili likovnom umjetniku i iznosi svoje mišljenje,
-upoznaje elemente narodnih nošnji Srba
-prepoznaje kontekst u kojem se izvodi/izvodila tradicijska glazba, razlikuje vokalnu i instrumentalnu tradiciju, prepoznaje karakteristična glazbala po izgledu i obilježju tona.
Prepoznaje djelo likovne umjetnosti.
6. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.6.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama
-razlikuje različite svrhe govorenje: osobne, obrazovne i javne
-sažeto prepričava
-opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- poštuje kronološki red događanja, izdvajajući ključne događaje i informacije
-opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
-pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitom izboru,
-drži se teme,
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojem se koriste
-riječi i izraze koristi u osnovnom i prenesenom značenju
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
SJK OŠ A.6.2.
Učenik piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-piše opisni tekst (subjektivan i objektivan)
-piše jasnim, potpunim, dobro oblikovanim rečenicama
-jasno strukturira tekst (uvodni, središnji i završni dio)
-primjenjuje pravopisne norme
-koristi fond riječi prema uzrastu
-piše obavijest o školskim događajima
- piše kraće izvještaje o školskim događajima
-oblikuje i piše tekst primjenjujući pravopisne norme
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaj književnog teksta/samostalno izabranog književnog teksta
-povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnom/neknjiževnom tekstu
-obrazlaže značenje izabranog književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga s vlastitim iskustvom
-preporučuje tekst drugim učenicima
-iskazuje doživljaj teksta, povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu.
Uočava svrhu teksta. Obrazlaže razloge vlastitog izbora teksta.
SJK OŠ B.6.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika primjereno dobi
-piše kraće pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, prepoznajući da su jednakovrijedne
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće pjesme i sastave na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.6.1.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografske i društveno-geografske značajke Srbije
-opisuje određenu povijesnu ličnost, obrazlaže svoja zapažanja, e interpretira njezine uzroke i razloge njezine važnosti danas
-izrađuje male učeničke projekte o zanimljivostima Srbije
-uspoređuje i opisuje geografske značajke Srbije
-analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu ( Stvaranje prvih srpskih država, hrišćanstvo, srpski carevi)
-izlaže svoj rad o povijesnim i geografskim značajkama Srbije
-odabire povijesnu ili geografsku temu. Opisuje povijesni razvoj srpske države i važnost pojedinih povijesnih ličnosti. Svoj rad izlaže samostalno ili u grupi.
SJK OŠ C.6.2.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicijskog oblikovanja srpskog naroda
-opisuje značajke pojedinog glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
-promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja srpske kulturne baštine
-izrađuje maketu manastira,
-izlaže rad o odabranom djelu te iznosi mišljenje o njegovim značajkama
-prepoznaje djela srpske kulturne baštine te uočava osnovne značajke.
7. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.7.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu te obrazlaže vlastito mišljenje.
-razgovara na zadanu temu
-drži se teme, osnovne ideje zadane teme koju potkrepljuje odgovarajućim detaljima
-izlaže stav i brani ideju
-izlaže svoj rad (prezentaciju)
-koristi primjerenu intonaciju te neverbalnu komunikaciju
-poštuje pravila komunikacijskog bontona
-oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Obrazlaže vlastito mišljenje.
SJK OŠ A.7.2.
Učenik piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
-piše tekst prema planu
-koristi se složenijim rečeničnim strukturama
-piše jasnim i potpunim rečenicama
-koristi fond riječi primjeren uzrastu
-poštuje pravopisna pravila i norme
-ispravlja svoj tekst, kritički čita napisano, popravlja tekst i ispravlja greške
-piše portret, vijest, prikaz, intervju
-oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.7.1.
Učenik tumači književni/neknjiževni tekst na temelju čitalačkog iskustva
-tumači književni/neknjiževni tekst na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući književnoteorijska znanja
-objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima
-obrazlaže vlastiti izbor književnih i neknjiževnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
-zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
-tumači tekst i otkriva njegovo značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo, objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima, objašnjava vlastiti izbor teksta s obzirom na tematiku i likove.
SJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
- dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku, osmišljava scenografiju
-izražava se pokretom prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora
-piše pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-kritički uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, sa svješću o tome da su jednako vrijedne
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše pjesme i sastave na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.7.1.
Učenik gradi pozitivan stav o važnost nasljeđa i vlastitog identiteta kao srpskog, europskog građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drugačijima
-raspravlja o važnosti identiteta za narod,
-izrađuje turističke karte pojedinih regija Srbije i Hrvatske u kojima žive Srbi,
-promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Srbije i Hrvatske u područjima u kojima žive Srbi,
-izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Srbije kao države ( Srbija od 16. do 18. vijeka, Srbija od 18. do 20. vijeka, Srpski ustanci)
-opisuje važne bitke u povijesti Srbije,
-izdvaja i opisuje značaj srpskih velikana (glumci, naučnici, sportaši i slično)
-opisuje raznolikost kulturnog nasljeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture.
Navodi i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Srbije, navodi primjere kulturno povijesnih spomenika Srbije i područjima Hrvatske u kojima žive Srbi te opisuje njihove značajke.
SJK OŠ C.7.2.
Učenik upoznaje i istražuje primjere umjetničke glazbe i likovne umjetnosti
-sluša glazbene primjere klasičnih skladbi, instrumentalnih djela i filmske glazbe te uočava njihove značajke,
-izrađuje rad o odabranom glazbenom djelu, imenuje glazbene primjere i skladatelje
-promatra likovna postignuća značajnih umjetnika, određuje razdoblje u kojem su nastala te uočava glavne značajke
-uspoređuje klasičnu, tradicijsku i popularnu glazbu prema izvođačkom sastavu, primjeni i kontekstu. Prepoznaje likovna djela značajnih umjetnika i razdoblja u kojima su nastala.
8. razred OŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.8.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-oblikuje i govori tekst u skladu sa svrhom govorenja - oblikuje i govori tekstove složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura prema smjernicama
-obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom te ga procjenjuje s obzirom na tuđa stajališta i mišljenja
-piše komentar, osvrt
- oblikuje i govori tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura i iznosi vlastito mišljenje i stajalište u skladu s temom
SJK OŠ A.8.2.
Učenik piše tekst slobodnih opisnih i pripovjednih struktura
-planira sadržaj teksta postavljajući koncept i određuje glavni cilj i pod ciljeve
-izabire i organizira glavne ideje u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice stvarajući odjeljke
-radi složenije rečenične strukture
-popunjava formalni obrazac s osnovnim podacima o sebi
-piše u skladu s pravopisnim normama
-oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom u skladu s pravopisnim normama.
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.8.1. Učenik vrednuje književni/neknjiževni tekst i povezuje ga s vlastitim iskustvom
-uspoređuje problematiku književnog/neknjiževnog teksta s vlastitim iskustvom
-obrazlaže odnos proživljenog iskustva i iskustva stečenog čitanjem tekstova
-tumači vlastita stajališta o tekstu
-obrazlaže razloge vlastitog izbora tekstova
-promišlja o svrsi teksta, obilježjima pripadajućeg žanra i autora
-objašnjava odnos proživljenog iskustva i iskustva stečenog čitanjem teksta, prosuđuje tekst i objašnjava vlastite stavove, obrazlaže vlastiti izbor teksta i opisuje njegovu ulogu u skladu s vlastitim iskustvom.
SJK OŠ B.8.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
-izražava se pokretom i plesom prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora primjereno dobi
-piše pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-kritički uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičnog standarda, sa shvaćanjem da se radi o jednakovrijednim riječima
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše pjesme i sastave na srpskom jeziku.
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.8.1.
Učenik prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnog života, tradicije, umjetnosti i medija
-upoznaje i istražuje dosege na područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Srba,
-određuje i opisuje značajke klasične glazbe, opere te suvremene glazbe i imenuje nekoliko predstavnika ,
-prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora,
-upoznaje i istražuje opisuje povijesna razdoblja Srbije te izrađuje prezentacijski rad na odabranu temu ( Srbija u doba 1. i 2. Svjetskog rata, Moderno doba, Srbi u Hrvatskoj)
-izrađuje turističku kartu Srbije sa svim značajkama i prirodnim bogatstvima
-opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkog, znanstvenog, kulturnog, sportskog postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote i slično) te izrađuje i izlaže prezentacijski rad.
SJK OŠ C.8.2.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe
-izrađuje rad u kojem odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim? Što mogu naučiti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utječu na mene? Kako ja utječem na druge?
-Opisuje državno uređenje Srbije i njen položaj i ulogu u Europi
-opisuje ulogu i položaj Srbije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta. Donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanju drugih i drugačijih.
TABLICA PRAVOPISNIH NORMI ZA OSNOVNU ŠKOLU
1.razred
piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili
mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice
2.razred
u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi
pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše
veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga
i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik
svakodnevno susreće
- piše rečenične znakove na kraju rečenice
- pravilno piše niječnice (riječce ne i ni)
- pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
3.razred
rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju,
nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
4. razred
rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u
zavičaju, nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
- pravilno piše pokrate višečlanih naziva
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i
navodnike u pisanju upravnog govora
- pravilno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- piše oznake za mjerne jedinice
5. razred
- piše u skladu s gramatičkom normom prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih
i čestih riječi koje počinju suglasnikom ili suglasničkim skupinama s, š, z, ž, k,
ps, ks i osobnom zamjenicom
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (riječi u kojima je provedena glasovna
promjena); piše veliko i malo slovo u prototipnim i čestim pridjevima na -ski,
-ški, -čki, -ev, -ov, -in; piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim
izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju); piše zarez odvajajući
usklik od ostatka rečenice
6. razred
točno piše oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (izvedenice); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u širem okružju); piše
pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta; piše
pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
7. razred
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (posuđenice, tuđice); piše veliko slovo u
jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne,
umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe); piše zarez radi
odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i
rečenica; piše prototipne i česte kratice i pokrate
8. razred
piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (neologizmi); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni
događaji); piše zarez u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama; piše
česte riječi iz stranih jezika; pravilno piše u uspravnom nabrajanju
Domena To sam ja ostvarit će se kroz zajedničke ishode od 1.-4. razreda srednje škole
jer u vrijeme globalizacije znanja, ciljevi poučavanja se mijenjaju. Nemoguće je očekivati akumuliranje znanja koje se svakodnevno eksponencijalno povećava. Vrijedno je kod učenika razvijati radoznalost za promjene u okolini, poticati ga na istraživanje uočene pojave i izvođenje zaključaka na osnovi promotrenoga. Također je vrlo bitno upućivati učenike u potragu za informacijama iz raznih izvora znanja, kritičko promišljanje o informacijama koje su dostupne i korištenje računalne tehnologije kao sredstva informiranja. Aktivnosti učenika, načini i metode rada te postignuća, usklađuju se s uzrastom učenika.
Srednja škola
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
dobra
1. razred 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.1.1.
Učenik doživljava književni jezik kao sredstvo umjetničkog izražavanja
-istražuje književni jezik i argumentira u čemu se sve ogleda njegovo normiranje ili standardizacija
- uspoređuje nestandardne jezičke varijante sa standardnim
-smješta razvoj književnog jezika kod Srba u društveni, istorijski i kulturni kontekst
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-istražuje, uspoređuje, analizira i argumentira specifičnosti književnog jezika, te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
SJK SŠ A.1.2.
Učenik piše, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove
-određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi
-oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju govornih tekstova
-oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B1.1.Učenik interpretira književni tekst srednjovjekovne i narodne srpske književnosti
Učenik upoznaje srednjovjekovnu i narodnu srpsku književnost
Učenik interpretira književni tekst i povezuje ga s tematskim, žanrovskim i stilskim obilježjima
- interpretira književni tekst srednjovjekovne i narodne srpske književnosti i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima
-čita, doživljava i tumači književni tekst
- primjenjuje ranije stečene osnovne književnoteorijske pojmove potrebne za interpretaciju književnog teksta
- uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i istorijske činjenice
-interpretira književni tekst i prepoznaje njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja
SJK SŠ B.1.2.
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje
-samostalno odabire (od više ponuđenih književnih tekstova) književni tekst za čitanje
-vodi dnevnik čitanja
-organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge i sugestije za čitanje
-komentira svoje stavove, interese i navike vezane uz čitanje
-navodi osnovne odlike stilskih epoha pročitanog književnog teksta
- izražava svoje mišljenje o pročitanom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
-samostalno odabire i čita književne tekstove, te vodi dnevnik čitanja i raspravlja o tekstu.
Izražava svoje stavove o pročitanom.
SJK SŠ B.1.3.
Učenik istražuje rasprostranjenost srpskih dijalekata
(na geografskom području Republike Srbije, Republike Hrvatske)
- istražuje rasprostranjenost srpskih dijalekata, prikuplja materijale iz različitih izvora
-istražuje, sastavlja i opisuje rasprostranjenost srpskog jezika na dijalektološkoj mapi i uočava govornu raznolikost srpskog jezika na dijalektološkoj mapi.
C: DOMENA: To sam ja 1.-4. raz.
SJK SŠ C. 1.-4.1. Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje multikulturalnost
-izrađuje intervju/upitnik/anketu/portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, interkulturalnost, raznolikosti u mom zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, znameniti Srbi
-koristeći različite izvore informacija i odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio i slično. Sudjeluje u debati i raspravi u grupi. Iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi.
SJK SŠ C.1-4.2 Učenik kreira i dizajnira web stranicu, školski list/blog/kolumnu ili scensko djelo s temom o nacionalnim manjinama
-samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje. (Školski list, kolumna, blog, video, kratki film, TV emisija, predstava i slično).
-od ponuđenih odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i web alatima.
SJK SŠ C.1-4.3. Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno-globalno, tradicionalno-moderno, moderno-postmoderno, većinsko-manjinsko, duhovno-materijalno, srpski identitet-multikulturalnost
potiče razvoj tolerancije, objašnjava nastanak i razvoj predrasuda, izrađuje projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini, objašnjava pojam kulturnog identiteta na vlastitom primjeru
-navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina, navodi probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina, navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina.
2. razred SŠ 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.2.1.
Učenik istražuje početak standardizacije srpskog jezika
- objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu
- analizira odnos ćirilice i latinice i njihovo korištenje kod Srba
- iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnog jezika i pravopisa kod Srba u prvoj polovini 19.st.
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-istražuje i tumači osnovne činjenice o početku standardizacije književnog jezika i pravopisa kod Srba, te prepoznaje, zapisuje i objašnjava razlikovne riječi
SJK SŠ A.2.2.
Učenik piše, oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima
-odabire temu o kojoj će pisati, izlagati, govoriti
-priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnom govoru ili dijalektu
-sastavlja jednostavniji govorni ili pisani tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju pismenih i govornih tekstova
- iskazuje stečenu vještinu govorenja
-govori pred auditorijem o temama iz oblasti jezika, književnosti, kulture
-oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.2.1.
Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta
- istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz 18. i prve polovine 19.stoljeća
- prepoznaje, ocjenjuje i uspoređuje vrijednosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva
-navodi osnovne odlike stilskih epoha srpske književnosti i povezuje ih sa pročitanim književnim tekstovima
-objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta
SJK SŠ B.2.2.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva
-kritički čita, obrazlaže i vrednuje književni tekst
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
-iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
- argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu
-koristi više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnog teksta
- izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam o književnom tekstu
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta, te iskazuje svoje mišljenje i zapažanje o tekstu
3. razred SŠ – 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.3.1.
Učenik raspravlja o zadanoj temi
-učenik uz pomoć profesora organizira debatu na zadanu temu -organizira timove, istražuje zadanu temu, piše argumente na zadanu temu
-raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
-služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi, naglaske
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
-priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SJK SŠ A.3.2.
Učenik objašnjava razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
-prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
-razlikuje arhaizme, historizme i neologizme na primjerima
-upoznaje rječnike srpskog jezika te se zna njime koristiti
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja i zastarijevanja riječi, odabire riječi prikladne kontekstu te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.3.1.
