Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj Bottom of Form
Članak 1.
(1) Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
– 1. siječnja–Nova godina
– 6. siječnja–Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
– 1. svibnja–Praznik rada
– 30. svibnja–Dan državnosti
– 22. lipnja–Dan antifašističke borbe
– 5. kolovoza–Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
– 15. kolovoza–Velika Gospa
– 1. studenoga–Svi sveti
– 18. studenoga–Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu
Vukovara i Škabrnje
– 25. prosinca–Božić
– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
(2) U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.
Članak 2.
(1) Spomendani u Republici Hrvatskoj su:
– 9. siječnja–Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od
mađarske države
– 15. siječnja–Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja
– 15. ožujka–Dan osnivanja Narodne zaštite
– 30. travnja–Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
– 9. svibnja–Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
– subota ili nedjelja
najbliža 15. svibnju –Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
– 25. lipnja–Dan neovisnosti
– 23. kolovoza–Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih
režima – nacizma, fašizma i komunizma
– 25. rujna–Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s
maticom zemljom Hrvatskom
– 8. listopada–Dan Hrvatskoga sabora.
(2) Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(3) Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države te se obilježava primjereno i dostojanstveno.
(4) Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(5) Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.
(6) Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
(7) Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
(8) Dan neovisnosti kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(9) Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma , fašizma i komunizma kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma , fašizma i komunizma, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.
(10) Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(11) Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.
Članak 3.
U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan i to:
- kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana
- kršćani koji slave blagdan Uskrsa po julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka
- pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban- bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
- pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana.
Članak 4.
Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.
Članak 5.
Zaposleni u Republici Hrvatskoj u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Članak 7.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11).
Komentari