Učenik interpretira utjecaj društveno-povijesni i kulturnog konteksta na književnom tekstu
-istražuje i interpretira društveno-istorijski i kulturni kontekst tekstova romantizma, realizma i moderne
-prepoznaje, procjenjuje i razvija stav prema poetikama romantizma, realizma i moderne, uspoređuje ih i objašnjava razliku temeljem vlastitog čitalačkog iskustva
-navodi osnovne odlike stilskih epoha srpske književnosti i povezuje ih sa pročitanim književnim tekstovima
-objašnjava društveno-istorijski i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta
SJK SŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima
-dramatizira kraće tekstove
-postavlja scenografiju
- na temelju čitalačkog iskustva izražava kreativnost
- priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
-piše kraći sinopsis
-priprema scenske i dramske igre
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
4. razred SŠ – 3 sata
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.4.1.
Učenik raspravlja o slobodno odabranoj temi
-učenici samostalno organiziraju debatu na slobodno odabranu temu
-organizira raspravu i dogovor oko izbora tema
-organizira timove, priprema se, piše argumente na odabranu temu
-raspravlja u skladu s odabranom temom i obrazlaže svoje mišljenje
-zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
-točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora
-služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi, naglaske
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
-priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SJK SŠ A.4.2.
Učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove
- učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog stila
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta, te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.4.1.
Učenik procjenjuje, uspoređuje, kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima
- procjenjuje, uspoređuje, kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima avangardne i suvremene književnosti
- vlada književnom terminologijom i primjenjuje je u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-procjenjuje da li je književni tekst dobro strukturiran, da li su ideje izložene precizno i jasno
-procjenjuje i uspoređuje probleme i ideje u književnom tekstu i vlada književnom terminologijom
POVEZANOST NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Ovladavanje srpskim jezikom kao materinjim, kao jezikom, nacionalne manjine ili kao drugim jezikom, temelj je za učenje tokom cijelog života.
Jezik kao sredstvo izražavanja i komunikacije, prevladavajući je oblik kojim se učenicima posreduju sadržaji nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te izravno utječe na uspjeh u njihovom ovladavanju.
Srpski jezik i kultura dio je jezično-komunikacijskog područja i podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornog ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnom srpskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkog pristupa. Ovo područje je najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Učenik kroz predmet razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama, da bi kao aktivan i informiran građanin odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice njegujući suživot u različitosti čime se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti srpskog naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje ličnih i kolektivnih identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz elemente sadržaja likovne i glazbene kulture i umjetnosti. Ovim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi, svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem, služe se tradicionalnim likovnim postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenje o glazbi kao sastavnom dijelu svih svjetskih kultura, važno je u oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Aktivnim sudjelovanjem u glazbenom životu svoje sredine, manjinske zajednice, doprinosit će očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnog nasljeđa, tumačit će poruku koju nosi glazba, izražavati osjećaje i stavove.
Kroz elemente predmeta Prirode i društva i Geografije, domena To sam ja, očituje se povezanost s Prirodoslovnim područjem. Proučavanje sadržaja o prirodi omogućuje odgovorno ponašanje prema prirodi i zajednici, razvija se svijest o očuvanju okoliša, prirodne baštine i prostora, usvajaju se nazivi na srpskom jeziku. Geografskim opismenjavanjem učenici razvijaju socijalnu, kao i osjetljivost o očuvanju prirodne raznolikosti i razvijanju solidarnosti. Proučavanje geografije zavičaja i Republike Srbije doprinosi doživljavanju prostora kao identitetne osnove.
U predmet Srpski jezik i kultura integrirane su međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Kroz razvijanje odgovornosti, društvenog i ličnog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitosti, usvajanje znanja o ljudskim pravima, dužnostima i odgovornostima … povezan je s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se kroz prihvaćanje odgovornosti, javni nastup, suradnju s drugima, upravljanje svojim emocijama i ponašanjem, empatiju, uvažavanje i prihvaćanje različitosti
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja, zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućuje različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitog integriteta.
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Da bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Srpski jezik i kultura (model C), bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Ispravno osmišljen metodički scenarij učenja i poučavanja uključuje različite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pričanja priča, igranja didaktičkih igara, posjeta i sl. Učenik aktivno uključen u proces učenja, u učionici ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istraživačke, komunikacijske i socijalne vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za cjeloviti razvoj ličnosti i osobnog identiteta.
Zbog svega navedenoga, u kurikulumu nastavnoga predmeta Srpski jezik i kultura (model C) posebna pažnja posvećena je iskustvenom učenju i istraživačkomu pristupu integriranome u proces poučavanja i učenja u svim konceptima.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Govorim i pišem, Čitam i stvaram i To sam ja.
U prvom razredu nastave srpskog govora sa elementima nacionalne kulture nije zastupljeno pismeno izražavanje jer srpski naraštaj pohađa nastavu na hrvatskom jeziku i prvo usvaja latinično pismo. Nakon obrade latiničnog pisma u drugom razredu počinje se sa pismenim izražavanjem. Učenje srpskog govora sa elementima nacionalne kulture u prvom i drugom razredu treba da se odvija kroz igru i da učeniku predstavlja zadovoljstvo, a ne obavezu jer su djeca na ovom uzrastu sposobna da vjerno reproduciraju ono što čuju.
Nastava mora biti postavljena tako da se svakom učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti, jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U realizaciji ovih zadataka učitelj treba maksimalno da motivira učenike koristeći odgovarajuće audio-vizuelna nastavna sredstva, ilustracije, film, slike, fotografije, TV emisije. Učitelj mora poticati učenike da se i oni angažiraju na prikupljanju nastavnih sredstava vezanih za temu koja se obrađuje (razglednice, slikovnice).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Srba uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem djela tradicionalne književnosti, običaja i tradicije. Pri obradi elemenata nacionalne kulture treba poštovati princip postupnosti kako bi se učenicima olakšalo usvajanje znanja i informacija.
Učitelj podržava i potiče učenike da tradicijske motive iskoriste u kreiranju novih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta. Očekuje se poboljšanje konverzacijskih i prezentacijskih vještina, povećanje interesa za probleme zajednice i otvaranje prema svijetu i multikulturalnosti.
Uloga je učitelja omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštivanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okruženja.
Učiteljeva je odgovornost organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i stilove učenja te ponuditi učeniku izbor sadržaja. Učitelj motivira učenika da povezuje svoje iskustvo s novim informacijama te razvija kompetencije, vještine, znanja i postavlja temelje cjeloživotnoga učenja. Učitelj pruža učeniku brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj treba učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Važna uloga učitelja je i praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. Učitelj treba pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretku učenika s ciljem njegova usmjeravanja u tom procesu, ali i kao poticaj i ohrabrenje kako bi se povećalo samopoštovanje i uspješnost kao važni preduvjeti individualnoga napretka. Radi ostvarivanja potencijala svakog učenika individualizacija poučavanja izuzetno je važna jer učenici odgojno-obrazovne ishode svladavaju različitim tempom, imaju različite mogućnosti, interese i sposobnosti te razine predznanja
Neki se ishodi mogu ostvariti kroz rad na projektima, u izvanučioničnim aktivnostima, u suradnji sa školskom knjižničarkom u knjižnici i ustanovama u okruženju te uporabom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, diskusijske grupe, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija, korištenje različitih komunikacijskih tehnologija, predavanje uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju (Skype, webinar, konferencijska veza i slično). Iskustveno učenje nudi učitelju mogućnost korištenja praktičnih radova i prikaza tradicije, običaja, domaće radinosti, tradicionalne kuhinje u svakodnevnom životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnog materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja.
Učenicima valja ponuditi mogućnost korištenja različitih računalnih programa, igara i aplikacija koje potiču kreativnost i kreativno stvaralaštvo iz umjetničkog područja te razvoj kreativne inteligencije pri čemu mogu primijeniti svoje znanje. Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije može služiti za poticanje i aktivnije uključivanje učenika u projekte i samu nastavu te time razvoj vještina i strategija učenja. U ostvarivanju ishoda likovnog područja, poželjno je koristiti prirodne materijale i ekološki moment u smislu recikliranja različitih materijala.
U učenje i poučavanje uključeno je da učitelj određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću. Učenik čita najmanje jedno djelo godišnje prema vlastitom izboru. Preporučuje se izbor više kratkih književnih tekstova primjerenih dobi učenika. Uz izbor djela srpskih autora, u višim razredima preporučuje se i upoznavanje učenika s djelima zavičajnih autora i zavičajne narodne književnosti, zbog stjecanja saznanja o bogatom i raznovrsnom književnom stvaralaštvu svog zavičaja te motivacije u stvaralačkom izražavanju učenika. U stvaralačkom izražavanju učenika i stvaranju vlastitog razlikovnog rječnika ostvarivanje ishoda se prati, ali ne podliježe vrednovanju.
Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom koristi se učenikovo iskustvo, izvorna stvarnost te sve što možemo iz učenikova okruženja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i udžbenike, koriste se i internetom, enciklopedijama, dječjim časopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama, ustanovama i drugo.
Okruženje u kojemu se odvija proces učenja pobuđuje zanimanje učenika, održava motiviranost za učenje i potiče na aktivnost. Različita okruženja, u učionici i izvan učionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja. Iskustvo prvoga aktivnog učenja dijete stječe u neposrednome okruženju i s onima koji žive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za učenje. Učenje otkrivanjem osnova je za razumijevanje viših apstraktnih pojmova.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućava nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okruženje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti u učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Određivanje vremena potrebnog za realizaciju pojedinih ishoda dio je autonomije učitelja i ovisi o potencijalu razrednog odjela kao cjeline te o interesima, sposobnostima i vještinama učenika da usvoje propisana znanja i razviju vještine za pojedini razred koji samostalno izrađuje svaki učitelj.
Učitelj ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio potencijale svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini temeljem različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu srpskog jezika i kulture u pojedinom razrednom odjelu, mogu se organizirati kombinirane skupine učenika.
Svaki razredni odjel sadrži određene potencijale koje učitelj treba prepoznati i koristiti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o razrednom odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu na sebi svojstven način. Učitelj treba osvijestiti da su učenici različiti i svoje poučavanje prilagoditi različitim stilovima učenja.
Nastava srpskog jezika i kulture poučava se unutar satnice od 2 do 5 sati tjedno te se prema broju sati prilagođava obimnost nastavnih tema i broj tekstova. Dokument kurikuluma Srpskog jezika i kulture po C modelu je izrađen na bazi od 3 sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Odgojno obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Preporuka je da se osigura posebna učionica ili kabinet no ukoliko nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili neki drugi stalni prostor, poželjno je da učitelj ima mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima unutar ili ispred učionice u kojoj se odvija nastava. Također ako postoji mogućnost ustrojavanja u strukovnim školama uz prilagodbu kurikulumu strukovnih škola.
U ostvarivanju ishoda nastave Srpskog jezika i kulture nužna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Srba, kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Te organizacije mogu pružiti podršku kod nabave nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i video materijala na srpskom jeziku.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOM PREDMETU SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Vrednovanje u predmetu Srpski jezik i kultura (model C) služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika, kao pomoć i motivacija u poboljšanju učenja te kao povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati kao dio procesa učenja i poučavanja, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovom predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno-afektivnu i psihomotoričku jedinstvenost i interese svakog učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Srpskog jezika i kulture proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima domenama: Govorim i pišem, Čitam i stvaram i To sam ja, ukazujući na različite aspekte znanja, sposobnosti i vještina učenika.
Elementi vrednovanja su:
1.Govorenje
2.Čitanje i pisanje
3.Usvojenost znanja
4.Istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti
Element govorenje obuhvaća sposobnost aktivnog korištenja standardnog srpskog jezika u usmenoj komunikaciji s učiteljem, drugim učenicima i izvornim govornicima srpskog jezika. Ovaj se element vrednuje u svim domenama učenja i poučavanja Srpskog jezika i kulture sustavnim praćenjem i procjenjivanjem napredovanja svakog učenika kroz učestali kontakt svih govornika aktivnim korištenjem srpskog jezika.
Element čitanje i pisanje obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim srpskim jezikom kroz čitanje i pisanje, a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element usvojenost znanja obuhvaća činjenično, konceptualno i proceduralno znanje, odnosno poznavanje i razumijevanje književnih, te povijesnih i geografskih sadržaja (zavičaj i Srbija), a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti obuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti.
U svim se domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s drugim učenicima. Motivira učenike na daljni rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i
učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika, čime se učenike potiče na ovladavanje strategijama planiranja vlastitog napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje. U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i poznavanje različitih postupaka i metoda kojima razvija sposobnost „učiti kako učiti“, što je u ovom predmetu veoma bitno zbog brojnih sadržaja koji se učeniku nude u sve tri domene, a zbog kratkoće vremena ih je nemoguće sve ostvariti na nastavi, te je na učeniku da odabere sadržaje koje će samostalno, prema vlastitom interesu, dublje istraživati i učiti.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Rezultira brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja. Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje. Mogu se koristiti pitanja i zadaci objektivnog tipa te zadaci sa slobodnim odgovorima. Preporučuju se i autentični zadaci putem kojih učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, a to su: izrada plakata, dnevnika, crteža, scenarija, igra uloga, istraživački radovi i dr.
Na kraju nastavne godine zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovom predmetu obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura), te će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara uz uvažavanje pokazatelja o učenikovoj većoj ili manjoj sklonosti prema određenom području. Stoga zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. Za (pr)ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir dokazi prikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti). Zaključna (pr)ocjena proizilazi iz svih elemenata vrednovanja u preporučenom omjeru njihovog udjela:
govorenje 30 %,
čitanje i pisanje 30 %,
usvojenost znanja 20 %
istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti 20 %.
Uz ocjenu u predmetu učitelj daje procjenu razvijenih generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja.
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Prijedlog tekstova za 1.razred osnovne škole
Prvak, Desanka Maksimović
Na izletu, Simeon Marinković
Kitova beba, Gvido Tartalja
Čik pogodi, Jovan Jovanović Zmaj
Uspavanka do devet, Grigor Vitez
Dobar đak, Jovan Jovanović Zmaj
Lisica i gavran, narodna basna
Promućurna pesma, Dragomir Đorđević
Četiri devojčice, Dragan Lukić
Lek, Momčilo Tešić
Nema za mačke škole, Grigor Vitez
Zec i vuk, Toma Slavković
Ja sam čudo video, šaljiva narodna pjesma
Dva jarca, Dositej Obradović
Dve koze, Dositej Obradović
Vetar sejač, Mira Alečković
Jesenja pesma, Dušan Radović
Hleb, Vladimir Andrić
Jabuka, Dragan Lukić
Da li mi verujete, Dušan Radović
Zavrzlama, Miroslav Antić
Sa mnom ima neka greška, Vlada Stojiljković
Vrabac i mačka, Jovan Jovanović Zmaj
Mudri dedica, narodna priča
Zimska pesma, Jovan Jovanović Zmaj
Božić štapom bata, narodna pjesma
Sveti Sava i đaci, narodna priča
Praznične pjesme
Pada sneg, Petar Stokić
Pas i kuća, narodna priča
Pas i njegova senka, narodna priča
Sanke, Gvido Tartalja
Bajka o labudu, Desanka Maksimović
Šaputanje, Dragan Lukić
Au što je škola zgodna, Ljubivoje Ršumović
Pesme o znakovima, Ranko Simović
Golub i pčela, narodna priča
Proleće, Voja Carić
Kiša, Dragomir Đorđević
Prvi leptir, Momčilo Tešić
Kad proleće dođe, Božidar Timotijević
Svet, Jovan Jovanović Zmaj
Slikovnica, Božidar Timotijević
Slavujak, narodna pjesma
Mačak i vuk, narodna priča
Zečići, Milenko Ratković
Dete i leptir, Jovan Jovanović Zmaj
Vuku Karadžiću, Ranko Simović
Rđava šala, narodna priča
Pred ogledalom, Andra Franićević
Dve ruke, Dušan Radović
Deda i repa, ruska narodna priča
Mati, Jovan Jovanović Zmaj
Baka, Desanka Maksimović
Ježev odgovor, Branko Ćopić
Hvalisavi zečevi, Desanka Maksimović
Tužibaba, Dušan Radović
Prvi dan u školi, Branko Ćopić
Pjesma đaka prvaka, Branko Ćopić
Taši, taši, Jovan Jovanović Zmaj
Mali konjanik, Jovan Jovanović Zmaj
Oraščići-palčići, Desanka Maksimović
Dobar drug ti vredi više, Pero Zubac
Senica i drvo, Petar Stokić
Smešna priča, Dragan Lukić
Pačja škola, Jovan Jovanović Zmaj
Lav i miš, Ezop
Dva druga, Lav Tolstoj
Neće uvek da bude prvi, Aleksandar Popović
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice, pitalice)
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Prijedlog tekstova za 2.razred osnovne škole
Dobri prijatelji, Jovan Jovanović Zmaj
Kad bi meni dali, Branislav Crnčević
Doživljaji mačka Toše (odlomak), Branko Ćopić
Smešno čudo, šaljiva narodna pjesma
Kad bi drveće hodalo, Grigor Vitez
Hrabar dečak, Aleksa Mikić
Hvala, Jovan Jovanović Zmaj
Čuo sam, Dobrica Erić
Šarenorepa, Grozdana Olujić
Dete, Ljubivoje Ršumović
Tajna, Miroslav Antić
Pardon, Dragan lukić
Dva jarca, Duško Trifunović
Vo i miš, narodna basna
Priča o nezahvalnom mišu, Dušan Radović
Marko Kraljević i orao, narodna pjesma
Zvali magarca na svadbu, narodna priča
Zna on unapred, Gvido Tartalja
Pera kao doktor, Jovan Jovanović Zmaj
Bolesnik na tri sprata, Branko Ćopić
Slikarka zima, Desanka Maksimović
Jednoga dana, Ljubivoje Ršumović
Majka Jovu u ruži rodila, narodna pjesma
Dva pisma, Aleksandar Popović
Sedam prutova, narodna pripovetka
Najlepša reč, Mira Alečković
Stara baka, Jovan Jovanović Zmaj
Medvedičin sin, Branko Ćopić
Visibaba i razvigor, Branko Ćopić
Šuma zove, Momčilo Tešić
Zec na spavanju, šaljiva narodna priča
Šargarepa, Vladimir Andrić
Prolećno jutro u šumi, Momčilo Tešić
Škola, Dragan lukić
Sveti Sava i mlad čovek, Simeon Marinković
Žablja basna, Ljubivoje Ršumović
Kad sam bio veliki, Miroslav Antić
Zec i vozač, Božidar Timotijević
Bik i zec, narodna basna
Mali voz, Grozdana Olujić
Kad počne kiša da pada, Stevan Raičković
Prgav momak, Vlada Stojiljković
Konj i magare, prema Dositeju Obradoviću
Patak i žabe, Jovan Jovanović Zmaj
Daj mi krila jedan krug, Vladimir Andrić
Materina maza, Jovan Jovanović Zmaj
Sadi drvo, Jovan Jovanović Zmaj
Sto vukova, Grigor Vitez
Svetlost u kući, narodna priča
Jelen, Dobrica Erić
Maja kod zubara, Stojanka Grozdanov-Davidović
Priča o malom prstu, Dušan Radović
Zakasnio sam, L.Kaminski
Izbor iz Antologije srpske poezije za djecu (priredio Dušan Radović)
Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Prijedlog tekstova za 3.razred osnovne škole
Moje selo, Dobrica Erić
Ko gde stanuje, Milan Mišić
Septembar, Dušan Kostić
Medved i lisica, narodna basna
Bajka o izvoru, narodna bajka
Ljutito meče, Branislav Crnčević
Magarac u lavljoj koži, Dositej Obradović
Samoća, Branko V. Radičević
Mačak otišao u hajduke, Branko Ćopić
Marko Kraljević i beg Kostadin, narodna pjesma
Pisak lokomotive, Milenko Ratković
Tražim poštovanje, Vladimir Andrić
Vetar i sunce, narodna pripovijetka
Zima, Dušan Vasiljev
Sveti Sava i seljak bez sreće, narodna priča
Prvi sneg, Vojislav Ilić
Čardak ni na nebu ni na zemlji, srpska narodna bajka
Ljubavna pesma, Milovan Danojlić
Šta je najveće, Miroslav Antić
Čudnovat svjetski putnik, Branko Ćopić
Led se topi, Aleksandar Popović
Prolećnica, Jovan Jovanović Zmaj
Pesma o cvetu, Branko Miljković
Zvezda rugalica, Vesna Aleksić
Priča o Raku Krojaču, Desanka Maksimović
Domovina se brani lepotom, Ljubivoje Ršumović
Zebe plašljivice, Desanka Maksimović
Vuk i jagnje, narodna basna
Svijetu se ne može ugoditi, narodna pripovijetka
Šta je otac, Dragan Lukić
Cic, Branko Radičević
Izokrenuta priča, Branko Ćopić
Zečevi nisu najstrašljiviji, srpska narodna pripovijetka
Dodir škole, Slobodan Stanišić
Ženidba vrapca Podunavca, šaljiva narodna pjesma
Jedna smešna pesma, Dušan Radović
Zašto on vežba, Dušan Radović
Dvije seje brata ne imale, narodna pjesma
Slavuj i sunce, Dobrica Erić
Bajka o belom konju, Stevan Raičković
Zamjena, Branko Ćopić
U novom kaputu, Jovan Jovanović Zmaj
Mali brata, Jovan Jovanović Zmaj
Bašta sljezove boje, Branko Ćopić
Marko Kraljević i vila, narodna pjesma
Vrapčić, Maksim Gorki
Svitac traži prijatelja, Sun Ju Đin
Nikad dva dobra, Jovanka Jorgačević
Naučno-popularni i informativni tekstovi
Izbor iz knjiga, enciklopedija i časopisa za decu
Prijedlog tekstova za 4.razred osnovne škole
Drug drugu, Dragan Lukić
Bosonogi i nebo, Branislav Crnčević
Svitac pšeničar i vodeničar, Dobrica Erić
Hajduci, Branislav Nušić
Bajka o dečaku i Mesecu, Branko V.Radičević
Nadžnjeva se momak i devojka, narodna pjesma
Jesen, Vojislav Ilić
Od pašnjaka do naučenjaka, Mihajlo Pupin
Pozno jesenje jutro, Isidora Sekulić
Kad smo bili deca, Isidora Sekulić
Otac svira violinu, Vesna Vidojević-Gajović
Zlatna ribica, Duško Trifunović
Prva ljubav, Branislav Nušić
Stefanovo drvo, Svetlana Velmar-Janković
Mjesec i njegova baka, Branko Ćopić
Pepeljuga, srpska narodna bajka
Pepeljuga, Aleksandar Popović
Junačka pesma, Miroslav Antić
Ciganin hvali svoga konja, Jovan Jovanović Zmaj
Stari Vujadin, narodna pjesma
Zvezdane lutalice, Grozdana Olujić
Violina, Miroslav Demak
Teslin mačak, Miodrag Novaković
Kroz vasionu i vekove, Milutin Milanković
Trešnja u cvetu, Milovan Danojlić
Mrav dobra srca, Branislav Crnčević
Najbolje zadužbine, narodna priča
Jetrvica adamsko koleno, narodna pjesma
Jelenče, narodna pjesma
Grad, Janko Veselinović
Ima jedna Marija, Dragomir Đorđević
Beli vuk, Vojislav Carić
Aždaja svom čedu tepa, Ljubivoje Ršumović
Zlatno jagnje, Svetlana Velmar-Janković
Ropstvo Janković Stojana, narodna pjesma
Zlatna jabuka i devet paunica, srpska narodna bajka
Naučno-popularni i informativni tekstovi
Izbor iz knjiga, enciklopedija i časopisa za djecu
Prijedlozi tekstova za 5.razred osnovne škole
Vila zida grad, narodna pjesma
Đački rastanak (odlomak), Branko Radičević
Pesma o pesmi, Jovan Jovanović Zmaj
Zimsko jutro, Vojislav Ilić
Domovina, Dušan Vasiljev
Polje, Jovan Dučić
Pokošena livada, Desanka Maksimović
Leto na visoravni, Stevan Raičković
Šašava pesma, Miroslav Antić
Vašar u Topoli, Dobrica Erić
Sveti Savo, narodna pjesma
Ženidba Dušanova, narodna pjesma
Srpska djevojka, narodna pjesma
Ero s onoga svijeta, narodna pripovijetka
Pohod na mjesec, Branko Ćopić
Međedović, narodna pripovijetka
Djevojka cara nadmudrila, narodna pripovijetka
Prva brazda, Milovan Glišić
Čiča Jordan (odlomak), Stevan Sremac
Hajduci, Branislav Nušić
Tvrdica (odlomak), Jovan Sterija Popović
Nije vjera tvrda u jačega, narodna basna
Mostovi, Ivo Andrić
Nebeska reka, Grozdana Olujić
Dečak i pas, Danilo Kiš
Kirija, Branislav Nušić
Kapetan Džon Piplfoks
Biberče, Ljubiša Đokić
Šešir profesora Koste Vujiće (odlomak)
Hajduk na Dunavu, Gradimir Stojković
Devojčica i krčag, L.N.Tolstoj
Šala, A.P.Čehov
Obredne narodne kalendarske pjesme
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima)
Narodne pitalice, zagonetke, poslovice
Narodne bajke, novele, šaljive priče i priče o životinjama
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET SRPSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Srpski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnoga predmeta Srpski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole te 2. i 3. razreda srednjih škola od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda srednjih škola od školske godine 2021./2022.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _________________ 2019.
MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Srpski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C) (SJK)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
UVOD
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Srpski jezik i kultura po modelu C (SJK). Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma određen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizašlih iz prakse. Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma čine gradivnu strukturu određenog predmeta i protežu se kroz cijeli period poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta određeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu usložnjavaju. Kroz godine učenja ishodi čine zaokruženu, logičnu cjelinu učenja i poučavanja u određenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine učenja i poučavanja određuju ukupna iskustva učenja u određenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uključuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti.
Čitanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente. Razrada ishoda uključuje preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda. Za sve ishode određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju određene godine učenja, čime se olakšava planiranje i provedba vrednovanja. Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje. Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.
Poznata je izreka da "vrijediš onoliko koliko jezika govoriš". Ipak, koliko god je danas, u svijetu koji je postao "globalno selo", važno govoriti barem jedan strani jezik, nikako ne bismo smjeli zanemariti ni naš materinji jezik. Jezik je bitan dio kulturnog, nacionalnog, ali i osobnog identiteta. Tim jezikom izgovaramo prve riječi, priče i pjesme, učimo kazivati svoje misli, osjećaje i doživljaje, njime govore naši roditelji i prijatelji. Materinji jezik stječemo, ali uvijek ga je potrebno njegovati.
“Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne samo kultura, nego i samo postojanje jednog naroda.” (Ivo Andrić)
U neprestanoj trci za vremenom i profitom, čemu veći dio čovječanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja, zamjenjujući ih univerzalnim i pomalo bezličnim vrijednostima, mnoge kulture se prepliću i razvijaju pod utjecajem drugih kulturnih obrazaca. Ipak, svaka od njih mora zadržati dio svoje autentičnosti. Suština duhovnog razvoja jednog naroda na najbolji se način razumije proučavanjem kulturne tradicije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Svrha i opis predmeta
Srpska nacionalna manjina ima bogatu tradiciju koja je, zbog spleta različitih povijesnih okolnosti, bila suočena s velikim iskušenjima svoga očuvanja. Zbog toga su mnogi običaji tokom dugog perioda izgubljeni ili potisnuti. Danas, u izmijenjenim okolnostima, unutar srpskog entiteta, prisutna je izraženija težnja da se mnogi zaboravljeni običaji obnove i utkaju u kontekst suvremenog života.
Predmet je namijenjen pripadnicima srpske nacionalne manjine i svima koji ga žele učiti. Omogućuje djeci koja žive u multikulturalnoj i multietničkoj zajednici cjelovitije učenje o zavičaju, kulturi i običajima naroda s ovoga područja, a s ciljem boljeg razumijevanja sebe i svog identiteta te upoznavanja i poštivanja drugih, što je od iznimne važnosti za izgradnju interkulturalnog društva.
Potiče učenike na osobno izražavanje i razvoj, djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje u brojnim aktivnostima (učenje, društvene, kulturno-umjetničke aktivnosti itd.).
Učeći se od najranije dobi poštivanju drugih zajednica u svojoj okolini, djeca se uče skladnom životu s drugima. Svrha ovakvog pristupa kurikulumu predmeta Srpski jezik i kultura očuvanje je i građenje nacionalnog i kulturnog identiteta te stvaranje zrele, odgovorne, kompletne osobe pozitivno orijentirane prema društvu i kulturi. Da bismo zaista mogli razumjeti druge, prije svega moramo poznavati i razumjeti vlastitu kulturu i identitet. Tako ćemo omogućiti i stalno preispitivanje stavova i pogleda na svijet, odnosno, gledanje iz perspektive „drugih i drugačijih“.
Jezik i kultura imanentne su ljudskom rodu. Jezikom komuniciramo, izražavamo stavove i pripadnost te usvajamo nova znanja. Kultura je nematerijalna kategorija koja nosi obilježja sredine u kojoj živimo, povijesti, tradicije, običaja i vjerovanja.
Osim jezikoslovlja, predmet uključuje i stjecanje znanja o Srbiji i njezinoj kulturi u širem smislu (povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini, ali i suvremenom životu) što bi doprinosilo boljem shvaćanju i razvijanju osjećaja pripadnosti. Vrlo je važno očuvati vlastiti kulturni identitet koji svaki narod i zemlju čini jedinstvenom i prepoznatljivom u svijetu.
“Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, dokle ga ljubimo i počitujemo, njim govorimo i pišemo, pročišćavamo, dotle živi i narod, može se među sobom razumeti i umno sajedinjavati, ne preliva se u drugi.” (Vuk Stefanović Karadžić)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenici:
1. pismenim i usmenim izražavanjem komuniciraju, koristeći srpski jezik i pismo
2. upoznaju, njeguju, čuvaju i promiču kulturu kao dio nacionalnog i kulturnog identiteta,
na djelima srpske književnosti, kazališne i filmske umjetnosti te ostalim umjetničkim ostvarenjima čime pridonose različitosti multikulturalne sredine u kojoj žive.
3. upoznaju, proučavaju i čuvaju materijalnu i nematerijalnu baštinu svog naroda što doprinosi izgradnji osobnog identiteta.
4. kreativno se izražavaju likovnim, glazbenim i književnim stvaranjem oblikujući svoj doživljaj umjetničkih djela, te pritom grade otvoreni duh za razumijevanje različitih kultura i načina života
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Kurikulum Srpskog jezika i kulture po modelu C područje je učenja o vlastitoj kulturi koje stvara temelje za njegovanje kulturnih raznolikosti. Bitna odrednica ovog područja jest da i djeca pripadnika većinskog naroda uče o manjinskim kulturama kao dijelu zajedničke kulturne baštine. Unutar područja razvijaju se vještine izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti te sporazumijevanja i međuljudskoga djelovanja. Jezičnom se komunikacijom izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, razmjenjuju se ideje, mišljenja i osjećaji te vrijednosti, norme i običaji srpske zajednice.
Odgojni sadržaji i njihovo povezivanje s obrazovnim temama podupiru izgradnju nacionalnoga identiteta učenika. Učeći o svojim korijenima učenici će naučiti cijeniti svoj jezik i narod uz poznavanje i poštivanje tuđih. Interkulturalno obrazovanje teži razvijanju održivog načina života u multikulturalnom društvu izgradnjom razumijevanja, uzajamnog poštovanja te dijaloga među pripadnicima različitih kultura. Ove domene zahtijevaju poznavanje vlastite kulture, preispitivanje duboko ukorijenjenih stavova, uvjerenja, pogleda na svijet te razvijaju sposobnost gledanja iz perspektive "drugih i drugačijih". Takva sposobnost ne razvija se intuitivno, ona se uči i stječe. Upoznavanje kulture Srba i njihovih običaja, otvaranje komunikacije, izgradnja odnosa s drugima te razvijanje svijesti da je izgradnja zajednice u kojoj živimo jedino moguća uz uključivanje svih njenih sudionika, nužno je ne samo radi poticanja procesa uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, već i kao priprema za život u multikulturalnoj Europi.
Odabirom predmeta Srpski jezik i kultura, učenicima se pruža mogućnost da upotrebom novih medija doživljaj čitanja produbljuju, dijele i dalje kreativno razvijaju. Kao aktivni sudionici, učenici sudjeluju u odabiru sadržaja o kojima žele više saznati (npr. kultura i običaji u lokalnoj zajednici) i na taj način prenose ključne kvalifikacije, kao što su kompetencija čitanja, govora i medijska kompetencija, koje su izuzetno značajne za aktivno sudjelovanje u društvu. Novim metodama povećava se interes i motivacija učenika, nastaje kvalitetnija nastava u kojoj učenici i učitelj stvaraju interaktivni i suradnički odnos, zasnovan na konstruktivizmu jer učenici sami grade vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti.
„Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena.“ Izreka upozorava na važnost očuvanja i njegovanja baštine koju prenosimo na učenike. Nematerijalna kulturna baština obuhvaća razne oblike i pojave stvaralaštva, a osobito jezik, govor i usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, umijeća i obrte.
Tradicijska kultura neprocjenjiv je dio sveukupne kulture svakoga naroda, stoljećima čuvana i njegovana na istome mjestu na kojemu je i nastala.
OPIS DOMENA
Govorim i pišem
Jezik je najvažnije, najopćenitije upotrebljavano oruđe na rasoplaganju ljudskom društvu i svakom pojedinom čovjeku posebno. Smisao njegovog postojanja je komunikacija te treba biti razumljiv, ustaljen. Srpski književni jezik nije identičan svakidašnjem govoru. Mnogo je širi krug pojmova i nijansi koje književni jezik obilježava kao i fond riječi, obrta…
Svrha domene Pišem i govorim je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom. Učenici se osposobljavaju da se uspješno služe književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik. Kroz ovladavanje osnovnim zakonitostima srpskog jezika razvija se ljubav prema materinjem jeziku i potreba da se on njeguje i unapređuje kao i da se razumije važnost književnog jezika za život zajednice srpske nacionalne manjine i lični razvoj. Nastava jezika: ovladavanje pravogovornim i pravopisnim normama, u funkciji je osposobljavanja učenika za pravilno komuniciranje suvremenim srpskim jezikom. Učinik doživljava jezik kao niz mogućnosti koje mu služe u izražavanju. Svoje znanje čovjek tradicijski prenosi putem jezika. Tako svaka nova generacija ima znanje o prošloj generaciji, svijest o budućoj. Jezik tradicijom urašćuje u društvo. Čovjek tradiciju uči.
Kod učenika se izgrađuje jezična tolerancija formira mišljenje o govoru mržnje kao negativnim pojavama u društvu.
Čitam i stvaram
Domena Čitam i stvaram temelji se na književnome tekstu. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnog života. Svrha domene je upoznati učenike s književnim stvaralaštvom srpskih književnika te poticati stvaralaštvo na temelju vlastitog čitalačkog iskustva. Osim razvijanja čitalačke sposobnosti, interpretacije i vrednovanja književnog teksta ima za cilj i razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Usavršavanjem tehnike čitanja i pozitivnog stava o čitanju učenici će razvijati razumijevanje, vrednovanje i tumačenje različitih autorskih tekstova srpske nacionalne književnosti, njihovo interpretiranje te izražavanje vlastitih stavova i razmišljanja. Čitanje tekstova na materinskom jeziku osim što obogaćuje duh i vokabular, pozitivno utječe na stav učenika prema čitanju općenito. Upoznavanjem učenika s književnim stvaralaštvom srpskih književnika razvija se osobni i nacionalni kulturni identitet što doprinosi razumijevanju općekulturnoga nasljeđa.
To sam ja
Svrha ove domene je omogućiti učeniku upoznavanje karakteristika svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojem živi te Srbije kao države. Učenikovo iskustvo je polazište za izbor sadržaja i metoda u kreiranju nastave. Aktivnim sudjelovanjem, stvaranjem i odgovorom na umjetnost, učenik izražava svoje stavove, kritičko mišljenje, iskustva i osjećaje. Stječe saznanja o uzrocima i posljedicama vremena i prostora na običaje i način života, a proučavanjem umjetničkih djela nacionalne kulture razvija estetsku zrelost i kritičnost. Učenik proučava, istražuje, upoznaje i opisuje povijesne i važne ličnosti, razdoblja i događaje te upoznaju geografska obilježja i prirodne raznolikosti Srbije. Integrirani pristup nastavi omogućava upoznavanje i prihvaćanje sebe kao pojedinca s određenim identitetom u interakciji s okolinom te razvija spremnost za izazove koje donosi život u multikulturalnoj zajednici i Europi bez granica. Duhovne, moralne, umjetničke i znanstvene djelatnosti nekog društva ili razdoblja omogućuje učenicima prihvaćanje i čuvanje kulturnih vrijednosti i narodnih običaja Srba s ciljem razumijevanja i poštovanja drugih kultura. Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne ličnosti i shvaćanje pojma „živjeti različitosti.“
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Odgojno-obrazovni ishodi su jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Srpskog jezika i kulture u pojedinoj godini učenja i poučavanja.
Ishodima se odgovara na najvažnije pitanje u cijelom odgojno-obrazovnom procesu: Što učenici, znaju, mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u određenom organizacijskom području.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svog školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta.
Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio ishoda je i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje .
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Čitam i stvaram većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda, ali na različitoj razini usvojenosti.
Razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan). U ovom dokumentu nalazi se samo razina usvojenosti “dobar”.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
SJK OŠ
Srpski jezik, osnovna škola
SJK SŠ
Srpski jezik, srednja škola
A.
Domena Govorim i pišem
B.
Domena Čitam i stvaram
C.
Domena To sam ja
A.1.
Domena Govorim i pišem, prvi razred
A.1.1.
Domena Govorim i pišem, prvi razred, ishod jedan
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti "dobar" na kraju razreda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.1.1.
Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanog teksta, razgovara koristeći fond riječi primjeren uzrastu
-pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice
-primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje u njemu, pažljivo sluša sugovornika,
-koristi forme učtivog obraćanja
- ukratko obrazlaže svoju ideju ili prijedlog
-razlikuje govorne karakteristike učitelja, roditelja, prijatelja.
-izgovara glasove, riječi, rečenice prema modelu,
započinje razgovor, pita i odgovara na pitanja prema vlastitim potrebama, izražava potrebe, misli, osjećaje, poštujući osnovna načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.1.2.
Učenik govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i iskustvom
-prepričava tekst, slikovnicu, kazališnu predstavu ( lutkarsku), animirani film, radio ili TV emisiju…
-priča stvaran doživljaj i događaj iz mašte
-opisuje na temelju promatranja osobe, predmete, biljke, životinje iz neposrednog okruženja uočava, otkriva, uspoređuje…
-poznaje značenje riječi koje se koriste u svakodnevnoj komunikaciji i školskim tekstovima
-koristi antonime
-govori jednostavne tekstove u skladu s vlastitim iskustvom
SJK OŠ A.1.3. Učenik piše kratak tekst poštujući pravopisne norme
-piše velikim tiskanim ćiriličnim slovima
-prepisuje rečenice, kraće tekstove sa zadatkom
-samostalno sastavlja kratak deskriptivni tekst: opisuje ( bitna obilježja) predmet ili biće na temelju promatranja ili sjećanja)
-popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima
-samostalno piše čestitku i kratku poruku
-poštuje pravopisne norme
-razlikuje i samostalno stvara rečenice različite po komunikološkoj funkciji, pravilno koristi interpunkcijske znakove
-piše riječi i oblikuje kratke rečenice tiskanim ćiriličnim slovima
NAPOMENA:
0vladavanje ćirličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi razred na temelju procjene od strane učitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.1.1.
Učenik razumije pročitani književni/neknjiževni tekst
-izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
-kazuje o čemu tekst govori i prepoznaje književne vrste prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- iskazuje mišljenje o postupcima likova, te ih uspoređuje s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
-izražava svoje misli i osjećaje nakon čitanja teksta, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i opisuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u ekstu.
SJK OŠ B.1.2.
Učenik čita pjesme i kraće tekstove prilagođeno tekstovnoj situaciji i intonaciji standardnog srpskog jezika
-izabire ponuđene književne/neknjiževne tekstove i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-ovladava intonacijom standardnog srpskog jezika
-prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji
-prepoznaje ekavski i ijekavski oblik riječi u izabranom tekstu
-izabire tekstove od ponuđenih i čita tekstove prema vlastitom interesu, ovladava intonacijom standardnog srpskog jezika i prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji.
SJK OŠ B.1.3.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
- dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku,
-izražava se crtežom i pokretom prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.1.1.
Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i srpskog naroda
-govori o sebi i o svojoj obitelji;
- govori o značajnim obiteljskim proslavama blagdana Uskrs, zimski običaji, Božić, nacionalni praznici
-prepoznaje svoju ulogu i posebnost, ulogu i posebnost drugih te interese i vrijednosti zajednice kojoj pripada i pridonosi.
SJK OŠ C.1.2.
Učenik upoznaje zvučne primjere glazbenih igara, napjeva, dječjih pjesama.
-samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne igre i dječje pjesme
-razlikuje tradicionalnu i modernu glazbu
-slušno opaža glazbeno-izražajne elemente i prepoznaje skladbu.
-glazbeni primjer izvodi samostalno i/ili u skupini.
SJK OŠ C.1.3.
Učenik se likovno izražava na zadanu temu
-prepoznaje likovne elemente srpske narodne tradicije zavičaja te ih likovno interpretira različitim tehnikama,
-koristeći različite tehnike izrađuje tematske ukrase
-učenik prepoznaje različite oblike umjetničkog izražavanja. -izražava se likovnim jezikom unoseći kreativne elemente u izraz.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.2.1. Učenik govori i razgovara o temama iz svakodnevnog života, izražava misli i osjećaje
poštujući načela vođenja razgovora
-razgovara poštujući načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje, sluša sugovornika, okončava razgovor,
-koristi forme učtivog obraćanja
-u kratkim crtama iznosi svoju ideju, tvrdnju, objašnjava je
-uočava razlike materinjeg i jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture
-pravilno intonira rečenice različite po komunikološkoj funkciji, potvrdnosti ili odričnost
-koristi umanjenice, uvećanice ,riječi suprotnog značenja, riječi istog značenja
-razgovara o temama iz svakodnevnog života u skladu s vlastitim iskustvom, poštujući načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.2.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom
-prepričava kraći narativni ili informativni tekst, kazališnu predstavu, animirani film, TV, radio emisiju, na temelju plana, izdvaja važne ili zanimljive detalje
-svojim riječima opisuje predmet na osnovi neposrednog promatranja, prema planu
-opisuje lik prema planu opisa
-priča na zadanu temu,
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa temom
SJK OŠ A.2.3.
Učenik piše pisanim ćiriličnim slovima rečenice, kratke tekstove poštujući pravopisne norme
-piše pisanim ćiriličnim slovima
-gradi nove riječi
-piše kratkim rečenicama jednostavne strukture
-samostalno piše kratak deskriptivni tekst: opisuje predmet ili lik na osnovi neposrednog promatranja prema planu opisa
-samostalno piše poruku, čestitku, pozivnicu, razglednicu
-piše kraću priču na temelju zadanih riječi
-poštuje pravopisne norme
-sastavlja i piše rečenice različite po komunikološkoj funkciji, odričnosti ili potvrdnosti
-oblikuje i piše jednostavne rečenice i/ili kratke tekstove pisanim ćiriličnim slovima, primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja
Napomena:
Učenik će pisati pisanim slovima ćirilice, samo ako je ovladao tiskanim ćiriličnim slovima u prethodnom razredu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.2.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom
- izabire tekstove od ponuđenih i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-prepoznaje intonaciju standardnog srpskog jezika
-prepoznaje ekavski i ijekavski oblik riječi u izabranom tekstu
-izražava svoja zapažanja o pročitanom tekstu, povezuje situacije iz svakodnevnog života slične onima u tekstu.
SJK OŠ B.2.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
-dramatizira kraće tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se pokretom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim razvojnoj dobi
-razlikuje standardni srpski jezik i zavičajni jezik pri usmenom i pismenom izražavanju
-sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.2.1.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
-prepoznaje obilježja tradicije svog naroda ili kraja u kojem živi
-interpretira dječje pjesme i igre
-izvodi dječju pjesmu, narodnu igru ili ples uz glazbenu pratnju,
-razlikuje tradicijske instrumente,
-prepoznaje elemente folklornog enterijera,
-prepoznaje elemente tradicionalne kuhinje
-posjećuje i aktivno učestvuje u školskim i vanškolskim kulturnim manifestacijama
(Sveti Sava, Brankovi dani,
Dan maternjeg jezika…)
-njeguje običaje (Božić, Vaskrs), običajne igre i pjesme, upoznaje pravoslavne manastire
-izvodi melodijske i ritamske cjeline, uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. Prepoznaje glazbeni primjer.
Opisuje kulturne događaje i izdvaja događaje koji su mu bili zanimljivi.
SJK OŠ C.2.2.
Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore i informacije iz svoje okoline, izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama
-koristeći različite likovne tehnike ilustrira temu priče, pjesme ili knjige, svoj doživljaj teme
-izrađuje i oblikuje ukrasne i funkcionalne predmete od prirodnih materijala
-uporabljuje likovne materijale i postupke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.3.1.
Učenik govori i razgovara u skladu sa zadanom ili odabranom temom, izražava svoje misli, potrebe, osjećaje poštujući načela vođenja razgovora
-pristojno razgovara
-prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza, tvrdnji
- razlikuje dijalog od monologa
-u razgovoru o temi iznosi svoje tvrdnje, mišljenje, ideje, objašnjava ih, sluša sugovornike i uvažava njihovo mišljenje
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na temelju situacije i konteksta u kojem su uporabljeni
-razlikuje zavičajni od standardnog srpskog jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture te zavičajni zamjenjuje standardnim
-razgovara o zadanoj temi i/ili slobodno odabranoj temi, izražava svoje potrebe, misli i osjećaje poštujući načela vođenja razgovora
SJK OŠ A.3.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura, razlikuje uvodni, središnji i završni dio govornog teksta
-sažeto prepričava narativne tekstove, kazališne predstave za djecu, igrane filmove iznoseći ključne elemente i slijedeći tok događanja
-prepričava informativne tekstove
-opisuje lik- izgled, ponašanje
-opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja
-sluša i procjenjuje govor u TV i radio emisijama za djecu
-pripovijeda na zadanu temu ili izmišljeni događaj, jasno strukturira priču
-sažeto izvještava o prošlom događaju ( izlet, posjetu knjižnici..)
-koristi sinonimiju kako bi izbjegao ponavljanje
-govori kratke tekstove jednostavnih struktura, oblikuje uvodni, središnji i završni dio
SJK OŠ A.3.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi te primjenjuje pravopisne norme u skladu sa stupnjem jezičnog razvoja
-piše pisanim ćiriličnim slovima
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše jasnim, dobro oblikovanim rečenicama, koristi raznovrsne sintaksične konstrukcije
-piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu
-piše kratak narativni tekst o zadanoj ili samostalno odabranoj temi, jasno strukturira tekst
-sastavlja deskriptivni tekst:
opis lika izgled, ponašanje - karakter), opis prirode, jasno strukturira tekst
-oblikuje vijest ili obavijest o sljedećem događaju
-samostalno piše pismo, adresira ga
-koristi riječi u osnovnom i figurativnom značenju
-piše kratke tekstove jednostavnih struktura o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, grafički strukturira tekst poštujući pravopisne norme primjereno stupnju jezičnog razvoja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.3.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom
- izabire književne i neknjiževne tekstove od ponuđenih i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
- služi se osnovnim elementima dobre dikcije standardnog srpskog jezika te prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji
-iskazuje svoje misli i zapažanja o pročitanom tekstu te povezuje sadržaj i temu s vlastitim iskustvom, odgovara na pitanja o tekstu, ovladava elementima dobre dikcije standardnog srpskog jezika.
SJK OŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se na zavičajnom govoru,
-dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-izražava se pokretom i crtežom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora
-piše kraće sastave na standardnom srpskom jeziku
-proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-koristi svoj rječnik, prema potrebi
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip na osnovu pročitanog teksta, piše kraće sastave na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.3.1.
Učenik uočava raznolikost osoba njihovu važnost i važnost očuvanja zavičajne, nacionalne baštine
-demonstrira etničke običaje kod proslave blagdana
- izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, prezentaciju, ilustraciju, likovni rad, praktični rad i slično)
-opisuje ulogu i utjecaj posebnosti zavičaja te daje primjer utjecaja pojedinca na očuvanje baštine.
SJK OŠ C.3.2.
Učenik se s prihvaćanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini
-ilustrira i likovno oblikuje priče i legende,
-izvodi elemente domaće radinost
-prepoznaje ime skladatelja i naziv skladbe
-izvodi glazbeni napjev
-oblikuje likovno rješenje na temu priče ili legende, izvodi elemente domaće radinosti, prepoznaje skladbu te izvodi glazbeni napjev ili igru.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.4.1.
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora
razlikuje srpski književni jezik (standardni književni jezik kojim se govori u školi, kojim su napisane knjige, novine) i zavičajnog
govora
-sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje ideje, zapažanja
-zavičajni govor zamjenjuje srpskim književnim jezikom
. jezični izraz prilagođava komunikacijskoj funkciji ( formalno/ neformalno)
-ciljano i svrhovito razgovara poštujući usvojena načela
vođenja razgovora
-iznosi i obrazlaže ideju, brani stav, objašnjava tvrdnju primjereno dobi slušajući i sugovornika te poštujući pravo na različit stav
-objašnjava i primjenjuje različita značenja riječi (višeznačnost) i izraza u govornim situacijama
-razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi poštujući načela vođenja razgovora.
SJK OŠ A.4.2.
Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura usklađene sa svrhom govorenja
-razlikuje različite svrhe govorenje: predstavljanje, zahvale, čestitanja, isprike, prijedloge
-sažeto prepričava narativne, informativne tekstove, kazališne predstave za djecu, igrane filmove,
- poštuje kronološki red događanja, izdvajajući ključne događaje i informacije
-opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
-pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitom izboru, drži se teme, jasno strukturira kazivanje, pravilno intonira rečenicu, dobro raspoređujući osnovnu i dodatne informacije
-samostalno izlaže na temelju zadanog istraživanja
-sluša i procjenjuje govor u TV I radio emisijama za djecu
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojem se koriste
-riječi i izraze koristi u osnovnom i prenesenom značenju
-govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja
SJK OŠ A.4.3.
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavne strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja
-piše pisanim ćiriličnim slovima
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše potpunim i jasnim rečenicama, varira jezični izraz ( red riječi u rečenici, tipove, duljinu rečenice )
-sastavlja opis složenijih odnosa među stvarima, bićima, pojavama jasno strukturirajući tekst
-piše narativni tekst prema planu ii samostalno odabranoj temi, jasno raspoređujući sadržaj ( uvod, zaplet, rasplet ) i pasuse
-na temelju samostalnog ili grupnog istraživanja sastavljaju kratak izlagački teksti tekst
-izvještava o sebi, piše kratak autobiografski tekst
-prilagođava jezični i stilski izraz tipu teksta
-piše kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom i primateljem
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.4.1.
Učenik čita s razumijevanjem književni/neknjiževni tekst
-iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- bira tekstove za razvijanje čitalačkih navika i čita ih s razumijevanjem prema vlastitom interesu
-objašnjava razloge vlastitog izbora knjiga za čitanje i izražava svoj stav o pročitanom, te preporučuje knjige za čitanje
-čita i kazuje različite vrste teksta poštujući osnovne elemente dobre dikcije standardnog srpskog jezika
-iskazuje i objašnjava svoje misli i zapažanja o pročitanom tekstu i povezuje sadržaj, temu i motive s vlastitim iskustvom, bira tekstove za čitanje prema interesu te objašnjava razloge vlastitog izbora.
SJK OŠ B.4.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-koristi zavičajni govor pri usmenom i pismenom izražavanju,
-dramatizira tekstove prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima,
-izražava se pokretom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora primjereno dobi
-piše kraće pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-prikuplja vlastite uratke u radnu mapu prateći vlastiti
napredak
-proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće sastave i pjesme na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.4.1.
Učenik određuje položaj Srbije na geografskoj karti
-opisuje oblik granice i državne simbole Republike Hrvatske i Republike Srbije (himna, zastava, grb)
-imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike
-imenuje, uspoređuje karakteristike svog zavičaja sa nekim reljefima u Srbiji
-koristi različite izvore informacija, objašnjava položaj Republike Hrvatske i Republike Srbije, snalazi se na geografskoj karti.
SJK OŠ C.4.2.
Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine te svjesnost o nacionalnom pripadanju
-razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekom narodu,
- izvodi himnu i interpretira pjesme vezane za blagdane
-opisuje najvažnije pučke običaje i najpoznatije osobe,
-izdvaja važnije povijesne događaje iz povijesti zavičaja,
-imenuje zaštićena područja svog zavičaja
-likovno oblikuje rad na zadanu temu koristeći razne tehnike i materijale
-opisuje važna postignuća znamenitih Srba, organiziranost Republike Hrvatske i Republike Srbije te njihova nacionalna obilježja. Prepoznaje i izvodi glazbeno-izražajne elemente skladbe. Oblikuje likovni rad na zadanu temu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.5.1.
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi
-raspravlja, izlaže ideju i brani stav
-koristi riječi u osnovnom i prenesenom značenju
-u razgovoru/izlaganju koristi riječi iz razlikovnog rječnika
-koristi sinonime
-poštuje pravila komunikacijskog bontona
-uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
-razgovara o svakodnevnim događajima i svojim interesima i primjenjuje vještine aktivnog slušanja te poštuje pravila komunikacijskog bontona.
SJK OŠ A.5.2.
Učenik piše tekstove jednostavnije strukture u skladu sa svrhom te primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja.
-primjenjuje usvojene pravopisne norme
-piše tekst prema planu
-sastavlja opis prema zadanoj temi (osoba, prostor)
-izdvaja naslov, drži se teme
-piše pismo (službeno, osobno)
-piše tekst poštujući pravopisne norme.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.5.1.
Učenik prosuđuje književni/neknjiževni tekst na temelju iskustva o svijetu oko sebe
-obrazlaže vlastiti neposredni doživljaj književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe
-uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom
-uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima
-opisuje vlastiti emocionalni doživljaj teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe, te ga uspoređuje s mišljenjima drugih učenika
SJK OŠ B.5.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-istražuje temu koja mu je bliska koristeći zavičajni govor,
-dramatizira tekstove na standardnom srpskom jeziku prema vlastitom interesu, osmišljava scenografiju
- izražava se pokretom i plesom
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora pri pisanju kraćih pjesama i sastava
-nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, prepoznajući ih kao jednakovrijedne, iako funkcionalno i domenski drugačije
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće sastave i pjesme na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.5.1.
Učenik istražuje različite kulturne čimbenike vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema srpskoj kulturnoj baštini te prema drugim kulturama
-prikuplja tekstove, priče, legende, slikovni materijal i sl. iz različitih izvora informacija te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala
-iz prikupljenog materijala izabire teme iz povijesti Srba ( Prahistorijsko i antičko doba na prostoru današnje Srbije i Hrvatske, nalazišta i lokaliteti na području Srbije i Hrvatske te doseljavanje Slavena ) koje predstavlja u obliku malih projekata
-povezuje prikupljene informacije, opisuje slikovni materijal te izrađuje svoj vlastiti mali projekt, te iz prikupljenog materijala donosi zaključke o svom identitetu.
SJK OŠ C.5.2.
Učenik istražuje i uspoređuje, različite aspekte geografskog prostora Srbije
-istražuje različite izvore i prikuplja informacije o glavnom gradu i regijama
-opisuje položaj i način života pojedinih društvenih skupina
-opisuje položaj Srbije i Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodno-geografske i upravne regije Srbije.
SJK OŠ C.5.3.
Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela glazbene i likovne umjetnosti
-prepoznaje i razlikuje zvučne značajke folklorne glazbe,
-izrađuje plakat/prezentaciju/izlaganje o glazbenom ili likovnom umjetniku i iznosi svoje mišljenje,
-upoznaje elemente narodnih nošnji Srba
-prepoznaje kontekst u kojem se izvodi/izvodila tradicijska glazba, razlikuje vokalnu i instrumentalnu tradiciju, prepoznaje karakteristična glazbala po izgledu i obilježju tona.
Prepoznaje djelo likovne umjetnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.6.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama
-razlikuje različite svrhe govorenje: osobne, obrazovne i javne
-sažeto prepričava
-opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta
- poštuje kronološki red događanja, izdvajajući ključne događaje i informacije
-opisuje predmete, likove, pojave i odnose među njima
-pripovijeda na zadanu temu ili po vlastitom izboru,
-drži se teme,
-određuje značenje nepoznatih riječi i frazeologizama na osnovi konteksta u kojem se koriste
-riječi i izraze koristi u osnovnom i prenesenom značenju
-oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa svrhom govorenja.
SJK OŠ A.6.2.
Učenik piše tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-piše opisni tekst (subjektivan i objektivan)
-piše jasnim, potpunim, dobro oblikovanim rečenicama
-jasno strukturira tekst (uvodni, središnji i završni dio)
-primjenjuje pravopisne norme
-koristi fond riječi prema uzrastu
-piše obavijest o školskim događajima
- piše kraće izvještaje o školskim događajima
-oblikuje i piše tekst primjenjujući pravopisne norme
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.6.1.
Učenik iskazuje doživljaj književnog teksta/samostalno izabranog književnog teksta
-povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnom/neknjiževnom tekstu
-obrazlaže značenje izabranog književnog/neknjiževnog teksta i povezuje ga s vlastitim iskustvom
-preporučuje tekst drugim učenicima
-iskazuje doživljaj teksta, povezuje i obrazlaže vlastita iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u tekstu.
Uočava svrhu teksta. Obrazlaže razloge vlastitog izbora teksta.
SJK OŠ B.6.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika primjereno dobi
-piše kraće pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, prepoznajući da su jednakovrijedne
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše kraće pjesme i sastave na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.6.1.
Učenik uočava i opisuje prirodno-geografske i društveno-geografske značajke Srbije
-opisuje određenu povijesnu ličnost, obrazlaže svoja zapažanja, e interpretira njezine uzroke i razloge njezine važnosti danas
-izrađuje male učeničke projekte o zanimljivostima Srbije
-uspoređuje i opisuje geografske značajke Srbije
-analizira podatke prikupljene istraživanjem na zadanu povijesnu temu ( Stvaranje prvih srpskih država, hrišćanstvo, srpski carevi)
-izlaže svoj rad o povijesnim i geografskim značajkama Srbije
-odabire povijesnu ili geografsku temu. Opisuje povijesni razvoj srpske države i važnost pojedinih povijesnih ličnosti. Svoj rad izlaže samostalno ili u grupi.
SJK OŠ C.6.2.
Učenik istražuje djela kulturne baštine i tradicijskog oblikovanja srpskog naroda
-opisuje značajke pojedinog glazbenog djela i iznosi svoj dojam i mišljenje
-promatra, istražuje i opisuje likovna ostvarenja srpske kulturne baštine
-izrađuje maketu manastira,
-izlaže rad o odabranom djelu te iznosi mišljenje o njegovim značajkama
-prepoznaje djela srpske kulturne baštine te uočava osnovne značajke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.7.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu te obrazlaže vlastito mišljenje.
-razgovara na zadanu temu
-drži se teme, osnovne ideje zadane teme koju potkrepljuje odgovarajućim detaljima
-izlaže stav i brani ideju
-izlaže svoj rad (prezentaciju)
-koristi primjerenu intonaciju te neverbalnu komunikaciju
-poštuje pravila komunikacijskog bontona
-oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
Obrazlaže vlastito mišljenje.
SJK OŠ A.7.2.
Učenik piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu.
-piše tekst prema planu
- koristi se složenijim rečeničnim strukturama
-piše jasnim i potpunim rečenicama
-koristi fond riječi primjeren uzrastu
-poštuje pravopisna pravila i norme
-ispravlja svoj tekst, kritički čita napisano, popravlja tekst i ispravlja greške
-piše portret, vijest, prikaz, intervju
-oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.7.1.
Učenik tumači književni/neknjiževni tekst na temelju čitalačkog iskustva
-tumači književni/neknjiževni tekst na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući književnoteorijska znanja
-objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima
-obrazlaže vlastiti izbor književnih i neknjiževnih tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s obzirom na tematiku, likove i način izlaganja
-zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
-tumači tekst i otkriva njegovo značenje s obzirom na žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko iskustvo, objašnjava utjecaj teksta na stvaranje mišljenja o sebi i drugima, objašnjava vlastiti izbor teksta s obzirom na tematiku i likove.
SJK OŠ B.7.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
- dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku, osmišljava scenografiju
-izražava se pokretom prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora
-piše pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-kritički uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda, sa svješću o tome da su jednako vrijedne
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše pjesme i sastave na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.7.1.
Učenik gradi pozitivan stav o važnost nasljeđa i vlastitog identiteta kao srpskog, europskog građanina i građanina svijeta iskazujući poštovanje prema drugima i drugačijima
-raspravlja o važnosti identiteta za narod,
-izrađuje turističke karte pojedinih regija Srbije i Hrvatske u kojima žive Srbi,
-promatra i opisuje arhitekturu i značenje kulturno-povijesnih spomenika Srbije i Hrvatske u područjima u kojima žive Srbi,
-izdvaja, opisuje i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Srbije kao države ( Srbija od 16. do 18. vijeka, Srbija od 18. do 20. vijeka, Srpski ustanci)
-opisuje važne bitke u povijesti Srbije,
-izdvaja i opisuje značaj srpskih velikana (glumci, naučnici, sportaši i slično)
-opisuje raznolikost kulturnog nasljeđa i važnost očuvanja nacionalne kulture.
Navodi i povezuje povijesna razdoblja u razvoju Srbije, navodi primjere kulturno povijesnih spomenika Srbije i područjima Hrvatske u kojima žive Srbi te opisuje njihove značajke.
SJK OŠ C.7.2.
Učenik upoznaje i istražuje primjere umjetničke glazbe i likovne umjetnosti
-sluša glazbene primjere klasičnih skladbi, instrumentalnih djela i filmske glazbe te uočava njihove značajke,
-izrađuje rad o odabranom glazbenom djelu, imenuje glazbene primjere i skladatelje
-promatra likovna postignuća značajnih umjetnika, određuje razdoblje u kojem su nastala te uočava glavne značajke
-uspoređuje klasičnu, tradicijsku i popularnu glazbu prema izvođačkom sastavu, primjeni i kontekstu. Prepoznaje likovna djela značajnih umjetnika i razdoblja u kojima su nastala.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred OŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK OŠ A.8.1.
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih pripovjednih i opisnih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom i prema smjernicama.
-oblikuje i govori tekst u skladu sa svrhom govorenja - oblikuje i govori tekstove složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura prema smjernicama
-obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom te ga procjenjuje s obzirom na tuđa stajališta i mišljenja
-piše komentar, osvrt
- oblikuje i govori tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura i iznosi vlastito mišljenje i stajalište u skladu s temom
SJK OŠ A.8.2.
Učenik piše tekst slobodnih opisnih i pripovjednih struktura
-planira sadržaj teksta postavljajući koncept i određuje glavni cilj i pod ciljeve
-izabire i organizira glavne ideje u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice stvarajući odjeljke
-radi složenije rečenične strukture
-popunjava formalni obrazac s osnovnim podacima o sebi
-piše u skladu s pravopisnim normama
-oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom u skladu s pravopisnim normama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK OŠ B.8.1. Učenik vrednuje književni/neknjiževni tekst i povezuje ga s vlastitim iskustvom
-uspoređuje problematiku književnog/neknjiževnog teksta s vlastitim iskustvom
-obrazlaže odnos proživljenog iskustva i iskustva stečenog čitanjem tekstova
-tumači vlastita stajališta o tekstu
-obrazlaže razloge vlastitog izbora tekstova
-promišlja o svrsi teksta, obilježjima pripadajućeg žanra i autora
-objašnjava odnos proživljenog iskustva i iskustva stečenog čitanjem teksta, prosuđuje tekst i objašnjava vlastite stavove, obrazlaže vlastiti izbor teksta i opisuje njegovu ulogu u skladu s vlastitim iskustvom.
SJK OŠ B.8.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima
-dramatizira tekstove i osmišljava scenografiju
-izražava se pokretom i plesom prema vlastitom interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
-koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom srpskog jezika i zavičajnog govora primjereno dobi
-piše pjesme i sastave na standardnom srpskom jeziku
-nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)
-kritički uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika
-razlikuje neknjiževne riječi od jezičnog standarda, sa shvaćanjem da se radi o jednakovrijednim riječima
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza, ilustrira tekst i crta strip, piše pjesme i sastave na srpskom jeziku.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja
SJK OŠ C.8.1.
Učenik prepoznaje i opisuje nacionalne i kulturne motive koji su mu poznati iz svakodnevnog života, tradicije, umjetnosti i medija
-upoznaje i istražuje dosege na područjima znanosti, umjetnosti, tehnike, kulture i sporta Srba,
-određuje i opisuje značajke klasične glazbe, opere te suvremene glazbe i imenuje nekoliko predstavnika ,
-prepoznaje glazbeni primjer i navodi autora,
-upoznaje i istražuje opisuje povijesna razdoblja Srbije te izrađuje prezentacijski rad na odabranu temu ( Srbija u doba 1. i 2. Svjetskog rata, Moderno doba, Srbi u Hrvatskoj)
-izrađuje turističku kartu Srbije sa svim značajkama i prirodnim bogatstvima
-opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkog, znanstvenog, kulturnog, sportskog postignuća, posebnosti ili prirodne ljepote i slično) te izrađuje i izlaže prezentacijski rad.
SJK OŠ C.8.2.
Učenik uspoređuje značajke svoje nacionalne kulture s ostalim kulturama na području Europe
-izrađuje rad u kojem odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim? Što mogu naučiti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utječu na mene? Kako ja utječem na druge?
-Opisuje državno uređenje Srbije i njen položaj i ulogu u Europi
-opisuje ulogu i položaj Srbije u Europi te iznosi svoje mišljenje o važnosti njegovanja i očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta. Donosi zaključke o važnosti tolerancije i uvažavanju drugih i drugačijih.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TABLICA PRAVOPISNIH NORMI ZA OSNOVNU ŠKOLU
1.razred
piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili
mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice
2.razred
u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi
pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše
veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga
i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik
svakodnevno susreće
- piše rečenične znakove na kraju rečenice
- pravilno piše niječnice (riječce ne i ni)
- pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
3.razred
rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju,
nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
4. razred
rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u
zavičaju, nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
- pravilno piše pokrate višečlanih naziva
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i
navodnike u pisanju upravnog govora
- pravilno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- piše oznake za mjerne jedinice
5. razred
- piše u skladu s gramatičkom normom prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih
i čestih riječi koje počinju suglasnikom ili suglasničkim skupinama s, š, z, ž, k,
ps, ks i osobnom zamjenicom
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (riječi u kojima je provedena glasovna
promjena); piše veliko i malo slovo u prototipnim i čestim pridjevima na -ski,
-ški, -čki, -ev, -ov, -in; piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim
izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju); piše zarez odvajajući
usklik od ostatka rečenice
6. razred
točno piše oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (izvedenice); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u širem okružju); piše
pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta; piše
pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
7. razred
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (posuđenice, tuđice); piše veliko slovo u
jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne,
umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe); piše zarez radi
odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i
rečenica; piše prototipne i česte kratice i pokrate
8. razred
piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (neologizmi); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni
događaji); piše zarez u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama; piše
česte riječi iz stranih jezika; pravilno piše u uspravnom nabrajanju
Domena To sam ja ostvarit će se kroz zajedničke ishode od 1.-4. razreda srednje škole
jer u vrijeme globalizacije znanja, ciljevi poučavanja se mijenjaju. Nemoguće je očekivati akumuliranje znanja koje se svakodnevno eksponencijalno povećava. Vrijedno je kod učenika razvijati radoznalost za promjene u okolini, poticati ga na istraživanje uočene pojave i izvođenje zaključaka na osnovi promotrenoga. Također je vrlo bitno upućivati učenike u potragu za informacijama iz raznih izvora znanja, kritičko promišljanje o informacijama koje su dostupne i korištenje računalne tehnologije kao sredstva informiranja. Aktivnosti učenika, načini i metode rada te postignuća, usklađuju se s uzrastom učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
dobra
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.1.1.
Učenik doživljava književni jezik kao sredstvo umjetničkog izražavanja
-istražuje književni jezik i argumentira u čemu se sve ogleda njegovo normiranje ili standardizacija
- uspoređuje nestandardne jezičke varijante sa standardnim
-smješta razvoj književnog jezika kod Srba u društveni, istorijski i kulturni kontekst
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-istražuje, uspoređuje, analizira i argumentira specifičnosti književnog jezika, te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
SJK SŠ A.1.2.
Učenik piše, oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove
-određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi
-oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima odabrane vrste teksta
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju govornih tekstova
-oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B1.1. Učenik interpretira književni tekst srednjovjekovne i narodne srpske književnosti
Učenik upoznaje srednjovjekovnu i narodnu srpsku književnost
Učenik interpretira književni tekst i povezuje ga s tematskim, žanrovskim i stilskim obilježjima
- interpretira književni tekst srednjovjekovne i narodne srpske književnosti i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima
-čita, doživljava i tumači književni tekst
- primjenjuje ranije stečene osnovne književnoteorijske pojmove potrebne za interpretaciju književnog teksta
- uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i istorijske činjenice
-interpretira književni tekst i prepoznaje njegova tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja
SJK SŠ B.1.2.
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje
-samostalno odabire (od više ponuđenih književnih tekstova) književni tekst za čitanje
-vodi dnevnik čitanja
-organizira klub čitatelja te drugima daje prijedloge i sugestije za čitanje
-komentira svoje stavove, interese i navike vezane uz čitanje
-navodi osnovne odlike stilskih epoha pročitanog književnog teksta
- izražava svoje mišljenje o pročitanom tekstu
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
-samostalno odabire i čita književne tekstove, te vodi dnevnik čitanja i raspravlja o tekstu.
Izražava svoje stavove o pročitanom.
SJK SŠ B.1.3.
Učenik istražuje rasprostranjenost srpskih dijalekata
(na geografskom području Republike Srbije, Republike Hrvatske)
- istražuje rasprostranjenost srpskih dijalekata, prikuplja materijale iz različitih izvora
-istražuje, sastavlja i opisuje rasprostranjenost srpskog jezika na dijalektološkoj mapi i uočava govornu raznolikost srpskog jezika na dijalektološkoj mapi.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C: DOMENA: To sam ja 1.-4. raz.
SJK SŠ C. 1.-4.1. Učenik se aktivno uključuje u upoznavanje različitih zajednica i kultura te osvješćuje multikulturalnost
-izrađuje intervju/upitnik/anketu/portfolio s temama: procesi globalizacije, razvoj društva, migracije stanovništva, razvoj arhitekture, umjetnost kao izraz identiteta, interkulturalnost, raznolikosti u mom zavičaju, diskriminacija, narodni običaji, znameniti Srbi
-koristeći različite izvore informacija i odabire teme o kojima stvara mapu, zbirku, portfolio i slično. Sudjeluje u debati i raspravi u grupi. Iznosi svoje mišljenje o odabranoj temi.
SJK SŠ C.1-4.2 Učenik kreira i dizajnira web stranicu, školski list/blog/kolumnu ili scensko djelo s temom o nacionalnim manjinama
-samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost, stvaralačko i kritičko mišljenje. (Školski list, kolumna, blog, video, kratki film, TV emisija, predstava i slično).
-od ponuđenih odabire temu te oblikuje rad služeći se različitim materijalima, tehnikama i web alatima.
SJK SŠ C.1-4.3. Učenik istražuje i obogaćuje svoj identitet novim dimenzijama uspoređujući i vrednujući odnose: lokalno-globalno, tradicionalno-moderno, moderno-postmoderno, većinsko-manjinsko, duhovno-materijalno, srpski identitet-multikulturalnost
potiče razvoj tolerancije, objašnjava nastanak i razvoj predrasuda, izrađuje projekt na temu ljudskih i manjinskih prava primjenjiv u svojoj okolini, objašnjava pojam kulturnog identiteta na vlastitom primjeru
-navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina, navodi probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina, navodi načine i postupke integracije nacionalnih manjina.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred SŠ 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.2.1.
Učenik istražuje početak standardizacije srpskog jezika
- objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu
- analizira odnos ćirilice i latinice i njihovo korištenje kod Srba
- iznosi osnovne činjenice o početku standardizacije književnog jezika i pravopisa kod Srba u prvoj polovini 19.st.
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-istražuje i tumači osnovne činjenice o početku standardizacije književnog jezika i pravopisa kod Srba, te prepoznaje, zapisuje i objašnjava razlikovne riječi
SJK SŠ A.2.2.
Učenik piše, oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i slušateljima
-odabire temu o kojoj će pisati, izlagati, govoriti
-priprema i oblikuje vlastite radove na zavičajnom govoru ili dijalektu
-sastavlja jednostavniji govorni ili pisani tekst koji je logičan, dobro strukturiran i stilski skladan
-s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u oblikovanju pismenih i govornih tekstova
- iskazuje stečenu vještinu govorenja
-govori pred auditorijem o temama iz oblasti jezika, književnosti, kulture
-oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje govorenje sa svrhom i komunikacijskom situacijom
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.2.1.
Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta
- istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz 18. i prve polovine 19.stoljeća
- prepoznaje, ocjenjuje i uspoređuje vrijednosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva
-navodi osnovne odlike stilskih epoha srpske književnosti i povezuje ih sa pročitanim književnim tekstovima
-objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta
SJK SŠ B.2.2.
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva
-kritički čita, obrazlaže i vrednuje književni tekst
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
-iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
- argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu
-koristi više metoda, gledišta i komparativni pristup u tumačenju književnog teksta
- izražava svoj emocionalni, estetski i spoznajni dojam o književnom tekstu
-obrazlaže svoje razumijevanje teksta, te iskazuje svoje mišljenje i zapažanje o tekstu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred SŠ – 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.3.1.
Učenik raspravlja o zadanoj temi
-učenik uz pomoć profesora organizira debatu na zadanu temu -organizira timove, istražuje zadanu temu, piše argumente na zadanu temu
-raspravlja u skladu sa zadanom temom i obrazlaže svoje mišljenje
-služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi, naglaske
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
-priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SJK SŠ A.3.2.
Učenik objašnjava razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
-prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
-razlikuje arhaizme, historizme i neologizme na primjerima
-upoznaje rječnike srpskog jezika te se zna njime koristiti
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja i zastarijevanja riječi, odabire riječi prikladne kontekstu te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.3.1.
Učenik interpretira utjecaj društveno-povijesni i kulturnog konteksta na književnom tekstu
-istražuje i interpretira društveno-istorijski i kulturni kontekst tekstova romantizma, realizma i moderne
-prepoznaje, procjenjuje i razvija stav prema poetikama romantizma, realizma i moderne, uspoređuje ih i objašnjava razliku temeljem vlastitog čitalačkog iskustva
-navodi osnovne odlike stilskih epoha srpske književnosti i povezuje ih sa pročitanim književnim tekstovima
-objašnjava društveno-istorijski i kulturni kontekst i njegov utjecaj na značenje književnog teksta
SJK SŠ B.3.2.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima
-dramatizira kraće tekstove
-postavlja scenografiju
- na temelju čitalačkog iskustva izražava kreativnost
- priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
-piše kraći sinopsis
-priprema scenske i dramske igre
-iskazuje svoje interese i/ili sposobnosti, te prema tome odabire učešće u dramatizaciji tekstova, osmišljavanju scenografije i izvođenju kraćih igrokaza
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred SŠ – 3 sata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A: DOMENA: Govorim i pišem
SJK SŠ A.4.1.
Učenik raspravlja o slobodno odabranoj temi
-učenici samostalno organiziraju debatu na slobodno odabranu temu
-organizira raspravu i dogovor oko izbora tema
-organizira timove, priprema se, piše argumente na odabranu temu
-raspravlja u skladu s odabranom temom i obrazlaže svoje mišljenje
-zapaža, uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive i korisne informacije i ideje
-primjenjuje tehnike aktivnog slušanja sugovornika
-točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora
-služi se standardnim jezikom, točno izgovara glasove, riječi, naglaske
-primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
-priprema se prema zadanim uputama i raspravlja radi uvjeravanja sugovornika u svoje stavove i ideje te ih procjenjuje u skladu s komunikacijskom situacijom i komunikacijskim bontonom
SJK SŠ A.4.2.
Učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove
- učenik oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog stila
-piše komentar, kritiku, molbu, žalbu, zahtjev, prijavnicu, priloge, izvješća s održanih natjecanja, sastavlja zapisnik, sastavlja poslovni životopis
-zapisuje riječi te tako sastavlja svoj razlikovni rječnik
-oblikuje i piše raspravljačke tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog stila u skladu sa svrhom teksta, te prepoznaje i zapisuje razlikovne riječi
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B: DOMENA: Čitam i stvaram
SJK SŠ B.4.1.
Učenik procjenjuje, uspoređuje, kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima
- procjenjuje, uspoređuje, kritički tumači probleme i ideje u književnim tekstovima avangardne i suvremene književnosti
- vlada književnom terminologijom i primjenjuje je u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
-procjenjuje da li je književni tekst dobro strukturiran, da li su ideje izložene precizno i jasno
-procjenjuje i uspoređuje probleme i ideje u književnom tekstu i vlada književnom terminologijom
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
POVEZANOST NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C) S OSTALIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Ovladavanje srpskim jezikom kao materinjim, kao jezikom, nacionalne manjine ili kao drugim jezikom, temelj je za učenje tokom cijelog života.
Jezik kao sredstvo izražavanja i komunikacije, prevladavajući je oblik kojim se učenicima posreduju sadržaji nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te izravno utječe na uspjeh u njihovom ovladavanju.
Srpski jezik i kultura dio je jezično-komunikacijskog područja i podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornog ponašanja prema pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja te svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije. Učenici stječu znanje na standardnom srpskom jeziku, razvijaju čitateljske interese, literarne sposobnosti i sposobnost kritičkog pristupa. Ovo područje je najvažnije zato što je jezik podloga svim ostalim područjima.
Učenik kroz predmet razvija komunikacijsku kompetenciju kako bi se osnažio za suočavanje s novim životnim situacijama, da bi kao aktivan i informiran građanin odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice njegujući suživot u različitosti čime se ostvaruje i veza s društveno-humanističkim područjem. Učenjem o povijesti srpskog naroda pridonosi se razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo do danas, procesa koji utječu na oblikovanje ličnih i kolektivnih identiteta, razvoj vještina razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz elemente sadržaja likovne i glazbene kulture i umjetnosti. Ovim sadržajima učenici bogate i oplemenjuju sliku o sebi, svijetu, razvijaju kreativnost kao način razmišljanja i djelovanja. Kod učenika se njeguju individualne sposobnosti, potreba za likovnim izražavanjem, služe se tradicionalnim likovnim postupcima i materijalima kao i suvremenim vizualnim medijima.
Učenje o glazbi kao sastavnom dijelu svih svjetskih kultura, važno je u oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Aktivnim sudjelovanjem u glazbenom životu svoje sredine, manjinske zajednice, doprinosit će očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnog nasljeđa, tumačit će poruku koju nosi glazba, izražavati osjećaje i stavove.
Kroz elemente predmeta Prirode i društva i Geografije, domena To sam ja, očituje se povezanost s Prirodoslovnim područjem. Proučavanje sadržaja o prirodi omogućuje odgovorno ponašanje prema prirodi i zajednici, razvija se svijest o očuvanju okoliša, prirodne baštine i prostora, usvajaju se nazivi na srpskom jeziku. Geografskim opismenjavanjem učenici razvijaju socijalnu, kao i osjetljivost o očuvanju prirodne raznolikosti i razvijanju solidarnosti. Proučavanje geografije zavičaja i Republike Srbije doprinosi doživljavanju prostora kao identitetne osnove.
U predmet Srpski jezik i kultura integrirane su međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Kroz razvijanje odgovornosti, društvenog i ličnog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitosti, usvajanje znanja o ljudskim pravima, dužnostima i odgovornostima … povezan je s Građanskim odgojem i obrazovanjem.
Poveznica s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se kroz prihvaćanje odgovornosti, javni nastup, suradnju s drugima, upravljanje svojim emocijama i ponašanjem, empatiju, uvažavanje i prihvaćanje različitosti
U svrhu traženja informacija, dijeljenja i objavljivanja sadržaja, zadovoljavanja kulturnih potreba, komunikacijska tehnologija omogućuje različita iskustva učenja, pridonosi razvijanju odgovornosti i vlastitog integriteta.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Da bi se postigli opisani ciljevi nastavnoga predmeta Srpski jezik i kultura (model C), bitno je osmisliti sadržajno primjerene i učeniku zanimljive, otvorene i integrirane metodičke scenarije učenja i poučavanja s različitim aktivnostima koji potiču interes, daju konkretan smisao onomu što se uči i omogućavaju učeniku primjenu u stvarnim životnim situacijama.
Ispravno osmišljen metodički scenarij učenja i poučavanja uključuje različite aktivnosti poput otkrivanja igrom, igranja uloga, rješavanja problema, izrade projekata, izrade vizualnih prikaza, pričanja priča, igranja didaktičkih igara, posjeta i sl. Učenik aktivno uključen u proces učenja, u učionici ili izvan nje, traži odgovore na različita pitanja, razmjenjuje informacije, predstavlja rezultate te tako razvija istraživačke, komunikacijske i socijalne vještine, ali i stavove i vrijednosti važne za cjeloviti razvoj ličnosti i osobnog identiteta.
Zbog svega navedenoga, u kurikulumu nastavnoga predmeta Srpski jezik i kultura (model C) posebna pažnja posvećena je iskustvenom učenju i istraživačkomu pristupu integriranome u proces poučavanja i učenja u svim konceptima.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se s ishodima domena Govorim i pišem, Čitam i stvaram i To sam ja.
U prvom razredu nastave srpskog govora sa elementima nacionalne kulture nije zastupljeno pismeno izražavanje jer srpski naraštaj pohađa nastavu na hrvatskom jeziku i prvo usvaja latinično pismo. Nakon obrade latiničnog pisma u drugom razredu počinje se sa pismenim izražavanjem. Učenje srpskog govora sa elementima nacionalne kulture u prvom i drugom razredu treba da se odvija kroz igru i da učeniku predstavlja zadovoljstvo, a ne obavezu jer su djeca na ovom uzrastu sposobna da vjerno reproduciraju ono što čuju.
Nastava mora biti postavljena tako da se svakom učeniku omoguće što češće verbalne aktivnosti, jer se samo na taj način može produktivno ovladati govorom. U realizaciji ovih zadataka učitelj treba maksimalno da motivira učenike koristeći odgovarajuće audio-vizuelna nastavna sredstva, ilustracije, film, slike, fotografije, TV emisije. Učitelj mora poticati učenike da se i oni angažiraju na prikupljanju nastavnih sredstava vezanih za temu koja se obrađuje (razglednice, slikovnice).
Upoznavanje elemenata nacionalne kulture Srba uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem djela tradicionalne književnosti, običaja i tradicije. Pri obradi elemenata nacionalne kulture treba poštovati princip postupnosti kako bi se učenicima olakšalo usvajanje znanja i informacija.
Učitelj podržava i potiče učenike da tradicijske motive iskoriste u kreiranju novih estetskih rješenja u izradi svakodnevnih uporabnih i ukrasnih predmeta. Očekuje se poboljšanje konverzacijskih i prezentacijskih vještina, povećanje interesa za probleme zajednice i otvaranje prema svijetu i multikulturalnosti.
Uloga je učitelja omogućiti cjelovit razvoj svakoga učenika poštivanjem njegova integriteta i identiteta uz stvaranje sigurnoga i poticajnoga okruženja.
Učiteljeva je odgovornost organizirati i voditi odgojno-obrazovni proces koji uključuje različite metode i oblike rada, tehnike poučavanja i stilove učenja te ponuditi učeniku izbor sadržaja. Učitelj motivira učenika da povezuje svoje iskustvo s novim informacijama te razvija kompetencije, vještine, znanja i postavlja temelje cjeloživotnoga učenja. Učitelj pruža učeniku brojne mogućnosti za praktičan rad, kritičko i kreativno mišljenje, rješavanje problema, razvoj komunikacijskih vještina, stavova i vrijednosti.
Učitelj treba učenicima pružiti emocionalnu, socijalnu i intelektualnu podršku, a odnos između njega i učenika mora biti suradnički i fleksibilan s jasno određenim pravilima rada, ponašanja i međusobnoga uvažavanja.
Važna uloga učitelja je i praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje. Učitelj treba pružiti potpunu i pravodobnu informaciju o uspješnosti učenja i napretku učenika s ciljem njegova usmjeravanja u tom procesu, ali i kao poticaj i ohrabrenje kako bi se povećalo samopoštovanje i uspješnost kao važni preduvjeti individualnoga napretka. Radi ostvarivanja potencijala svakog učenika individualizacija poučavanja izuzetno je važna jer učenici odgojno-obrazovne ishode svladavaju različitim tempom, imaju različite mogućnosti, interese i sposobnosti te razine predznanja
Neki se ishodi mogu ostvariti kroz rad na projektima, u izvanučioničnim aktivnostima, u suradnji sa školskom knjižničarkom u knjižnici i ustanovama u okruženju te uporabom pristupa učenju otkrivanjem (istraživačko učenje, diskusijske grupe, projektni rad). Projekt može uključivati samostalno ili vođeno istraživanje različitih materijala i informacija, korištenje različitih komunikacijskih tehnologija, predavanje uživo iz gradova koje učenici upoznaju i istražuju (Skype, webinar, konferencijska veza i slično). Iskustveno učenje nudi učitelju mogućnost korištenja praktičnih radova i prikaza tradicije, običaja, domaće radinosti, tradicionalne kuhinje u svakodnevnom životu. Na taj način mogu se stvarati zbirke slikovnog materijala, kuharice, albumi fotografija, zbirke igara i običaja.
Učenicima valja ponuditi mogućnost korištenja različitih računalnih programa, igara i aplikacija koje potiču kreativnost i kreativno stvaralaštvo iz umjetničkog područja te razvoj kreativne inteligencije pri čemu mogu primijeniti svoje znanje. Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije može služiti za poticanje i aktivnije uključivanje učenika u projekte i samu nastavu te time razvoj vještina i strategija učenja. U ostvarivanju ishoda likovnog područja, poželjno je koristiti prirodne materijale i ekološki moment u smislu recikliranja različitih materijala.
U učenje i poučavanje uključeno je da učitelj određuje broj književnih tekstova prema broju sati u tjednu i prema dostupnosti tekstova, vodeći računa o žanrovskoj zastupljenosti tekstova (poezija, proza, drama), raznolikoj tematskoj zastupljenosti povezujući ih s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću. Učenik čita najmanje jedno djelo godišnje prema vlastitom izboru. Preporučuje se izbor više kratkih književnih tekstova primjerenih dobi učenika. Uz izbor djela srpskih autora, u višim razredima preporučuje se i upoznavanje učenika s djelima zavičajnih autora i zavičajne narodne književnosti, zbog stjecanja saznanja o bogatom i raznovrsnom književnom stvaralaštvu svog zavičaja te motivacije u stvaralačkom izražavanju učenika. U stvaralačkom izražavanju učenika i stvaranju vlastitog razlikovnog rječnika ostvarivanje ishoda se prati, ali ne podliježe vrednovanju.
Za povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom koristi se učenikovo iskustvo, izvorna stvarnost te sve što možemo iz učenikova okruženja upotrijebiti kao materijal ili izvor znanja. Uz izvornu stvarnost i udžbenike, koriste se i internetom, enciklopedijama, dječjim časopisima, aktualnim informacijama iz medija, suradnjom s raznim osobama, ustanovama i drugo.
Okruženje u kojemu se odvija proces učenja pobuđuje zanimanje učenika, održava motiviranost za učenje i potiče na aktivnost. Različita okruženja, u učionici i izvan učionice, pridonose bogatstvu iskustva i uspješnosti učenja. Iskustvo prvoga aktivnog učenja dijete stječe u neposrednome okruženju i s onima koji žive u njemu – u svojoj obitelji u kojoj bi se trebali postaviti temelji za učenje. Učenje otkrivanjem osnova je za razumijevanje viših apstraktnih pojmova.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućava nam i povezanost s učenicima ili stručnjacima u drugim mjestima i različitim dijelovima države i/ili Europe. Pozitivno i poticajno okruženje za učenje ostvaruje se i međusobnim povjerenjem i uvažavanjem sudionika u procesu učenja, dogovaranjem pravila te uzajamnim pomaganjem. Osjećaj sigurnosti u učenika potiče aktivnost i kvalitetnije rezultate rada.
Određivanje vremena potrebnog za realizaciju pojedinih ishoda dio je autonomije učitelja i ovisi o potencijalu razrednog odjela kao cjeline te o interesima, sposobnostima i vještinama učenika da usvoje propisana znanja i razviju vještine za pojedini razred koji samostalno izrađuje svaki učitelj.
Učitelj ima slobodu primijeniti različite načine organizacije rada i učenja kao što je rad u paru, grupni rad, male istraživačke skupine, suradničko učenje uz kombiniranje i grupiranje učenika kako bi što bolje iskoristio potencijale svih u razredu i osigurao uspjeh svakoga učenika i razvoj njegove osobnosti. Međuvršnjačkim učenjem i poučavanjem učenik stječe i primjenjuje znanja i vještine, razvija socijalnu osjetljivost, razmjenjuje mišljenja i stavove, aktivno sudjeluje i motiviran je za učenje i suradnju.
Bitno je svaki oblik grupiranja učenika unaprijed isplanirati s jasno određenim uputama, zadatcima i ciljem te pratiti napredak svakoga pojedinca u skupini i rad skupine u cjelini temeljem različitih metoda samovrednovanja i vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu srpskog jezika i kulture u pojedinom razrednom odjelu, mogu se organizirati kombinirane skupine učenika.
Svaki razredni odjel sadrži određene potencijale koje učitelj treba prepoznati i koristiti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o razrednom odjelu kao cjelini, ali i o učenicima kao pojedincima koji znanja, vještine i stavove stječu na sebi svojstven način. Učitelj treba osvijestiti da su učenici različiti i svoje poučavanje prilagoditi različitim stilovima učenja.
Nastava srpskog jezika i kulture poučava se unutar satnice od 2 do 5 sati tjedno te se prema broju sati prilagođava obimnost nastavnih tema i broj tekstova. Dokument kurikuluma Srpskog jezika i kulture po C modelu je izrađen na bazi od 3 sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Odgojno obrazovni rad na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine. Preporuka je da se osigura posebna učionica ili kabinet no ukoliko nema mogućnosti za posebnu učionicu, kabinet ili neki drugi stalni prostor, poželjno je da učitelj ima mogućnost izlaganja učeničkih radova, crteža i plakata na panoima unutar ili ispred učionice u kojoj se odvija nastava. Također ako postoji mogućnost ustrojavanja u strukovnim školama uz prilagodbu kurikulumu strukovnih škola.
U ostvarivanju ishoda nastave Srpskog jezika i kulture nužna je i suradnja s udrugama i društvima koji se brinu o očuvanju nacionalne kulture Srba, kulturno-umjetničkim društvima, lokalnom zajednicom i sličnim organizacijama. Te organizacije mogu pružiti podršku kod nabave nastavnih materijala, zvučnih zapisa, tekstova, knjiga i video materijala na srpskom jeziku.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOM PREDMETU SRPSKI JEZIK I KULTURA (MODEL C)
Vrednovanje u predmetu Srpski jezik i kultura (model C) služi za prikupljanje informacija o postignućima i napredovanju učenika, kao pomoć i motivacija u poboljšanju učenja te kao povratna informacija učitelju o uspješnosti strategija i metoda rada koje je primijenio. Učitelj vrednovanje treba iznimno pažljivo planirati kao dio procesa učenja i poučavanja, uskladiti ga s ciljevima i očekivanim ishodima učenja te ga, zbog složenosti sadržaja i aktivnosti u ovom predmetu, provoditi poštujući kognitivnu, društveno-afektivnu i psihomotoričku jedinstvenost i interese svakog učenika.
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Srpskog jezika i kulture proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima domenama: Govorim i pišem, Čitam i stvaram i To sam ja, ukazujući na različite aspekte znanja, sposobnosti i vještina učenika.
Elementi vrednovanja su:
1. Govorenje
2. Čitanje i pisanje
3. Usvojenost znanja
4. Istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti
Element govorenje obuhvaća sposobnost aktivnog korištenja standardnog srpskog jezika u usmenoj komunikaciji s učiteljem, drugim učenicima i izvornim govornicima srpskog jezika. Ovaj se element vrednuje u svim domenama učenja i poučavanja Srpskog jezika i kulture sustavnim praćenjem i procjenjivanjem napredovanja svakog učenika kroz učestali kontakt svih govornika aktivnim korištenjem srpskog jezika.
Element čitanje i pisanje obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim srpskim jezikom kroz čitanje i pisanje, a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element usvojenost znanja obuhvaća činjenično, konceptualno i proceduralno znanje, odnosno poznavanje i razumijevanje književnih, te povijesnih i geografskih sadržaja (zavičaj i Srbija), a iskazuje se brojčanom ocjenom.
Element istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti obuhvaća vrednovanje istraživačkih vještina i stvaralačkih sposobnosti učenika u svim domenama, praćenjem aktivnosti učenika i/ili rezultata tih aktivnosti.
U svim se domenama primjenjuju tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje provodi se kontinuiranim praćenjem individualnih i skupnih aktivnosti učenika (provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, predstavljanje učeničkih radova i učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja), a služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje ne rezultira brojčanom ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova. Trenutačna postignuća učenika uspoređuju se s njegovim prethodnim postignućima, a ne s drugim učenicima. Motivira učenike na daljni rad.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja, a provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i
učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika, čime se učenike potiče na ovladavanje strategijama planiranja vlastitog napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje. U procesu vrednovanja kao učenja učenik procjenjuje vlastito razumijevanje i poznavanje različitih postupaka i metoda kojima razvija sposobnost „učiti kako učiti“, što je u ovom predmetu veoma bitno zbog brojnih sadržaja koji se učeniku nude u sve tri domene, a zbog kratkoće vremena ih je nemoguće sve ostvariti na nastavi, te je na učeniku da odabere sadržaje koje će samostalno, prema vlastitom interesu, dublje istraživati i učiti.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Rezultira brojčanom ocjenom. Provodi se kontinuirano, tijekom ili na kraju određenog planiranog razdoblja. Potrebno je kombinirati pisano i usmeno vrednovanje. Mogu se koristiti pitanja i zadaci objektivnog tipa te zadaci sa slobodnim odgovorima. Preporučuju se i autentični zadaci putem kojih učenici mogu izraziti vlastitu kreativnost i interpretaciju, a to su: izrada plakata, dnevnika, crteža, scenarija, igra uloga, istraživački radovi i dr.
Na kraju nastavne godine zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi u ovom predmetu obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura), te će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara uz uvažavanje pokazatelja o učenikovoj većoj ili manjoj sklonosti prema određenom području. Stoga zaključna (pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti vještina. Za (pr)ocjenu u određenoj mjeri mogu se uzeti u obzir dokazi prikupljeni vrednovanjem za učenje (npr. učenički radovi i projekti). Zaključna (pr)ocjena proizilazi iz svih elemenata vrednovanja u preporučenom omjeru njihovog udjela:
govorenje 30 %,
čitanje i pisanje 30 %,
usvojenost znanja 20 %
istraživačke vještine i stvaralačke sposobnosti 20 %.
Uz ocjenu u predmetu učitelj daje procjenu razvijenih generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 1.razred osnovne škole
Prvak, Desanka Maksimović
Na izletu, Simeon Marinković
Kitova beba, Gvido Tartalja
Čik pogodi, Jovan Jovanović Zmaj
Uspavanka do devet, Grigor Vitez
Dobar đak, Jovan Jovanović Zmaj
Lisica i gavran, narodna basna
Promućurna pesma, Dragomir Đorđević
Četiri devojčice, Dragan Lukić
Lek, Momčilo Tešić
Nema za mačke škole, Grigor Vitez
Zec i vuk, Toma Slavković
Ja sam čudo video, šaljiva narodna pjesma
Dva jarca, Dositej Obradović
Dve koze, Dositej Obradović
Vetar sejač, Mira Alečković
Jesenja pesma, Dušan Radović
Hleb, Vladimir Andrić
Jabuka, Dragan Lukić
Da li mi verujete, Dušan Radović
Zavrzlama, Miroslav Antić
Sa mnom ima neka greška, Vlada Stojiljković
Vrabac i mačka, Jovan Jovanović Zmaj
Mudri dedica, narodna priča
Zimska pesma, Jovan Jovanović Zmaj
Božić štapom bata, narodna pjesma
Sveti Sava i đaci, narodna priča
Praznične pjesme
Pada sneg, Petar Stokić
Pas i kuća, narodna priča
Pas i njegova senka, narodna priča
Sanke, Gvido Tartalja
Bajka o labudu, Desanka Maksimović
Šaputanje, Dragan Lukić
Au što je škola zgodna, Ljubivoje Ršumović
Pesme o znakovima, Ranko Simović
Golub i pčela, narodna priča
Proleće, Voja Carić
Kiša, Dragomir Đorđević
Prvi leptir, Momčilo Tešić
Kad proleće dođe, Božidar Timotijević
Svet, Jovan Jovanović Zmaj
Slikovnica, Božidar Timotijević
Slavujak, narodna pjesma
Mačak i vuk, narodna priča
Zečići, Milenko Ratković
Dete i leptir, Jovan Jovanović Zmaj
Vuku Karadžiću, Ranko Simović
Rđava šala, narodna priča
Pred ogledalom, Andra Franićević
Dve ruke, Dušan Radović
Deda i repa, ruska narodna priča
Mati, Jovan Jovanović Zmaj
Baka, Desanka Maksimović
Ježev odgovor, Branko Ćopić
Hvalisavi zečevi, Desanka Maksimović
Tužibaba, Dušan Radović
Prvi dan u školi, Branko Ćopić
Pjesma đaka prvaka, Branko Ćopić
Taši, taši, Jovan Jovanović Zmaj
Mali konjanik, Jovan Jovanović Zmaj
Oraščići-palčići, Desanka Maksimović
Dobar drug ti vredi više, Pero Zubac
Senica i drvo, Petar Stokić
Smešna priča, Dragan Lukić
Pačja škola, Jovan Jovanović Zmaj
Lav i miš, Ezop
Dva druga, Lav Tolstoj
Neće uvek da bude prvi, Aleksandar Popović
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice, pitalice)
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 2.razred osnovne škole
Dobri prijatelji, Jovan Jovanović Zmaj
Kad bi meni dali, Branislav Crnčević
Doživljaji mačka Toše (odlomak), Branko Ćopić
Smešno čudo, šaljiva narodna pjesma
Kad bi drveće hodalo, Grigor Vitez
Hrabar dečak, Aleksa Mikić
Hvala, Jovan Jovanović Zmaj
Čuo sam, Dobrica Erić
Šarenorepa, Grozdana Olujić
Dete, Ljubivoje Ršumović
Tajna, Miroslav Antić
Pardon, Dragan lukić
Dva jarca, Duško Trifunović
Vo i miš, narodna basna
Priča o nezahvalnom mišu, Dušan Radović
Marko Kraljević i orao, narodna pjesma
Zvali magarca na svadbu, narodna priča
Zna on unapred, Gvido Tartalja
Pera kao doktor, Jovan Jovanović Zmaj
Bolesnik na tri sprata, Branko Ćopić
Slikarka zima, Desanka Maksimović
Jednoga dana, Ljubivoje Ršumović
Majka Jovu u ruži rodila, narodna pjesma
Dva pisma, Aleksandar Popović
Sedam prutova, narodna pripovetka
Najlepša reč, Mira Alečković
Stara baka, Jovan Jovanović Zmaj
Medvedičin sin, Branko Ćopić
Visibaba i razvigor, Branko Ćopić
Šuma zove, Momčilo Tešić
Zec na spavanju, šaljiva narodna priča
Šargarepa, Vladimir Andrić
Prolećno jutro u šumi, Momčilo Tešić
Škola, Dragan lukić
Sveti Sava i mlad čovek, Simeon Marinković
Žablja basna, Ljubivoje Ršumović
Kad sam bio veliki, Miroslav Antić
Zec i vozač, Božidar Timotijević
Bik i zec, narodna basna
Mali voz, Grozdana Olujić
Kad počne kiša da pada, Stevan Raičković
Prgav momak, Vlada Stojiljković
Konj i magare, prema Dositeju Obradoviću
Patak i žabe, Jovan Jovanović Zmaj
Daj mi krila jedan krug, Vladimir Andrić
Materina maza, Jovan Jovanović Zmaj
Sadi drvo, Jovan Jovanović Zmaj
Sto vukova, Grigor Vitez
Svetlost u kući, narodna priča
Jelen, Dobrica Erić
Maja kod zubara, Stojanka Grozdanov-Davidović
Priča o malom prstu, Dušan Radović
Zakasnio sam, L.Kaminski
Izbor iz Antologije srpske poezije za djecu (priredio Dušan Radović)
Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 3.razred osnovne škole
Moje selo, Dobrica Erić
Ko gde stanuje, Milan Mišić
Septembar, Dušan Kostić
Medved i lisica, narodna basna
Bajka o izvoru, narodna bajka
Ljutito meče, Branislav Crnčević
Magarac u lavljoj koži, Dositej Obradović
Samoća, Branko V. Radičević
Mačak otišao u hajduke, Branko Ćopić
Marko Kraljević i beg Kostadin, narodna pjesma
Pisak lokomotive, Milenko Ratković
Tražim poštovanje, Vladimir Andrić
Vetar i sunce, narodna pripovijetka
Zima, Dušan Vasiljev
Sveti Sava i seljak bez sreće, narodna priča
Prvi sneg, Vojislav Ilić
Čardak ni na nebu ni na zemlji, srpska narodna bajka
Ljubavna pesma, Milovan Danojlić
Šta je najveće, Miroslav Antić
Čudnovat svjetski putnik, Branko Ćopić
Led se topi, Aleksandar Popović
Prolećnica, Jovan Jovanović Zmaj
Pesma o cvetu, Branko Miljković
Zvezda rugalica, Vesna Aleksić
Priča o Raku Krojaču, Desanka Maksimović
Domovina se brani lepotom, Ljubivoje Ršumović
Zebe plašljivice, Desanka Maksimović
Vuk i jagnje, narodna basna
Svijetu se ne može ugoditi, narodna pripovijetka
Šta je otac, Dragan Lukić
Cic, Branko Radičević
Izokrenuta priča, Branko Ćopić
Zečevi nisu najstrašljiviji, srpska narodna pripovijetka
Dodir škole, Slobodan Stanišić
Ženidba vrapca Podunavca, šaljiva narodna pjesma
Jedna smešna pesma, Dušan Radović
Zašto on vežba, Dušan Radović
Dvije seje brata ne imale, narodna pjesma
Slavuj i sunce, Dobrica Erić
Bajka o belom konju, Stevan Raičković
Zamjena, Branko Ćopić
U novom kaputu, Jovan Jovanović Zmaj
Mali brata, Jovan Jovanović Zmaj
Bašta sljezove boje, Branko Ćopić
Marko Kraljević i vila, narodna pjesma
Vrapčić, Maksim Gorki
Svitac traži prijatelja, Sun Ju Đin
Nikad dva dobra, Jovanka Jorgačević
Naučno-popularni i informativni tekstovi
Izbor iz knjiga, enciklopedija i časopisa za decu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 4.razred osnovne škole
Drug drugu, Dragan Lukić
Bosonogi i nebo, Branislav Crnčević
Svitac pšeničar i vodeničar, Dobrica Erić
Hajduci, Branislav Nušić
Bajka o dečaku i Mesecu, Branko V.Radičević
Nadžnjeva se momak i devojka, narodna pjesma
Jesen, Vojislav Ilić
Od pašnjaka do naučenjaka, Mihajlo Pupin
Pozno jesenje jutro, Isidora Sekulić
Kad smo bili deca, Isidora Sekulić
Otac svira violinu, Vesna Vidojević-Gajović
Zlatna ribica, Duško Trifunović
Prva ljubav, Branislav Nušić
Stefanovo drvo, Svetlana Velmar-Janković
Mjesec i njegova baka, Branko Ćopić
Pepeljuga, srpska narodna bajka
Pepeljuga, Aleksandar Popović
Junačka pesma, Miroslav Antić
Ciganin hvali svoga konja, Jovan Jovanović Zmaj
Stari Vujadin, narodna pjesma
Zvezdane lutalice, Grozdana Olujić
Violina, Miroslav Demak
Teslin mačak, Miodrag Novaković
Kroz vasionu i vekove, Milutin Milanković
Trešnja u cvetu, Milovan Danojlić
Mrav dobra srca, Branislav Crnčević
Najbolje zadužbine, narodna priča
Jetrvica adamsko koleno, narodna pjesma
Jelenče, narodna pjesma
Grad, Janko Veselinović
Ima jedna Marija, Dragomir Đorđević
Beli vuk, Vojislav Carić
Aždaja svom čedu tepa, Ljubivoje Ršumović
Zlatno jagnje, Svetlana Velmar-Janković
Ropstvo Janković Stojana, narodna pjesma
Zlatna jabuka i devet paunica, srpska narodna bajka
Naučno-popularni i informativni tekstovi
Izbor iz knjiga, enciklopedija i časopisa za djecu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlozi tekstova za 5.razred osnovne škole
Vila zida grad, narodna pjesma
Đački rastanak (odlomak), Branko Radičević
Pesma o pesmi, Jovan Jovanović Zmaj
Zimsko jutro, Vojislav Ilić
Domovina, Dušan Vasiljev
Polje, Jovan Dučić
Pokošena livada, Desanka Maksimović
Leto na visoravni, Stevan Raičković
Šašava pesma, Miroslav Antić
Vašar u Topoli, Dobrica Erić
Sveti Savo, narodna pjesma
Ženidba Dušanova, narodna pjesma
Srpska djevojka, narodna pjesma
Ero s onoga svijeta, narodna pripovijetka
Pohod na mjesec, Branko Ćopić
Međedović, narodna pripovijetka
Djevojka cara nadmudrila, narodna pripovijetka
Prva brazda, Milovan Glišić
Čiča Jordan (odlomak), Stevan Sremac
Hajduci, Branislav Nušić
Tvrdica (odlomak), Jovan Sterija Popović
Nije vjera tvrda u jačega, narodna basna
Mostovi, Ivo Andrić
Nebeska reka, Grozdana Olujić
Dečak i pas, Danilo Kiš
Kirija, Branislav Nušić
Kapetan Džon Piplfoks
Biberče, Ljubiša Đokić
Šešir profesora Koste Vujiće (odlomak)
Hajduk na Dunavu, Gradimir Stojković
Devojčica i krčag, L.N.Tolstoj
Šala, A.P.Čehov
Obredne narodne kalendarske pjesme
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima)
Narodne pitalice, zagonetke, poslovice
Narodne bajke, novele, šaljive priče i priče o životinjama
Naučnopopularni i informativni tekstovi
Moji izumi, Nikola Tesla
Uspomene, doživljaji, saznanja (izbor), Milutin Milanković
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 6.razred osnovne škole
Čudesna sprava, Branko Ćopić
Orlovi rano lete, Branko Ćopić
Čudesni svitac, Dobrica Erić
Sveti Sava, Vojislav Ilić
Savin monolog, Desanka Maksimović
Priča o svetom Savi, Matija Bećković
Najopasnija zver prašume, Tibor Sekelj
Aska i vuk, Ivo Andrić
Sedefna ruža, Grozdana Olujić
Kralj i čobanin, narodna pripovijetka
Jablan, Petar Kočić
Svadbena narodna lirika
Narodne poslovice o znanju i mudrosti
Porodične narodne lirske pjesme
Epske narodne pjesme o Kosovskom boju
Molitva, Milutin Bojić
Epske narodne pjesme o Marku kraljeviću
Hajduk Stanko, Janko Veselinović
Nasleđe, Milan Rakić
O poreklu, Desanka Maksimović
Beli anđeo iz Mileševe, Vuk Milatović
O, klasje moje, Aleksa Šantić
Selo, Jovan Dučić
Vodopadi Krke, Miloš Crnjanski
Geografija, Branislav Nušić
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 7.razred osnovne škole
Podne, Jovan Dučić
Mrtvo more, Radoje Domanović
Kašika, Antonije Isaković
Glava šećera, Milovan Glišić
Kaži mi, kaži (Đulići), Jovan Jovanović Zmaj
Svetli grobovi, Jovan Jovanović Zmaj
Među svojima, Vladislav Petković Dis
Krvava bajka, Desanka Maksimović
Jabuka na drumu, Veljko Petrović
Pokondirena tikva, Jovan Sterija Popović
Na Gazimestanu, Milan Rakić
Kanjoš Macedonović, Stefan Mitrov Ljubiša
Život i priključenija, Dositej Obradović
Priča o kmetu Simanu, Ivo Andrić
Ivo Senković i aga od Ribnika, narodna epska pjesma
Mali Radojica, narodna epska pjesma
Pop Ćira i pop Spira, Stevan Sremac
Narodni poslanik, Branislav Nušić
Izbor iz usmene književnosti srpskog naroda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Prijedlog tekstova za 8.razred osnovne škole
Srbija, Oskar Davičo
Otadžbina, Đura Jakšić
Sve će to narod pozlatiti, Laza Lazarević
Gorski vijenac (odlomak), Petar Petrović Njegoš
Jama, Ivan Goran Kovačić
Očiju tvojih da nije, Vasko Popa
Seobe I (odlomak), Miloš Crnjanski
Deobe (odlomak), Dobrica Ćosić
Kroz mećavu, Petar Kočić
Dolap, Milan Rakić
Uvela ruža, Borislav Stanković
Prva brazda, Milovan Glišić
Petrijin venac, Dragoslav Mihailović
Ženidba Milića barjaktara, narodna pjesma
Početak bune protiv dahija (odlomak), narodna epska pjesma
Nemušti jezik, narodna pripovijetka
Sveti Sava i dva suparnika, narodna pripovijetka
Sumnjivo lice, Branislav Nušić
Doživljaji Nikoletine Bursaća, Branko Ćopić
Izbor iz suvremene srpske poezije i proze
Izbor iz usmene književnosti srpskog naroda
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PREPORUČENE VRSTE TEKSTA PO RAZREDIMA OŠ
1.razred
priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, narodne pjesme-uspavanke
2.razred
priča sa slikama, kratka priča. bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, poslovica, basna, narodne pjesme
3.razred
priča, pripovijetka, bajka, basna, lirska pjesma, zagonetka, igrokaz
4.razred
pjesma, priča, pripovijetka, bajka, basna, igrokaz, dječji roman
5.razred
pjesma, bajka, basna, priča, anegdota, igrokaz, roman za djecu i mlade
6.razred
pjesma, priča, pripovijetka, bajka, roman za djecu i mlade, usmena književnost, pjesme i priče suvremenih zavičajnih autora
7.razred
pjesma, priča, pripovijetka, roman, autobiografija, dramski tekst
8.razred
pjesma, priča, roman, predaja, komedija
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja